U 2024. izgubljeno 67.000 kvadratnih kilometara tropskih šuma

Tropske šume svijeta, koje pružaju ključnu zaštitu od klimatskih promjena, nestaju brže nego ikada jer je prema novoj satelitskoj analizi, 67.000 kvadratnih kilometara ovih netaknutih, starih šuma izgubljeno u 2024. godini.

Požari su bili glavni uzrok, premašivši krčenje zemljišta od poljoprivrede po prvi put u istoriji, a Amazonija je posebno loše prošla usred rekordne suše, prenosi BBC.

Međutim, bilo je pozitivnijih vijesti iz Jugoistočne Azije, gdje su vladine politike pomogle u smanjenju gubitka šuma.

Tropske kišne šume skladište stotine milijardi tona ugljenika u zemljištu i drvenastim stablima. Ali ovaj novi globalni rekord pokreće dalja pitanja o njihovoj otpornosti na planeti koja se zagrijava.

Mnogi istraživači su zabrinuti da se neke šume, poput djelova Amazonije, možda približavaju "prekretnici", nakon koje bi mogle da zapadnu u nepovratan pad.

Profesor Metju Hansen sa GLAD laboratorije na Univerzitetu u Merilendu kaže da je ideja o prekretnici sve realnija. Opisao je nove rezultate kao "zastrašujuće" i upozorio na moguću "savanizaciju" prašume, gdje stare tropske šume odumiru i trajno prelaze u savanu.

- To je još uvijek teorija, ali mislim da je to sve vjerovatnije uzimajući u obzir podatke . rekao je Hamsen.

Posebna studija, objavljena prošle nedjelje, dala je slično upozorenje na moguće značajno odumiranje Amazonije ako globalno zagrijevanje pređe međunarodni cilj od 1,5 stepeni Celzijusa.

To ne bi samo ugrozilo divlje životinje koje žive u ovim najbioraznovrsnijim staništima, već bi imalo i ozbiljne posljedice po globalnu klimu, upozoravaju stručnjaci.

Do nedavno, Amazonija je činila uslugu čovječanstvu, apsorbujući više ugljen-dioksida (CO2) koji zagrijava planetu nego što ga je ispuštao. Međutim, spaljivanje ovih šuma emituje ogromne količine CO2 - doprinoseći zagrijavanju umjesto da ga ograničava. U periodu 2023-24, Amazonija je doživjela najgoru sušu ikada zabilježenu, podstaknutu klimatskim promjenama i prirodnim zagrijavanjem. Mnogi požari se namjerno sprovode kako bi se očistilo zemljište za poljoprivredu, što otežava razdvajanje ta dva.

Suša je pružila idealne uslove za širenje požara van kontrole, a Brazil i Bolivija su najviše pogođeni.

Ukupno, rekordni gubitak svjetskih starih (primarnih) tropskih šuma oslobodio je 3,1 milijardu tona gasova koji zagrijavaju planetu, procjenjuju istraživači.

Međutim, zemlje Jugoistočne Azije su se suprotstavile globalnom trendu.

Površina gubitka primarnih šuma u Indoneziji je, na primjer, smanjena za 11 odsto u poređenju sa 2023. godinom, uprkos uslovima suše.

Elizabet Goldman koja je jedna od direktora na projektu Global Forest kaže da je to rezultat zajedničkog napora vlada i zajednica koje rade zajedno na sprovođenju zakona o zabrani spaljivanja.

- Indonezija služi kao svjetla tačka u podacima za 2024. godinu - istakla je Goldman, prenosi Tanjug.

Hansen je naglasio da, iako je napredak u Jugoistočnoj Aziji bio pozitivan, fluktuacije u gubitku šuma u Brazilu pokazuju da politike zaštite moraju biti dosljedne.

- Ključ koji još nismo vidjeli je održivi uspjeh u smanjenju i održavanju niskog nivoa konverzije ovih ekosistema i ako ste zainteresovani za očuvanje životne sredine, morate uvijek i zauvijek pobjeđivati - rekao je Hamsen.

Istraživači se slažu da će ovogodišnji samit UN o klimi COP30 - koji se održava u Amazoniji biti ključan za razmjenu i promociju šema zaštite šuma.