Portal ETV

Ulaskom Bugarske u eurozonu, koji je planiran za sjutra, jedna evropska valuta uskoro će otići u istoriju – bugarski lev.
Time će se nastaviti proces koji traje više od dvije decenije i koji je iz temelja promijenio monetarnu mapu Evrope, piše BiznisInfo.ba.
Euro je uveden kao obračunska valuta 1999. godine, dok su novčanice i kovanice ušle u upotrebu 2002. godine. Tada je došlo do najveće monetarne promjene u modernoj evropskoj istoriji.
U prvoj fazi, euro je zamijenio čak 12 nacionalnih valuta - njemačka marka, francuski franak, italijanska lira, španska peseta, austrijski šiling, belgijski franak, nizozemski gulden, portugalski eskudo, finska marka, irska funta, luksemburški franak i grčka drahma.
Od tog trenutka, ove valute su prestale da postoje kao zakonsko sredstvo plaćanja.
Nakon 2002. godine, eurozoni su se postupno pridruživale nove države, a njihove nacionalne valute odlazile su u istoriju. Slovenački tolar 2007. godine, kiparska funta i malteška lira 2008, slovačka kruna 2009, estonska kruna 2011, letonski lats 2014, litvanski litas 2015. i hrvatska kuna 2023. Sledeći na listi je bugarski lev.
Bugarska je naredna zemlja koja će se pridružiti eurozoni. Planirano je da od sjutra bugarski lev prestane da bude zvanična valuta, a zamijeni ga euro. Na taj način će bugarski lev postati 21. nacionalna valuta koja je nestala zbog uvođenja eura.
Bugarska već godinama ima fiksni kurs leva prema euru, pa se prelazak smatra tehnički manje zahtjevnim u odnosu na ranije primjere.
Crna Gora i Kosovo imaju poseban status, jer koriste euro iako nijesu članice EU, niti eurozone. Obje su prvo napustile domaće valute i uvele njemačku marku, a nakon njenog ukidanja 2002. godine, prešle na euro ali bez formalnog odobrenja EU.
Te dvije države nemaju pravo odlučivanja u ECB-u, ne mogu štampati novac, ne učestvuju u monetarnoj politici, a euro koriste jednostrano. Taj model se naziva jednostrana euroizacija i EU ga toleriše, ali ne smatra punopravnim članstvom u eurozoni.
Uvođenje eura je dovelo do nestanka više od 20 evropskih valuta, što predstavlja jednu od najvećih monetarnih transformacija u savremenoj istoriji. S Bugarskom kao narednom članicom, eurozona se i dalje širi, dok neke zemlje, poput Crne Gore i Kosova, koriste euro bez formalnog članstva.

Još jedna evropska valuta sjutra odlazi u istoriju

&nbsp;Veting u policiji lagano prerasta u politički skandal. Umjesto čišćenja korumpiranih policajaca, akcija ,,Značka”, kako je prvobitno imenovana, pretvorila se u odstrijel politički nepodobnih policijskih službenika koju izvode ministar iz redova Demokrata Danilo Šaranović i členik Uprave policije Lazar Šćepanović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231191228_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251231191228_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt='KAD AKCIJA DOBIJE REAKCIJU: Naredba za sprovođenje ,,Značke"'> <figcaption>KAD AKCIJA DOBIJE REAKCIJU: Naredba za sprovođenje ,,Značke"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema podacima Televizije E, Šaranović i Šćepanović su, po nalogu Demokrata Alekse Bečiča, a sve u saradnji sa lojalnim šefovima regionalnih centara, napravili spisak nepodobnih policijskih službenika koje, po svaku cijenu, valja odstraniti. &nbsp; ,,ZNAČKA” BEZ DOKAZA Ispostavilo se da taj politički naum nije baš jednostavno sprovesti u djelo, bez kršenja zakona. To je uočljivo iz brojnih slučajeva kada su advokati targetiranih policijskih službenika podnijeli prijave zbog evidentnih nezakonitosti. Prema informacijama Televizije E, disciplinska tužiteljka Milena Pajović - koja je pokrenula više disciplinskih postupaka bez obezbjeđenih dokaza - bila je prinuđena da, na zahtjev advokata i policijskih službenika protiv kojih se vode disciplinski postupci, zatraži od Komisije MUP-a koja je vršila bezbjednosne provjere dokaze na osnovu kojih su utvrdili da za neke službenike postoje bezbjednosne smetnje za dalji rad u policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231191232_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251231191232_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="DISCIPLINSKI POSTUPCI POKRENUTI - BEZ DOKAZA: Milena Pajović"> <figcaption>DISCIPLINSKI POSTUPCI POKRENUTI - BEZ DOKAZA: Milena Pajović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U službenom dokumentu koji potpisuje predsjednica Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji Ljiljana Zejak, obavještava se disciplinska tužiteljka Milena Pajović da: 1. Komisija nije vršila provjeru istinitosti prikupljenih &nbsp;informacija; 2. Komisija ne raspolaže sa dokazima na kojima se zasnivaju izvještaji o bezbjednosnim smetnjama za rad?! BROJNE MANIPULACIJE &nbsp; To je dokaz o nezakonitostima u pokretanju disciplinskih postupaka. Ali i pokazatelj manipulacija. Jer, predsjednica Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji Ljiljana Zejak operativne izvještaje dobija iz Sektora za borbu protiv kriminala, odnosno Jedinice za kriminalističko-obavještajnu analitiku. Tako se stvara neobičan krug: na čelu te jedinice je upravo – Ljiljana Zejak, pa ispada da operativne izvještaje Ljiljana Zejak šalje – sebi?! Ta će činjenica biti povod mnogih budućih krivuičnih prijava advokata procesuiranih službenika. &nbsp; &nbsp;Jer je očito: izvještaj sa mišljenjem koji potpisuje predsjednica Komisije ne prestavlja dokaz i ne može se koristiti za potrebe disciplinskog ili nekog drugog procesnog postupka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231191232_dad382b9322bd436e02732dff3fb129313209534c37c3b62d390789238123fa1.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251231191232_dad382b9322bd436e02732dff3fb129313209534c37c3b62d390789238123fa1" data-rendition-name="original" width="1095" height="716" loading="lazy" alt="HOĆE LI KO PREUZETI ODGOVORNOST: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova"> <figcaption>HOĆE LI KO PREUZETI ODGOVORNOST: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  IZVJEŠTAJ BEZ LEGITIMITETA Zbog problema sa legitimitetom izvještaja, ministar Šaranović ne objavljuje dokument Komisije koju je i sam formirao da sprovodi ,,veting u policiji“. Ta činjenica pokazuje &nbsp;&nbsp;domaćoj i međunarodnoj javnosti da se veting ne izvodi kao provjera integriteta, već je riječ o političkom progonu neistomišljenika i o procesu formiranja partijske policije. Nakon ovih informacija postaje jasnije zbog čega se odlažu disciplinski postupci, a pojedini bezuspješno vode i duže od godinu, pa se između Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije prebacuje odgovornost zbog politički motivisanog vetinga. &nbsp;&nbsp; I za sada nema dogovora ni odgovora nadležnih. Pa tako Ljiljana Zejak prebacuje odgovornost na načelnike regionalnih centara bezbjednosti, načelnici na Disciplinsku komisiju, a disciplinska tužiteljka odgovornost adresira na Komisiju za bezbjednosne provjere - koja je radila, kako se ispostavlja, bez materijalnih dokaza. &nbsp; DOMAĆI I MEĐUNARODNI PROBLEMI Ministar Šaranović, novoimenovani direktor Uprave policije Šćepanović, kao i funkcioneri Demokrata koji kontrolišu bezbjednosni sektor nadali su se da će – na brzinu i ispod radara javnosti – usvojiti izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima. To bi, prema stavu Demokrata, bilo rješenje da se ozakone sada nezakonito vođeni disciplinski postupci. &nbsp; Međutim, problem je što su izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima prepoznate kao politički motivisan i neustavan akt, što su ocijenile crnogorske nevladine organizacije. I, da za vlast bude gore, slična se ocjena očekuje i iz Brisela. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Muke sa vetingom: Kako ozakoniti nezakonito?

Poznati diplomata, istoričar i novinar Mate Meštrović, sin Ivana Meštrovića preminuo je u 96. godini, nakon kraće bolesti.
Mate Meštrović rođen je u Zagrebu 1930. godine. Osnovnu školu završio je u Zagrebu, a daljnje školovanje nastavio u inostranstvu. Od 1942. godine živjeli su prvo u Rimu, potom u Švajcarskoj, a od 1947. godine u SAD-u.
Godine 1951. diplomirao je, a 1952. magistrirao na Univerzitetu Syracuse u SAD-u. Tokom Korejskog rata služio je u američkoj vojsci u čin poručnika. Nakon povratka iz rata doktorirao je 1957. godine na Univerzitetu Kolumbija u Njujorku.
Narednih deset godina radio je kao novinar, a od 1967. do 1991. predavao je savremenu evropsku istoriju na Univerzitetu Fairleigh Dickinson.
Meštrović je objavio više djela, među kojima su: U borbi za Hrvatsku: sabrani članci (1980.–1986.) (1986), U vrtlogu hrvatske politike: kazivanje Peri Zlataru (2003) i druga.
Od 1980. do 1982. bio je pročelnik za vanjske poslove, a od 1982. do 1991. predsjednik Izvršnog odbora Hrvatskog narodnog vijeća (HNV), krovne političke organizacije hrvatskog političkog iseljeništva. Početkom 1990. vratio se u domovinu, a 1993. godine izabran je za zastupnika u Županijskom domu Hrvatskog sabora. Nakon isteka mandata imenovan je za ambasadora Republike Hrvatske u Bugarskoj, na čemu je mjestu bio od 1997. do 2000.
Iza njega ostali su supruga Rumi Meštrović i sin Simon Meštrović.

Preminuo poznati diplomata Mate Meštrović

Mađarska će nastaviti da se protivi planovima Zapada za eskalaciju sukoba u Ukrajini, ali to ne znači da namjerava da napusti NATO ili Evropsku uniju, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban u godišnjem obraćanju.
- Mađarska je dovoljno jaka da ostane po strani od rata, a da bi to učinila ići će protiv Brisela, a ako je potrebno i protiv cijelog zapadnog svijeta - rekao je Orban, prenosi Tass.
Podsjetio je da je prije samo godinu dana, prije povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću, Mađarska morala da odbija napade ne samo lidera EU, već i administracije bivšeg američkog predsjednika Džoa Bajdena.
Odgovarajući na pitanje o mogućnosti proglašenja neutralnosti i nesvrstanosti, Orban je rekao: "To nije naš cilj“ i dodao da niko u zemlji ne razmišlja o izlasku iz EU ili NATO.
- Želimo da ostanemo dio sistema zapadnih saveza, ali isto tako želimo da se političke odluke donose na osnovu zdravog razuma i u EU i u sedištu NATO - kazao je Orban.
On je ocijenio da bi neslaganja Sjedinjenih Država i Evropske unije o strateškim pitanjima, uključujući sukob u Ukrajini, mogla dovesti do toga da Amerikanci 2026. godine postignu sporazum o normalizaciji odnosa sa Rusijom bez evropskog učešća.

Orban: Mađarska će ići protiv Brisela da ostane po strani od rata, ali ne planiramo da napustimo EU i NATO

Doskorašnji savjetnik predsjednika Crne Gore Dejan Vukšić saopštio je da je danas bio u policiji kako bi dao izjavu povodom prijave koju je protiv njega podnijela direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Mirjana Pajković.&nbsp;
- Bez obzira na to što smatram da je imenovanać faktički izvršila više krivičnih djela i da je povezana sa kavačkom kriminalnom strukturom, zbog čega sam protiv iste početkom godine podnio krivičnu prijavu, imajući u vidu da sam joj uputio neprimjerene riječi koje nijesu odraz mog vaspitanja, iz moralnih razloga podnosim ostavku na mjesto savjetnika Predsjednika - kazao je na mreži Iks.&nbsp;
Ovu situaciju će, kako je istakao, rješavati sam, bez da o tome izvještava bilo koga.&nbsp;
- Zahvaljujem se Predsjedniku na ukazanom povjerenju i saradnji - zaključio je Vukšić.&nbsp;

Vukšić: Podnio sam ostavku iz moralnih razloga; Pajković povezana s kavačkom kriminalnom struktorom

Na studijski master program „Studije roda“ ove godine upisano je 18 studenata i studentkinja, a očekivanja su da će interesovanje u narednim godinama biti znatno veće zbog velike zainteresovanosti za ovaj program. To je, gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, kazala ekspertkinja za rodnu ravnopravnost i jedna od studentkinja ovog smjera, Slavica Striković.
Otvaranje smjera „Studije roda“ na Institutu za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije Univerziteta Crne Gore, prema njenim riječima, otvara važna pitanja o položaju i pravima žena i muškaraca u crnogorskom društvu.
Crna Gora, kako navodi Striković, ima relativno dobar zakonski okvir u oblasti rodne ravnopravnosti, za šta dobija i pohvale Evropske unije. Ipak, ističe da je patrijarhat i dalje snažno prisutan i da se kroz ukorijenjene običaje i društvene norme često obesmišljava primjena postojećih zakona.
- Različita plata za isti rad, rast rodno zasnovanog nasilja, mali broj žena u politici uprkos zakonskim kvotama, svega 18 odsto ministarki u Vladi, kao i gotovo nepostojeće učešće žena na mjestima odlučivanja, čak i u profesijama koje su izrazito feminizirane poput obrazovanja i zdravstva, pokazuju dubinu problema. Žene obavljaju najveći dio posla, ali kada je riječ o odlučivanju, izvještavanju ili političkoj vidljivosti – njih gotovo da nema“, kazala je Striković.
Podsjetila je da je i ranije bilo pokušaja otvaranja sličnog studijskog programa, ali da za to nije postojala dovoljna institucionalna volja, te da su se tek sada stekli svi uslovi za njegovo pokretanje. Proces dobijanja licenci i akreditacija trajao je dvije godine, a upis je realizovan početkom oktobra.
Striković naglašava da je cilj da „Studije roda“ postanu dugoročan i održiv projekat koji će proizvesti konkretne promjene u društvu, prije svega kroz kvalitetne nastavne programe i angažman stručnih predavača i predavačica.
- Ideja je da se kroz generacije formira čitav korpus ljudi osposobljenih za naučno-istraživački rad, ali i spremnih da stečena znanja primjenjuju u sektorima iz kojih dolaze – javnom, privatnom, medijima i nevladinom sektoru. Kroz rodnu prizmu možemo prepoznati da mnoge pojave koje smatramo normalnim predstavljaju duboku nepravdu, i da svi imamo odgovornost da narednim generacijama ostavimo pravednije i bolje društvo- zaključila je Striković.

Striković: Master program ''studije roda'' na UCG iskorak ka rodnoj ravnopravnosti

Ovo je samo jedna vrsta sabotaže procesa evropskih integracija, mnogo prije nego što podrazumijeva bilo čiju brigu za zdravlje mještana Botuna, za njihovo mišljenje ili za njihovo slobodno iskazivanje stava, a postupak Milana Kneževića je isključivo politička igra koja treba da zadovolji potrebe njihovih partnera u Beogradu, a ne nešto što se zaista radi u korist građana – rekla je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji „24 sata“ na Televiziji E, politikološkinja Nikoleta Đukanović.
Prema njenim riječima, situacija u Botunu nije ništa što nije očekivano, pa je, umjesto ekološkog pitanja i pitanja zaštite životne sredine, poprimila oblik političkog spektakla.
– Gospodin Knežević i gospodin Mandić to sagledavaju kao neku vrstu radnog zadatka, a ne kao nešto za šta bi se zaista zalagali. Postupanje policije je bilo vrlo interesantno, kojoj su danas mnoge adrese sa vlasti čestitale, a ne prisjećajući se kako je ta policija reagovala u sličnim prethodnim dešavanjima, odnosno reakcijama slobodnih građana, starih ljudi, mlađih ljudi, intelektualaca i tako dalje, kada su oni bili hapšeni i kada je upotrijebljena sila protiv njih. Ne vidimo tu istu interpretaciju odnosa policije prema građanima. Ovdje ne mislim samo na dešavanja iz jula ove godine prilikom dodjele Trinaestojulske nagrade, nego i na mnoga druga dešavanja – reakcije studenata povodom tragedije na Cetinju, ustoličenja mitropolita – gdje je, u odnosu na današnje događaje, policija reagovala drugačije. Mislim da se ona apsolutno politizuje i instrumentalizuje u svrhu projekata određenih političkih partija, prije svega, u ovom slučaju, prosrpskih stranaka, tako da smo mogli vidjeti jednu privatizaciju i politizaciju, između ostalog, i policije – rekla je Đukanović.
Politikološkinja smatra da je važno početi projekat za prečišćavanje otpadnih voda, kako zbog životne sredine, tako i zbog zaštite zdravlja ljudi, kao i za proces evropskih integracija Crne Gore.
– Ako su naši političari i same političke partije takvi evropejci kao što kažu, onda bi trebalo da podrže ovaj projekat, a ne da ga sabotiraju i miniraju. Mislim da to ne rade zbog projekta, niti zbog stanovnika Botuna ili Zete, već to rade isključivo zbog političkih pritisaka sa strane. Mislim da je ovaj performans koji je radio gospodin Knežević danas i prethodnih nedjelja, u stvari, više neka vrsta radnog zadatka, nego nešto što može da se zdravorazumski opravda i objasni građanima – istakla je Đukanović.
Komentarišući najavu lidera DNP-a Milana Kneževića da će, zbog današnjeg postupanja policije, napustiti Vladu, politikološkinja kaže da, analizirajući njegove prethodne izjave i postupke, sumnja da će to što on kaže biti realizovano.
– Ako vidimo njegove dvije oprečne izjave danas: jedna da će povući svoje prisustvo iz većine koja podržava Vladu, a kasnije je rekao da će to pitanje kandidovati, čini mi se, na odboru svoje partije, što znači da se ograđuje i da je moguć neki drugi scenario. Tako da ja, iskreno, čisto sumnjam da je to njemu u korist. Mislim da je ovo isključivo politička igra koja treba da zadovolji potrebe njihovih partnera u Beogradu, a ne nešto što se zaista radi u korist građana. Jako mi je žao građana koji će na kraju biti izmanipulisani i zloupotrijebljeni. Ne znam da li su dobili neku kontrauslugu na kraju, ali mislim da je svaka partija njih na neki način izdala, počevši od PES-a, koji je na samom početku obećavao građanima Botuna da će pregovarati i izaći im u susret u odnosu na njihove potrebe. U jednom trenutku su čak i negirali izgradnju ovog projekta, odnosno njegovu implementaciju. A da ne govorimo o političarima koji su danas sa tim građanima, a koji, čini mi se, to rade isključivo iz nekih političkih razloga, a ne što su protiv tog projekta i što će sjutra preispitati svoje prisustvo u Vladi. Čisto sumnjam da će se to uopšte desiti – naglasila je Đukanović.
Vjeruje i da je reakcija predsjednika Opštine Zeta, Mihaila Asanovića, lična reakcija, stav pojedinca, a ne ono što će na kraju biti stav partije, a ako se i desi, biće to, kako kaže, nešto što je već viđeno.
– Prisjetimo se samo gospodina Milatovića koji je upravo zbog prisustva PES-a u vlasti doveo do novih izbora, da bi nakon tih istih izbora opet pravio koaliciju sa istim onim partnerima protiv kojih je navodno bio prije tih izbora. Tako da, u odnosu na ono što smo do sada vidjeli, čisto sumnjam da će doći do nekih većih promjena. Ja iskreno mislim da ovo pitanje političarima uopšte nije toliko važno da bi bilo razlog da ostanu bez funkcija, jer govorimo o velikom broju ljudi i velikom broju političkih partija. Ipak, mislim da je ovo samo jedna vrsta sabotaže procesa evropskih integracija, mnogo prije nego što podrazumijeva bilo čiju brigu za zdravlje mještana Botuna, za njihovo mišljenje ili za njihovo slobodno iskazivanje stava – rekla je Đukanović.
Osvrćući se na izjavu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, politikološkinja smatra da je i to politička izjava, jer se ne može izbjeći utisak da se svi političari pripremaju za izbore 2027. godine.
– Očigledno je da su svi politički akteri već počeli pripreme za te izbore, a njegovu reakciju vidim kao dodatno gubljenje kredibiliteta, što, nekako, uspješno radi jako dugo vremena. Umjesto da da svoj jasan stav prema tako važnom projektu za cijelu državu, a da ne govorimo o Podgorici i Zeti, on danas prosto poziva na preispitivanje ponašanja nadležnih organa, u ovom slučaju podgrijava situaciju, podržava Kneževića koji, na neki način, poziva na krvoproliće – istakla je Đukanović.
Ističe i da je reakcija predsjednika Skupštine Andrije Mandića interesantna, jer je nazvao Botun crvenom linijom, što može biti neka vrsta političke igre, ali je važna u kontekstu odnosa Mandića i premijera Spajića.
– Ako se sjetimo, prije samo par sedmica je Mandić veličao tu saradnju sa premijerom, govoreći da će oni sigurno biti okosnica nakon izbora 2027. godine, čime je, u stvari, aludirao na to da njihova koalicija i saradnja nemaju nikakve primjedbe i ništa što bi moglo da bude sporno za buduću saradnju. Danas je ipak to očigledno malo drugačije. Ja ovo nekako vidim kao pokušaj da se zadovolje njegovi birači koji jesu protiv – ne mislim samo na građane Zete – nego na nešto što može biti blisko stavu prosrpskih partija koje su apriori protiv ovog projekta, koje ga miniraju, i ovo je zadovoljenje onoga što treba da čuju njegovi glasači – naglasila je Đukanović.
Vjeruje da je podrška predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Milanu Kneževiću miješanje u unutrašnje pitanje druge države, jer taj ekološki projekat nikako ne dotiče odnose dvije države.
Ističe da je u žiži i to kako je zapravo reagovao potpredsjednik Vlade Filip Ivanović, koji se pravda predsjedniku susjedne države zbog postupanja policije u svojoj državi.
– Vidi se da postoji lična konotacija i mnogo više zabrinjava reakcija PES-a i potpredsjednika Vlade Ivanovića, koji nekako pravda reakciju policije prema gospodinu Kneževiću, i to stiže na adresu gospodinu Vučiću – zaključila je Đukanović.

Đukanović: Performans Milana Kneževića u Botunu vrsta radnog zadatka

Uvažavajući solidarnost koju su određeni političari iz regiona brzometno izrazili prema svojim prijateljima i saborcima u Crnoj Gori koji su navodno uhapšeni, moram istaći da je ta solidarnost bazirana na dezinformaciji - poručio je potpredsjednik Vlade Crne Gore i funkcioner Pokreta Evropa sad (PES) Filip Ivanović reagujući na objavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u kojoj je podržao lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića nakon dešavanja u Botunu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ffivanovicpg%2Fstatus%2F2005952806545506420%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2005952806545506420%7Ctwgr%5Ebe03dc4559759dacfefd27dbcf0a4f8a152059f3%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ivanović je naglasio da njihov saborac i prijatelj Knežević nije uhapšen.
- Nego je svojom voljom, ničim izazvan, ušao u policijsku 'maricu' s namjerom da u njoj i ostane. I ne samo što nije uhapšen, nego je i odbio eksplicitne pozive policajaca da iz 'marice' izađe, upravo zato što nije uhapšen - naveo je Ivanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-knezevic-nece-iz-marice-necu-da-izadem-odavdje-makar-ostao-ovdje-da-zivim-do-kraja-zivota&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Stoga je, podvlači on, važno da naši prijatelji iz okruženja na unutrašnja dešavanja u Crnoj Gori reaguju, ako već moraju, na osnovu tačnih i provjerenih informacija.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.8228%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvucic-uvijek-cu-biti-uz-milana-knezevica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

Još jedna evropska valuta sjutra odlazi u istoriju

Preminuo poznati diplomata Mate Meštrović

Orban: Mađarska će ići protiv Brisela da ostane po strani od rata, ali ne planiramo da napustimo EU i NATO

Ukrajinski mediji: Kadirov hospitalizovan u Moskvi

(VIDEO) Spektakularni prizori prvih dočeka 2026. godine

Više od 50 volontera očistili obalni pojas i močvarno područje Buljarice

Više naselja u Tivtu bez struje, iz CEDIS-a kažu da će postepeno uspostaviti snabdijevanje

Stručnim usavršavanjem do digitalnih kompetencija i unapređenja kvaliteta nastave

Informativna emisija 24 sata: Gost Ervin Ibrahimović, tema dana "Kneževićev ultimatum za mir u Botunu"

Projekat "Velje brdo": 100.000 eura za najbolje idejno rješenje Bloka A1

PRATITE TVe UŽIVO