<p>Kazne zatvora, izrečene u prethodnih pet godina, u predmetima seksualnog zlostavljanja maloljetnika, koje su bile u nadležnosti osnovnih i viših sudova u Crnoj Gori, bile su blizu zakonskog minimuma. To je jedan od zaključaka analize kaznene politike crnogorskih sudova za period od 2019. do 2024, u predmetima za krivična djela protiv polne slobode maloljetnika, koju je izradilo udruženje Roditelji u saradnji sa Vrhovnim sudom Crne Gore.&nbsp;</p>
<p>Taj dokument je, kako se dodaje u saopštenju, uz studiju tri konkretna slučaja u kojima su žrtve predatora bila djeca, predstavljen danas na okruglom stolu “Glas za bezbjedno dijete”.</p>
<p>Analiza pravosnažnih presuda obuhvatila je ukupno 51 predmet u radu osnovnih i viših sudova u Crnoj Gori, u kojima je donijeta 51 pravosnažna presuda protiv 54 lica.</p>
<p>Izvršna direktorica udruženja Roditelji<b> Kristina Mihailović</b> ukazala je na to da je Crna Gora i dalje negativan primjer kada je riječ o zaštiti djece od seksualnih predatora, na šta nas upozoravaju svake godine iz Evropske unije u godišnjim izvještajima o zemlji, ali i GREVIO, grupa eksperata Savjeta Evrope.</p>
<p>Ministar pravde <b>Bojan Božović</b> istakao je dosadašnji doprinos udruženja Roditelji koja je proaktivnim djelovanjem budila svijest i kod institucija da neke stvari moramo zajedno mijenjati.</p>
<p>On je ocijenio da su kazne za krivična djela protiv polne slobode stroge, dodatno kada je riječ o djeci.</p>
<p>- Pored toga propisane su i mjere posebnog nadzora prema počiniocima ovih djela, uključujući i zabranu posjećivanja mjesta na kojima se djeca okupljaju, te obavezno javljanje policiji i prijavljivanje promjene mjesta prebivališta, boravišta, radog mjesta ili putovanja u inostranstvo. Te mjere se sprovode 20 godina nakon izdržane kazne. Posebno nas raduje činjenica da su nadležni resori počeli sa izradom potrebnih podzakonskih akata, kako bi njihova implementacija doživjela punu primjenu - rekao je Božović.</p>
<p>Istakao je da je Ministarstvo pravde pripremilo izmjene Krivičnog zakonika koje su upućene na mišljenje Evropskoj komisiji, kojima se, između ostalog, propisuje nezastarijevanje krivičnog gonjenja za djela protiv polne slobode učinjena na štetu djeteta.</p>
<p>- Ova mjera šalje jasnu poruku da takva djela ne smiju biti zaboravljena, ali ni oproštena vremenom u krivično pravnom smislu. Nažalost, život uvijek ide iza i ispred prava, pa ne možemo pravnim normama zaštiti svako lice. Pogotovo ne možemo zaštititi najranjivije kategorije, našu djecu u punom opsegu i punom smislu. To ne smije da nas obeshrabri, već da nas dodatno obaveže da zajedno svi segmenti ovog društva rade na dodatnoj zaštiti - istakao je ministar Božović.</p>
<p>Autorke analize, pravnice <b>Ksenija Jovićević Korać</b> i<b> Bojana Bandović</b> ukazale su da su u gotovo svim analiziranim pravosnažnim presudama primjenjivane odredbe Krivičnog zakonika prije izmjena iz 2022. godine, pa su i kazne u skladu sa tada propisanim zakonskim normama.</p>
<p>Navele su, između ostalog, da se na osnovu analize može zaključiti da sudije i dalje u velikoj mjeri cijene olakšavajuće okolnosti za okrivljene u ovim predmetima.</p>
<p>- U strukturi pravosnažnih presuda, dominantno mjesto zauzimaju osuđujuće presude - 48 (94,1 odsto), dok su oslobađajuće presude donijete u tri predmeta (5,9 odsto), zbog krivičnog djela nedozvoljene polne radnje iz čl. 208 KZ CG. U ukupnoj strukturi izrečenih krivičnih sankcija, dominantno mjesto zauzimaju kazne zatvora, odnosno 86,2 odsto, dok su mjere upozorenja, odnosno uslovne osude izrečene u ukupno 3,9 odsto predmeta - neki su od zaključaka iz analize.</p>
<p>Za razliku od analize pravosnažnih presuda, studija tri konkretna slučaja. seksualnog zlostavljanja djece, čiji je autor pravna ekspertkinja mr<b> Andrea Mićanović</b>, ukazala je na ozbiljan raskorak između zakonskih garancija i njihove praktične primjene.</p>
<p>Mićanović je ukazala da, iako ima primjera pozitivne prakse, i dalje su česti zabrinjujući nedostaci - nedosljedna primjena zakonom propisanih zaštitnih mjera, poput saslušanja djece žrtava u posebnim uslovima i drugih mjera zaštite od sekundarne viktimizacije, te nedovoljna informisanost žrtava i njihovih porodica o pravima i toku postupka.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Društvo

Kazne za seksualno zlostavljanje djece i dalje blizu zakonskog minimuma

<p>Crna Gora je posvećena punopravnom članstvu u Evropskoj uniji i to je glavni spoljnopolitički cilj. Trenutno se fokus stavlja na ispunjavanje završnih mjerila u ključnim poglavljima, posebno onim koja se odnose na vladavinu prava, saglasni su ministar ljudskih i manjinskih prava <b>Fatmir Đeka</b> i ambasador Njemačke u Crnoj Gori <b>Peter Felten</b>.</p>
<p>Oni su danas razgovarali o intenziviraniju napora na reformama nakon dobijanja IBAR-a čije je dobijanje, kako su ocijenili, dalo novi zamah pregovaračkom procesu Crne Gore za pristupanje Evropskoj uniji.</p>
<p>Kako je saopšteno iz Ministarstva ljudskih I manjinskih prava, u kontekstu zaštite i unapređenja ljudskih prava i sloboda sagovornici su razgovarali o status Predloga zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja.</p>
<p>- Ministar je informisao da su Vladina tijela razmatrala predmetni Predlog zakona, ali da se na njegovo izglasavanje i dalje čeka. Takođe, zahvalio je Nj.E. Feltena na podršci svim politikama u čijem su fokusu ljudska prava. On je istakao da će Vlada na sjutrašnjoj sjednici razmatrati krovni antidiskriminacioni Predlog zakona o zaštiti jednakosti i zabrani diskriminacije - saopšteno je iz Ministarstva.</p>
<p><b>Mirjana Pajković</b>, generalna direktorica za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda istakla je, dodaju, da je Zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja dio Reformske agende za Plan rasta, Srednjoročnog programa pristupanja, programa rada Vlade, završnih mjerila za Prepovaračko poglavlje 23, tako da Crna Gora osim obaveze koju ima prema svojim građanima i građankama, ima dodatno veoma važne razloge zbog kojih je ovaj propis potrebno usvojiti.</p>
<p><b>Stefan Purner </b>ispred Njemačke Međunarodne fondacije za pravnu saradnju (IRZ), koju finansiraju Ministarstvo pravde i Ministarstvo vanjskih poslova SR Njemačke, ponovio je još jednom značaj ovog Zakona i podršku koja sa njihove strane neće izostati, imajući u vidu jako dobru saradnju koju u prethodnom periodu ostvaruju sa civilnim sektorom u Crnoj Gori i Ministarstvom ljudskih i manjinskih prava.</p>

Đeka-Felten: Usvojiti Zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja

<p>Mještani Gornjih Brezana,okupljeni u Građansku inicijativu (GI) "Spasimo Brezna" blokiraće na sat vremena u nedjelju, 29, juna u minut do 12, magistralni put Nikšić - Šćepan Polje, na skretanju za selo Brezna, zbog, kako navode, namjere države i državnog energetskog preduzeća CGES da u njihovom selu naprave međunarodno energetsko čvorište što bi značilo i uništenje sela.</p>
<p>Dodaju da gradnja ovakvog energetskog giganta ne bi bila moguća u centru naseljenog mjesta nigdje u civilizovanom svijetu.&nbsp;</p>
<p>- Već dva mjeseca vodimo borbu i pokušavamo svim mogućim institucionalnim sredstvima da ukažemo donosiocima odluka koliko je dramatična opasnost koja prijeti brojnoj lokalnoj zajednici u Breznima, ukoliko se istraje na namjeri države i CGES-a da u centru našeg sela izgrade trafo stanicu 400kV, potom na nju povežu brojne dalekovode visokog napona, i formiraju međunarodno energetsko čvorište. Ovo bi značilo tihi genocid jer bi brojni mještani ovog sela morali da se odsele, kako bi sačuvali živote i zdravlje, da napuste vjekovna ognjišta, bio bi zaustavljen ekspanizivan razvoj eko turizma u Breznima, a tržišna vrijednost kuća, turističkih objekata i imanja mještana bila bi - nula - navode iz GI "Spasimo Brezna".</p>
<p>Podsjećaju da su, brojnim apelima i obraćanjima najvišim zvaničnicima Crne Gore, ukazali na činjenice da su im brutalno pogažena sva ljudska i građanska prava, da su prekršeni zakoni i Ustav Crne Gore, kao i međunarodne konvencije čiji je država Crna Gora potpisnik, te da nisu imali mogućnost da na bilo koji način učestvuju u kreiranju ovih planova koji se direktno tiču njihove budućnosti.&nbsp;</p>
<p>- Ponavljamo da smo javnost već obavijestili da je crnogorska kompanija CGES u projektnoj dokumentaciji na osnovu koje je dobila kredit od 28 miliona eura od EBRD za ovaj projekat, navela da u krugu od 2 km od planirane lokacije buduće TS 400kV nema nijedne kuće niti poslovnog objekta, Ovaj dokument dostupan je javno na zvaničnom sajtu EBRD-a. Istina je da su prve kuće udaljene svega par stotina metara od buduće trafo stanice 400kV, a da u krugu od 2km ima najmanje 100 kuća i turističkih objekata. CGES nije objasnio kako i zašto se ovaj neistinit podatak našao u projektnoj dokumentaciji, ali nas je nazvao "neprijateljima države" i pokušao da nas prestraši tužbama koje s nestrpljenjem čekamo - navode mještani Brezana.&nbsp;</p>
<p>Podsjećaju i na, kako kažu, desant na njihova imanja privatnog investitora vjetro elektrane "Bijela", kompanije Alcasar Energy, kada su geometri ove kompnije neovlašteno i bez znanja vlasnika, upali na privatna imanja u Gornjim Breznima i odmjeravali gdje će postaviti svoje dalekovode.&nbsp;</p>
<p>- Naše informacije govore da iza kompanije Alcasar Energy u Crnoj Gori stoje ljudi i firme bliski bivšem režimu iz oblasti energetike - navode oni.&nbsp;</p>
<p>Oni podsjećaju da su Gornja Brezna izuzetno živa i brojna lokalna zajednica, i vjerovatno jedino selo u Crnoj Gori, gdje se doseljavaju mladi ljudi i porodice sa malom djecom, kako oni koji se vraćaju na porodična imanja, tako i oni koji ovdje kupuju zemljište i grade turističke objekte. Među njima su, dodaju. i državljani Velike Britanije i Australije.&nbsp;</p>
<p>- Umjesto da država i lokalna samouprava prepoznaju ogroman potencijal za održivi turizam, i na sve načine podrže mlade koji ovdje vide budućnost, da obezbjede grantove i beskamatne kredite, da razmotre ponovno otvaranje škole u Breznima, oni kuju planove da nas sve rasele. Mi sprovodimo strateško opredljenje države Crne Gore za razvoj eko turizma i povratak na sjever i na selo, a naša država nam šalje poruku da za nju - ne postojimo - navode mještani.&nbsp;</p>
<p>Dodaju da su svjesni da je ovo borba Davida i Golijata, te da na drugoj strani stoji kapital koji se mjeri stotinama miliona eura i brojni interesi, a ne briga za državne interese. Postoji, kažu, mnogo lokacijua u opštinama Plužine ili Šavnik gdje bi se ovo energetsko čvorište moglo izgraditi uz minimalan uticaj na okolinu i ljudska naselja.&nbsp;</p>
<p>- Strahujemo i za svoju bezbjednost jer smo upali u osinjak. Pokušavaju da nas zastraše i zaustave. O svojim strahovima obavijestili smo nadležne institucije u Crnoj Gori, kao i međunarodni faktor - zaključuju mještani.&nbsp;</p>

Mještani Brezana u nedjelju blokiraju put: Neće nas zastrašiti, nećemo dozvoliti da naša država uništi naše selo

<p>Šesta sjednica Anketnog odbora će se održati 8. jula 2025. godine sa početkom u 11 sati, u Plavoj sali Skupštine Crne Gore, za koju je za dnevni red predloženo uzimanje izjave od profesora <b>Voja Lakovića</b>, u odnosu na slučajeve koji su predmet rada Odbora, navedeno je u saopštenju Skupštine.&nbsp;</p>
<p>Odbor, kako se dodaje, zasijeda radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanjima državnih organa i drugih subjekata u slučajevima politički motivisanih ubistava koja su se dogodila od uvođenja višestranačja do danas kao i okolnostima fizičkih napada i prebijanja novinara i drugih slobodnih intelektualaca od strane policijskih službenika poznatih kao „Crne trojke“, a za koje su se u javnosti pojavljivale informacije da su bile zadužene za prebijanje političkih neistomišljenika tadašnje vlasti.</p>

1250x600

Anketni odbor zasijeda 8. jula, predloženo uzimanje izjave od Voja Lakovića

<p>Sudije moraju ostati uspravne, otporne na pritiske i vjerne jedino svojoj savjesti i zakonu, jer je sud posljednja linija odbrane slobodnog društva, kazala je predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore <b>Valentina Pavličić</b> na onlajn Forumu na visokom nivou o demokratiji i nezavisnosti pravosuđa, održanom u organizaciji Evropskog pravnog instituta (ELI).</p>
<p>Kako se navodi u saopštenju, na skupu, koji je okupio predstavnike vrhovnih i ustavnih sudova, evropskih pravnih institucija i ministarstava pravde, razmatrani su ključni dokumenti: Povelja ELI-ja o fundamentalnim ustavnim principima evropske demokratije i ELI-Mount Scopus - evropski standardi nezavisnosti pravosuđa.</p>
<p>U svom obraćanju, a kako se navodi, Pavličić je naglasila da je ovaj forum održan u trenutku kada su vrijednosti pravde, vladavine prava i institucionalnog integriteta ozbiljno stavljene na ispit u mnogim regionima.</p>
<p>- Naša zajednička odgovornost da ojačamo sudsku saradnju, transparentnost i nezavisnost nikada nije bila značajnija - istakla je Pavličić, dodajući da Crna Gora, kao zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, snažno podržava dijalog o ključnim temama poput pravosudne nezavisnosti.</p>
<p>Predsjednica Vrhovnog suda posebno je istakla da pravosuđe mora biti ne samo nezavisno i nepristrasno, već i efikasno, odgovorno i dostupno svakom građaninu, te da ti ciljevi zahtijevaju stalni trud i reforme kojima je Crna Gora posvećena.</p>
<p>- Zakon ne treba štititi samo kada nam ide u korist, već i kada nas obavezuje, a to možemo postići jedino ako ga primjenjujemo kao živi mehanizam - kazala je Pavličić.&nbsp;</p>
<p>Tako se, ocijenila je, osigurava pravičnost, jednakost pred zakonom i razvojna snaga ustavne demokratije.</p>
<p>Predsjednica Vrhovnog suda je zaključila da je zadatak svih u pravosuđu da zakon štite ne samo kada ide u korist, već i kada obavezuje, primjenjujući ga kao živi mehanizam koji vodi ka pravičnosti, jednakosti i društvenom napretku i izrazila uvjerenje da će Forum poslužiti kao inspiracija za dalji napredak pravosuđa u Crnoj Gori i jačanje demokratskih vrijednosti u Evropi.</p>

Pavličić: Sudije moraju ostati uspravne, otporne na pritiske i vjerne jedino svojoj savjesti i zakonu

<p>Porodica devetnaestogodišnjaka <b>Andrije Šljukića </b>koji je nestao prije dva dana apelovala je na sve koji u Nikšiću ili okolini grada imaju objekat sa nadzornim kamerama da provjere snimke provjere od ponedjeljka 23. juna od 15 sati.</p>
<p>Porodica apeluje da se fokusiraju na mladića u u bijeloj majici, ili bez majice, u zelenom šorcu na crno-zelenom biciklu.&nbsp;</p>
<p>Porodica moli da u slučaju da se na snimcima identifikuje mladić, fotografiju/video, lokaciju i vrijeme pošalju na Viber/WhatsApp broj <b>067 356 641</b>.</p>
<p>U potragu za Andrijom Šljukićem jutros su se priključili i članovi Lovačkog društva „Dr Zoran Kesler“.</p>
<p>Ekipe Vatrogasno-spasilačke jedinice Nikšić, pripadnika Odjeljenja bezbjednosti Nikšić i više volontera za Šljukićem tragaju već dva dana.</p>
<p>Mladi Nikšićanin posljednji put je viđen u ponedeljak oko 12.30h ispred „Zahumlja“.</p>
<p>Shodno raspoloživim podacima juče tokom dana pretraživani su rejoni Trebjese, Krupca, Slanog, Podostroškog kraja i Zle gore.</p>

Apel porodice nestalog mladića: Mole sve u Nikšiću i okolini da pregledaju snimke sa nadzornih kamera

<p>V. d. direktora Uprave policije (UP)<b> Lazar Šćepanović</b>, učestvovao je na Prvoj Generalnoj skupštini Asocijacije šefova policija Jugoistočne Evrope (SEPCA), održanoj u okviru predsjedavanja Republike Albanije, gdje je bio govornik na tri tematska panela, saopšteno je iz UP.</p>
<p>Na prvom panelu, kako je saopšteno, koji je bio posvećen izazovima ilegalnih migracija, trgovini ljudima i krijumčarenju migranata, Šćepanović je istakao važnost Generalne skupštine kao prilike za razmatranje ključnih bezbjednosnih izazova u regionu Jugoistočne Evrope, posebno u kontekstu regionalne saradnje.&nbsp;</p>
<p>Naglasio je značaj zajedničkih napora na jačanju regionalnih inicijativa i prepoznavanja SEPCA kao kredibilnog partnera u oblasti međunarodne bezbjednosti.</p>
<p>Crna Gora je, prema njegovim riječima, kroz ažuriranu verziju nacionalne Procjene opasnosti od teškog i organizovanog kriminala (SOCTA 2024), definisala ilegalne migracije i trgovinu ljudima kao nacionalni prioritet, dok je Uprava policije tokom prethodnog perioda ostvarila značajan napredak u identifikaciji i procesuiranju počinilaca ovih krivičnih djela, kroz strateško partnerstvo sa Europolom i operativne aktivnosti u okviru EMPACT platforme.</p>
<p>U segmentu migracione politike, kako se navodi u saopštenju, Crna Gora usklađuje normativni okvir sa evropskim standardima, a posebna pažnja je posvećena vođenju krivičnih istraga.&nbsp;</p>
<p>Kao primjer uspješne međunarodne saradnje, Šćepanović je istakao predmet „Alibaba“, realizovan uz podršku Europola, Fronteksa i EU4FAST projekta, pri čemu Crna Gora aktivno doprinosi razbijanju krijumčarskih mreža duž tzv. Balkanske rute, što dodatno potvrđuje posvećenost Uprave policije evropskim vrijednostima.</p>
<p>U okviru drugog panela, kako je saopšteno, posvećenog borbi protiv organizovanog kriminala i jačanju regionalne saradnje putem zajedničkih istražnih timova, v. d. direktora je naglasio da je za suočavanje sa ovim bezbjednosnim izazovom neophodna snažna institucionalna saradnja, kako na nacionalnom, tako i na regionalnom i međunarodnom nivou. SEPCA je, u tom kontekstu, prepoznata kao važna platforma koja doprinosi efikasnijoj saradnji.</p>
<p>Naglasio je i da je Uprava policije Crne Gore u potpunosti posvećena jačanju partnerskih odnosa, pri čemu razmjena informacija, interoperabilnost baza podataka, uspostavljanje jedinstvene međunarodne kontakt tačke i zajedničke akcije predstavljaju ključne elemente koji crnogorsku policiju pozicioniraju kao relevantnog i pouzdanog partnera u borbi protiv transnacionalnog organizovanog kriminala, što potvrđuju i posljednji izvještaji Evropske komisije.</p>
<p>- Zbog svog geografskog položaja, Crna Gora često predstavlja tranzitnu rutu za krijumčarenje narkotika i drugih ilegalnih roba, što dodatno naglašava potrebu za regionalnim pristupom - kazao je Šćepanović.&nbsp;</p>
<p>Uprkos brojnim izazovima, Šćepanović je saopštio da je Uprava policije Crne Gore u prethodnom periodu ostvarila značajan napredak u oblasti borbe protiv svih oblika organizovanog kriminala, postižući mjerljive i respektabilne rezultate, kroz jačanje policijske saradnje, primjenu evropskih standarda i intenzivnu međunarodnu koordinaciju.</p>
<p>U tom kontekstu, regionalna saradnja i dobrosusjedski odnosi ostaju ključni preduslovi za napredak u procesu evropskih integracija, pri čemu Uprava policije ostaje posvećena nastavku intenzivne saradnje sa regionalnim i međunarodnim partnerima.</p>
<p>Na trećem panelu, kako se dodaje, posvećenom sajber kriminalu, v. d. direktora Šćepanović je ukazao na njegovu dinamičnu evoluciju, složenost i sofisticiranost savremenih prijetnji, zbog čega je Crna Gora prepoznala ovu oblast kao jedan od nacionalnih prioriteta u borbi protiv teškog i organizovanog kriminala.&nbsp;</p>
<p>Podsjetio je na iskustvo Crne Gore iz perioda kada je bila meta više sajber napada usmjerenih na kritičnu infrastrukturu, ističući da je u prethodnom periodu zabilježen i porast phishing i smishing napada na korisnike bankarskih usluga, kao i sve učestalijih investicionih prevara povezanih sa kriptovalutama.</p>
<p>Kazao je da efikasna istraga sajber kriminala zahtijeva tehničku ekspertizu, brzu reakciju, i pravnu harmonizaciju, pri čemu se kao ključni izazovi identifikuju sporost međunarodnih procesa u dostavljanju podataka i pravne pomoći, razlike u zakonodavnim okvirima i ograničen pristup podacima iz privatnog sektora.</p>
<p>U takvom kontekstu, naglasio je, regionalna saradnja dobija na značaju, a SEPCA se ističe kao važan okvir za koordinaciju aktivnosti u borbi protiv sajber prijetnji. Takođe, značajnu ulogu ima i Centar za sajber kapacitete Zapadnog Balkana sa sjedištem u Podgorici, prepoznat u okviru Berlinskog procesa.</p>
<p>V. d. direktora je, kako je navedeno u saopštenju, istakao neophodnost unapređivanja zakonodavnih, operativnih, kadrovskih, tehničkih i finansijskih kapaciteta, kao i edukacije specijalizovanih timova i razvoja zajedničkih strategija u cilju pružanja jedinstvenog odgovora, dok je brza, sigurna i efikasna razmjena podataka o prijetnjama ključna za pravovremen odgovor.</p>
<p>Šćepanović je zaključio da SEPCA mora dodatno osnažiti svoju ulogu kroz strateško planiranje i nove inicijative, te da će Uprava policije Crne Gore ostati dosljedna principima efikasne međunarodne saradnje, kao osnovi za uspješnu borbu protiv svih oblika organizovanog kriminala, izražavajući očekivanje da će zajednički napori rezultirati jačanjem kohezije policijskih službi u regionu i jedinstvenim odgovorom na savremene bezbjednosne izazove</p>

Šćepanović: Uprava policije Crne Gore u potpunosti posvećena jačanju partnerskih odnosa

<p>Ministar zdravlja (MZD) dr<b> Vojislav Šimun</b> sastao se danas sa predstavnicima Islamske zajednice u Crnoj Gori, s ciljem produbljivanja saradnje u oblasti promocije doniranja organa i podizanja svijesti građana o značaju transplantacione medicine, saopšteno je iz MZD. </p>
<p>U ime Islamske zajednice, kako se dodaje, sastanku su prisustvovali reis <b>Rifat Fejzić</b>, sekretar <b>Fuad Čekić </b>i pravni savjetnik reisa <b>Muharem Demirović</b>.</p>
<p>- Predstavnici Islamske zajednice u potpunosti podržavaju doniranje organa i potpisivanje donorskih kartica, naglašavajući da je takav čin, kada se obavlja u skladu s vjerskim propisima i etičkim načelima, izraz duboke solidarnosti i brige za bližnjeg. Istakli su da ovakva praksa ne samo da je u skladu s osnovnim postulatima Islama, već i da predstavlja plemenit doprinos spašavanju ljudskih života - navedeno je u saopštenju. </p>
<p>Šimun je izrazio zahvalnost na spremnosti Islamske zajednice da doprinese razvoju svijesti o značaju doniranja organa u Crnoj Gori i da ovakva saradnja ima izuzetnu vrijednost za unapređenje transplantacione medicine i spašavanje ljudskih života.</p>
<p>Iz Ministarstva zdravlja, pored Šimuna, sastanku su prisustvovale državna sekretarka mr <b>Slađana Perišić</b>, generalna direktorica Direktorata za javno zdravlje i biomedicinu dr<b> Ivana Živković</b> i načelnica Direkcije za transplantaciju <b>Sandra Damjanović.</b></p>

Islamska zajednica podržava doniranje organa i potpisivanje donorskih kartica

<p>Ministar sporta i mladih <b>Dragoslav Šćekić</b> reagovao je povodom, kako navodi, netačnih navoda iznesenih u tekstu M portala, koji je prenio Portal ETV, &nbsp;pod naslovom <i>„</i>Šćekićev rođak od direktora Doma zdravlja, preko direktora Direktorata za šumarstvo, do krivične prijave za zloupotrebu službenog položaja<i>“</i>.</p>
<p>U demantiju koji je dostavio medijima, ministar Šćekić ističe da nije u srodstvu sa pomenutim Đekićem.</p>
<p>- Povodom netačnih i neosnovanih tvrdnji iznesenih u pomenutom tekstu, kategorički demantujem da je<b> Aleksa Đekić</b> moj 'bliski rođak'. Između mene i gospodina Đekića ne postoji nikakva rodbinska, niti bilo kakva lična ili porodična veza. Objavljivanje ovakvih dezinformacija predstavlja neprofesionalno postupanje i neodgovorno širenje spekulacija - naveo je Đćekić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fscekicev-rodak-od-direktora-doma-zdravlja-preko-direktora-direktorata-za-sumarstvo-do-krivicne-prijave-za-zloupotrebu-sluzbenog-polozaja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Šćekić potvrđuje da je Aleksa Đekić imenovan za direktora Doma zdravlja u Herceg Novom u periodu kada je obavljao funkciju ministra zdravlja, ali naglašava da to imenovanje nije bilo plod bilo kakvih ličnih odnosa.</p>
<p>- Imenovanje gospodina Đekića rezultat je inicijative iz Herceg Novog i njegove profesionalne biografije, kao i poznavanja zdravstvenog sistema na lokalnom nivou. Sa njim nisam imao nikakvu prethodnu komunikaciju do njegovog postavljenja, niti sam imao ulogu koja bi se mogla tumačiti kao lično protežiranje - navodi Šćekić.</p>
<p>Ministar dodaje da bi mu bilo drago da se optužbe protiv Đekića pokažu kao neosnovane.</p>
<p>Na kraju reagovanja, Šćekić podsjeća da se, u skladu sa članom 40 Zakona o medijima Crne Gore, ovim putem poziva na pravo na odgovor i ispravku, te zahtijeva da se demanti objavi u cjelosti, na istom mjestu i na isti način kao i sporni tekst.</p>
<p>- Ukoliko se to ne dogodi u zakonom predviđenom roku, zadržavam pravo da preduzmem odgovarajuće pravne korake u cilju zaštite ličnog i profesionalnog integriteta - zaključuje ministar Šćekić u demantiju.</p>

Šćekić: Nijesam u srodstvu sa Đekićem

<p>Međunarodni PEN centar i Crnogorski PEN centar izrazili su zabrinutost zbog, kako su naveli, pokušaja Vlade Crne Gore da onemogući rad Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK), ocjenjujući da je riječ o ozbiljnom napadu na akademsku slobodu i slobodu izražavanja.</p>
<p>- Akademska sloboda i osnovno pravo na slobodu izražavanja i informisanja suštinski su povezani. Napori vlade Crne Gore da zatvori Fakultet za crnogorski jezik i književnost predstavljaju flagrantan pokušaj ućutkivanja nezavisne misli i kritičke debate. Pozivamo vlasti da u potpunosti podrže postojanje dinamičnih akademskih institucija u zemlji - poručila je izvršna direktorka Međunarodnog PEN centra Romana Kaćioli (Romana Cacchioli).</p>
<p>Kako je saopšteno, sporni potez Vlade odnosi se na sjednicu od 19. juna 2025. godine, kada je trebalo da bude usvojen plan upisa studenata za akademsku 2025/2026. godinu za dvije javne visokoškolske ustanove. I dok je upis na Univerzitet Crne Gore odobren, za FCJK to nije bio slučaj – pojedini članovi vladajuće većine uzdržali su se od glasanja, čime nije bilo potrebnog kvoruma za donošenje odluke.</p>
<p>Time je, kako navode iz PEN centara, dovedena u pitanje pravna valjanost upisa studenata na FCJK, što je fakultet stavilo u poziciju potencijalnog zatvaranja. Fakultet je podnio žalbu na ovakvu odluku, dok je Udruženje pravnika Crne Gore ponudilo besplatnu pravnu pomoć i zastupanje.</p>
<p>- Od svog osnivanja 2014. godine, FCJK ima ključnu ulogu u očuvanju crnogorskog jezičkog, književnog i kulturnog identiteta, kao i u razvoju kritičkog mišljenja među mladima. U više navrata trpio je institucionalni pritisak – od kašnjenja u finansiranju, do pokušaja osporavanja akreditacije i dozvola za naučnoistraživački rad - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Međunarodni i Crnogorski PEN centar ocjenjuju da su ovakvi postupci neprihvatljivo kršenje akademskih sloboda. Iako je, nakon brojnih reakcija, Vlada elektronskim putem poništila prethodnu odluku i naknadno odobrila upis studenata na FCJK, iz PEN centara poručuju da je neophodno obezbijediti da se slična situacija više ne ponovi.</p>
<p>- Pozdravljamo odluku Vlade da omogući upis, ali insistiramo da crnogorske vlasti ubuduće poštuju svoje obaveze u oblasti zaštite osnovnih prava, kako na nacionalnom, tako i na međunarodnom nivou - zaključuje se u zajedničkom saopštenju PEN centara.</p>

Međunarodni PEN centar podržao FCJK: Ugroženi akademska sloboda i sloboda izražavanja u Crnoj Gori

Anđušić: Ovdje je toliko elemenata koruptivnih radnji, ministar nije odgovorio ni na jedno pitanje koje je predmet kontrovere; Radunović: Cijene stanova na Veljem brdu biće spektakularne

<p>Američki predsjednik<b> Donald Tramp</b> govorio je na konferenciji za novinare na samitu NATO-a u Hagu te je, između ostalog, hvalio uspjeh američkih udara na iranska nuklearna postrojenja.</p>
<p>- Kao što znate, prošlog vikenda Sjedinjene Američke Države su uspješno izvele masovan precizan napad na iranska postrojenja za nuklearno obogaćivanje i bio je vrlo, vrlo uspješan. Zvao se uništavanje. Nijedna druga vojska na svijetu to ne bi mogla učiniti, a sada je ova nevjerojatna vježba američke snage utrla put miru s povijesnim sporazumom o prekidu vatre - rekao je Tramp.</p>
<p>Trampa je novinar pitao šta je sljedeći korak s Iranom i da li su mogli premjestiti nuklearni materijal, na što je odgovorio da nijesu jer je vrlo težak za premještanje.</p>
<p>Zatim je govorio i o ruskom predsjedniku<b> Vladimiru Putinu</b>, kojeg je generalni sekretar NATO-a <b>Mark Rutte </b>opisao kao neprijatelja.</p>
<p>Naveo je da je moguće da Putin ima teritorijalne ambicije izvan Ukrajine te je dodao da misli da ruski lider želi da se "namiri".</p>
<p>Istakao je da ga je Putin zvao kako bi ponudio pomoć sa Iranom, što je on odbio.</p>
<p>Tema na konferenciji za novinare je bila i sastanak sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim koji je Tramp opisao kao "lijep".</p>
<p>- Bilo je jako lijepo. Imali smo teških trenutaka, a on nije mogao biti ljubazniji. Mislim da bi volio vidjeti kraj ovoga - odgovorio je on te dodao da će uskoro razgovarati sa Vladimirom Putinom kako bi vidjeli "možemo li to okončati".</p>
<p>Novinari su ga pitali i o eventualnim razgovorima sa Iranom, a on ih je najavio za sljedeću sedmicu.</p>
<p>- Možda potpišemo sporazum. Ne znam. Jedino što bih tražio je ono od ranije - da nema nuklearnog oružja, ali smo uništili nuklearno - zaključio je Tramp.</p>

Tramp: Uništili smo iranska nuklearna postrojenja, moguć mirovni sporazum na pomolu

<p>U rejonu Zle gore kod Nikšića pronađeno je beživotno tijelo Nikšićanina <b>Andrije Šljukića </b>(19) za kojim se tragalo protekla dva dana.</p>
<p>To je Portalu RTNK potvrđeno iz Vatrogasno-spasilačke jedinice Nikšić.</p>
<p>Kako su kazali za Portal RTNK, u neposrednoj blizini gdje je pronađeno beživotno tijelo, ekipe koje su pretraživale teren prvo su pronašle njegovo biciklo.</p>

Pronađeno tijelo Andrije Šljukića

<p>Fudbalski savez Njemačke (DFB) proglašen je krivim za utaju poreza u vezi sa isplatama Međunarodnoj fudbalskoj federaciji (FIFA) i dodjelom domaćinstva Svjetskog prvenstva 2006. godine.</p>
<p>Presuda je donijeta pred Regionalnim sudom u Frankfurtu nakon gotovo 16 mjeseci suđenja, a DFB je kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 110.000 eura.</p>
<p>Tužilaštvo je zahtijevalo strožu kaznu, navodeći da savez nije platio oko 2,7 miliona eura poreza, a sve u vezi sa sumnjivom uplatom izvršenom na račun FIFA u aprilu 2005. godine.</p>
<p>Uplata od 6,7 miliona eura, prema navodima iz istrage, izvršena je kako bi se izmirio kredit koji je tadašnji šef Organizacionog komiteta Mundijala i legendarni fudbaler Franc Bekenbauer uzeo tri godine ranije od bivšeg izvršnog direktora kompanije Adidas, Roberta Luja Drajfusa.</p>
<p>Taj novac je, posredstvom švajcarske advokatske kancelarije, proslijeđen firmi iz Katara u vlasništvu Mohameda bin Hamama, tadašnjeg člana Izvršnog odbora FIFA. Istragom nikada nije utvrđeno za šta je tačno novac bio namijenjen.</p>
<p>DFB je otplatu kredita prikazao kao sponzorski doprinos ceremoniji svečanog otvaranja Svjetskog prvenstva, koje je naknadno otkazano, a pomenuta suma kasnije je knjižena kao poslovni trošak.</p>
<p>U ovom slučaju optuženi su bili i bivši čelnici saveza: Teo Cvincajger, Volfgang Nircbah i Horst Šmit, koji su negirali odgovornost. Ipak, nakon plaćanja novčanih kazni, krivični postupci protiv njih su obustavljeni.</p>

Fudbalski savez Njemačke osuđen za utaju poreza

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>