Usvojeni zakoni koji zabranjuju rad Suda i Tužilaštva BiH te Agencije za istrage u Republici Srpskoj

Skupština Republike Srpske usvojila je na posebnoj sjednici večeras, zakone kojima se neustavno zabranjuje djelovanje pravosudnih i istražnih institucija Bosne i Hercegovine u tom bosanskohercegovačkom entitetu.

Usvojenim Prijedlogom zakona o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH predviđena je zabrana rada i postupanja Suda BiH, Tužilaštva BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), te Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH u Republici Srpskoj (RS).

Jednostrano ukidanje nadležnosti države BiH na jednom njenom dijelu teritorija nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

Sud BiH, Tužilaštvo BiH, te SIPA formirani su na osnovu zakona usvojenih u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, te potvrđenih u državnom Domu naroda.

Da bi bili ukinuti, prema Ustavu BiH, o tome se takođe mora izjasniti Parlament BiH.

No, ministarka uprave i lokalne samouprave RS-a Senka Jujić, u obrazlaganju ovog prijedloga, tvrdila je da, prema Ustavu BiH, "sve vladine funkcije i ovlaštenja koja Ustavom BiH nisu izričito povjerena institucijama BiH, pripadaju entitetima".

Za zakone je glasalo 49 poslanika, a tri protiv. Glasanju su prisustvovala 52 od 83 poslanika koliko broji Skupština RS-a.

Usvajanje zakona dolazi dan nakon presude predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku, kome je Sud BiH izrekao prvostepenu presudu kojom je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije.

Vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a Miloš Lukić oslobođen je krivice.

Oni su bili optuženi za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta.

Rukovodstvo RS-a je uoči presude zaprijetilo "radikalnim odlukama" i napuštanjem svih institucija BiH, ukoliko Dodik bude osuđen.

Zakone je noć ranije usvojila Vlada RS-a i proslijedila ih u entitetski parlament.

Usvojene i kazne za neizvršavanje odluka institucija RS-a

Usvojenim izmjenama Krivičnog zakonika RS-a uvodi se krivično djelo "nepoštovanje ili neizvršavanje odluka institucija ili organa RS-a".

Zakon definiše kažnjavanje službenih i odgovornih osoba koje obavljaju javnu dužnost u institucijama RS-a i Bosne i Hercegovine ukoliko ne sprovode, ne poštuju ili ometaju provođenje odluka institucija RS-a.

Predviđene su zatvorske kazne od šest mjeseci do pet godina, te izricanje i mjera zabrane vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti.

Uoči skupštinskog zasjedanja, entitetski predsjednik Milorad Dodik je izjavio da će RS "osporiti djelovanje Suda i Tužilaštva BiH".

Zaprijetio je i da će oni koji nastave da rade u Tužilaštvu BiH i SIPA-i, a žive u RS-u, biti procesuirani, nakon što zakoni u Skupštini budu usvojeni.

Ministar pravde RS-a Miloš Bukejlović, obrazlažući tekst zakona pred poslanicima, je rekao da se izmjene donose "iz neophodnosti zaštite institucionalnog poretka", te predviđa "jačanje mehanizma odgovornosti"osoba koje vrše javne funkcije u RS-u i na nivou Bosne i Hercegovine.

"Ovdje neće postojati nikakva krivična odgovornost za lica koja ostanu u organima Bosne i Hercegovine, odnosno postojaće odgovornost samo ako ne budu postupali u skladu sa stavovima i odlukama koje je donijelo rukovodstvo RS-a", izjavio je Bukejlović.

Ozakonjeno formiranje i Visokog sudskog i tužilačkog savjeta RS-a

Skupština je usvojila i Prijedlog zakona o visokom sudskom i tužilačkom savjetu RS-a, njime je predviđeno osnivanje tijela koje bi imenovalo sudije i tužioce te druge nosioce pravosudnih funkcija u ovom entitetu.

U Bosni i Hercegovini postoji državni Visoki sudski i tužilački savjet koji imenuje nosioce pravosudnih funkcija u cijeloj zemlji, osim ustavnih sudija.

Podršku većine u Skupštini RS-a dobio je i Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija.

Njime se predviđa Poseban registar neprofitnih organizacija osnovanih u RS-u koje finansijski ili na drugi način pomažu strani subjekti uz političko djelovanje i političke aktivnosti neprofitnih organizacija koje ih određuje kao agente stranog uticaja.

Pored ostalog, neprofitna organizacija koja je upisana u Registar obavezna je da Ministarstvu dostavi polugodišnji i godišnji finansijski izvještaj.

U izvještaju se treba navesti naznaka uplatioca, visina doznačenih sredstava, vrsta i iznos naknade i prihoda izraženih u novcu ili drugoj vrijednosti, kao i izvještaj o utrošku sredstava.

Dok vladajuće stranke okupljene oko Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika tvrde da se radi odlukama usklađenim sa Ustavom RS-a, u opozicionim strankama su isticali kako se radi o zakonima, "željama jednog čovjeka (Dodika)", sa mogućim "nepredvidivim i opasnim" posljedicama za građane u RS-u.

"Ovo danas što vi radite je direktan udar na Dejtonski mirovni sporazum, na Ustav Bosne i Hercegovine i na Ustav Republike Srpske. Alal vera onome ko bude glasao danas za ovo", rekao je poslanik Srpske demokratske stranke (SDS) Ognjen Bodiroga.

On je poručio da sve nadležnosti moraju biti vraćene istom procedurom kako su i prenesene, "u dogovoru i saglasnosti" oba entiteta u BiH.

Predsjednik RS-a Milorad Dodik pozvao je poslanike da glasaju za zakone, rekavši "da je izuzetno povoljna situacija da se vrati subjektivitet Republike Srpske dat Ustavom Bosne i Hercegovine".

Dodik je istakao kako se RS "godinama pripremala za ovaj korak", posebno ističući da su jačani "policijski kapaciteti".

Naveo je da novi zakoni koji ukidaju nadležnosti države u RS-u, "ne znači secesiju".

"Iduće sedmice ćemo ići sa novim setom zakona", poručio je Dodik, ne navodeći o kojim novim se zakonima radi.

Dodik je i krajem januara najavio Prijedlog zakona o Posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, koji je u javnosti poznat i kao zakon o stranim agentima.

Takav prijedlog je iz procedure Narodne skupštine RS-a povučen u maju prošle godine, nakon velikog pritiska domaće javnosti, ali i iz inostranstva.