Marija Žižić

Zaključak je da je ometanje izvršeno profesionalnim uređajima za ometanje signala, kakve obično posjeduju policijske i vojne jedinice, aerodromi i specijalne državne službe. Takva oprema je teško dostupna fizičkim licima, jer se smatra oružjem.
Dronovi su nam namjerno i planski oboreni protivdronim ometačima, tzv. 'džamerima'“, saopštili su iz kompanije koja je bila angažovana za novogodišnji dron šou program u Budvi.&nbsp;
U saopštenju dostavljenom Anteni M, navode da su kompanija sa ozbiljnom reputacijom, koja se već 35 godina uspješno bavi tim poslom i da su nažalost doživjeli nešto što im se nikada i nigdje u svijetu nije desilo.
"Već prilikom samog ulaska u Crnu Goru moglo se naslutiti da nismo dobrodošli. Kamion sa dronovima pojavio se na graničnom prelazu u nedjelju uveče (28.12). Kao i uvijek i svuda, imali smo ATA karnet za dronove (Crna Gora je potpisnica konvencije o korišćenju ATA karneta). Takođe smo imali i odobrenje za korišćenje vazdušnog prostora u Budvi 31.12, izdato od strane Agencije za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore", saopštili su iz kompanije.
Dodaju da im je rečeno &nbsp;da, ukoliko žele da uđu u Crnu Goru, moraju pribaviti i dozvolu Ministarstva ekonomije, što su sljedećeg dana i učinili.&nbsp;
"Kada smo te večeri došli na granicu sa navedenom dozvolom, rečeno nam je da ni to nije dovoljno, već da moramo čekati odobrenje rukovodioca carinske ispostave za privremeni uvoz. Ponovo smo ostali da čekamo, te smo u utorak 30.12 ujutro započeli izradu dokumentacije za privremeni uvoz. Nakon što smo i to završili, upućeni smo na unutrašnju carinu u Kotoru. Kada smo oko podne stigli u Kotor, rečeno nam je da ipak moramo ići u carinsku ispostavu u Baru. U tom trenutku to je bilo nemoguće, jer više nismo imali vremena da stignemo do Bara u toku radnog vremena carinske službe", navodi predstavnik kompanije Frano Koletić.
Ističe da su na kraju &nbsp;carinski službenici ipak pristali da urade dokumentaciju za privremeni uvoz i da su tog dana, u predvečernjim satima, ušli u Crnu Goru, nakon dva i po dana čekanja na graničnom prelazu.
"U srijedu 31.12 postavili smo dronove na dogovorenu lokaciju (parking ispred marine). Tokom dana doživjeli smo manje provokacije i neprijatnosti od strane pojedinih zaposlenih u Lučkoj upravi, ali se na to nijesmo obazirali. Dronovi su bili postavljeni i spremni za polijetanje prije mraka. Sva neophodna testiranja i provjere obavljena su tokom dana i neposredno pred samo polijetanje. Sve je bilo u skladu sa planom", navode iz kompanije.
Pojašnjavaju da kada su dronovi tokom sporog, selektivnog dizanja premašili visinu zgrade (oko 15 metara), iza koje se nalazio prostor za polijetanje, ušli su u zonu ometanja frekvencije pomoću „džamera“ (sistema za ometanje signala dronova) i počeli su da padaju.
"Odmah nakon ovog nemilog događaja kontaktirali smo proizvođača dronova, američku kompaniju VERGE AERO, čiji smo ovlašćeni zastupnici za Evropu i Bliski istok. Njihovi inženjeri su se povezali sa računarom na terenu, analizirali sve greške vezane za ovaj šou i utvrdili da su se dronovi, usljed ometanja signala, počeli vraćati na mjesto polijetanja (tako su programirani), pri čemu su se sudarali sa dronovima koji su još bili u fazi uzlijetanja", navode iz kompanije.
Dodaju da je usled ovog poremećaja palo &nbsp;i oštećeno preko 200 dronova, nakon čega je šou prekinut.
"Njihov zaključak je da je ometanje izvršeno profesionalnim uređajima za ometanje signala, kakve obično posjeduju policijske i vojne jedinice, aerodromi i specijalne državne službe. Takva oprema je teško dostupna fizičkim licima, jer se smatra oružjem", naglašavaju u saopštenju i dodaju: "Ko je ovo uradio i iz kog razloga, ne znamo, niti nas to interesuje. Mi se bavimo isključivo svojim poslom i u ovom slučaju smo kolateralna šteta, pri čemu smo pretrpjeli ozbiljnu materijalnu štetu".
Ističu da im je žao velikog broja posjetilaca koji su došli da vide prvi dron šou na ovim prostorima i koji su, nažalost, ostali razočarani.
Na kraju pojašnavaju da su preduće koje se već 35 godina bavi izvođenjem vatrometa i specijalnih efekata, te da iza sebe imaju realizovane na hiljade projekata širom svijeta (Njemačka, Italija, Španija, Malta, Rusija, Kina, Južna Koreja, Austrija, Češka, Poljska, Slovačka, Kanada, SAD, Katar, Oman, Saudijska Arabija itd.).
"Jedna smo od prvih kompanija u Evropi koja je započela sa izvođenjem dron šou programa. Do sada smo realizovali preko 100 projekata širom Evrope i Katara, gdje takođe imamo preduzeće (974 Dron Show) koje se isključivo bavi izvođenjem dron šou programa. Ove godine bili smo angažovani od strane Turističke organizacije grada Budve za novogodišnji šou sa 600 dronova", navode u saopštenju dostavljenom Anteni M.

Dronovi su nam namjerno i planski oboreni protivdronim ometačima, tzv. „džamerima“, kakve obično posjeduju policijske i vojne jedinice

Najmanje tri osobe su ubijene, a još sedam se vodi kao nestalo nakon napada na neformalne rudare u sjevernom Peruu na Novu godinu, saopštio je u četvrtak lokalni gradonačelnik, što je posljednji u nizu napada na male rudare zlata u ovoj andskoj zemlji.
Napad se dogodio u gradu u sjevernoj regiji La Libertad, rekao je gradonačelnik Pataza Aldo Marino za lokalnu televiziju.
Policija je ranije prijavila da je 13 rudara ubijeno u istom okrugu u maju prošle godine, dok su kriminalne bande nastojale da prošire svoju kontrolu nad tim područjem.

Troje ubijenih, sedmoro nestalih u napadu na neformalne rudare u Peruu

Rusija je saopštila da ima dokaze o navodnom ukrajinskom napadu na rezidenciju ruskog predsjednika Vladimira Putina u Novgorodskoj oblasti i da planira da ih predstavi Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).
Rusko Ministarstvo odbrane je u saopštenju navelo da je informacije o meti napada dobilo sa memorijskog uređaja jednog od dronova koji su učestvovali u napadu.
"Tokom posebnog tehničkog pregleda bloka navigacionog sistema jednog od ukrajinskih dronova, koji je pogođen u noći 29. decembra u vazdušnom prostoru Novgorodske oblasti, ruske specijalne službe su uspjele da pronađu datoteku sa rasporedom leta koja je postavljena u njegovu memoriju", kaže se u saopšštenju.
Dešifrovanje podataka o ruti je, kako se navodi, pokazalo da je "krajnji cilj ukrajinskog napada dronom 29. decembra bio jedan od objekata rezidencije ruskog predsjednika u Novgorodskoj oblasti.
"Ovi materijali će biti poslani američkoj strani putem utvrđenih kanala", tvrdi rusko Ministarstvo, prenosi Anadolija.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je u ponedjeljak da je Kijev izveo napad koristeći 91 bespilotnu letjelicu na Putinovu državnu rezidenciju u Novgorodu u noći 29. decembra.&nbsp;
Prema njegovim riječima, svi dronovi su uništeni i nije bilo prijavljenih žrtava ili štete od olupine.
Ukrajina je negirala pokretanje napada i optužila Moskvu da je ometala mirovne pregovore koje vode SAD s ciljem okončanja gotovo četvorogodišnjeg rata.
Komentirajući incident, američki predsjednik Donald Tramp rekao je da mu se ne sviđaju vijesti i da nijesu dobre.

Moskva tvrdi da ima dokaze o ukrajinskom napadu na Putinovu rezidenciju

"Putinovo napadačko razmetanje pokazuje da je Rusija ta koja stoji na putu miru". Ovako glasi naslov članka koji je objavio "Njujork post", a koji je na društvenoj mreži "Truth" podijelio Donald Tramp.
Tramp je objavio link članka i citirao sam naslov u svojoj objavi.
Kako ljudi zaključuju u komentarima, Tramp se slaže sa svim onim što je napisano u gorepomenutom članku,
<h2>Tramp sprema kraj rata, Putin "pali požare"</h2>
Kako piše "Njujork post", raspoloženje je poslednjih dana bilo optimistično nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pristao na kompromis po mnogim tačkama mirovnog plana, a Tramp je rekao da je spreman da poseti Ukrajinu kako bi lobirao u parlamentu za teritorijalne ustupke.
- Kraj razornog rata bio je bliži nego ikada ranije - rekao je Tramp.
A onda je, kao po komandi, ruski lider Vladimir Putin ponovo izabrao laži, mržnju i smrt, piše ovaj list.
Putin je tvrdio da su Ukrajinci lansirali dronove kako bi ga ubili u jednoj od njegovih mnogobrojnih raskošnih rezidencija. Zbog toga, navodno, Rusi nisu imali drugog izbora nego da budu "rigidniji" u pregovorima, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
<h2>Vladimir Putin palata</h2>
Ironično je da Putin, koji već skoro četiri godine vodi brutalan rat, smatra da svako nasilje u njegovoj blizini zaslužuje posebnu osudu. Na kraju krajeva, Rusija je na Božić lansirala 131 dron na Kijev i druge gradove, ubivši sedam civila.
Prema pisanju ovog medija, Kremlj namerno gađa stambene zgrade i energetska postrojenja kako bi kaznio obične ljude u Ukrajini. Rusi otimaju djecu. Muče i pogubljuju zarobljenike. Štaviše, Moskva je više puta pokušala da ubije Zelenskog. Ali evo u čemu je stvar: napad dronom se vjerovatno nikada nije ni dogodio. Zelenski je to energično demantovao. Peskov je rekao da Rusi ne mogu da pruže nikakav dokaz i pozvao medije da "uzmu reč Kremlja zdravo za gotovo".
U članku koji je Tramp podelio stoji i sledeća rečenica:
"Kao i u Aljasci, Putinu je ponuđen mir, a on je umjesto toga pljunuo Americi u lice".
Dalje navode da Putin podržava korumpirani režim Nikolasa Madura u Venecueli, umešan u trgovinu drogom, i protivi se Trampovim operacijama tamo.
A nedavni izvještaj je utvrdio da je ruski teretni brod iz "senkovite flote", koji je prošle godine potonuo kod obale Španije, verovatno krijumčario nuklearne djelove u Sjevernu Koreju.
Širom svijeta, Rusija se suprotstavlja Trampovoj agendi. Odgovor ne bi trebalo da budu dodatni ustupci, već veći pritisak. Kijev je uradio svoj dio posla. Teret bi trebalo da bude na Putinu da se urazumi ili da se suoči sa strožim sankcijama i smrtonosnijim oružjem u Ukrajini.
- Uprkos prkosu, Putinovi postupci odaju pogoršanje unutrašnje situacije. Njegova ekonomija stagnira. Propaganda posrće dok se vojnici vraćaju bez udova. Njegova pobjeda nije ni blizu, niti je neizbježna. Poštedite nas njegovih krokodilskih suza i pojačajte pritisak - zaključuje se.

Tramp podijelio članak koji najoštrije osuđuje Putina

Njemački vojni planeri upozoravaju da nedavni sajber-napadi, sabotaže i kampanje dezinformisanja mogu predstavljati uvod u novi rat, navodi se u povjerljivom vladinom dokumentu u koji je imao uvid Politiko.
Ta procjena iznijeta je u Operativnom planu za Njemačku (OPLAN), svojevrsnom nacrtu koji pokazuje kako bi Berlin organizovao odbranu njemačke teritorije u slučaju velikog NATO sukoba.
Ovakvo planiranje odražava veliku promjenu u Njemačkoj, koja je preuzela centralnu ulogu u logistici i planiranju pojačanja za Alijansu.
U dokumentu se navodi da hibridne akcije „u suštini mogu da služe kao priprema za vojni sukob“.
Umjesto da se sajber-operacije ili kampanje uticaja posmatraju kao pozadinski pritisak, novi plan ih direktno smješta u logiku vojne eskalacije.
Ova pretpostavka ima konkretne posljedice po način na koji Njemačka planira svoju ulogu u budućem sukobu.
Dokument predstavlja Njemačku kao operativnu bazu i tranzitni koridor za NATO trupe koji bi bio izložen pritisku već u ranoj fazi, naročito zbog njene uloge glavnog čvorišta Alijanse za premještanje i održavanje snaga.
Dokument od 24 strane klasifikovan je kao takozvana „lakša verzija“ plana, čiji je cilj koordinacija civilnih i vojnih aktera, kako bi se definisala uloga Njemačke kao tranzitnog čvorišta za savezničke snage.
U scenariju sukoba, Njemačka bi postala „prioritetna meta konvencionalnih napada dugodometnim oružanim sistemima“, usmjerenih kako na vojnu, tako i na civilnu infrastrukturu, navodi se u dokumentu.
OPLAN izlaže model eskalacije u pet faza, koji se kreće od ranog otkrivanja prijetnji i odvraćanja, preko nacionalne odbrane i kolektivne odbrane NATO-a, pa sve do poslijeratnog oporavka.
U dokumentu se navodi da se Njemačka trenutno nalazi u prvoj fazi, u kojoj je fokus na izgradnji zajedničke slike prijetnji, koordinaciji unutar državnih institucija i pripremi logističkih i zaštitnih mjera.
Plan takođe predviđa značajno proširenu ulogu domaćih vojnih snaga. Jedinice za unutrašnju bezbjednost imaju zadatak da štite kritičnu infrastrukturu, obezbjeđuju kretanje trupa preko njemačke teritorije i podržavaju održavanje funkcionisanja države dok se borbene snage raspoređuju na drugim mjestima.
Civilne strukture se tretiraju kao ključne za vojni uspjeh, pri čemu se transportne mreže, snabdijevanje energijom, zdravstvene službe i privatni izvođači više puta navode kao neophodni faktori.
U dokumentu se ističe da „brojni zadaci zahtijevaju civilnu podršku“, bez koje plan ne može biti sproveden.

Novi njemački vojni plan stranu sabotažu tumači kao uvod u rat

Više od 3.000 ljudi poginulo je pokušavajući da dođu do Španije morem u protekloj godini, što predstavlja nagli pad u poređenju s prethodnih 12 mjeseci.
Nevladina organizacija Caminando Fronteras saopštila je da se 3.090 ljudi utopilo između januara i 15. decembra 2025. godine, uključujući 192 žene i 437 djece.
Žrtve su bile iz 30 zemalja, uglavnom iz zapadne i sjeverne Afrike, ali i iz Pakistana, Sirije, Jemena, Sudana, Iraka i Egipta.
Aktivisti su upozorili da pad broja smrtnih slučajeva ne znači da su putovanja postala sigurnija, tvrdeći umjesto toga da strože granične kontrole guraju migrante na sve opasnije rute.
Izvještaj je otkrio da je prelazak Atlantika iz Sjeverne Afrike do Kanarskih ostrva i dalje najsmrtonosnija ruta, na kojoj je ove godine poginulo 1.906 ljudi. Putovanje može trajati i do 12 dana na moru.
Sve veći broj migranata pokušao je putovati rutom od Alžira do Balearskih ostrva, gdje je 1.037 ljudi izgubilo život.
Caminando Fronteras je takođe istakao pojavu nove rute od Gvineje do Kanarskih ostrva, naglašavajući ono što je opisao kao rastuće rizike s kojima se suočavaju ljudi koji pokušavaju da dođu do Španije morem.
Izvještaj je takođe kritikovao ono što je opisao kao globalno pooštravanje migracijskih politika tokom 2025. godine, s posebnim fokusom na SAD.
Navodi se da su mjere koje je promovisala američka administracija transformirale globalnu mapu mobilnosti, što se svodi na javnu objavu obuzdanog i nevidljivog rata protiv migranata.
Prema izvještaju, politike deportacije koje predvodi SAD pomogle su u stvaranju modela koji eksternalizuje protjerivanja u treće zemlje, što u nekim slučajevima rezultira zadržavanjem migranata u zatvorima, u pravnom limbu ili čak u američkim vojnim bazama u inostranstvu.
Organizacija je rekla da ove prakse odražavaju politike usvojene drugdje, navodeći plan Velike Britanije da deportuje tražioce azila u Ruandu - koji je kasnije zaustavio britanski Vrhovni sud - i stvaranje pritvorskih centara u Albaniji od strane Italije.
Uzete zajedno, navodi se u izvještaju, takve mjere konsoliduju transnacionalni sistem u kojem se mobilnost upravlja institucionalnim nasiljem i uskraćivanjem osnovnih garancija.

U 2025. godini više od 3.000 migranata poginulo pokušavajući da morem dođu do Španije

U Crnoj Gori jutros se saobraća po suvim putevima i vidljivost je dobra, kazali su iz Auto moto saveza (AMSCG) i upozorili da na dionicama na sjeveru ima poledice.
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.&nbsp;
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Na putevima u Crnoj Gori do 12. januara neće biti radova.

Oprezno na sjeveru zbog poledice

U &nbsp;većem dijelu Crne Gore danas će biti pretežno sunčano, a na sjeveru promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, jutro će biti jako hladno, u kontinentalnim predjelima umjeren do jak, a na primorju ponegdje slab mraz.&nbsp;
Duvaće salb vjetar promjenljivog smjera, tokom noći mjestimično umjeren južni.
Jutarnja temperatura od minus 14 do jedan, najviša dnevna od nula do devet stepeni.

Marija Žižić

It is in the interest of politics to have obedient figures in police positions, not professionals

Interes politike je da na policijskim funkcijama budu poslušnici, a ne profesionalci

Tužilaštvo još istražuje Dobričanina, Kneževiće, Ljuškovića i inspektora Raškovića

Tužilaštvo provjerava navode iz prijave koju je Pajković podnijela protiv Vukšića

Bošković: Ostavku sam podnijela iz ličnih i profesionalnih razloga

Radulović traži da Etički odbor ispita ponovno obraćanje Šćepanovića

Pekić, the Cicmil brothers, police officer Backović and others before the Court on February 18th

Pekić, braća Cicmil, policajac Backović i ostali pred sudom 18. februara

Drljević još pod lupom Tužilaštva zbog prepisivanja

Danilo Mandić’s detention extended

PRATITE TVe UŽIVO