Portal ETV

Ilon Mask i njegova kompanija "SpaceX" zatražili su izgradnju konstelacije koja je 100 puta veća od broja satelita koji su trenutno u orbiti.
"SpaceX" je podnio zahtjev Federalnoj komisiji za komunikacije (FCC) za lansiranje milion satelita namijenjenih stvaranju "orbitalnog podatkovnog centra". Ovo nije prvi put da su se pojavile informacije o Maskovim planovima za izgradnju orbitalnog podatkovnog centra, kako su to naveli izvori iz kompanije nakon vijesti da se izvršni direktor navodno priprema za javno predstavljanje SpaceX-a.
Prema podnesku koji je uočio PCMag, ovaj podatkovni centar bi radio na solarnu energiju i pružao računarski kapacitet za potrebe vještačke inteligencije.
"SpaceX" traži "raspoređivanje sistema do milion satelita, koji bi radili unutar uskih orbitalnih ljuski koje se protežu do 50 km svaka", kako je detaljno navedeno u podnesku. Prema SpaceX-ovom podnesku, "orbitalni podatkovni centri su najefikasniji način za zadovoljavanje rastuće potražnje za računarskom snagom vještačke inteligencije", jer koriste "solarnu energiju uz male operativne troškove i troškove održavanja".
Da bi se stekla predstava o astronomskom broju satelita za koje SpaceX traži dozvolu, recimo da je kompanija nedavno dostigla prekretnicu lansiranja 11.000 Starlink satelita. Međutim, u orbiti ih nema toliko jer se sa satelitima mogu pojaviti problemi, ali neslužbena veb stranica koja prati Starlink statistiku, tvrdi da je u orbiti od 30. januara 2026. godine bilo više od 9.600 satelita.
FCC će vjerovatno smanjiti broj koji SpaceX traži u svom podnesku, kao što je savezna agencija učinila i u prošlosti. Ranije ovog mjeseca, FCC je odobrio SpaceX-ov zahtjev za raspoređivanje još 7.500 Starlink satelita, nakon 7.500 lansiranih 2022. godine, eđutim, to je mnogo manje od skoro 30.000, koliko je SpaceX prvi put tražio 2020. godine.

"SpaceX" želi lansirati milion satelita za potrebe vještačke inteligencije

Nevladina organizacija “Prijatelji životinja Podgorica” nastavlja sa humanitarnom akcijom “Od srca za šapice”, saopštili su iz NVO “Prijatelji životinja Podgorica”.
S obzirom na to da sami nijesu u mogućnosti da finansiraju hranu i liječenje velikog broja napuštenih životinja kojih iz dana u dan ima sve više, mole sve humane pojedince, institucije i privredne subjekte da se na bilo koji način odazovu apelu za pomoć i udomljavanje.
- Na žalost, na teritoriji Cne Gore imamo veliki broj napuštenih životinja, što nas, ali i mnoge nama srodne organizacije, kao i određeni broj pojedinaca tjera da da damo svoj maksimum i pomognemo onima koji su se, ne svojom zaslugom, našli u teškoj situaciji. Činjenica je da to nije moguće bez pomoći humanih ljudi - navedeno je u saopštenju.
Žiro račun organizacije, kao jedan od vidova pomoći napuštenim životinjama: 535-16574-21 (Prva banka Crne Gore).
- Takođe, možete nas kontaktirati putem telefona 068/182-482, kako biste podržali humanitarnu akciju. Pokažimo svi zajedno humanost prema onima kojima je potrebna naša pomoć. Unaprijed hvala na podršci i učešću u našoj humanitarnoj akciji, sa iskrenom željom da svi zajedno uspijemo u ovoj misiji - poručuju “Prijatelji životinja Podgorica”.

Nastavlja se humanitarna akcija “Od srca za šapice”

Stranka Viktora Orbana užurbano pokušava da osvoji naklonost birača uoči izbora u aprilu i to opet optužbama na račun Evropske unije i Ukrajine. To se pretvara u ozbiljan diplomatski sukob.
Na slici se vidi veseli i nasmijani Volodimir Zelenski koji pruža otvorenu ruku. Do njega su predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i šef poslaničke grupe Evropske narodne stranke u Evropskom parlamentu Manfred Veber. S ozbiljnim izrazima lica, kao da komanduju, oni pokazuju na otvoreni dlan ukrajinskog predsjednika. Na montaži je i crveni znak „stop“, i natpis: „Briselu poručujemo: Nećemo da plaćamo!“
Pismo s tim letkom ovih dana dobila su sva domaćinstva u Mađarskoj, piše Dojče vele.
Riječ je o takozvanoj „nacionalnoj peticiji“ vlade Viktora Orbana. Tekst sadrži potpuno izmišljene tvrdnje: Brisel navodno planira da Ukrajinu „u sljedeće četiri godine“ primi u Evropsku uniju i da toj zemlji isplati „800 milijardi dolara“. Da bi to finansirao, Brisel navodno želi da u Mađarskoj ukine 13. i 14. penziju, da poveća poreze i ukine subvencije za komunalije. 
- Za Brisel više nije važno ništa drugo, samo Ukrajina - tvrdi se u peticiji.
Tu su i tri rubrike u kojima se može zaokružiti „ne“ – „ne“ finansiranju rusko‑ukrajinskog rata, „ne“ finansiranju Ukrajine i „ne“ poskupljenju komunalija zbog rata.
<h2>Kijevu je dosta svega</h2>
Ta „peticija“ koja pravno ne znači ništa, samo je dio najnovije kampanje protiv Ukrajine Orbanove vlade i stiže usred mađarske izborne kampanje. Uzgred budi rečeno, naravno da je plaćena novcem mađarskih poreskih obveznika.
Ujedno, ta kampanja izazvala je novu diplomatski sukob između Mađarske i Ukrajine kakav još nije viđen. Jer, za razliku od dosadašnjih kampanja, Orbanova vlada je sada zaista izgubila sve obzire. Ali sada je i Kijevu dosta.
Tako je i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu reagovao jasnim riječima: „Svaki Viktor koji živi od evropskog novca, a prodaje evropske interese, zaslužuje šamar.“ 
A ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha optužio je Orbana da je od Mađarske napravio „pomagača režima u Kremlju“ i da se ponaša kao nekadašnji „Hitlerov poslušnik Ferenc Salaši“.
<h2>Prepucavanje na društvnim mrežama</h2>
Ukrajinsko ministarstvo spoljnih poslova zbog peticije je i zvanično pozvalo mađarskog ambasadora „na konsultacije“, a potom je i Budimpešta na to uzvratila istom mjerom i uručila ukrajinskom ambasadoru protestnu notu zbog navodnog miješanja Kijeva u mađarsku izbornu kampanju. Isto tako, traje prepucavanje na društvenim mrežama između mađarskog ministra spoljnih poslova Petera Sijarta i ukrajinskog Sibihe.
Na mreži je aktivan i Orban: na Fejsbuku je, obraćajući se Zelenskom i ukrajinskom rukovodstvu, objavio citat iz vulgarnog pesničkog teksta mađarskog nacionalnog pjesnika Šandora Petefija. U toj antihabsburškoj pjesmi iz 1848. Petefi izgovara izrazito uvredljivu i opscenu psovku protiv moguće okupacije Mađarske.
<h2>Teške optužbe na račun Ukrajine</h2>
Ali Orbanu nije važna Ukrajina, nego parlamentarni izbori, koji će se održati 12. aprila. Orban i njegova stranka Fides već mjesecima pokušavaju da pronađu temu uz pomoć koje bi u anketama potisnuli opozicionog lidera Petera Mađara i njegovu stranku Tisa – za sada bez uspjeha. Proljećna antiukrajinska kampanja iz 2025. u kojoj je Ukrajina prikazivana kao mafijaška, narkodilerska i prevarantska država, propala je jer su je, čini se, mnogi Mađari smatrali previše primitivnom.
Sada Orban pokušava ponovo, ali s drukčijim naglaskom: snažno cilja na strah od rata, želju za mirom i finansijsku nesigurnost Mađara. Poručuje kako Brisel i Kijev navodno žele da dovedu opozicionu Tisu na vlast kako bi regrutovali mađarske vojnike za rat s Rusijom, a Mađarima uzeli novac za finansiranje rata u Ukrajini.
Samo „nacionalna vlada“ pod Orbanom, tvrdi se, Mađarskoj garantuje mir.
<h2>„Teritorija koja se danas zove Ukrajina“</h2>
Premijer takođe tvrdi da je EU odlučila da Ukrajinu primi u članstvo već 2027. Pored navodnih 800 milijardi dolara, Ukrajina bi u sljedećih deset godina trebalo da dobije još 700 milijardi dolara vojne pomoći. Novinarima u Briselu Orban je nedavno rekao: „Mislim da u sljedećih sto godina nijedan mađarski parlament neće glasati za ulazak Ukrajine u EU.“
A onda je u subotu 24. januara Orban svoje viđenje budućnosti Ukrajine iznio s do sada neviđenim cinizmom, ignorišući geografske činjenice i protivno sopstvenoj politici „suvereniteta“. 
- Moramo prihvatiti da NATO i EU ne mogu direktno da dosegnu rusku granicu. Rusi će na to uvijek odgovoriti ratom - rekao je na jednom predizbornom skupu. Rusija je, tvrdi, jasno dala do znanja da želi tampon-zonu prema NATO.
- Do rata 2022. to je bila Ukrajina. Rat je izbio jer je Ukrajina željela u NATO. Sada treba učiniti sve da teritorija koja se danas zove Ukrajina opet postane mirna tampon-država - rekao je Orban i dodao da se to može uporediti sa brakom: „Ponekad je mir važniji od pravde.“
<h2>Zašto ruski ambasador nije pozvan?</h2>
Opoziciona stranka Tisa do sada je reagovala uzdržano na tu kampanju Orbanove vlade protiv Ukrajine. Ponavlja samo da se zalaže se za humanitarnu, ali nenasilnu pomoć Ukrajini. Pritom, iako je i Tisa nepovjerljiva prema ulasku susjedne zemlje u EU, ona traži radikalni zaokret u odnosu na Orbanovu prorusku politiku i želi da Mađarska ponovo postane pouzdan i predvidljiv EU-partner.
Povodom pozivanja ukrajinskog ambasadora u mađarsko Ministarstvo spoljnih poslova, spoljnopolitička portparolka Tise, Anita Orban, napisala je na Fejsbuku: „Zašto je ministar spoljnih poslova Peter Sijarto "zaboravio" da pozove ruskog ambasadora kad je ruska raketa pogodila Mukačevo?“
Mukačevo (mađarski: Munkács) na zapadu Ukrajine u avgustu 2025. bilo je izloženo raketnom napadu, a u tom regionu živi pretežno mađarska manjina. Iako se Orbanova vlada predstavlja kao zaštitnica Mađara i u susjednim državama, ona nikada nije osudila taj napad. Štaviše: mađarski predsjednik Tamaš Šuljok tada je u pisanoj poruci saučešća žrtvama napada lično precrtao pridev „ruski“ ispred „raketni napad“.

Orban u borbi za glasove u Mađarskoj: Đonom na Ukrajinu

Kina će smanjiti carine na uvoz viskija sa deset odsto na pet odsto, što će biti podsticaj britanskoj industriji viskija nakon što su se lideri dvije zemlje sastali ove sedmice kako bi popravili napete odnose.
&nbsp;Smanjenje carinske stope stupa na snagu danas, prema izjavi Kineskog državnog savjeta.
&nbsp;Kancelarija britanskog premijera Kira Starmera, koja je u srijedu objavila sporazum, navela je da će ovaj dogovor donijeti 250 miliona funti (GBP) ili 344 miliona USD britanskim izvoznicima u narednih pet godina, prenosi Biznis.ba.
&nbsp;Carine na škotski viski bile su jedna od tema o kojima su Starmer i kineski predsjednik Si Đinping razgovarali u Pekingu, gdje su se obavezali na veću saradnju u trgovini, investicijama i tehnologiji.
&nbsp;Kina je u prošloj godini uvezla viski u vrijednosti od 445,5 miliona USD, od čega je 84 odsto bilo iz Velike Britanije, prema podacima carinske službe i proračunima Rojtersa.
&nbsp;Peking je 2017. godine postavio privremenu carinu od pet odsto na uvoz viskija, ali je ovu odredbu ukinuo za prošlu godinu, čime je efektivno povećao stopu na deset odsto.

Kina smanjuje carine za uvoz viskija na pet odsto

Portal ETV

"SpaceX" želi lansirati milion satelita za potrebe vještačke inteligencije

Nastavlja se humanitarna akcija “Od srca za šapice”

Orban u borbi za glasove u Mađarskoj: Đonom na Ukrajinu

Kina smanjuje carine za uvoz viskija na pet odsto

Stega o budžetu za prošlu godinu: Ozbiljno narušena fiskalna stabilnost

Poljska ostaje bez 68,5 miliona eura zbog Vrhovnog suda EU

Popović: Za Jakšić Stojanović su koalicioni partneri po mjeri Andrija Mandić i Marko Kovačević

Granična policija u Nikšiću: Uhapšen državljanin Turske osumnjičen za krijumčarenje pet državljana Avganistana

Za 24 sata 14 saobraćajnih nezgoda

Sukobin: Uhapšen državljanin Kosova, pronađene falsifikovane isprave, oduzeto vozilo

PRATITE TVe UŽIVO