Iako je večeras oko 21 sat ekipa CEDIS-a dolazila u Master 88 kvart da navodno uključi struju, susjedno gradilište i Dnevni centar NVO-a „Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju – Podgorica“ do &nbsp;daljnjeg će ostati bez napajanja koje je isključeno ranije danas oko podneva. Ekipa CEDIS-a je večeras imala namjeru da na trafostanici koja se nalazi u dvorištu zgrade Master inženjeringa uključi samo 15 potrošača, ali ne i preko 400 stanova u toj zgradi. Zbog toga predstavnici kompanije nijesu dozvolili pristup tarfo stanici. Ekipa CEDIS-a koja je večeras boravila na lokaciji navela je drugi razlog u odnosu na informacije kojima su baratale njihove kolege ranije danas kada je bez ikakvog naloga isključena struja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241204221220_8c9b2c6655677a0b5abe46f0b05877bedb92afe87cfaa7d8c18990866574d02a.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241204221220_8c9b2c6655677a0b5abe46f0b05877bedb92afe87cfaa7d8c18990866574d02a" data-rendition-name="original" width="1775" height="1057" loading="lazy" alt="Ekipa CEDIS-a"> </figure>  Ekipa CEDIS-a je navela da je razlog isključenja nepotpisivanje ugovora sa FC Snabdijevanje (ugovor sa CEDIS-om je potpisan) o čemu su tek večeras informisali predstavnike investitora. Predstavnici CEDIS-a su tek večeras informisali investitore i da je ugovor u FC Snabdijevanje spreman. Interesantno je da niko iz te funkcionalne cjeline o tome nije obavijestio investitore. Ranije danas Televiziji E je Vlado Bogićević iz Master inženjeringa rekao da je ekipa CEDIS-a došla oko 13 sati i isključila struju jer stanovi u tom kvartu nemaju PD brojeve.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Društvo

Master 88, susjedno gradilište i dnevni centar za djecu sa teškoćama u razvoju do daljnjeg bez struje

Željeznički prevoz Crne Gore (ŽPCG) je udijelio otkaze radnicima, koji nisu htjeli da potpišu aneks ugovora o radu, kojim bi se obavezali da neće istovremeno raditi u toj firmi i konkurentskim kompanijama, saznaje nezvanično Dan.
Mašinovođa Goran Nikočević, kojem je danas uručeno rješenje o otkazu, kazao je da je menadžment podijelio anekse selektivno, i da zaposleni iz administracije do danas nisu dobili anekse na potpis, iako su i neki od njih angažovani u drugim željezničkim kompanijama, kao i drugim firmama.
- Ne bih ja radio, kao ni ijedan moj kolega, u drugim firmama da su naše zarade adekvatne poslu koji mi obavljamo. Ne bih radio nigdje dodatno ako bih mojoj porodici mogao da priuštim normalni život - kazao je Nikočević.
Pregledač kola Miroslav Babović je kazao da je pravni zastupnik radnika koji su dobili anekse Velibor Marković juče dostavio ŽPCG mišljenje da radnici koji ne prihvate ponudu u roku od osam dana ne mogu da dobiju otkaz.
- Ovo što se danas događa je pravna hajdučija. I neki pravnici u firmi su sugerisali odboru direktora da to ne može biti razlog za otkaz - saopštio je on.
Babović je dodao da će sjutra svim radnicima koji su dobili aneks isteći rok od osam dana, pa se može očekivati da im se u narednim danima uruči rješenje o prestanku radnog odnosa.

Dva radnika Željezničkog prevoza dobila otkaze

Budilnik otvaramo pričom da je Crnoj Gori potrebno najmanje milijardu eura za poglavlje o ekologiji u pristupanim pregovorima s Evropskom unijom.
Provjerićemo koliko dugo ćemo čekati na popravku vozova i kakvo je stanje u željezničkom saobraćaju.
Bavićemo se rezultatima istraživanja o otpornosti građana Crne Gore na dezinformacije.
Donosimo i ključne poruke sa obuke o prepoznavanju i procesuiranju krivičnih djela mržnje, s fokusom na anticiganizam i ekološki rasizam.&nbsp;
Dio programa posvetićemo Međunarodnom danu volontera, a prisjetićemo se i stvaralaštva Mihaila Lalića u susret obilježavanju 110 godina od njegovog rođenja.
U Srećnom danu saznajte sve o vitaminima i mineralima, kao i o najčešćim greškama koje pravimo tokom konzumacije, a savjete iz prve ruke donosi Aleksandra Nedović, dr pharm, Tea Medica.&nbsp;
Ugostićemo Jelenu Vukić, autorku moderne bajke o odrastanju, govorićemo o njenoj knjizi "Fantom Vesna i jedna ljubav stresna", koja je izazvala veliku pažnju javnosti.
Naša tema je i magični realizam slikara Dragana Pečurice, uoči njegove izložbe u Kultruno informativnom centru „Budo Tomović“.

Budilnik na TV E: Najmanje milijardu eura za ekologiju, stanje u željezničkom saobraćaju, otpornost na dezinformacije...

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno oblačno, povremeno sa padavinama. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na jugu se očekuje kiša, ponegdje pljuskovi, a na sjeveru snijeg i susnježica. 
 
Krajem dana ili tokom noći postepen prestanak padavina. 
 
Vjetar mjestimično umjeren do jak, sjeverni i sjeveroistočni. 
 
Jutarnja temperatura vazduha od minus tri do deset, najviša dnevna od minus jedan do 14 stepeni.

Sjutra povremeno padavine, do 14 stepeni

U sali hotela Onogošt u Nikšiću sinoć je održano veče posvećeno narodnom heroju i i general-pukovniku Jugoslovenske narodne armije Milinku Đuroviću.&nbsp; Ovaj događaj organizovali su SUBNOR antifašista Crne Gore, UBNOR antifašista Nikšića, i porodica Đurović (Zagrad-Župa). Istoričar Vukota Vukotić &nbsp;je istako da je Đurović kao predan i aktivan komunista radio na formiranju ustaničkih jedinica tokom opšenarodnog &nbsp;Trinaestojulskog ustanka, da &nbsp;bi kasnije postao prvi komesar tek ustanovljenog Nikšičkog partizanskog odreda. - Može li biti veća čast nego biti na čelu takvog jednog odreda, koji je uz, durmitorski, &nbsp;u Drugom svjetskom ratu iznjedrio 39 narodnih heroja, &nbsp;među kojima i Milinka Đurovića - istakao &nbsp;je Vukotić. Prof.dr Radovan Radonjić je, između ostalog, rekao da bez ljudi kao što je Milinko Đurović ne bi bilo ni nas. - Bez države čiju su nezavisnost oni obnovili, nikad ni tada, niti u budućnosti ne bi bilo Crne Gore - dodao je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241204171240_d64709b972a36fd3d55f953da7d48715c2651a872ad3824d801ffa090026cc74.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241204171240_d64709b972a36fd3d55f953da7d48715c2651a872ad3824d801ffa090026cc74" data-rendition-name="original" width="4080" height="1884" loading="lazy" alt="Veče posvećeno Milinku Đuroviću, hotel Onogošt
 "> </figure>  Na njegovo djelo poruke a i lično druženje sa revolucionarom podsjetio je Slobodan Mirjačić, predsjednik UBNOR-A i Antifašista Nikšića. - Župa je bila na bastionu slobode svih zavojevača, između ostalih i u &nbsp;borbi protiv &nbsp;fašizma u kojoj su prednjači Narodni heroji &nbsp;Milinko i njegov rođak Milisam Đurović, ka i druga tri narodna &nbsp;heroja koje je Župa iznjedrila, Petar Jovanović, Danilo i Dušan Bojović - rekao je on. Ispred porodice Đurović prisutnima se obratio Radonja Đurović koji je podsjetio da je porodica Đurović, odnosno bratstvo Đurovića sa Zagrada (Župa), koja je u uoči Drugog svetskog rata imala 12 kuća, dala dva narodna heroja Milinka i Milisava Đurovića, kao i Daru Mrvaljević rođena Đurović nosioc Partizanske spomenice, rođena Đurović. - Milinko je ostavi neizbrisiv trag u svom rodnom mjestu Zagradu, Župi. Zavičaju se nakon penzionisanja često vraćao, a meni je ostala jako upečatljiva njegova jedna misao iz razgovora sa njim &nbsp;U tmurnim vremenima nije problem izabrati stranu, uvijek treba biti na strani naroda - naveo je on. Na izuzetnu životnu &nbsp;biografiju revolucinara &nbsp;Milinka Đurovića antifašiste, ovjedočenog borca za slobodu &nbsp;podsjetio je i generalni sekretar SUBNOR-a i Anfišista Crne Gore Dragan Mitov Đurović.&nbsp; Prikazan je i film Sjećana Milinka Đurovića, iz 1976 g. TV Titograd.&nbsp; <h2>Biografija</h2> Milinko Đurović (1910-1988) bio je narodni heroj i general-pukovnik, nosilac Partizanske spomenice i politički komesar Nikšićkog i Durmitorskog partizanskog odreda, zatim politički komesar udarnog bataljona prve partizanske udarne jedinice u Crnoj Gori. Rođen je 15. aprila 1910. godine, u selu Zagrad – Župa, u porodici Đura Đurovića. Gimnaziju je završio u Nikšiću, a Pravni fakultet u Beogradu, na kojem je diplomirao 1938. godine. U članstvo Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) primljen je 1936. godine. Učestvovao je kao delegat na Kongresu antifašističke omladine Evrope u Parizu. Početak Aprilskog rata, 1941. godine ga je zatekao u Beogradu, a nakon dolaska u Nikšić kapitulacija Jugoslovenske vojske. Nakon okupacije Jugoslavije, ostao je u Crnoj Gori i stavio se na raspolaganje Pokrajinskom komitetu KPJ za Crnu Goru i Boku. U toku Trinaestojulskog ustanka radio je na stvaranju ustaničkih jedinica. Učesnik je Narodnooslobodilačke borebe na mnogim frontovima u Jugosalviji. Nakon rata, prvo je bio pomoćnik načelnika Političke uprave JA, a od aprila 1947. do 1949. godine politički komesar armije i Sarajevske vojne oblasti. Od 1949. do 1953. godine zamjenik je načelnika Glavne političke uprave JA. Od 1955. do 1965. godine bio je načelnik je Vojno-izdavačkog zavoda. Završio je Višu vojnu akademiju JNA. U čin general-pukovnika unaprijeđen je 1963, a penzionisan je 1965. godine. Bio je član Opunomoćstva CK KPJ za JNA od njegovog osnivanja do 1953. godine. Na Šestom i Sedmom kongresu SKJ biran je za člana Revizione komisije SKJ. Napisao je više tekstova i rasprava s tematikom NOR-a i o radu partijskih organizacija. Bio je urednik &nbsp;zbornika – Sutjeska, Četrdeset godina KPJ i Peta proleterska. Dva njegova teksta nagrađena su od Sekretarijata za narodnu odbranu, a kao urednik Zbornika sjećanja Sutjeska nagrađen je od Saveznog odbora SUBNOR-a Jugoslavije. Od 1962. godine bio je predsjednik Redakcije Istorije Crne Gore. U dva saziva Skupštine SR Crne Gore bio je narodni poslanik. Bio je značajan akter na brojnim društveno-političkim skupovma u Crnoj Gori, odnosno Nikšiću, kao i u svom zavičaju Zagradu, Župi. Umro je 3. decembra 1988. godine u Beogradu i sahranjen je u Aleji narodnih heroja na Novom groblju. Nosilac je Partizanske spomenice 1941. i drugih jugoslovenskih odlikovanja među kojima su Orden ratne zastave, Orden partizanske zvezde sa zlatnom zvezdom i dr. Ordenom narodnog heroja je odlikovan 13. jula 1952. godine.&nbsp;

U Nikšiću održano veče posvećeno narodnom heroju Milinku Đuroviću

Iako je večeras oko 21 sat ekipa CEDIS-a dolazila u Master 88 kvart da navodno uključi struju, susjedno gradilište i Dnevni centar NVO-a „Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju – Podgorica“ do &nbsp;daljnjeg će ostati bez napajanja koje je isključeno ranije danas oko podneva. Ekipa CEDIS-a je večeras imala namjeru da na trafostanici koja se nalazi u dvorištu zgrade Master inženjeringa uključi samo 15 potrošača, ali ne i preko 400 stanova u toj zgradi. Zbog toga predstavnici kompanije nijesu dozvolili pristup tarfo stanici. Ekipa CEDIS-a koja je večeras boravila na lokaciji navela je drugi razlog u odnosu na informacije kojima su baratale njihove kolege ranije danas kada je bez ikakvog naloga isključena struja. Ekipa CEDIS-a je navela da je razlog isključenja nepotpisivanje ugovora sa FC Snabdijevanje (ugovor sa CEDIS-om je potpisan) o čemu su tek večeras informisali predstavnike investitora. Predstavnici CEDIS-a su tek večeras informisali investitore i da je ugovor u FC Snabdijevanje spreman. Interesantno je da niko iz te funkcionalne cjeline o tome nije obavijestio investitore&nbsp; Ranije danas Televiziji E je Vlado Bogićević iz Master inženjeringa rekao da je ekipa CEDIS-a došla oko 13 sati i isključila struju jer stanovi u tom kvartu nemaju PD brojeve.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241204161256_522dc6168c8efbf6bfa1954b7f1e3b7b11566817aae4aa17bd4baa02f429c3b1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241204161256_522dc6168c8efbf6bfa1954b7f1e3b7b11566817aae4aa17bd4baa02f429c3b1" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Master u mraku"> </figure>  Međutim, prema saznanjima TV E, PD broj je u proceduri – i to ne bi trebalo da bude razlog za isključenje električne energije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241204161256_9ac0b99a7ca4337bc2e27d0f263cb11d9671bf9106b3c69fba95c4967f3206d9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241204161256_9ac0b99a7ca4337bc2e27d0f263cb11d9671bf9106b3c69fba95c4967f3206d9" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Master u mraku"> </figure>  Služba obezbjeđenja gradilišta zbog toga ni večeras neće imati struje, ni nikakve radove neće biti moguće izvoditi u tom dijelu grada.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241204161256_7a09e0585dbd68910d662791e8e15ebe7394c8175635cef59246c8d2924fca2f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241204161256_7a09e0585dbd68910d662791e8e15ebe7394c8175635cef59246c8d2924fca2f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Master u mraku"> </figure>  Ovo nije jedini problem stanara Master 88 kvarta. Tako će sjutra organizovati protest ispred zgrade Vlade jer država i Glavni grad prebacuju jedni drugima čija je odgovornost priključak na vodovodnu i kanalizacionu mrežu - zbog čega na useljenje čekaju već mjesecima.

Master 88 kvart od podneva u mraku jer je PD broj stanova u proceduri, stanari sjutra organizuju protest i zbog priključka na vodovod i kanalizaciju

Ministar zdravlja Vojislav Šimun kazao je da je kapitalni budžet za 2025. godinu od preko 200 miliona eura za zdravstvo solidan i da su u planu veliki projelti koji će unaprijediti kvalitet zdravstvene usluge.
- Od 27 kapitalnih projekata u državi, sedam je iz domena zdravstva, što znači imamo oko 20 odsto zastupljenosti samo za zdravstveni segment - kazao je Šimun u emisiji “Budimo Budni, pitajte Vladu” na TVCG.
On je rekao da je glavni projekat izgradnja Univerzitetskog Kliničkog centra, koji će, prema njegovim riječima značajni podići kvalitet zdravstvene usluge. Vrijednost investicije je oko 200 miliona eura.
- Imaćemo renoviranje i adaptaciju jedinice za intenzivnu njegu KCCG-a, sa sve novom opremom, koja nije renovirana od osnivanja i to će košteti 1,6 miliona eura - kazao je Šimun.
Pored toga planirana je rekonstrukcija i opremanje tri operacione sale u OB Bijelo Polje sa milion eura.
Radiće i rekonstrukciju domova zdravlja Tivat, Rožaje, što će koštati oko pola miliona eura.
- Radi se i rekonstrukcija, odnosno adaptacija i oprmanje po UNICEF-ovim standardima porodilišta u Opštoj bolnici Bar, što iznosi oko 700 hiljada eura. Imamo preko 200 miliona eura kapitalnog budžeta samo za 2025. godinu za zdravstvo. Ne brojim aktuelne projekte kojih je oko dvadesetak i vrijednosti su oko 140 miliona eura, a takođe su veoma bitni - kazao je on.
Neki od njih su izgradnja Opšte bolnice u Pljevljima, izgradnja novog doma zdravlja u Siti kvartu u Podgorici čiji početak radova se očekuje u drugoj polovini 2025. godine.
- PET/CT centar sa novom klinikom za hematologiju. Odlučili smo da ne renoviramo onkologiju, već rušimo tu zgradu i pravimo novu, vrijednost oko 15 miliona eura. Radovi će početi u prvoj polovini 2025, a 2026. godine očekujem PET/CT centar i skener za građane Crne Gore - kazao je Šimun.

Šimun: Kapitalni budžet solidan, glavni projekat izgradnja Univerzitetskog Kliničkog centra

Željeznički saobraćaj je uspostavljen, a vozovi su krenuli prema Baru, saopštila je danas izvršna direktorica ŽPCG Dragana Lukšić koja garantuje bezbjednost putnika.
Kako je kazala, ukoliko se potvrdi krivica nekih radnika kod oštećenja, oni će biti kažnjeni.
Menadžment je odbio da poveća plate radnicima čiji je sindikat tražio danas da se izjasne o povećanju plate za 200 eura, rekla je Lukšić. 
 
- Željeznički prevoz nema taj novac, koji mjesečno iznosi &nbsp;ukupno 280.000 eura. Nije tačno da se menadžmentu povećavaju plate- navela je ona.
Ona je kazala i da nije tačno ni da je poslovodstvu nuđen aneks o povećanju plata.
Lukšić je najavila da bi sjutra ako se utvrdi ispravnost vozova KAF, saobraćaj mogao biti normalizovan.

Lukšić: Vozovi krenuli prema Baru, bezbjednost putnika nije ugrožena

Problem otpada u Crnoj Gori biće riješen tokom mandata aktuelne Vlade, poručili su iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS).
Iz Stranke evropskog progresa (SEP) kazali su ranije danas da je i ambasador Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler upozorio na alarmantno stanje u oblasti zaštite životne sredine i pozvali premijera Milojka Spajića da se pozabavi tim problemom.
- Decenije zanemarenog problema otpada i njegovog uticaja na zdravlje naših građana su izazovi koje će ova Vlada i MERS riješiti tokom svog mandata - poručili su iz MERS-a u reagovanju.
Iz tog Vladinog resora su istakli da prioriteti uključuju izgradnju regionalnih centara za upravljanje otpadom u Podgorici, Bijelom Polju, Nikšiću i Baru, što će realizovati i uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Svjetske banke (SB).
Oni su naveli da su razgovarali sa EBRD-om o podršci za izgradnju regionalnog centra i proširenju postojećih kapaciteta deponije Možura u Baru, što će značajno unaprijediti sistem upravljanja otpadom u tom dijelu države.
- U Nikšiću su, uz pomoć SB, izrađeni elaborati koji prethode projektu za izgradnju regionalnog centra, a Opština je već definisala lokaciju za njegovu realizaciju - rekli su iz MERS-a.
Oni su podsjetili na zatvaranje deponije Mislov Do, koja je decenijama ugrožavala zdravlje građana tog kraja.
- Otpad se sada odvozi na deponiju Livade u Podgorici, čime je napravljen iskorak ka očuvanju životne sredine - dodali su iz MERS-a.
Kako su naveli, u saradnji sa lokalnom samoupravom Bijelog Polja rade na izboru lokacije za regionalni reciklažni centar.
Iz MERS-a su kazali da su u Podgorici definisali korake za unapređenje postojeće infrastrukture i proširenje djelatnosti na prostoru deponije Livade.
- Cilj nam je da Glavni grad dobije moderan i efikasan centar za upravljanje otpadom koji će odgovarati potrebama građana i standardima zaštite životne sredine - rekli su iz MERS-a.
U reagovanju se navodi da su od prošle godine do sada sanirane ili su u procesu sanacije 103 divlje deponije širom Crne Gore.
- Osim toga, Vlada aktivno radi na podizanju svijesti građana o važnosti odgovornog upravljanja otpadom, čime nastojimo spriječiti stvaranje novih nelegalnih deponija - kaže se u reagovanju.
Ističe se da će državni plan upravljanja otpadom biti predat Vladi na usvajanje do kraja godine shodno ranije postavljenim rokovima.
Iz MERS-a su naveli da su započete i aktivnosti shodno Zakonu o upravljanju otpadom.
Kako su rekli, u posljednjih devet mjeseci održano je pet sjednica Radne grupe za Poglavlje 27 i četiri sjednice Klastera četiri, u okviru kojeg se to poglavlje nalazi.
To, dodali su iz Ministarstva, pokazuje povećanu aktivnost rada pregovaračkih grupa s obzirom na zacrtane rokove za ispunjenje završnih mjerila, što je pokazano i u Izvještaju Evropske komisije.
- Vlada ostaje posvećena rješavanju tih pitanja, uz stalnu saradnju sa lokalnim samoupravama, građanima i međunarodnim partnerima, osiguravajući dugoročna rješenja za održivo upravljanje otpadom, zaštitu zdravlja građana i unapređenje kvaliteta životne sredine - poručili su iz MERS-a.

MERS: Riješićemo problem otpada tokom našeg mandata

Crna Gora se transformiše u digitalno društvo ne zapostavljajući nikog na tom putu, saopšteno je danas na događaju povodom zavšetka projekta „E usluge i digitalna infrastruktura kao odgovor na Covid 19“.
Na događaju je istaknuto da Ministarstvo javne uprave (MJU), UNDP i Delegacija Evropske unije (EU) u Crnoj Gori pokazuju da udruženim snagama vizija može postati stvarnost. &nbsp;
Ministar javne uprave, Marash Dukaj, kazao je da je jedan od ključnih ciljeva projekta kreiranje jedinstvenog mjesta za pružanje elektronskih usluga, tj. portala e-uprave sa akcentom na efikasan, održiv, integrisan sistem pojednostavljenih elektronskim procedurama za građane.&nbsp;
- E usluge su olakšane građanima u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, a ovo može da bude dobar primjer građanima kako se zajednički postižu uspjesi - &nbsp;posebno je istakao Dukaj.&nbsp;
Ekaterina Paniklova, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori kazala je da je pitanje digitalizacije, iako je politika sve odgodila, ipak potpuno uspjelo.&nbsp;
- Naši ključni tjuneri zajedno imaju novorazvijeni model e-uprave s više od 40 e-usluga, obuku, obrazovanje, zdravstvo, kulturu, civilno društvo, lokalnu samoupravu, središnje institucionalne kapacitete, obuku digitalne vlade i sajber bezbijednost, napredne tehnologije i stručnost u državnim institucijama na svim nivoima kako bi se olakšala budućnost – kazala je Paniklova.&nbsp;
Dodaje da su pametne škole sve bliže inkluzivnijem, učinkovitijem i sigurnijem društvu, kao i da je to zapravo u sprezi s ciljevima održivog razvoja koje je crnogorska težnja ka EU ostvarila.
Ambasador Evropske Unije (EU) u Crnoj Gori, Johan Satler, kazao je da nas je pandemija podsjetila na važnost solidarnosti i da nas je naučila da više vrednujemo ljude koji tih mračnih godina nijesu mogli ostajati kod kuće, poput sestara u bolnicama ili onih zaposlenih u prodavnicama.&nbsp;
- Tako smo izgradili nešto što je ključno u cijelog Evropi, potrebu za digitalizovanim e-uslugama, eliminišući potrebu za čekanjem u redu za obaveze koje se zapravo mogu obaviti jednim klikom – istakao je Satler.&nbsp;
Naglasio je da gotovo svaki roditelj danas upisuje dijete u vrtić onlajn, a učenici više ne čekaju u redu za jednostavne administrativne poslove.&nbsp;
Takođe, napominje da se mora podići svijest o vrijednosti digitalne transformacije, ukljujuči to i unutar same Vlade.&nbsp;
- Saradnja ministarstava, vođenje i razmjena podataka, registri podataka, vrlo su bitni kako bi se e-usluge u potpunosti implementirale do 2027. godine – kazao je Satler, dodajući da je to rok koji je postavljen.&nbsp;
Zaključuje da je ova godina bila dobra za crnogorsku vladu, i da je ponosan na dosadašnje rezultate koje su zajednički postigli.&nbsp;
Donacijom delegacije Evropske Unije, a u saradnji sa UNDP, Ministarstvo javne uprave pokrenulo &nbsp;je realizaciju aktivnosti iz projekta “e Usluge i digitalna infrastruktura kao odgovor na COVID-19” sa ciljem da se ubrza digitalna transformacija javne uprave u Crnoj Gori uz razvoj novih i nadogradnju postojećih platformi i složenih softverskih sistema, kao i kompleksnih elektronskih usluga koje zadovoljavaju, prije svega, potrebe građana i privrede. Realizacija projekta počela je 1. januara 2021. godine.&nbsp;

Vjera Ljuljđuraj

Udruženim snagama vizija postaje stvarnost, Crna Gora se transformiše u digitalno društvo

Prijemijer Crne Gore i lider Pokreta Evropa sad Milojko Spajić posjetio je Manastir Đurđevi stupovi u Beranama.
- Svetinja, iz 13. vijeka, zadužbina Stefana Prvoslava, predstavlja duhovni centar ovog dijela Crne Gore i važno kulturno blago naše zemlje. Čuvamo našu bogatu i slavnu istoriju, hrabro koračajući u budućnost! - navodi se u objavi Pokreta Evropa sad na Fejsbuku.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.4452%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FEvropaSadPodgorica%2Fposts%2F561244296521161%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Takođe, Spajić je imao srdačan razgovor sa beranskim imamom Rahim Efendijom Muratovićem.
- Gradimo evropsku Crnu Goru, društvo tolerancije u kome svi imaju jednake šanse za kvalitetan život - poručeno je sa sastanka lidera PES-a sa beranskim imamom.

Spajić obišao Đurđeve stupove

Demokratska partija socijalista baštini antifašizam kao temeljnu vrijednost moderne Crne Gore. To je jedan od važnih stubova u programu naše partije, vrijednost bez koje nema evropske Crne Gore - poručio je kandidat za odbornika sa liste “Za Berane! I srcem i znanjem! dr Miro Nedić” Marko Senić.
Berane je, ističe on, antifašistički grad.
- To je grad vjesnik mira, priznanja Ujedinjenih nacija, i to nas dodatno obavezuje da baštinimo ove ideje. Na Jasikovcu je Spomenik slobode, koji nas podsjeća i upozorava da je sloboda koju nam je darivala jedna velika generacija, temelj na kojem je izgrađeno naše društvo. Taj temelj nam je omogućio da život nas i naših potomaka bude značajno bolji od onoga koji su imale prethodne generacije, i na tome smo zahvalni svima koji su žrtvovali svoje živote za antifašizam i slobodu - naveo je Senić.
Demokratska partija socijalista će, poručuje on, i ubuduće poštovati značajne antifašističke datume slavne beranske prošlosti.
- Riječima i djelom ćemo potvrditi da umijemo da čuvamo slobodu kao najveću vrijednost čovječanstva. Trudićemo se da gajimo i njegujemo sjećanje na sve one ljude koji su kroz partizanski pokret položili svoje živote da bismo danas uživali u slobodi. Narodni heroji i beranski 21. jul nas obavezuju da čuvamo građansku i evropsku Crnu Goru - rekao je Senić.
Program DPS-a garantuje, navodi on, da će Crna Gora biti evropska, građanska, multikulturalna, antifašistička i multivjerska država.
- Samo takva Crna Gora ima evropsku perspektivu. Gradićemo takvo društvo i takvu državu! Za Berane! I srcem i znanjem! - zaključio je Senić.

Senić: Beranski heroji i njihova borba za slobodu nas obavezuju da čuvamo antifašizam kao temelj našeg grada

Košarkaši Budućnost Volija poraženi su večeras u Podgorici od Bešiktaša 90:88, u utakmici desetog kola A grupe Eurokupa. 
 
Budućnost je imala šut za pobjedu, ali Flečer Megi i Mekinli Rajt nijesu bili precizni. 
 
Bešiktaš, koji je dobio i prvi međusobni duel, upisao je šesti trijumf u dosadašnjem dijelu takmičenja. 
 
Budućnost je, nakon izjednačene prve četvrtine, u finišu druge nakon serije 8:0 povela 43:34 u 20. minutu. 
 
Slabija treća četvrtina omogućila je rivalu da napravio preokret i povede 65:57 u 29. minutu. 
 
Prednost od osam poena Bešiktaš je imao i u 31. minutu (68:60), dok je u 38. bilo 84:79. 
 
Budućnost je u finišu smanjila na poen, ali nije imala snage da napravi preokret. 
 
Najefikasniji u pobjendičkom timu bio je Džona Metjuz sa 20, dok je Dastin Sliva ubacio 16 poena. 
 
U ekipi Budućnosti najbolji je bio Kenan Kamenjaš sa 21, dok je Mateo Drežnjak ubacio 17 poena.

Budućnost poražena od Bešiktaša, Megi i Rajt promašili šut za pobjedu

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić juče je na ročištu za kontrolu optužnice osam sati analizirao pojedinačno svaku stavku iz optužnog akta i naglasio da specijalni tužilac Miloš Šoškić nije priložio nijedan dokaz za tvrdnje da su on i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović radili za mafiju odnosno kavačku kriminalnu grupu. Istakao je da Lazović nikada od njega nije tražio da učini nešto nezakonito.
Katnić je više puta naglasio da je optužnica podignuta suprotno svim odredbama Zakonika o krivičnom postupku, ukazujući da po zakonu kriminalna organizacija mora da ima tri ili više članova što u ovom aktu nije slučaj.
<h2>PROPUSTI</h2>
- Ovdje su dva člana, ne vidim ih više. Nema drugih – kazao je Katnić.&nbsp;
Objasnio je da krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije ne sadrži tačno vijeme kada je stvorena a čiji član je, kako je rekao, navodno postao. Prema riječima Katnića, tužilac Šoškić je morao da u optužnici navede kako je postignut dogovor da se pristupi kriminalnoj organizaciji, kada su se udružili, kada je stvoren osjećaj zajedništva, kada su prihvatili da izvršavaju naredbe organizatora.
- Toga nema u optužnici kao što nema ni podatka za Petra Lazovića, niti Sašu Čađenovića, koji nijesu saslušani o ovim optužbama - ukazao je Katnić. &nbsp;
Dodao je da Šoškić nije objasnio kako je organizacija sticala moć i dobit. Ostalo je neobjašnjeno kako je i na koji način navodno Zoran Lazović izdavao naređenja, da li usmeno, pisanim putem ili preko posrednika?
Ovo su samo neka od pitanja na koja tužilac Šoškić nije odgovorio u optužnici a samim tim onda taj akt, kako je objasnio Katnić, ne sadrži bitno obilježje krivičnog djela.
- Tužilac je u opisu krivičnog djela dodao i saradnju sa drugom kriminalnom oragnizacijom, a to ne predviđa nijedan član Krivičnog zakonika. Na ovaj način tužilac je napravio krivično djelo – smatra Katnić.
Istakao je da će, ukoliko tužilac bude prilikom podizanja optužnice primijenio ijednu odredbu ZKP-a, od njih 300, priznati djelo i ponovio da je Šoškić prekršio načelo istinitosti i sve članove ZKP.
<h2>O SKAJ KOMUNIKACIJAMA</h2>
Katnić je optužio tužioca Šoškića da je mijenjao i brisao skaj prepisku između Ljuba Milovića, Radoja Zvicera i Petra Lazovića. Tužilac je, prema riječima Katnića, vadio „ono što mu odgovara iz poruka“ a one koje idu u prilog njegovoj odbrani krio.
- Ovakav pristup tužioca Šoškića nije zabilježen u posljednjih 60 godina. Zbog brojnih propusta i nezakonitosti podnio sam 17 krivičnih prijava. Specijalno državno tužilaštvo nije dostavilo originalnu komunikaciju, on skriva prepisku između Zvicera i Milovića koja predstavlja krunski dokaz - upozorio je Katnić.
Upravo iz razgovora Milovića i Zvicera se vidi da nije bilo dokkaza za procesuiranje Novljanina Duška Roganovića jer jedan drugom saopštavaju da SDT nema nijedan dokaz protiv Roganovića. Katnić je kategorično odbacio navode optužbe da je od njega Lazović tražio da se Roganović ne procesuira.
Bivši glavni specijalni tužilac predočio je sudskom vijeću kojim predsjedava Zoran Radović da je, dok je bio na čelu SDT gonio 400 osoba iz škaljarskog i kavačkog klana. Vođe kavčana i viskorangirane članove je, kako je kazao, procesuirao. Kad bi se sabrale sve kazne koje je SDT tražilo za tu grupu sigurno bi se došlo do 4.000 do 5.000 godina zatvora.
On je naveo i primjer za Roganovića, da je upravo za njega traženo ukupno 64 godine zatvora kada se zbroje sva djela koja mu se stavljaju na teret, ali da je maksimalna kazna 40 godina zatvora.
Katnić je ukazao i na svjedočenje bivšeg šefa SPO Dragana Radonjića koji je u iskazu naveo da je bivši glavni specijalni tužilac bio odlučan „oni ili mi“ nakon saznanja da osobe iz kavačke kriminalne grupe planiraju da ubiju Radonjića. Ukazao je i na poruke Zvicera koji saopštava „Miči ga sa nas“ „Katnić je htio iz korijena da nas isčupa“, „Ovo što smo mi preživjeli ne bi niko“.&nbsp;
Katnić je iscitirao sve poruke koje demantuju trvrdnje tužioca Šoškića da je radio u interesu kavačke kriminalne grupe.
<h2>PRAVNI APSURD</h2>
Katnić je kazao da su njegovu odbranu potvrdili svi viskorangirani službenici uprave polcije. On je naveo i iskaze svjedoka, visokih policijskih funkcionera Milorada Žižića i Nikole Janičića koji su predočili kako su u fokusu rada bile kriminalne grupe, ističući da je mnogo više osoba procesuirano iz kavačke organizacije.
On je naveo i da je Žižić na saslušanju u svojstvu svjedoka pred tužiocem Šoškićem saopštio da je najviše informacija o kavačkoj krimalnoj grupi donio upravo Petar Lazović i da su na osnovu tih informacija formirali veliki broj predmeta i optužili na desetine osoba iz tog mafijaškog klana. Upravo je, kako kaže, Lazović došao i do svjedoka saradnika protiv kavačke kriminalne grupe.
Kada je u pitanju odluka o njegovom pritvoru tek tu postoji pravni apsurd jer, kako je Katnić objasnio, u jednom dijelu pritvor mu određen zbog opasnosti od bjekstva – da ne bi mogao pobjeći kod Radoja Zvicera a u drugom da ne bi mogao ostvariti prijetnje Zviceru i njegovim saradnicima da će ih ubiti ukoliko bude Radonjiću „falila dlaka s glave“.
Katnić je tokom osmosatnog izlaganja izanalizirao sve svjedočke iskaze, navode iz optužnog akta i skaj prepiske.
- Logično bi bilo da tužilac postupa po zakonu, ali ne postupa – kazao je Katnić. Jedina svijetla tačka u svemu, ako tako može reći, jeste to što je tužilac odustao od optužbi za pranja novca u njegovom slučaju.
- Neko je napravio vilu na primorju a ja kuću u Barjamovici. Ja u Barjamovici a oni na Ibici – naveo je Katnić.
On je dodao da je njegovom izjašnjenju, takođe juče, prethodilo i saslušanje u SDT povodom predmeta koji je formiran protiv njega, bivšeg ministra pravde Zorana Pažina i suspendovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića a u vezi sa postupanjem u slučaju terorizam u pokušaju. Katnić je podsjetio vijeće i da je u junu, samo nekoliko dana prije produženja pritvora SDT pokrenulo, nakon 32 godine, istragu zbog navodnog ratnog zločina u Cavtatu.
Nakon višesatnog Katnićevog izlaganja, sudija Radović ga je upitao: "Okvirno, koliko će trajati Vaše izlaganje", na što Katnić odgovorio kontrapitanjem da li sudija zna do kada će on biti u zatvoru i nakon toga konstatovao: "Živjeću 100 godina dok me ovaj inat drži".
Ročište za kontrolu optužnice u Višem sudu je počelo juče u 12 sati i, uz polusatnu pauzu, trajalo je do 23:30 sati.
&nbsp;

Katnić ogolio Šoškićevu namjeru: Prekršio je načelo istinitosti i brisao Skaj prepiske

Zbog odbijanja nepristojne ponude da karijeru nastavi onako kako je i započeo, kao član dopisne redakcije, nakon gotovo 29 godina rada u Radio-televiziji Crne Gore novinaru Siniši Adamoviću juče je uručen otkaz, koji potpisuje nezakoniti generalni direktor Javnog sarvisa Boris Raonić.
Adamović u izjavi za Portal ETV kaže da je otkaz posljedica njegovog nepristajanja da bude degradiran kao profesionalac i ponižen kao ličnost i da karijeru u RTCG nastavi kao član dopisne redakcije, novinar 3, sa zadatkom da „priprema i realizuje priloge jednostavnije strukture i forme manjeg obima“, kako piše u posljednjem ponuđenom Aneksu njegovog ugovora.
Od svog prvog ugovora sa RTCG, koji je potpisao prije gotovo punih 29 godina, za mjesto dopisnika iz Bijelog Polja, Adamović je obavljao svaki posao koji jedan televzijiski novinar može da obavlja.&nbsp;
Bio je dopisnik i novinar u redakciji unutrašnje politike, šef dopisništva u Bijelom Polju, urednik emisije u Jutarnjem programu, voditelj Nedjeljnog popodneva, duže od osam godina urednik centralnog Dnevnika 2, izvještač sa najznačajnijih spoljnopolitičkih događaja, urednik Redakcije Zabavno-komercijlanog programa, voditelj i urednik emisija u istom programu, urednik emisije u Dokumentarnoom programu...&nbsp;
Za dva dokumentarna filma nagrađivan je na međunarodnim festivalima, od kojih je jedan bio sastavni dio oficijelne ceremonije obilježavanja početka Prvog svjetskog rata u Republici Francuskoj, a njegove emisije su u više navrata birali strani javni servisi u proceu EBU razmjene.&nbsp;
Pored svega navedenog, učestvovao je i u uspostavljanju i formiranju više štampanih medija u Crnoj Gori (Polje, glavni i odgovorni urednik magazina Gracija, Perla...), a i filmski je i TV reditelj, sa završenim osnovnim studijama na modulu Film i mediji.
Adamović je tokom bogate karijere sarađivao i sa medijskim kućama Opinion TV iz Mađarske, TRT WORLD kanalom turske RTV i portalom Bloomberg Adria.&nbsp;
- Danas, po mišljenju generalnog direktora RTCG koji u samointervjuu muku muči i sa svojom trenutnom pozicijom i posebno sa padežima, i njemu podređenog direktora TVCG koga je na to mjesto preporučilo iskustvo urednika dokumentarnog programa TV Pljevlja (!!!), nemam kapacitet sem za „jednostavnije strukture i forme manjeg obima“ – navodi Adamović.
On istče da nije sve počelo juče.&nbsp;
- Počelo je 2021. godine kada sam sa malom grupom kolega potpisao otvoreno pismo menadžmentu nakon incidenta koji su kolege Tanja Šuković i Dragan Tomašević imale u Cetinjskom manastiru, nakon čega je ih je novovaspostavljeni menadžment sramnim saopštenjem bukvalno izložio linču politički uzavrele javnosti, iznoseći brutalne neistine. Digli smo glas protiv toga i tada je krenulo šikaniranje. Svi su se potpisnici našli na udaru Borisa Raonića i njegove kamarile, kao i mnogi drugi koji su kasnije, na ovaj ili onaj način, smetali urušavanju Javnog servisa – navodi Adamović.
Kako ističe, pokušaj njegove degradacije počeo je nakon što okončao studije na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju i redovnim putem zatražio da mu se promijeni rješenje i poveća koeficijent.&nbsp;
- Nakon prikupljanja potrebne dokumentacije, vjerovatno kada se pomenuti prijedlog našao na stolu Borisa Raonića, najednom je sve utihnulo. Usliiedio je poziv tadašnje direktorice TV Marije Tomašević da bi trebalo da počnem da se bavim „kratkim formama“ za Jutarnji program, a onda združena akcija tadašnjeg urednika Prvog programa Damira Ramovića i urednice Dokumentarnog programa Mile Vukčević da se godišnji plan emisija koje treba da radim svede na pet poluisatnih, iako je praksa da bude jedna mjesečno, što je otvorilo prostor za pitanja angažmana u „kratkim formama“ – kazao je Adamović Portalu ETV.&nbsp;
Na kraju, kako navodi, sve je rezultiralo promjenom rješenja sa mjesta novinara u Dokumentarnom programu na mjesto dopisnika, što mu, po cijenu otkaza, kako kaže, ne bi mogao dozvoliti profesionalni i lični integritet.
- U posljednjih godinu u više navrata sam tražio da mi se da rješenje na stepen stručne spreme koji sam stekao, ali je sve ostalo bez odgovora, ili uz obrazlozenje da nema sistematizovanih radnih mjesta sa tim stepenom. Smiješno, uz činjenicu da je sistematizacija u posljednje tri godine promijenjena više stotina puta. Takođe, već godinama TV kuburi sa nedostatkom rediteljskog kadra – zaključuje Adamović.

NEPRISTOJNA PONUDA: Zbog nepristajanja da bude degradiran kao profesionalac Adamoviću uručen otkaz

Nevladina organizacija „Srbi u Crnoj Gori“, koju promovišu opskurni portali, a koji su dio malignog stranog uticaja, objavila je na svojoj Instagram stranici da 19. decembra u Tuzima planira skup kod spomenika „srpskog Đurađa Kastriotića“. Kako navode u objavi, obavijestili su Upravu policije o organizovanju skupa a on će „biti posvećen trojici mladića iz Crne Gore koji su bili u obilasku srpskih svetinja na Kosovu, a otela ih je parapolicija tzv. Kosovske. Dok su srpski političari zauzeti formiranjem vlasti u Podgorici i Budvi, kao i izborima u Beranama, mi smatramo da su ovi mladi vjernici važniji od svake vlasti“.&nbsp; NVO „Srbi u Crnoj Gori“ upisana je u registar Minsitarstva javne uprave 26. marta ove godine, a ovlašćeni zastupnik joj je Dejan Mešter, inače Rukovodilac regionalnog centra Pošte Crne Gore, koji je bio na odborničkoj listi Socijalističke narodne partije na lokalnim izborima u Podgorici 2014. godine, kada joj je nosilac bio današnji lider Demokrata Aleksa Bečić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201101240_56772ad936348cd551aa1949c05a88cc2edeec31505a83cf785e7548daf13b85.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241201101240_56772ad936348cd551aa1949c05a88cc2edeec31505a83cf785e7548daf13b85" data-rendition-name="original" width="2048" height="921" loading="lazy" alt="Dejan Mešter"> <figcaption>Dejan Mešter, Rukovodilac regionalnog centra Pošte Crne Gore i predsjednik NVO Srbi u Crnoj Gori(Photo: FB)</figcaption> </figure>  Ova očigledna provokacija nije prošla bez reakcije, pa je nakon jučerašnje objave na Instagramu NVO „Srbi u Crnoj Gori“ unutar albanske zajednice na društvenim mrežama počeo da se širi „Poziv za zaštitu digniteta i jedinstva na našim ognjištima“. - Dragi Albanci u Crnoj Gori, 19. decembra najavljen je jedan skup određenih grupa koji najavljuju ulaz u opštinu Tuzi da nas provociraju, da šire mržnju i da pokušaju da zavade našu zajednicu. Ovaj čin je otvoreni napad na mir i suživot koji smo mi, građani Malesije, gradili godinama i na šta smo ponosni – navodi se u pozivu.&nbsp; Dodaje se da je neprihvatljivo da ne mogu pristati da grupe i pojedinci mračnih namjera dođu na njihova ognjišta i da im govore kako da žive i postupaju u svojoj kući. - Ovo je direktan napad na naše dostojanstvo i jedinstvo kao autohtonog naroda u Crnoj Gori – ističe se u pozivu Zato, kako kažu, upućuju jasan i odlučan poziv da nijednoj nijednoj provokaciji izvana nema mjesta u Malesiji.&nbsp; - Nećemo dozvoliti da naše mjesto bude arena za razjedinjenje i mržnju. Ujedinimo se svi kao Albanci kako bi zaštitili mir, kulturu, i našu tradiciju od bilo koje prijetnje. Odbacimo svaki pritisak sa strane, pokazujući da je Malesija mjesto harmonije i zajedničkog života, a iznad svega da je naša. Pozivamo sve Albance u Crnoj Gori da 19. decembra ostanemo budni i ujedinjeni kako bismo pokazali da Malesija niije mjesto za razdor ni za potčinjavanje. Podsjećamo da mi imamo slavnu istoriju izdržljivosti i nećemo nikome dozvoliti da ugrozi naš identitet – zaključuje se u pozivu na albanskom jeziku koji se širi društvenim mrežama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201101240_8187e23f845250d0ab774339e59ecd0d62fc533f73c159ef04e64110548c7146.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241201101240_8187e23f845250d0ab774339e59ecd0d62fc533f73c159ef04e64110548c7146" data-rendition-name="original" width="737" height="1315" loading="lazy" alt="Poziv Akbanci"> <figcaption>REAKCIJA NA PROVOKACIJU: Poziv za zaštitu digniteta i jedinstva na našim ognjištima</figcaption> </figure>

OPASNE NAMJERE: NVO „Srbi u Crnoj Gori“ najavila skup u Tuzima kod „srpskog Đurađa Kastriotića“

Nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović, tokom današnjeg ročišta povodom kontrole optužnice u Višem sudu, upitao je specijalnog tužioca Miloša Šoškića da objasni javnosti zbog čega je bio kod Lazovića na ručku 2020. godine ako je tada znao da je visoki policijski funkcioner šef organizovane kriminalne grupe. &nbsp; -Ako je specijalni tužilac Miloš Šoškić navodno znao da sam šef organizovane kriminalne grupe, ako je u optužnici naveo da sam te godine, kao vođa kriminalnog klana, zloupotrebljavao položaj i činio krivična djela, zbog čega je te 2020. godine Miloš Šoškić bio kod mene na ručku. On je tada bio sa koleginicom kod mene – kazao je Lazović tokom svog izlaganja na ročištu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241129171148_60a948c7ea13905ae40301da68ea9579b227d453ea87d03c0f43b2fb8524c2db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241129171148_60a948c7ea13905ae40301da68ea9579b227d453ea87d03c0f43b2fb8524c2db" data-rendition-name="original" width="1200" height="628" loading="lazy" alt="Miloš Šoškić "> </figure>  Nekadašnji visoki policijski funkcioner istakao je da specijalni tužilac ,,ne treba da se brine” zbog toga što navodno Lazović ima, za Šoškića kompromitujuće snimke sa Zlatibora, sa savjetovanja pravnika, kao i snimke iz Beograda. &nbsp; -Sve i da imam te kompromitujuće, eksplicitne, snimke, nije moje da ih plasiram u javnost, niti bih to ikada radio – kazao je Lazović. &nbsp; Iako se u pritvoru nalazi sedam mjeseci, nekadašnji visoki policijski funkcioner je istakao da će izdržati svu torturu koja se nad njim čini. Napomenuo je i da on nema skijališta kao Šoškićev drug ,,koji bije žene” te naglasio da je sve za što se on optužnicom tereti - ,,njihovo maslo”. &nbsp; -Notorne su neistine krivična djela koja mi je stavljaju na teret - kazao je u obraćanju pred Vijećem podgoričkog Višeg suda bivši pomoćnik direktor UP.&nbsp; Iznoseći odbranu Lazović je ocijenio da je optužnica protiv njega politički montiran proces koji je “dio misije koju su sastavili moćnici van Crne Gore” i izrazio nadu da će ,,danas prestati selektivna primjena pravde".&nbsp; -Ponašali su se kao da sam terorista. Cilj misije je da nas neutrališu i kriminalizuju - dodao je Lazović. Tvrdi da je specijalni tužilac i tužilaštvo uradilo “specijalnu platformu” te da je on predmet linča da mu se sudi u medijima, u Skupštini, na skupštinskim odborima, a sve sa ciljem, kako je kazao, stvaranja pogrešne slike o njemu prije sudjenja.&nbsp; Osvrnuo se i na navode optužnice da bi - da je na slobodi - pobjegao, ostavio porodicu, da je lažno prikazao svoje imanje. Te su mu riječi, kako je kazao, najteže pale. -Neću da bježim. Crna Gora je koj usud i sudbina. Kako da ostavimgrobove, djecu, unučad, ženu, prijatelje, sina u spuškim bedemima. Ako sam po nečemu prepoznatljiv, to je da držim do riječi -, naglasio je Lazović.&nbsp; Govoreći o dispozitivu optužnice, Lazović je rekao da su “kopali po njegovom životu”, ali da ništa nijesu našli.“ -Nemam skrivene račune, nemam skijališta, ugostiteljske objekte, kazina , nemam hacijencu… Sve je stečeno kao kupovina, nasljedje i poklon. To je lako dokazivo”, kazao je Lazović dodajući da je ASK-u ranije dao pismeno odobrenje za uvid račune.&nbsp; Lazović je otkrio i da je tri, četiri mjeseca prije hapšenja, dobio podatke iz okruženja Šoškića kako će da ga hapsi jer to je, tvrdi bivši pomoćnik direktora UP, &nbsp;tužilac pričao.&nbsp; Rekao je i da je nakon tih informacija obavijestio advokata da obavijesti Specijalno državno tužilaštvo da je tu i “neće nigdje da ide”.&nbsp; -Pričao je kako će da me hapsi, kako ću ostati u zatvoru do kraja života - dodao je. Lazović i ocijenio da se iza optužnice krije i lična mržnja tužioca Šoškića prema njemu.&nbsp; -Prijatelj Šoškića, ,,junak”, ispred Gurmana dok je skupljao hrabrost da napadne novinarku Anu Raičković, govorio je pokojni Lazović, pokojni Katnić. To godinama radi na portalu Aktuelno, djelove toga vidim i u optužnici… Sve radi i dogovoru sa glavnim specijalnim tužiocem Novovićem, jer navodno posjedujem snimke i fotografije sa Zaltibora kojim mogu da ih kompromitujem. Evo im kažem da nemam, oni nisu bilo predmet mog interesovanja. Mogu biti relaksirani što se mene tiče. I da sam imao, ne bih nikad to zloupotrijebio”, jasan je Lazović.&nbsp; Naveo je da su krivična djela koja mu se stavljaju na teret optužnicom od stvaranja kriminalne organizacije, zloupotrebe službenig položaja i pranja novca, notorna neistina.&nbsp; -Saslušano je na desetine svjedoka, niko od njih nije potvrdio nijednu riječ navoda optužnice, već naprotiv, najljepše su riječi rekli o njemu. Vlade Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića produžavali su mi status štićenog svjedoka, valjda ne bi produžavali da sam u kriminalnoj organizaciji”, kazao je on. O tački optužnice koja se tiče skidanja zabrane ulaska u Crnu Goru kriminalcima iz Srbije Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, Lazović ističe da nije tačno da je tražio da se zabrana skine.&nbsp; -Nije tačno da sam od Enisa Bakovića tražio skidanje zabrane ulaska. Nisam nikome dao naredbu niti sam mogao to, jer nije bilo u mojoj nadležnosti. Na stotine je skinutih zabrana, a samo je ova procesuirana”, ukazao je on.&nbsp; &nbsp;Lazović je istakao i da su tom akcijom spriječili četiri likvidacije. -Sve je dokumentovano. Milorad Žižić (načelnik odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela) je 24 sata bio na vezi sa kolegama jz Srbije. Realizacijom te policijske akcije uhapšeno je više osoba, našli smo oružje, štek stanove, eksploziv, kreč, benzin… Jedna od najboljih akcija koja će se izučavati na institutima bezbjednosti - poručio je Lazović.&nbsp; Osvrnuo se i na krivično djelo pranje novca, koje mu se optužnicom stavlja na teret. Naglašava da je sve prihode prijavljivao.&nbsp; -Prihode sam prijavljivao, nisu virtuelni već su vidljivi. Istražitelji su bili u prilici da sve vide sa najjačom tehnikom. Ušli su mi u štale, boksove za pse, bačve rakije… Nisam imao registar kasu to je jedina istina. Ali uredno plaćam porez - jasan ne Lazović.&nbsp; Lazović smatra da nema od čega da se brani.&nbsp; -Moj problem nije optužnica, već lični odnos i mržnja tužioca i njegovih istražitelja. Moj problem je moj antifašizam i nesaginjanje glave, briga za porodicu i prijatelje. Pošto su me moćnici već sahranili, odgovoriću im - “još sam živ”. Za mene smrt nije tragedija - poručio je Lazović. Izlaganje Lazovića, prisutna javnost u sudnici pozdravila je aplauzom.&nbsp; &nbsp;

Master 88, susjedno gradilište i dnevni centar za djecu sa teškoćama u razvoju do daljnjeg bez struje

Dva radnika Željezničkog prevoza dobila otkaze

Budilnik na TV E: Najmanje milijardu eura za ekologiju, stanje u željezničkom saobraćaju, otpornost na dezinformacije...

Sjutra povremeno padavine, do 14 stepeni

U Nikšiću održano veče posvećeno narodnom heroju Milinku Đuroviću

Master 88 kvart od podneva u mraku jer je PD broj stanova u proceduri, stanari sjutra organizuju protest i zbog priključka na vodovod i kanalizaciju

Šimun: Kapitalni budžet solidan, glavni projekat izgradnja Univerzitetskog Kliničkog centra

Lukšić: Vozovi krenuli prema Baru, bezbjednost putnika nije ugrožena

MERS: Riješićemo problem otpada tokom našeg mandata

Udruženim snagama vizija postaje stvarnost, Crna Gora se transformiše u digitalno društvo

Spajić obišao Đurđeve stupove

Senić: Beranski heroji i njihova borba za slobodu nas obavezuju da čuvamo antifašizam kao temelj našeg grada

Master 88, susjedno gradilište i dnevni centar za djecu sa teškoćama u razvoju do daljnjeg bez struje

Budućnost poražena od Bešiktaša, Megi i Rajt promašili šut za pobjedu

PRATITE TVe UŽIVO