Zelenski: Odstupio bih sa mjesta predsjednika ako bi to donijelo mir Ukrajini

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u nedjelju kako je spreman da odustane od svog položaja ako bi to donijelo mir u Ukrajini i da bi mogao zamijeniti svoju poziciju za ulazak Ukrajine u NATO, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Rekao je da želi vidjeti američkog predsjednika Donalda Trampa kao partnera Ukrajine i više od običnog posrednika između Kijeva i Moskve.

- Zaista želim da to bude više od pukog posredovanja. To nije dovoljno- izjavio je na pres-konferenciji u Kijevu.

Dodao je da razgovori o sporazumu sa Sjedinjenim Američkim Državama o ukrajinskim rudnim bogatstvima napreduju i da je "sve u redu".

Precizirao je da je nacrtom sporazuma predviđeno da Ukrajina vrati Americi dva dolara za svaki dolar koji je dobila kao pomoć.

Zelenski je naglasio da je odbio priznati da Ukrajina duguje Americi 500 milijardi dolara za ratnu pomoć koju je Washington pružio Kijevu, što je iznos koji često Trump navodi.

Ukrajinski predsjednik je rekao da grantove ne treba posmatrati kao zajmove.

Njegovi komentari dolaze usred zabrinutosti zbog pukotina u transatlantskom savezu dok Vašington vodi direktne razgovore na visokom nivou s Moskvom.

Predsjednik SAD-a Donald Tramp prošle sedmice je napao Zelenskog i sugerisao da je on odgovoran za početak sukoba – iako je kasnije povukao ove komentare u intervjuu na radio Foks Njuz, izjavivši da ukrajinski predsjednik nije trebao dopustiti Rusiji da napadne.

Tramp je takođe sugerisao da Zelenski možda neće biti potreban u mirovnim pregovorima te je pozvao na pristup ukrajinskim resursima zemnih minerala kao kompenzaciji za dosadašnju američku pomoć. S druge strane, pohvalio je razgovore koje su vodili visoki američki i ruski dužnosnici u Rijadu.

Zelenski je, pak, izazvao bijes u Vašingtonu izjavivši da Tramp ''živi u prostoru ruskih dezinfomacija''.

Evropski lideri pridružili su se Zelenskom u izražavanju straha od opasnosti od nejedinstva Zapada, kao i bojazni da bi njihove zemlje mogle biti izostavljene iz pregovora o okončanju rata.

Dok drugi zapadni lideri putuju u Kijev 24. februara, francuski predsjednik Emanuel Makron otići će na razgovore s Trampom u Vašington. Kasnije tokom sedmice, isto će uraditi i britanski premijer Kir Starmer.

Makron i Starmer će nastojati pronaći zajednički jezik s Trampom o narednim koracima.

- Niko ne želi da se krvoproliće nastavi. Niko, a najmanje Ukrajinci. Ali nakon svega što su pretrpjeli, nakon svega za šta su se borili, ne može biti nikakvih razgovora o Ukrajini bez Ukrajine, a narod Ukrajine mora imati dugoročnu sigurnu budućnost", istakao je britanski premijer u nedjelju u Glazgovu.

Starmer je ponovio obećanje da će Britanija biti spremna pružiti trupe na terenu u Ukrajini kao dio mirovnog sporazuma.

Evropski lideri održali su o ovome hitne razgovore posljednjih dana, što je još jedan pokazatelj njihove zabrinutosti da Vašington smanjuje podršku.

Ranije u nedjelju, ruski predsjednik Vladimir Putin u govoru je pravdao invaziju na Ukrajinu, dan pred treću godišnjicu napada njegove vojske na susjednu zemlju.

- Tako je htjela sudbina, tako je htio Bog ako smijem reći- rekao je u nedjelju u Moskvi pred prisutnim vojnicima koji su se borili u Ukrajini.

Ovo nije prvi put da Putin koristi takav jezik kako bi opravdao rusku agresiju prema Ukrajini.

Godine 2014. branio je nezakonito zauzimanje Krima govoreći da poluostrvo ima "sveto značenje" za Rusiju.

Zapadne zemlje dosljedno osuđuju ruske napade na Ukrajinu, a mnogi zapadni lideri će prisustvovati događajima u Kijevu 24. februara u znak solidarnosti s Ukrajinom.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je na "jedinstvo" među saveznicima Ukrajine u objavi na Telegramu u nedjelju.

- Moramo dati sve od sebe kako bismo postigli trajni i pravedni mir za Ukrajinu. To je moguće uz jedinstvo svih partnera: trebamo snagu cijele Evrope, snagu Amerike, snagu svih onih koji žele trajni mir- napisao je.

U međuvremenu, ukrajinske vlasti su saopštile da je njihova zemlja pretrpjela najveći napad dronovima iz Rusije u noći sa subote na nedjelju. Izvještaji o žrtvama postepeno stižu iz cijele zemlje.

Napadi su dodatno naglasili ranjivost Ukrajine, kao i njenu zavisnost o američkoj vojnoj pomoći.