Tamara Klikovac

Portal ETV vam želi srećnu i uspješnu 2026. godinu!
Iza nas je godina obilježena brojnim izazovima koji su testirali društvo, institucije i svakodnevni život građana. U novu ulazimo s optimizmom i željom da vam donosimo pregršt dobrih, povoljnih i konstruktivnih vijesti, koje će voditi stabilnoj i boljoj budućnosti.&nbsp;
Zahvalni smo vam na povjerenju i podršci koje ste nam pružali tokom cijele godine!
Čitamo se i u 2026!

Portal ETV vam želi srećnu i uspješnu Novu godinu!

&nbsp;U većem dijelu Crne Gore sjutra će biti pretežno sunčano, a na sjeveru promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, jutro će biti jako hladno, u kontinentalnim predjelima umjeren do jak, a na primorju ponegdje slab mraz.&nbsp;
Duvaće salb vjetar promjenljivog smjera, tokom noći mjestimično umjeren južni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus 14 do jedan, najviša dnevna od nula do devet stepeni.

Prvi dan 2026. sunčan i hladan

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu razgovarao je o mogućnosti drugog kruga napada na Iran tokom sastanka sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, objavili su mediji u srijedu, javlja Anadolija.
Tokom sastanka u Bijeloj kući, Netanjahu je, prema navodima portala „Axios“, iznio zabrinutost Izraela zbog iranskog nuklearnog i raketnog programa, kao i zbog nastojanja Hezbolaha da obnovi svoj arsenal raketa dugog dometa u Libanu.
Američki zvaničnik kazao je da se razgovaralo o „mogućnosti ponovnog napada na Iran 2026. godine“, šest mjeseci nakon 12-dnevnog rata između američko-izraelskog saveza i Irana.
Mete napada bili su iranska nuklearna infrastruktura i raketni kapaciteti.
Tramp, koji je ranije junske napade opisao kao „ogroman uspjeh“, izjavio je: „Ako Iran pokuša da obnovi svoj nuklearni program, Sjedinjene Američke Države će ga ponovo uništiti“, prenose mediji.
Međutim, američki zvaničnik je dodao da, iako bi Tramp mogao podržati obnovljenu ofanzivu ukoliko se utvrdi da Iran preduzima „stvarne i provjerljive korake“ ka oživljavanju svog nuklearnog programa, „glavni problem ostaje dogovor o tome šta se smatra rekonstrukcijom“.
Izrael je tokom posljednjih sedmica ponovo podigao uzbunu zbog iranskog razvoja raketa, optužujući Hezbolah da gomila novo oružje dugog dometa u Libanu.
<h2>Reakcija Teherana</h2>
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan odgovorio je upozorenjem na „oštru“ odmazdu na bilo kakve akte agresije.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči pozvao je Trampa da nastavi pregovore „u duhu poštovanja“.
Prema riječima američkog zvaničnika, nije postignut dogovor o vremenskom okviru niti o pragovima za eventualne buduće vojne akcije.
<h2>Dvanaestodnevni rat</h2>
Kancelarija izraelskog premijera odbila je da komentariše ove navode, dok je Bijela kuća uputila „Axios“ na Trampove ranije izjave.
Tokom dvanaestodnevnog rata sa Izraelom u junu, američka vojska napala je tri velika iranska nuklearna postrojenja — Fordo, Natanz i Isfahan — koristeći bombe za uništavanje bunkera.
Napadi su uslijedili više od sedam dana nakon što je Izrael pokrenuo iznenadni napad na Iran, u kojem su ubijeni visoki vojni komandanti i nuklearni naučnici, a gađane su i pojedine nuklearne lokacije.
<h2>Prekid vatre u Gazi</h2>
Prema izvještaju, Tramp je takođe pristao da nastavi sa drugom fazom sporazuma o prekidu vatre u Gazi, uz obećanje podrške izraelskim vojnim akcijama ukoliko Hamas ne bude razoružan.
Očekuje se da će se Odbor za mir u Gazi sastati u Davosu 23. januara.
Od oktobra 2023. godine, izraelska vojska je ubila više od 71.000 Palestinaca, dok je više od 171.000 ranjeno u brutalnim napadima, nakon kojih je palestinska enklava ostala u ruševinama.
Ujedinjene nacije procijenile su troškove obnove na oko 70 milijardi dolara (59,63 milijarde eura).

Netanjahu razgovarao s Trampom o mogućem drugom napadu na Iran

Britanski list Financial Times objavio je opsežna predviđanja za 2026. godinu, koja obuhvataju ključne geopolitičke, ekonomske i tehnološke teme - od mogućeg mirovnog sporazuma za Ukrajinu, preko unutrašnjih političkih potresa u vodećim zapadnim državama, do sudbine globalnog „balona“ vještačke inteligencije. List istovremeno napominje da se čak sedam od 20 predviđanja iz prethodne godine nije ostvarilo, što predstavlja najgori rezultat u istoriji ovakvih godišnjih prognoza.
<h2>Ukrajina i rat sa Rusijom</h2>
Prema ocjeni lista, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski neće biti primoran da napusti Donbas u okviru eventualnog mirovnog sporazuma sa Rusijom. Takav potez bi, kako se ističe, bio izuzetno rizičan sa ustavne, vojne i političke tačke gledišta.
FT smatra da je kapitulacija Ukrajine moguća samo u slučaju „nevjerovatnog kolapsa njene odbrane“, dok je povlačenje trupa radi stvaranja demilitarizovane zone ocijenjeno kao neizvodljivo i neprihvatljivo i za Moskvu i za Kijev.
<h2>SAD: carine, izbori i impičment</h2>
Američki predsjednik Donald Tramp bi, prema procjeni lista, mogao da odustane od uvođenja novih carina na poluprovodnike i farmaceutske proizvode, a postojeće da ublaži kroz posebne sporazume. Razlog za to su pad cijena akcija, odmazdne mjere Kine i drugih država, kao i rastuće potrošačke cijene, koje su oslabile njegovu carinsku kampanju.
FT prognozira da će Republikanska stranka izgubiti kontrolu nad Predstavničkim domom poslije novembarskih međuizbora, što bi demokratama otvorilo prostor za istrage o zloupotrebama unutar Trampove administracije. Postupak impičmenta ne isključuje se, uz ocjenu da će Tramp, sa svoje strane, učiniti sve kako bi spriječio pobjedu Demokratske stranke.
<h2>Evropa: Francuska, Njemačka i Britanija</h2>
U Francuskoj, kako se navodi, neće biti vanrednih parlamentarnih izbora. Većina političkih stranaka usmjerila je pažnju na predsjedničke izbore u proljeće 2027. godine i ne vidi interes u ponavljanju parlamentarnih izbora, što je 2024. oslabilo koaliciju predsjednika Emanuela Makrona.
U Njemačkoj, kancelar Fridrih Merc mogao bi da se suoči sa ozbiljnim testom ukoliko svojoj Hrišćansko-demokratskoj uniji (CDU) zabrani saradnju sa krajnje desničarskom Alternativom za Njemačku (AfD), a ta stranka ostvari značajan uspjeh na predstojećih pet regionalnih izbora.
Britanski premijer Kir Starmer i njegova Laburistička stranka, prema navodima lista, suočiće se sa izazovima na lokalnim izborima u maju, gde bi loš rezultat mogao da dovede do promjena u stranačkom vrhu.
<h2>Azija i Bliski istok</h2>
FT procjenjuje da će Sanae Takaiči ostati premijerka Japana, uprkos upornoj inflaciji i rastu kamatnih stopa.
Kada je riječ o Bliskom istoku, Saudijska Arabija, po oceni FT-a, neće normalizovati odnose sa Izraelom, bez obzira na želje Donalda Trampa. Rijad insistira na „jasnom putu“ ka stvaranju palestinske države, što izraelski premijer Benjamin Netanjahu odbacuje. Čak i u slučaju njegovog izbornog poraza, malo je vjerovatno da bi stav Izraela bio značajno ublažen.
<h2>Ekonomija, tržišta i tehnologija</h2>
FT predviđa da Tesla Ilona Maska neće uspjeti da povrati tržišni udio u SAD, EU i Kini. Kompanija je, kako se navodi, pod pritiskom Vašingtona zbog isteka federalnih poreskih olakšica za električna vozila i ukidanja mjera za smanjenje emisija, dok su njeni izgledi u Evropi i Kini još neizvjesniji.
Centralne banke će, prema prognozi, nastaviti ciklus smanjenja kamatnih stopa, sa izuzetkom centralne banke Japana. Kineski juan neće jačati uprkos visokom trgovinskom suficitu, što ukazuje na potcijenjenost valute i prisutnu deflaciju u kineskoj ekonomiji.
Cijena zlata mogla bi da pređe 5.000 dolara po unci, uslijed pojačane kupovine od strane centralnih banaka i investitora koji ga vide kao zaštitu od budžetskih deficita, geopolitičkih previranja i devalvacije fiat valuta (direktni novac - prim.aut. Politika).
<h2>Vještačka inteligencija i tržišni balon</h2>
Jedno od najupadljivijih predviđanja odnosi se na vještačku inteligenciju: FT smatra da će balon AI pući, jer investitori ukazuju na probleme Nvidija kod tehnoloških giganata, u svjetlu napretka Gugl-a i pada cijena akcija kompanije Meta.
<h2>Podsjećanje na ranija predviđanja</h2>
List podsjeća da je 2024. godine prognozirao postizanje mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine tokom 2025, po kojem bi Kijev priznao „de fakto“ kontrolu Moskve nad izgubljenim teritorijama i dobio bezbjednosne garancije, dok bi mu članstvo u NATO-u bilo zamrznuto.&nbsp;
Upravo činjenica da se značajan deo takvih prognoza nije ostvario, dodatno naglašava neizvjesnost ulaska svijeta u 2026. godinu.

Velika prognoza za 2026: Šta čeka Ukrajinu, SAD, Evropu i svjetsku ekonomiju

Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović poručio je da nikada nije dovodio niti postavljao bilo koga na funkcije, niti da je bilo čiji politički tutor.
Čolović je reagovao na navode direktora DOO "Grijanje" Vlada Tošića koji je, pored ostalog, da predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš organizuje političke skupove ispred Centra za kulturu zajedno sa Pavlom Čolovićem i juriša na Milutina Đukanovića i zvanične državne organe.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 64.5833%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ftosic-svi-problemi-koji-su-se-javili-oko-kotlarnice-u-skerlicevoj-izazvao-je-direktno-dario-vranes&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Reagovanje Čolovića prenosimo u cjelosti:&nbsp;
Zbog potpune istine i korektnosti prema građanima Pljevalja, dužan sam da reagujem na navode iz izjava Vlada Tošića, jer sam direktno prozvan.
Nikada nijesam dovodio niti postavljao bilo koga na bilo kakve funkcije, niti sam bio bilo čiji politički tutor. Najbolji dokaz za to je činjenica da ni moji najbliži ukućani (brat i žena) nemaju posao u Pljevljima, već rade u inostranstvu. Bio bih najsrećniji kada bi mogli da rade u Pljevljima, pa makar i za minimalac. Desiće se i to jednog dana, a taj dan će ubrzo doći. Funkcije se dobijaju i gube odgovornošću i radom, a ne lažima i pokušajima prebacivanja krivice na mene.
Reci javno da si naredio svojim radnicima (koji su me informisali da si im ti lično naredio) da dan prije ugase kotlove, iako je pečaćenje kotlarnice bilo zakazano za sjutra u 12h časova, čime si Pljevljake ostavio bez grijanja. Što govori da u tebi nema grama hrabrosti, a na onakvo vrijeđanje od strane predsjednika opštine nisi ni reagovao.
Hrani sirotu za svoju sramotu. Juče sam branio svog kolegu i druga Tošića, što ću uvijek raditi – braneći pravo svakog čovjeka da radi u okviru zakona i bez političkog linča. Danas, međutim, dobijam udarce s leđa i neistine usmjerene direktno prema meni. Ako tvrdiš da sam ja doveo vas obojicu( tebe i Darija)na funkcije, onda znaj i ovo: Obojicu ću vas smijeniti. Ne zbog osvete, već zbog istine, odgovornosti i poštovanja prema građanima, koji više ne žele da budu taoci ličnih sujeta i političkih igara.
U prilogu postoji i printscreen našeg razgovora, u kojem sam te lično pozvao da govoriš na skupu za „Zdrav vazduh“. Na taj skup nijesam pozvao samo predsjednika Opštine, već i tebe, predsjednicu Skupštine, sve odbornike u SO Pljevlja, sve poslanike u Skupštini Crne Gore, direktora Rudnika uglja, direktora Termoelektrane Pljevlja, kompletnu Vladu Crne Gore i predsjednika države – za sve to posjedujem uredno zavedene pozivnice.&nbsp;
U borbu protiv zagađenja ušao sam iz ličnog razloga. Moja pokojna majka je bolovala od raka i znam kroz šta prolaze porodice koje vode tu najtežu bitku. Na njenoj sahrani dao sam joj amanet da ću se boriti da se zagađenje u Pljevljima smanji i da se broj oboljelih ljudi više nikada ne posmatra kao statistika. Iako zagađenje mene lično ne pogađa u Jugovu, ali mi je dužnost kao profesora da se borim i za svoju i za tvoju đecu, moja majka je moja zvijezda vodilja.
Pripisujete mi vi iz vlasti zadnjih dana da radim za Mila, za Vučića, za Šarića, za Hamovića, za Darija, za Lakovića. Da dijelim pare kod pekare za skupove. Jeste li vi normalni? Radim za svoju porodicu i za sebe i za vašu đecu.
Građani Pljevalja imaju pravo na grijanje, zdrav vazduh i pošten odnos institucija – a ne na međusobna potkusurivanja i izmišljanje krivaca, na relaciji PES-DF-Demokrate.
Dragi građani, u toku je izborna kampanja i prekompozicija vlasti u Pljevljima, vođena ogromnim novcem koji treba da završi u nečijim džepovima, a o kojem odlučuju Vlada Crne Gore i Evropska unija. Jer znamo dobro ko se bogati na tenderima u Pljevljima. 100 miliona eura potrošeno je na ekološku rekonstrukciju Termoelektrane Pljevlja, a danas imamo gore stanje nego 1989. godine. Jednog dana će SDT to istraživati i hapsiti, pa ćeš vidjeti da sam bio u pravu što prozvah Milutina Đukanovića.
avle Čolović nije nikakav preletač i ne krije svoju političku pripadnost, a znaš dobro druže Tošiću da sam se oženio 4.2.2017.godine a 6.2.2017.godine ostao bez posla, tj.na svadbeni dar dobio rješenje o prestanku radnog odnosa, tada nisam kukao ni plakao, ni pisao tekstove o krivici drugih.
Već sam lično iskritikovao i oćerao u 3 lijepe onog ko je bio kriv za moj otkaz. Nudili ste mi svašta da promijenim stranu , da postanem preletač, simbol propasti ličnosti i karaktera – to sam odbio i uvijek ću odbijati. Zabranili ste mi da gradim u Jugovu štalu i kokošinjac , čak ste to i slavili. Da li je bilo ljudski radovati se tuđoj nesreći. Jeste li mi poslali interventnu jedinicu policije da vrše pretres komplet imanja u Jugovu i da maltretiraju moju bolesnu majku koja je taj dan došla sa hemoterapije?
To niti je bilo ljudski ni vjerski. Došli su policajci, koji su bili postiđeni što pretresaju kuću svog dobrog pokojnog kolege, policajci su bili veoma detaljni u pretresu ali veoma korektni. Oni nisu našli ništa, osim 50 eura koje sam zaturio, a bi kraj mjeseca, kako sam im se obradovao.
Ovo što ste vi radili nisu radili ni njemački fašisti, ni četnici, a ni ustaše. Vrijeme je majstorsko rešeto. Bog sve vidi i sve vrati, a Bog voli Paja svog.
Srećna Nova godina!

Čolović: Nijesam ničiji politički tutor, niti postavljam bilo koga na funkcije

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je novogodišnju video poruku građankama i građanima u zemlji i dijaspori, u kojoj je poručio da će 2026. biti godina u kojoj se mora djelovati odlučno i odgovorno.
- Na kraju godine svako od nas se osvrne unazad i pogleda šta je urađeno, kako smo živjeli i šta smo izdržali. Ali isto tako moramo da se zapitamo šta još dugujemo jedni drugima. Dugujemo pošten odnos, dugujemo istinu i dugujemo rezultate - naveo je on u novogodišnjoj poruci.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1qip4i-rr3k&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
On je konstatovao da je iza nas godina izazova, ističući da se jasno vidjela jedna stvar - da Crna Gora može i mora bolje.&nbsp;
- U 2026. godini završavamo posao. To znači da ekonomija mora da radi za ljude, tako da se boljitak vidi u svakodnevnom životu, u sigurnijoj plati, u stabilnosti porodice i u osjećaju da se pošten rad isplati. To znači i da se zna gdje ide svaki euro javnog novca, i da se posao dobija po znanju, marljivosti i rezultatu - istakao je Milatović.
Prema njegovim riječima, završavanje posla znači i snažne institucije, institucije koje rade po zakonu i u interesu građana, i koje jačaju povjerenje u pravdu i u državu. Samo takve institucije, poručuje Milatović, mogu biti temelj stabilnog i uređenog društva.
- Pred nama je godina u kojoj obilježavamo dvadeset godina od obnove nezavisnosti Crne Gore, jubilej koji nas obavezuje ne simbolično, već kroz konkretne rezultate, da obnovljenu državnost ispunimo snažnim institucijama, istinskom demokratijom i pravednim društvom. Zato moramo da vratimo moć građanima kroz otvorene izborne liste, da biraju ljude kojima vjeruju, imenom i prezimenom, a ne partijske simbole - dodao je on.
Završavaju posao, kaže on, i kroz razgovor sa građanima.
- Ne iz zatvorenih kancelarija, već na terenu, u svakom naselju, selu i gradu, da slušamo, razgovaramo i zajedno nalazimo rješenja - naveo je Milatović.
U novogodišnjoj čestitki predsjednik se obrati i omladima, poručujući da Crna Gora ima mjesta za njihovo znanje, energiju i ideje.
- Naša je obaveza da vam ovdje damo šansu da ostanete, radite i uspijete. Sa istim poštovanjem obraćam se i našim penzionerima, koji su ovu zemlju gradili i čije iskustvo i dostojanstvo ostaju temelj našeg društva - naglasio je on.
Konstatuje i da je evropski put naš izbor jer znači uređeniju državu i sigurniji život.&nbsp;
- To je put na kojem jačamo institucije, otvaramo više dobrih prilika i gradimo pravnu sigurnost - kazao je Milatović.
Cilj, navodi on, ostaje jasan -Crna Gora kao punopravna članica Evropske unije do 2028. godine. Zato, kaže, nastavljaju diplomatsku ofanzivu.&nbsp;
- Crna Gora će u 2026. godini biti mjesto ozbiljnih susreta sa evropskim partnerima, gdje ćemo biti dobar domaćin, graditi povjerenje i potvrđivati da smo spremni da preuzmemo odgovornost buduće članice. Pred nama su reforme koje nijesu lake, ali su neophodne i za koje su potrebni rad, strpljenje i zajednički napor. Nova godina je prilika da se okupimo oko zajedničkog cilja i da ga pretvorimo u rezultate - naglasio je on.
Predsjednik poručuje da u 2026. godini Crna Gora treba da se prepoznaje po radu, redu i dostojanstvu.
- Svima vama želim dobro zdravlje, mir i svaku porodičnu i ličnu sreću. Srećna Nova godina. Živjela Crna Gora - poručio je Milatović.

Milatović u novogodišnjoj poruci: Ekonomija koja radi za ljude, snažne institucije i EU do 2028.

Budvanin B.Š. (47) osuđen je na zatvorsku kaznu od 15 dana zbog verbalnog napada na policijskog službenika.
B.Š. je jutros, u osam sati, nakon što su ga pripadnici policije doveli u prostorije Odjeljenja bezbjednosti Budva radi davanja izjave zbog sumnje da je izvršio prekršaj u vezi nasilja u porodici, prijetio i grubo vrijeđao policijskog službenika R.T.&nbsp;
- Njemu će u posebnom postupku biti suđeno i zbog prekršaja iz oblasti zakona o zaštiti od nasilja u porodici - saopšteno je iz Suda za prekršaje u Budvi.

Budvaninu 15 dana zatvora zbog prijetnji i vrijeđanja policajca

Sa neizvjesnim krajem rata u Ukrajini, sve veći broj evropskih država uvodi ili barem razmatra ponovno uvođenje vojnog roka. Jedna od njih je i Francuska, gdje su pripreme već u toku. Dobrovoljni vojni rok počeće na ljeto 2026. godine.
<h2>I podrška i protivljenje među građanima</h2>
Mladi Francuzi moći će da na period od deset mjeseci stupe u vojnu službu i za to dobijaju hiljadu eura mjesečno. Prema reakcijama građana Pariza, ideja dobrovoljnog vojnog roka nailazi uglavnom na pozitivne komentare.
- Služio sam vojni rok, to je dobra stvar. Moramo znati kako da se branimo - kazao je David iz Pariza.
- Moramo biti spremni na rat u slučaju eskalacije u Evropi, jer Putin djeluje agresivno - rekao je Viktor, takođe iz Pariza.
- Mislim da je to dobra ideja. Znam da su generacije mojih roditelja, baka i djedova imale koristi od toga - istakla je Lora iz Pariza.
- Protiv sam te ideje jer smatram da nas rat u Ukrajini ne dotiče. Ima mnogo ljudi koji misle kao ja - rekao je Loran iz Pariza, prenosi HRT.
Rat na evropskom kontinentu sve više država podstiče na uvođenje vojnog roka u nekom obliku. Francuski model prvenstveno je namijenjen mladima koji su tek postali punoljetni, a cilj je da se već tokom 2026. godine prijavi najmanje tri hiljade mladih. Učestvovaće u zadacima i operacijama unutar zemlje.
Dio dobrovoljnih ročnika biće angažovan na ulicama Pariza u okviru antiterorističke operacije „Sentinel“, pokrenute 2015. godine nakon velikih terorističkih napada. Njihovo djelovanje biće ograničeno isključivo na teritoriju Francuske, bez učešća u međunarodnim misijama.
<h2>„Projekat bez jasnih prioriteta“</h2>
Istovremeno se planira jačanje profesionalne vojske, koja trenutno broji oko 200 hiljada vojnika, kao i povećanje broja rezervista. Sve to dešava se u trenutku kada se Francuska suočava sa visokim javnim dugom.
- Ako želite da jačate sva tri segmenta — profesionalnu vojsku, dobrovoljce i rezerve — to je previše. Moraju se jasno odrediti prioriteti. Ovaj projekat je prilično nejasan. Finansijska situacija u Francuskoj je loša i to se mora uzeti u obzir. U redu je imati cilj od deset hiljada regruta godišnje, ali 50 hiljada je previše optimistično - upozorio je Gijom Garnije iz Francuskog instituta za međunarodne odnose (IFRI).
Francuska je ukinula obavezni vojni rok 1997. godine, tokom mandata predsjednika Žaka Širaka. Uprkos političkim podjelama i problemima u vezi sa usvajanjem budžeta, pitanje jačanja vojske jedno je od rijetkih u kojem u Francuskoj postoji saglasnost između vlasti i opozicije.

Tamara Klikovac

(FOTO i VIDEO) „Marš na Botun“; Knežević: Šaljemo poruku Šaranoviću i Šćepanoviću da ćemo mi krenuti da oslobađamo selo ako to ne učine do sjutra u 12 sati

Nova svađa lidera GP URA i direktora Borda direktora EPCG - Đukanović: Ti si potpuna budala; Abazović: Poći ćeš u zatvor

Abdić pozvao na hitnu reakciju: Institutu za bolesti djece stiglo šest zahtjeva za prekid radnog odnosa, u društvu smo Nepala i Gvatemale

Crna Gora na EXPO 2027 sa paviljonom do 1.000 kvadrata, Đeljošaj generalni komesar

Nearly double the budget for firefighters in Podgorica: 1,72 million euros for new vehicles and equipment

Skoro duplo veći budžet za podgoričke vatrogasce: 1,72 miliona eura za nova vozila i opremu

The Government temporarily suspends recognition of diplomas obtained at Megatrend University

Vlada privremeno obustavila priznavanje diploma sa Megatrenda

Odbor za bezbjednost i odbranu podržao Šćepanovića za direktora policije, Bojović bio uzdržan

Šćepanović: Botun u ovoj fazi nije pitanje za policiju, postupamo po zakonu

PRATITE TVe UŽIVO