Marija Žižić

Predsjednik države Jakov Milatović uputio je Skupštini prijedlog za raspisivanje referenduma o uvođenju otvorenih lista u izborno zakonodavstvo.&nbsp;
- Nakon brojnih radnih sastanaka sa vama širom Crne Gore, odlučio sam da Skupštini uputim prijedlog za raspisivanje referenduma o uvođenju otvorenih lista u naše izborno zakonodavstvo. Otvorene liste donose veliku neophodnu promjenu. Na sljedećim izborima konačno želimo da vratimo naše ustavno pravo da biramo ljude imenom i prezimenom, umjesto da zaokružujemo samo nazive partija ili koalicija - poručio je predsjednik.&nbsp;
On je kazao da na na glasačkom listiću, uz zaokruživanje naziva liste, želi da imamo pravo da glasamo za ljude koje znamo i kojima vjerujemo.&nbsp;
- Glasaćemo za ljude koji su zaslužili naše povjerenje. Skupštinska Radna grupa za izbornu reformu, poslije referenduma, više neće imati izgovore za nastavak odugovlačenja, a protivnici otvorenih lista unutar partija suočiće se s jasnom odlukom građana - istakao je Milatović.
Referendum, kako je poručio je jedini način da osiguramo sprovođenje volje i nametnemo obavezu poslanicima da rade u interesu građana, a ne za šefove svojih partija i svoje stranke.&nbsp;
- Zahtjev za raspisivanje referenduma i vaša odluka da uvedemo otvorene liste je radna akcija za demokratiju i demokratski razvoj, za poštenje i poštenu Crnu Goru. Za ljude u koje vjerujemo - zaključio je predsjednik države.

Milatović predložio referendum o otvorenim listama: Da biramo ljude imenom i prezimenom

Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća da se danas navršavaju tri godine od podnošenja krivične prijave Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) protiv bivšeg rukovodstva Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, na čelu sa Vesnom Bratić, zbog zloupotrebe službenog položaja kroz nezakonita razrješenja direktora vaspitno-obrazovnih ustanova u 2021. godini. CGO izražava zabrinutost zbog upornog ignorisanja ove prijave od strane SDT-a, što ukazuje na selektivan pristup u postupanju, suprotan principima vladavine prava.
&nbsp;- CGO je krivičnu prijavu podnio 23. decembra 2022. godine, polazeći od činjenice da nezapamćen proces masovnih razrješenja direktora javnih ustanova obrazovanja i vaspitanja zahtijeva hitno i prioritetno postupanje. Postupci tadašnje ministarke jasno su ukazivali na namjeru da se smijene direktori javnih ustanova obrazovanja i vaspitanja samo zato što ih je imenovala prethodna vlast, kako bi se pribavila korist reprezentima nove vlasti. Smjenama nije prethodila pojedinačna procjena rada, što je dovelo i do apsurdnih situacija u kojima su razrješavana i lica koja su preminula, zbog brzine izrade tipskih rješenja- podsjećaju iz ove nevladine organizacije.
Kako ističu, brojni akteri, uključujući i CGO, javno su upozoravali tadašnje rukovodstvo Ministarstva, na čelu sa Bratić, da će najavljeni proces biti nezakonit. Tadašnji premijer Zdravko Krivokapić potvrdio je da ju je i on upozoravao na moguće negativne posljedice. To potvrđuje da su Bratić i njeni saradnici svjesno i organizovano zloupotrijebili službeni položaj, zbog čega snose direktnu odgovornost za nastalu štetu.
&nbsp;- Posljedice takvog postupanja ogledaјu se i u oko 150 tužbi nezakonito razriješenih direktora kao oštećenih lica. Prema podacima Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, do 1. oktobra 2025. godine, po pravosnažno okončanim postupcima isplaćeno je 453.041,66 EUR. Budžetska šteta će nastaviti da raste, imajući u vidu sudsku praksu u korist direktora koji su razrješavani po istom nezakonitom osnovu. Na to se nadovezuju i druge nezakonite smjene u sektoru obrazovanja i kulture tokom mandata Vesne Bratić- napominju iz CGO.
Na svjesno odugovlačenje postupanja SDT-a, ističu iz ove NVO, ukazuje i to što je inicijalno postupajuća tužiteljka zamijenjena nakon što je Tužilački savjet, po inicijativi CGO-a, utvrdio da nije postupala blagovremeno. Predmet je dodijeljen drugom tužiocu, koji nastavlja istu praksu, za razliku od znatno angažovanijeg postupanja u drugim predmetima.
- &nbsp;OEBS-ova metodologija praćenja suđenja za mjerenje važnosti postupka uzima tri faktora: 1) status optuženog i njegova pozicija u društvu, 2) težina krivičnog djela i 3) zastupljenost predmeta u javnom prostoru. Po tome, ovaj slučaj spada u red najvažnijih postupaka koje je neophodno pratiti. Riječ je o bivšoj visokoj državnoj funkcionerki, koja i danas zauzima važnu poziciju na Univerzitetu Crne Gore. Dalje, o težini krivičnog djela svjedoči procijenjena šteta od skoro pola miliona sa tendencijom rasta. Takođe, o ovom slučaju intenzivno su izvještavali mediji, a pratile su ga i reakcije civilnog sektora, stručne i šire javnosti- navode u saopštenju.
&nbsp;Dodaju da produžena neaktivnost SDT-a može ukazivati na postojanje zaštićenog statusa određenih lica i struktura, naročito u poređenju sa predmetima znatno manje finansijske štete, u kojima je SDT reagovalo znatno brže. Ostaje nejasno po kojim kriterijumima SDT određuje prioritete i dinamiku postupanja, jer je očigledno da ovakav pristup ne štiti javni interes. Dugotrajno odsustvo reakcije produbljuje utisak da odgovornost zavisi od političkog konteksta, a ne od pravnih standarda, što je pokazatelj sistemske slabosti institucija.
Podsjećaju i da je zaštitnica imovinsko-pravnih interesa podnijela prvu regresnu tužbu kojom država potražuje naknadu štete zbog nezakonitih razrješenja 30 bivših direktora. Postupak pred Osnovnim sudom je okončan prvostepenom presudom kojom je odbijen zahtjev da se Vesna Bratić obaveže na isplatu 15.281 EUR, na ime troškova države u parničnim postupcima. Ovakva odluka dodatno učvršćuje percepciju nedodirljivosti ove bivše ministarke.
&nbsp;CGO smatra da se samo dosljednim i neselektivnim postupanjem može obezbijediti efikasan rad tužilaštva kao nezavisnog organa i oslonca vladavine prava. Posebno brine činjenica da SDT ne postupa djelotvorno ni u drugom predemtu u kojem se dovodi u pitanje odgovornost Vesne Bratić, a koji se odnosi na dvostruko negativno mišljenje DRI o nezakonitom trošenju milionskih iznosa, na šta je CGO ranije ukazivao.
&nbsp;Za državu na ubrzanom putu ka EU, naglašavaju iz CGO, &nbsp;ovakva praksa upozorava na duboko ukorijenjene probleme u ključnim poglavljima 23 i 24, od čijeg zatvaranja zavisi završetak pregovora. EU očekuje nezavisno i kredibilno pravosuđe koje garantuje zakonitost, neselektivnost, pravdu i odgovornost.
- CGO očekuje da se SDT konačno profesionalno i odgovorno posveti ovom slučaju, jer je riječ o pitanju od javnog interesa koje direktno utiče na povjerenje građanstva u institucije, ali i dalju ocjenu njihovog rada u procesu pregovora sa EU. CGO će sažetak ovog slučaja predstaviti i relevantnoj međunarodnoj javnosti koja prati stanje vladavine prava u Crnoj Gori- zaključuje se u saopštenju.

CGO: Tri godine neaktivnosti SDT-a i po drugoj krivičnoj prijavi protiv Bratić

Službenici policije i Uprave carine su u zajedničkoj akciji kontrolisali auto-otpad u Bijelom Polju, gdje je pronađeno i oduzeto pet vozila visoke klase, nakon izvršenih konsultacija sa tužiocem u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, podnijeli krivičnu prijavu protiv lica I.Lj. (25) koji se sumnjiči za krivično djelo krijumčarenje, saopšteno je iz Uprave policije,
- Naime, sumnja se da je I.Lj. tokom 2025. godine, u cilju sticanja protivpravne imovinske koristi, a na štetu budžeta Crne Gore, pribavio tri putnička motorna vozila porijeklom iz Engleske, bez registarskih oznaka i bez odgovarajuće dokumentacije da je izvršio obaveze po osnovu poreza i carine. On je, kako se sumnja, imao namjeru da ova vozila rashoduje, proda, rasturi i prikrije neocarinjenu robu- navodi se u saopštenju,
Službenici RCB ”Sjever” će u saradnji sa drugim nadležnim organima nastaviti sa ovim i sličnim aktivnostima u cilju suzbijanja ovakvih oblika kriminaliteta.

Bijelo Polje: Krivična prijava zbog krijumčarenja na auto-otpadu

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović izjavio je u intervjuu za Euronews Region da je zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja u jednom danu, čime je u ovoj godini zatvoren najveći broj poglavlja do sada, snažna potvrda da se Crna Gora nalazi na pravom putu ka članstvu u Evropskoj uniji, te da su ostvareni rezultati plod ozbiljnog rada.
- Ivanović je istakao da je proces pristupanja Evropskoj uniji istovremeno tehnički i politički, te da pored ispunjavanja jasno definisanih kriterijuma i standarda podrazumijeva i saglasnost svih 27 država članica Evropske unije. Kako je naglasio, dobijeno „zeleno svjetlo“ predstavlja jasnu potvrdu da je Crna Gora ispunila potrebne uslove za zatvaranje pomenutih poglavlja- navodi se u saopštenju Ivanovićevog kabineta.
On je podsjetio da se pregovaračka poglavlja zatvaraju privremeno, te da Evropska komisija kontinuirano prati sprovođenje preuzetih obaveza kroz redovne izvještaje o napretku. Ivanović je naglasio da očekuje da, ukoliko se nastavi sa dosljednom implementacijom usvojenih standarda, neće biti potrebe za ponovnim otvaranjem već zatvorenih poglavlja.
- Poseban akcenat u intervjuu stavljen je na pregovaračka poglavlja 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Potpredsjednik je podsjetio da su ova poglavlja ključna u okviru nove metodologije pregovora, te da je Crna Gora prošle godine dobila pozitivan IBAR, što predstavlja značajnu prekretnicu u procesu- ističu u saopštenju.
Prema njegovim riječima, ova poglavlja će se zatvarati posljednja, nakon što se završi proces u svim ostalim oblastima, uz poseban monitoring. Ivanović je naglasio da izvještaji Evropske komisije već dvije godine zaredom potvrđuju napredak Crne Gore u ovim oblastima.
Govoreći o narednim koracima, Ivanović je istakao da se tokom 2026. godine očekuje ispunjavanje dodatnih preporuka, među kojima je i potpuno usklađivanje sa viznom politikom Evropske unije u okviru poglavlja 24, gdje je ove godine ostvaren značajan napredak.
Kada je riječ o poglavlju 23, Ivanović je naveo da su očekivanja Evropske unije, ali i domaće javnosti, usmjerena ka postizanju pravosnažnih presuda u slučajevima visoke korupcije i organizovanog kriminala. Izrazio je očekivanje da će, uz snažnu političku i institucionalnu podršku, pravosudni organi ispuniti ove kriterijume.
- Na kraju, potpredsjednik Ivanović je poručio da očekuje da Crna Gora do kraja naredne godine ispuni uslove za zatvaranje i poglavlja 23 i 24, čime bi se zaokružila završna faza pregovora i zemlja dodatno približila punopravnom članstvu u Evropskoj uniji- poručeno je iz Ivanovićevog kabineta.

Ivanović za Euronews Region: Poglavlja 23 i 24 ključna, zatvaraće se posljednja, po završetku procesa u ostalim oblastima

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, bez ijednog pogleda ili riječi, nonšalantno je prošao pored majke Slobodanke Krgović, koja štrajkuje glađu ispred zgrade parlamenta, boreći se, kako kaže, za dostojanstvo svih majki sa troje i više djece čija su primanja zamrznuta još od 2016. godine.&nbsp; Mandić se uputio ka službenom automobilu, potpuno ignorišući ženu koja stoji sa transparentom i apeluje na državni vrh. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoTE8wNc6vVQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Krgović jističe da je na ovaj vid protesta primorana, jer majke godinama bezuspješno pokušavaju da dobiju makar minimum institucionalne pažnje. – Ja sam počela štrajk glađu da bih apelovala na predstavnike vlasti da nam povećaju primanja koja su zamrznuta od 2016. godine, a u jednom periodu ih nijesmo ni primale. Donijet je zakon 2021. i od 2022. dobijamo ta fiksna obeštećenja. Tražimo da se odmrznu primanja i da se usklađuju jednom ili dvaput godišnje, kao sva ostala, u odnosu na troškove života – kazala je Krgović. Podsjeća da su majke već protestovale ispred Skupštine, ali da nije bilo reakcije institucija. Peticiju koju je potpisalo 7.500 majki parlament još nije razmotrio, iako je budžet na dnevnom redu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb" data-rendition-name="original" width="677" height="388" loading="lazy" alt="krgović"> </figure>  – Zato smo zabrinute. Ako se usvoji budžet bez razmatranja naših zahtjeva, pitanje je šta dalje. Zato sam i ponijela transparent sa iznosima primanja: 192 eura za majke sa biroa i 336 za majke iz radnog odnosa – navela je ona. Krgović poručuje da očekuje hitnu reakciju Skupštine prije izglasavanja budžeta, jer u suprotnom – protest bi mogao da se radikalizuje. – Moj štrajk glađu trajaće do petka. Ako ne bude reakcije, majke iz cijele Crne Gore će doći ovdje i radikalizovaćemo štrajk: blokade saobraćaja i druge mjere. Ali vjerujem da do toga neće doći. Očekujem da me neće pustiti da kolabiram ovdje, već da ćemo dobiti poziv. Predali smo zahtjeve Skupštini i Vladi – kazala je ona. Majke, dodaje, traže tri konkretne stvari: - &nbsp;korekciju i usklađivanje primanja, - &nbsp;isplate preko banaka i uplatu doprinosa za PIO, - sastanak sa predstavnicima vlasti – koji do sada nije zakazan. Uprkos njenom prisustvu pred samim ulazom, predsjednik Skupštine prošao je pored nje bez reakcije, sa potpunim &nbsp;odsustvom empatije prema ženi koja zbog egzistencijalne borbe rizikuje zdravlje. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FKY4h1YSluAc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO: Mandić nonšalantno prošao pored majke koja štrajkuje glađu; Krgović: Ne tražim ništa lično već pravdu za 7.500 majki

Bivšem ministru poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutinu Simoviću određeno je zadržavanje do 72 sata nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu.
On je uhapšen jutros po nalogu SDT-a.
Njegov branilac, advokat Miroslav Adžić, za Portal ETV je kazao da se Simoviću na teret stavlja zloupotreba službenog položaja, odnosno da je u periodu od 2017. do 2020. godine kao ministar poljoprivrede zloupotrijebio pravo na reprezentaciju.
- Na teret mu se stavlja da je u roku od tri godine u desetak slučajeva zloupotrijebio pravo na reprezentaciju u ukupnom iznosu od oko 5.000 eura, te da je riječ o vise računa u iznosu od &nbsp;100 do oko 500 eura - rekao je Adžić.&nbsp;
Simović je, dodaje advokat, tokom saslusanja pred specijalnom tužiocem Sinisom Milićem iznio svoju odbranu i detaljno objasnio sve čega se mogao sjetiti iz tog perioda, a vezano za krivično djelo koje mu se stavlja na teret.&nbsp;
Advokat Adžić na kraju je dodao da za sada nije poznato da li će tužilac Milić zatražiti od Višeg suda da se Simoviću odredi pritvor.

Simoviću zadržavanje do 72 sata: SDT ga tereti za zloupotrebu "tešku" 5.000 eura

Nećete ime i djelo Vitomira Nikolića zloupotebljavati za vaše revizionističke ciljeve, nećete praviti nove bećirovske skandale po Crnoj Gori. Ostavićete moga oca, njegovo ime i djelo na miru zauvijek - poručila je kćerka pjesnika Danica Nikolić u reagovanju povodm dodjelu nagrade koja nosi njegovo ime.&nbsp;
Kako ističe, četnici iz nikšićke vlasti opet tajno i podmuklo, kao što samo oni umiju, pokušavaju da prisvoje Vitomira Nikolića - ovog puta dodjelom nagrade koja nosi njegovo ime.&nbsp;
- Izmislili su konkurs Književne zajednice "Vladimir Mijušković", skriven od najvećeg dijela javnosti, kao što su sakrili sastav žirija i dobitnika "nagrade". Ništa vi nećete dodjeljivati sa imenom Vitomira Nikolića. Ne može - poručila je Nikolić.&nbsp;
Dodaje da su se sjetili samo zato što im ime i djelo Vitomira Nikolića trebaju da operu svoje svakodnevne fašističke i četničke ispade, te da njega prikažu kao "svoga".
- Da izlažirate njegovu biografiju kao što ste bezbroj puta pokušali i dalje pokušavate, da prećutite "Noć sa Dubrovnikom" kao da se nikad nije desila, da poništite njegov antiratni angažman i antifašističku tradiciju čitave jedne porodice, da "dokažete" da nije bio Crnogorac i crnogorski pjesnik, da ga uprljate svim onim što svakodnevno radite na razgradnji države, izazivanju međunacionalne i međuvjerske mržnje... Ne može. Prije svega ne može jer ste Vitomir Nikolić i vi, bando izdajnička, dvije galaksije koje se ni za milijardu godina neće dodirnuti. Vaši ideološki preci su od njega napravili ratno siroče i ne postoji način da njegovo ime bude u istom korpusu sa vama - ističe Nikolić.&nbsp;
Ne može, kako dodaje, zato što su opet pokušali da mimo konsultacije sa mjom kao jedinim nosiocem autorskih prava na djela Vitomira Nikolića, a samim tim i nosiocem prava na poštovanje djela i moralnih prava (Zakon o autorskom i srodnim pravima), zloupotrijebe njegovo ime i djelo za svoje prljave ideološke rabote.&nbsp;
- Niti ste me obavijestili o konkursu i o dodjeli nagrade, niti pitali za dozvolu, niti na bilo koji način pokušali (svakako ne biste uspjeli) da me uključite u rad nepoznatog žirija, komisije ili čega već. Sram vas bilo. Da je živ, prezirao bi vas jednako kao što je prezirao vašeg idola Rista Radovića i mijenjao bi program na televiziji kada se pojavite. Gonio bi vas za svaku laž i krivotvorenje njegove biografije koje ste pokušali da plasirate. Došao bi lično da vam pljune na konkurs i nagradu, taman da na nju stavite njegovu sliku u prirodnoj veličini - naglasila je Nikolić.&nbsp;
A pošto on ne može da dođe jer, kako navodi, leži mrtav dobrano zahvaljujući tome što su njihovi "ratni drugovi" razarali njegov rodni Mostar, voljeno Sarajevo i gospodin Grad Dubrovnik, doći će ona.&nbsp;
- Da vidim šta ćete da uradite. Vidimo se u petak u Nikšiću - poručila je Nikolić..

Nikolić: Nećete ime i djelo mog oca zloupotebljavati za vaše revizionističke ciljeve

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa smjenjuje gotovo 30 karijernih diplomata sa ambasadorskih i drugih mjesta u ambasadama. Prema pisanju američkih medija, među njima je i američka ambasadorka u Crnoj Gori – Džudi Rajzing Rajnke.
To se događa u okviru napora za preoblikovanje američkih diplomatskih predstavništava i postavljenje osoblja za koje se smatra da potpuno podržava Trampove prioritete, oličene u poruci "Amerika na prvom mjestu", piše <a href="https://apnews.com/article/diplomacy-ambassadors-state-department-1a10058998c86e799ce4e5132a99da18" target="_blank">Associated Press</a>.
Šefovi misija u najmanje 29 zemalja obaviješteni su prošle nedjelje da se njihova postavljenja završavaju u januaru, rekla su dva zvaničnika Stejt departmenta koji nijesu željeli da im se navede ime. Oni koji su pogođeni promjenama ne gube svoj posao u spoljnoj službi i vraćaju se u Vašington na druge dužnosti ako žele da ih preuzmu, rekli su ti zvaničnici.
Svi povučeni ambasadori preuzeli su dužnost za vrijeme administrcije predsjednika Džozefa Bajdena, ali su ostali na tim mjestima poslije prvobitne čistke na početku Trampovog drugog mandata u januaru, kada su ciljani uglavnom politički postavljeni namještenici. To se promijenilo u srijedu kada su počeli da dobijaju obavještenja iz Vašingtona da treba da odu, piše Associated Press.
Stejt department nije komentrisao konkretan broj osoblja ili ambasadora kojih se to tiče, ali je saopšteno da se radi o standardnom procesu u svakoj adminsitraciji. Kako je saopšteno, ambasador je "lični predstavnik predsjednika i predsjednikovo je pravo da osigura da ima pojedince u ovim zemljama koji unapređuju njegovu agendu 'Amerika na prvom mjestu'".
Najviše pogođena smjenama je Afrika, gdje su povučeni ambasadori iz 13 zemalja - Burundi, Kamerun, Zelenortska ostrva, Gabon, Obala Slonovače, Madagaskar, Mauricijus, Niger, Nigerija, Ruanda, Senegal, Somalija i Uganda.
Na drugom mjestu je Azija sa promjenama ambasadora u šest zemalja - Fidži, Laos, Maršalska ostrva, Papua Nova Gvineja, Filipini i Vijetnam.
U Evropi smjene su se dogodile u Jermeniji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Slovačkoj.
Na Bliskom istoku u dvije države - Alžiru i Egiptu, koliko i u Južnoj i Centralnoj Aziji - u Nepalu i Šri Lanki) i na Zapadnoj hemisferi - u Gvatemali i Surinamu.

Marija Žižić

Janičić: Lazović insisted on questioning Jovan Vukotić to possibly help clarify the murder of his father Veselin

Prosecutor Samardžić doesn't remember a thing

Piperović: Da li se Samardžić sjeća ko joj je rekao da se ne sjeća?

Janičić: Lazović je insistirao da se sasluša Jovan Vukotić kako bi eventualno pomogao da se ubistvo njegovog oca Veselina rasvijetli

Tužiteljka Samardžić se ničega ne sjeća

Marković received 4.723 euros, other prosecutors slightly under 4.000 euros

Marković primio 4.723 eura, ostali tužioci ispod 4.000 eura

Marković primio 5.526 eura, ostali tužioci nešto manje od 4.000 eura

Novović received 4.222 euros, followed closely by Jovićević with 4.202

Radulović: The Special State Prosecutor’s Office should examine the role of the Democrats, Bogdanović and Vujović, as the state lost more than 4,5 million euros in the construction of the Meljine - Petijevići Road

PRATITE TVe UŽIVO