Nezavisnost Radio televizije Crne Gore (RTCG), lokalnih javnih emitera i Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) ključna je za očuvanje javnog interesa, a politički pritisci i dalje otežavaju njihovo funkcionisanje, ocijenjeno je u PRODUCAST-u Centra za građansko obrazovanje (CGO) o medijskoj situaciji u Crnoj Gori i značaju nezavisnog i odgovornog Javnog servisa.
Direktorica AMU, Sunčica Bakić, ocijenila je da je medijska situacija u Crnoj Gori veoma izazovna, ističući da se cjelokupna društveno-politička situacija reflektuje i na medije.&nbsp;
- To je jedna uzročno - posljedična veza koja je na neki način neraskidiva: u medijima je tačno onako kako je i u društvu - navela je Bakić.
Politikolog i analitičar Marko Savić smatra da je medijska scena u Crnoj Gori negativno dinamična.
- Od problema koji su dugogodišnji izdvojio bih nedostatak potencijala za dogovor oko samoregulacije - rekao je Savić, ističući da je crnogorsko tržište, iako malo, zanimljivo velikim regionalnim medijskim kućama koje uspjevaju ili pokušavaju da ostvare određeni vid uticaja.
Dugogodišnji novinar, urednik i doskorašnji šef Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija, Neđeljko Rudović, kazao je da medijska scena u Crnoj Gori zaslužuje prelaznu ocjenu i da ukupnu sliku ne mogu narušiti primjeri tendencioznog novinarstva. Najuticajniji mediji i mediji kojima se vjeruje u Crnoj Gori nijesu, kako je istakao, tabloidi, već tradicionalni mediji.
- A kad pogledate kako stvari stoje globalno, mediji koji su najpopularniji su oni koji se baš i ne drže previše profesionalnih standarda - ocijenio je on.
Sagovornici su saglasni da suštinska nezavisnost Javnog servisa izostaje i da postoje pokušaji političkog uticaja i kontrole nad radom savjeta i RTCG-a i AMU.
Na pitanje da li je to što u Skupštini nijesu izabrani članovi Savjeta AMU znak nezainteresovanosti ili potencijalnog pokušaja stavljanja tog tijela pod političku kontrolu, Bakić nije željela da polemiše o motivima, ali je istakla da rezultat takvog djelovanja nije dobar za crnogorsko društvo.&nbsp;
- Savjet Agencije već duže radi na ivici kvoruma, a to znači da sve odluke koje članovi tog tijela treba da donesu moraju imati jednoglasnu podršku postojećih članova - navela je Bakić.
I ona je stava da crnogorska medijska scena, u poređenju sa regionom, ne izgleda tako loše, ali je i ukazala na neke izmjenjene okolnosti, a posebno na evidentan porast govora mržnje.
Jačanje institucija kao što je AMU trebalo bi, prema riječima Bakić, biti prioritet, a šta god da su motivi za nemogućnost ostvarivanja njenih punih mehanizama to za crnogorsko društvo ne može biti dobro.
Na pitanje da li je njegova ostavka sa mjesta šefa Direktorata za medije ima veze sa procesom neizbora članova Savjeta AMU, Rudović je kazao da jeste povezana i sa tim. On je pojasnio situaciju u kojoj Administrativni odbor Skupštine samovoljno sprovodi procedure koje nijesu propisane Zakonom o audiovizuelnim medijskim uslugama, kada je u pitanju način izbora Savjeta AMU, ali ni sa Zakonom o Javnom medijskom servisu kada je u pitanju način izbora članova Savjeta Javnog servisa. Rudović je ocijenio da je to, zapravo, traženje izgovora za suštinsku namjeru da trenutna parlamentarna većina kontroliše i dominantno utiče na to ko će biti član savjeta obje, kako je naveo, krucijalno važne institucije.
Podsjetio je i da su isti parlamentarci glasali za medijske zakone kada je Crna Gora trebalo da dobije IBAR, ističući da, čim je dobijen IBAR, dolazi do opstrukcija i pokušaja da se spriječi procedura koja je bila revolucionarna u odnosu na pređašnje stanje. Rudović je naglasio da postoji pokušaj trenutne parlamentarne većine da potpuno poništi medijske zakone i sve ono što su dobra rješenja koja treba dovedu do toga da Crna Gora ima istinski nezavisnog regulatora i Javni servis.
Govoreći o načinu rada Javnog servisa, Savić je istakao da se u javnosti govori o budžetu, ali da se nedovoljno pažnje poklanja programsko -produkcionim planovima, koji bi trebalo da budu integrisani sa budžetskim planiranjem. On je naveo da programsko-produkcijski planovi Javnog servisa, kao strateška dokumenta, nikada nijesu bili na dobrom nivou, uz ocjenu da je njihov kvalitet u posljednjih šest ili sedam godina dodatno opao.
Komentarišući način na koji bi trebalo da bude regulisan rad Javnog servisa kako bi bio usklađen sa evropskim standardima, Rudović je rekao da se, prije svega, mora riješiti situacija oko izbora generalnog direktora.
On smatra i da je pitanje i zašto se nijedna afera nije otvorila na Javnom servisu. “Ja mislim da Javni servis treba da služi javnom interesu kao korektiv svake vlasti. Da bi bio korektiv svake vlasti, potrebno je iznošenja u etar tema koje bi svaka vlast po prirodi htjela da skrajne ili sakrije. To je smisao postojanja Javnog servisa”, rekao je Rudović.
Bakić smatra da je jedan od ključnih problema i kod AMU i kod Javnog servisa to što političke elite u Crnoj Gori ne vide korist od postojanja suštinski nezavisne Agencije i suštinski nezavisnog nacionalnog javnog emitera. Prema njenim riječima, u Crnoj Gori nema političke partije koja u nekoj fazi svog političkog života nije “koketirala sa medijima sumnjivih profesionalnih principa”.
- Sigurna sam isto tako da nema političke partije koja nije na sopstvenoj koži osjetila da se to koketiranje vrlo često vrati kao bumerang - navela je Bakić, dodajući da ta iskustva ne doprinose razumijevanju da su nezavisni mediji suštinski značajni za funkcionisanje jednog društva.
Na pitanje da li je RTCG skrenuo sa misije javnog servisa jedne države, Rudović je rekao da Crnoj Gori nedostaje slobodan javni servis. Podsjetio je i da, osim nacionalnog, u državi postoji još 15 lokalnih javnih emitera. Ukazao je i da pored preko 700 zapošljenih u &nbsp;RTCG-u, u 15 lokalnih javnih servisa radi skoro 500 novinara, reportera, snimatelja i montažera. To je, kako je naveo, ozbiljan kapital koji Crna Gora ima.
- Cilj je da imamo i lokalne javne servise koji će funkcionisati identično, pa je i način izbora njihovih upravljačkih tijela promijenjen na način da lokalni javni servisi imaju sve moguće pretpostavke da niko iz lokalne vlasti na njih ne može vršiti uticaj - naveo je Rudović.
On je naglasio da ukupno 16 medija u Crnoj Gori ima zagarantovano finansiranje koje im je više nego dovoljno za funkcionisanje, kao i da su vlasnici tih medija svi građani Crne Gore.&nbsp;
- Ako imamo te medije ustrojene na način da rade svoj posao u cilju objektivne, pravovremene i istinite informacije, ako otvaraju debate, ako imaju kritički odnos prema autoritetima, onda smo mi društvo koje zaista ima budućnost - rekao je Rudović.
PROUDCAST je produciran u okviru projekta „Mediji za demokratiju: jačanje nezavisnosti RTCG za budućnost Crne Gore“, koju CGO sprovodi uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Društvo

RTCG i AMU između javnog interesa i političkih kalkulacija

U Crnoj Gori sjutra će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru, tokom jutra, mjestimično magla ili povećana niska oblačnost.
U popodnevnim satima tek ponegdje moguća kratkotrajno kiša i grmljavina, prvenstveno u planinskim oblastima.
Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od devet do 21, a najviša dnevna od 23 do 33 stepena.

Sjutra umjereno oblačno, do 33 stepena

Selo Tepca, skriveno u kanjonu rijeke Tare, jedino je u žabljačkoj opštini gdje se stanovnici bave uzgajanjem voća i povrća. Do sada im je najveći problem bio put – makadamski i teško prohodan.&nbsp;
Taj će problem uskoro biti prošlost.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDOT5awLjFor%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

U selu Tepca do sada najveći problem bio put – makadamski i teško prohodan

Ljubitelji astronomije večeras imaju priliku da posmatraju rijedak nebeski događaj - pomračenje Mjeseca, koje je vidljivo iznad Crne Gore.
Tokom ove pojave, Mjesec polako ulazi u Zemljinu sjenku. Sunčeva svjetlost tada ne dopire direktno do njegove površine, već kroz Zemljinu atmosferu prolazi samo crveni dio spektra. Upravo zbog toga Mjesec poprima prepoznatljivu bakarnocrvenu nijansu, pa se u svijetu ovakva pomračenja često nazivaju i “krvavi Mjesec”.
Ovo je jedna od rijetkih prilika da se iz naših krajeva uživo posmatra ovakav astronomski fenomen, koji uvijek privlači pažnju i stručnjaka i zaljubljenika u noćno nebo.

Rijetko pomračenje Mjeseca večeras iznad Crne Gore

U Budilniku na Televiziji E, povodom nedavnih incidenata poput prekida projekcije filma na Džada festu, ali i vršnjačkog nasilja u školama, govorimo o nasilju i netoleranciji u Crnoj Gori. 
Analiziramo da li je riječ o izolovanim incidentima ili društvenom trendu za koji trebaju oštrije kazne. 
Pitamo i zašto u Crnoj Gori nije praksa potpisivanje ugovora između stanodavaca i podstanara, te koja su prava i obaveze obije strane u procesu iznajmljivanja.
Govorićemo i o maslinarima i hitnim mjerama zaštite protiv maslinove muve, a pokazaćemo i kako rekonstrukcije donose novo lice Bijelog Polja.
<h2>Srećan dan od 9 do 11 sati </h2>
I u Srećnom danu, od 9 do 11 sati očekuju vas zanimljive teme i gosti.
Podgorička publika se raduje koncertu grupe NeoneoN u okviru manifestacije Podgoričko kulturno ljeto. 
To je i prilika da poznati rok bend predstavi novi album “Huk na zvuk NeoneoN-a”, a gosti Srećnog dana su muzičari Ilija Pejović i Marko Vukčević. O foto - dokumentarnoj izložbi Scenski tragovi, koja predstavlja dragocjenu vizuelnu retrospektivu dramskog programa KIC-a govori Damir Murseljević, autor izložbe. 
A, o nastupu benda Sijenke na FIAT-u 40 govoriće Marko Todorović - frontment i autor i Milan Popović - basista. U segmentu Vježbajte sa Sanjom saznajte koji set vježbi je za gledaoce Televizije E pripremila Sanja Čolić, joga instruktorka.

U "Budilniku" govorimo o incidentu na Džada festu, vršnjačkom nasilju, majstorima, hitnim mjerama protiv maslinove muve...

Kilometarske kolone stvorile su se ovoga puta i iz pravca Budve prema Sutomoru.&nbsp; Saobraćaj se odvija izuzetno usporeno, stvarajući nove gužve na jednom od najfrekventnijih puteva u Crnoj Gori. Kolona je od skretanja za Sozinu iz pravca Budve, pa sve do naplatnih rampi tunela "Sozina". Totalni je kolaps, pa se ne preporučuje da putnici idu tom dionicom. Ista situacija je i iz pravca Bara prema sktetanju za Sozinu. Podsjećamo, pretodno je saobraćaj bio obustavljen na saobraćajnici Budva-Cetinje nakon što se na tom putu u mjestu Brajići, desila pucnjava u kojoj je ranjena djevojka.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907200936_816e3df700c1643b0fa98f8247df5ca6d1be4e11c92c92443d935630d359b082.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907200936_816e3df700c1643b0fa98f8247df5ca6d1be4e11c92c92443d935630d359b082" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="gužva u saobraćaju "> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907190948_a86405774202d0e91e521000f8e4bb733212abed344e40cdcf578db902131b17.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250907190948_a86405774202d0e91e521000f8e4bb733212abed344e40cdcf578db902131b17" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Kilometarske kolone "> <figcaption>Kilometarske kolone (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907190948_d996e305a718b1b99ab34039034c02c185e7ba6f69b33ecd25aa36274c9bdd50.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250907190948_d996e305a718b1b99ab34039034c02c185e7ba6f69b33ecd25aa36274c9bdd50" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Kolone "> <figcaption>Kilometarske kolone (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FqCykjdf28iI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpusten-put-budva-cetinje-nakon-visecasovnog-zastoja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Miraš Dušević

Kilometarske kolone i iz pravca Budve ka Sutomoru, "Sozini" se ne može prići

Kažu da život čine ljudi. A šta je zapravo, život bez ljudi? Šta je sudbina, ako ne nevidljiva nit koja nas često iznenadi i nametne svoja pravila, isprepletena kršnim rukama vremena i prostora?
U selu Donji Izvori, u lomnim i surovim Cucima gorovite Katunske nahije, 6. avgusta 1945. godine prvi put je otvorio svoje oči Petar (Iljin) Krivokapić, a sada ih je, u svojoj 81. godini, zauvijek sklopio. Otišao je doajen bibliotekarstva, prosvjete i kulture grada pod Orlovim kršem, ostavljajući za sobom snažan trag u duhovnom i kulturnom životu Crne Gore.
Odrastajući u naručju majke Ljubice, još od najranijeg djetinjstva znao je da se samo učenjem, obrazovanjem i posvećenošću mogu načiniti krupni i značajni koraci. Njegov životni put svjedoči upravo toj istini iz rodnih Cucа porodica ga odvodi u Nikšić, grad koji će u mnogo čemu oblikovati njegovu mladost i obrazovni put. U velepnom Nikšiću završava osnovnu školu, potom gimnaziju, a zatim i Pedagošku akademiju, đe se opredijelio za tadašnji srpsko-hrvatski jezik i književnost. Međutim, Petar ne bira lak put, već najplemenitiji put učitelja. Njegov prosvjetiteljski poziv bio je zavjet, snaga i nada. Njegova mladalačka želja, elan i polet bili su usmjereni ka jednom cilju da se što više mladih iz Katunske nahije obrazuje, da knjiga i znanje dopru i do najzabitijih sela. Kao mladi prosvjetni pedagog, znao je da svaka otvorena knjiga znači i otvoren prozor u svijet, a da svaki učenik predstavlja novo svitanje nade za njegove Katunjane.
Tom pozivu ostao je vjeran punu deceniju, istrajan i postojan, sa stamenim, gotovo aristokratskim i plemenitim držanjem koje ga je izdvajalo u svakoj sredini. Njegova riječ bila je mjerena i jasna, a pogled pronicljiv, uvijek usmjeren ka budućnosti njegovih učenika. Nije bio samo učitelj koji je nesebično davao znanje već i moralni oslonac i svijetla luča u vremenu kada su sela Katunske nahije još uvijek živjela u teškim uslovima i borbi za osnovne potrebe. Svojim primjerom pokazivao je da obrazovanje nije privilegija izabranih, već pravo i obaveza svakog pojedinca. Bio je harizmatičan, ali uporan graditelj mostova između krševite stvarnosti i prostranstava duha, između tradicije i modernog doba. Učionica u kojoj je predavao bila je mala svetinja znanja, đe su njegovi đaci učili ne samo gramatiku i književnost, već i životne vrijednosti poštenje, rad, dostojanstvo. Njegova odanost učiteljskom pozivu urezala ga je duboko u pamćenje generacija koje su kroz njegovo strpljenje i toplinu pronašle svoj put. Bio je stamen kao Lovćen, a blag kao jesenja kiša a mudar kao svaki gorštak koji je znao spojiti strogoću i dobrotu, disciplinu i ljubav.
Godine 1976. Petar Krivokapić započinje svoj profesionalni angažman u Nacionalnoj biblioteci Crne Gore na Cetinju. Taj trenutak označio je ne samo prekretnicu u njegovom ličnom životnom putu, već i novu snagu same institucije, koja je u njegovom radu i predanosti dobila pouzdan oslonac. Sa snažnim, ali odlučnim koracima, ušao je u hram knjige i znanja, đe je, tokom narednih decenija, ispisao neke od ličnih i najljepših stranica profesije.
Njegov neumorni, istraživački duh nije poznavao granice. Posebno se posvetio proučavanju istorije sporta u Crnoj Gori, oblasti u kojoj je dao svoj najveći i najtrajniji doprinos. Njegovo britko pero bilježilo je i sačuvalo ono što bi, bez njega, možda nepovratno palo u sjenku zaborava. Knjige, monografije, bibliografije i publikacije koje je stvarao predstavljaju čitave riznice dragocjenih trenutaka sportske prošlosti, ali i kulturnog pamćenja jednog naroda. On je bio njihov čuvar, zapisničar vremena i svjedok uporne ljudske borbe da se izađe iz anonimnosti i stane na stranice istorije. Njegov rad je bio predan, strpljiv i neprekidan, ali uvijek plodotvoran. Umio je da prepozna vrijednost u onome što se činilo sitnim i prolaznim, da sitne bilješke pretvori u velike priče, a zaboravljene događaje u ogledalo budućnosti. Upravo zahvaljujući njegovoj istrajnosti, sportska baština Crne Gore dobila je svoje trajno mjesto u knjigama i arhivima. Pored toga, njegovo neumorno pero decenijama je obogaćivalo brojne listove i časopise: Cetinjski list, Fizička kultura, Sport Mont,
Vaspitanje i obrazovanje, Bibliografski vjesnik, Titov pionir i Pobjedu. Svuđe je donosio prepoznatljivu jasnoću izraza, pronicljivost misli i odgovornost prema pisanoj riječi.
Poštovanje i ljubav prema gradu Cetinju i njegovim ljudima, prema Katunskoj nahiji i katunjanima, nikada ga nijesu napuštali. Bio je oličenje onih istinskih gorštaka čija snaga i plemenitost nijesu služile samo njima samima, već i narodu, zemlji. U njegovom biću prepoznavali su se tragovi jedne generacije ljudi koja je gradila ljepšu i bolju Crnu Goru, one Crne Gore izvornih vrijednosti, koja se, nažalost, danas sve rjeđe prepoznaje i ubrzano iščezava.
Petrova ljubav prema Katunskoj nahiji, njenim plemenima i brojnim selima, ostala je trajna i snažna. Nikada nije zaboravio rodni kraj, niti je ikada prestao da ga nosi u sebi bio mu je posvećen do posljednjih dana, sa najvećim ljudskim i moralnim vrijednostima koje su ga krasile. Njegova riječ oplemenjivala je i uljepšavala taj ljuti krš na kome su se, kroz vjekove, brusile i nastajale najljepše, ali i najteže životne priče. Dobro je osluškivao eho prošlih vremena i istorije od rodnog ognjišta do savremenog doba ostajući dosljedan sebi, svojim idealima i vjeri u jedno pravednije i dostojanstvenije društvo, u kojem su obrazovanje, poštenje i čast uvijek iznad svega, kao mjerila koja su vjekovima krasila Crnogorce.
Duge godine provedene u Nacionalnoj biblioteci Crne Gore na Cetinju svjedoče o njegovoj nepokolebljivoj, ali i snažnoj misiji. Tamo je, osim sopstvenog rada, nesebično prenosio bogato iskustvo mlađim kolegama, od kojih su mnogi kasnije nastavili tim čudesnim putem druženja sa knjigom, arhivom i naukom. Njegov doprinos bibliotekarstvu bio je višestruk od učešća u projektima koji su razvijali i unapređivali struku, do jačanja naučne misli i podizanja ugleda same biblioteke kao scentra nacionalnog pamćenja.
Petar Krivokapić je rano shvatio da opstanak i značaj kulture zavise od znanja i protoka informacija, a da su biblioteke riznice u kojima se te informacije čuvaju za buduće naraštaje. Upravo u Nacionalnoj biblioteci na Cetinju vidio je temelj i smisao svoga rada mjesto đe je znanje dostupno svima, đe se oblikuje istraživački duh i razvija potencijal svakog čovjeka željnog spoznaje. Shvatao je da bez biblioteka i knjiga nema društva koje može ići ukorak sa Evropom, niti naroda koji može sačuvati snažnu intelektualnu nit.
Njegova posvećenost i doprinos nijesu ostali nezapaženi. Za svoj rad i zalaganje dobio je najviše priznanje Udruženja bibliotekara Crne Gore – Povelju „Dr Niko Simov Martinović“. Bio je zastupljen i u brojnim publikacijama: Leksikon crnogorske kulture, Ko je ko u kulturi Crne Gore, Leksikon pisaca prosvjetnih radnika (knjiga II) i Ko je ko u crnogorskom sportu.
Često smo se sretali u Nacionalnoj biblioteci našeg grada, u Gradskoj biblioteci „Njegoš“, đe je uvijek zračio blagorodnošću, sa osmijehom koji je ulivao povjerenje i mir. Bio je pozitivan, intelektualno snažan i mudar, kao da je izašao iz nekih davno zaboravljenih epoha kada su Crnom Gorom koračali gorostasi duha i karaktera. Kada bi besjedio, govorio ili učestvovao na kulturnim tribinama, promocijama, simpozijumima i skupovima, osvajao je srca prisutnih i odnosio najiskrenije simpatije i aplauze.mI sada, kada se opraštam od ovog moralnog i ljudskog gorostasa, činiću to onako kako bi svaki časni Katunjanin učinio riječima koje traju, zapisima koji probljeskuju i ostavljaju prometejski trag.
Dragi Petre, više od svojih knjiga, djela i istraživanja, ostavio si ono najdragocjenije ljudski i moralni zavjet. Svojim sinovima Branku i Dušku, i svojoj kćerki Blaženki, ostavio si neprocjenjivo blago primjer kako se živi čestito, kako se gradi dostojanstvo i kako se ostaje vjeran vrijednostima koje nadžive čovjeka. Tvoj život je bio knjiga čiji listovi nikada neće požutjeti, a tvoje ime ostaće upisano u sjećanje ne samo tvoje supruge Jelice tvoje đece, porodice i prijatelja, već i svih onih koji su imali privilegiju da te poznaju. Katunska nahija, sa svojim vjetrovima, kršem i tvrdom, ali poštenom ljudskom riječju, oduvijek je rađala ljude stamenog karaktera. Ti si, Petre, bio njihovo oličenje gorštak duha i srca, onaj koji je znao da se ponos gradi radom, a čast životom. Tvoje postojanje podsjeća nas
na one Njegoševe riječi: „Čojstvo je braniti drugoga od sebe, a junaštvo sebe od drugoga.“ Upravo tim mjerilima si živio, i zato tvoja staza ostaje vječna i jasna svima koji dolaze poslije tebe. Tvoja riječ i tvoja djela oplemenila su ljuti krš Cucа i utkala se u pamćenje Katunske nahije. Znao si da je pravi trag čovjeka onaj koji ostaje u srcima, a ne u prolaznim spomenicima. Zato ćeš i dalje živjeti u pričama svojih Katunjana, u knjigama kojima si posvetio život i u vrijednostima koje si ugradio u svoju porodicu.
Smrt je zatvorila tvoje oči, ali nije mogla zatvoriti tvoju riječ, niti tvoje djelo. Jer ono što je čovjek čestito gradio ostaje da isijava i poslije tebe, kao što luča gori i kada se ruka što je drži povuče. Ni smrt ne može oduzeti tvoju postojanost, jer si ti već postao dio onoga što traje dio kamena Katunske nahije, dio neba iznad Orlovog krša, dio sjećanja i poštovanja koje se prenosi s koljena na koljeno.
Hvala ti, dragi Petre, za iskreno prijateljstvo za svaku riječ podrške, za osmijeh koji je ulivao snagu, za katunsku mudrost koja je dolazila onda kada je bila najpotrebnija. Hvala ti za povjerenje koje si znao darovati, za razgovore u kojima si oplemenjivao i za susrete u kojima si uvijek donosio mir. Prijateljstvo tvoje nije bilo obično, već ono rijetko, čisto i bez intresa, kakvo samo mogu nositi ljudi plemenitog srca. Bilo je to prijateljstvo koje se nije mjerilo godinama, već dubinom, iskrenošću i poštovanjem. Hvala ti što si znao biti ČOVJEK UZ ČOVJEKA i u trenucima radosti i u trenucima iskušenja, što si znao podići, ohrabriti, razumjeti. To prijateljstvo je dar koji ostaje i kada tebe više nema među nama ostaje u sjećanju, u pričama, u osjećaju da smo imali privilegiju da koračamo pored tebe. Hvala ti, Petre, jer si pokazao da je iskreno prijateljstvo, baš kao i znanje i čast, vječno i i snažno popu krša i stijena đe si ponikao.
Objavljenje knjige u autorstvu i koautorstvu:
Sport u Slobodnoj misli, bibliografija; Titograd 1985; Sport u Zeti: 1930-1941; bibliografija, Titograd 1985; Sport u Glasu Boke 1932-1941; bibliografija, Titograd, 1985, Titograd; Sport u Zetskom glasniku; bibliografija, Titograd, 1987; Sport u listovima Crne Gore: (1919-1938): Narodnoj riječi (1919-1938): Crnoj Gori (1920-1929); Crnogorcu (1924-1927), Glas naroda (1926-1929), Enohu (1930-1931), Cetinjskom objektu: (1932-1932), Narodnom listu (1935-1938): (bibliografija), Titograd, 1988; Fizička kultura: 1980-1990; bibliografija, Titograd, 1991; Sport u Omladinskom pokretu: 1941-1956: bibliografija, Podgorica, 1994; Sportisti Crne Gore: 1954-1994 /Petar Krivokapić, Dušan Davidović, Srđan Popović, Podgorica, 1994; Godišnjak Fudbalskog saveza Crne Gore: za 1994-1995/ Petar Krivokapić, Novak Jovanović; Duško Bjelica, Podgorica, 1996; Godišnjak Fudbalskog saveza Crne Gore: za 1995-1996/ Petar Krivokapić, Novak Jovanović; Duško Bjelica, Podgorica, 1996; Godišnjak Fudbalskog saveza Crne Gore: za 1996-1997/ Petar Krivokapić, Novak Jovanović; Duško Bjelica, Podgorica, 1997; Godišnjak Fudbalskog saveza Crne Gore: za 1997-1998/ Petar Krivokapić, Novak Jovanović; Duško Bjelica, Podgorica, 1998; Fudbalske sudije Crne Gore/ Novak Jovanović, Petar Krivokapić, Podgorica, 1998; Bibliografija Prosvjetnog rada; 1967-1997/ Petar Krivokapić, Novak Jovanović, Podgorica, 1999; Godišnjak Fudbalskog saveza Crne Gore: za 1998-1999/ Petar Krivokapić, Novak Jovanović; Duško Bjelica, Podgorica, 1999; Vaspitanje i obrazovanje: 1975-2000: bibliografija/ Petar Krivokapić, Podgorica, 2000; Fudbalski klub ,,Lovćen ”1913-1988/ Petra Krivokapić, Novak Jovanović, Podgorica, 2000; Godišnjak Fudbalskog saveza Crne Gore: za 1999-2000/ Petar Krivokapić, Podgorica, 2002; Dr Novak Jovanović: bio-bibliografija/ Petar Krivokapić, Cetinje, 2003; prof. dr Pavle Gazivoda: bio-bibliografija/ Petar Krivokapić, Cetinje, 2004; Sport u Pobjedi: 1945-1955/ Petar Krivokapić, Podgorica, 2004; Vaspitanje i obrazovanje: 1975-2005: bibliografija/ Petar Krivokapić. Podgorica, 2005; Bibliografija Prosvjetnog rada: 1998-2008/ Petar Krivokapić, Nada Drašković, Podgorica, 2009; Bibliografija o iseljenicima Crne Gore do 1941/ Petar Krivokapić, Branislav Borilović, Podgorica, 2010; Dušan Martinović: 1933-2010: (bio-bibliografija dr Dušana Martinovića)/ Pripremio Petar Krivikapić, Podgorica, 2011; Njegoš u južnoslovenskim periodičnim publikacijama i zbornicima: 1833-2012. bibbliografija/ Petar Krivokapić, Nada Drašković, Podgorica, 2013; Bio-bibliografija Dragica Vojinović/ Petar Krivokapić, Nada Drašković, Podgorica, 2014; Bio-bibliografija Mihaila Lalića: povodom stogodišnjice rođenja/ Nada Drašković, Petar Krivokapić, Dobrilo Aranitović, Cetinje; Posgorica,
2014; Bio-bibliografija prof. dr Jevrema Bjelice: (1933-2012)/ Petar Krivokapić, Cetinje, 2016; Bibliografija crnogorskih pisaca u Vojvodini/ Petar Krivokapić, Nada Drašković, Cetinje, 2016; Prof. dr Duško Bjelica: bio-bibliografija/ Petar Krivokapić, Nada Drašković, Podgorica; Nikšić, 2017; Bio-bibliografija Dina Tuzovića/ Petar Krivokapić, Nikšić, 2019; Bio-bibliografija prof. dr Jevrema Bjelice: (1933-2012), 2. dopunjeno izdanje./ Petar Krivokapić, Cetinje, 2020. Crnogorska likovna umjetnost u Politici: 1907-2017: bibliografija/ Petar Krivokapić.- Podgorica, 2021. godina.

In memoriam: Petar Krivokapić luča kulturnog i sportskog pamćenja Crne Gore (1945-2025)

Nakon višečasovnog zastoja, prohodna je dionoca od Cetinja prema Budvi.&nbsp; Saobraćaj je bio obustavljen nakon što se na putu Budva - Cetinje, u mjestu Brajići, desila pucnjava u kojoj je ranjena djevojka T.S. (24) koja je bila na motoru sa Cetinjaninom Stefanom Beladom koji je blizak jednom kriminalnom klanu. Nakon toga su stvorene kilometarske kolone iz oba pravca.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090718094_1cff38bba7a02046450a83db5bd0a5108dae818b802d1159bab2587b5b7ad7fb.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025090718094_1cff38bba7a02046450a83db5bd0a5108dae818b802d1159bab2587b5b7ad7fb" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="pušten put "> <figcaption>Pušten saobraćaj na putu Budva-Cetinje (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  Budvi se otežano prilazi. Policija stoji na ulazu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907180956_20a5d4032045ccdfa0abc4709315a74f1c73683496a85f1e2e05ce38bfbce658.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250907180956_20a5d4032045ccdfa0abc4709315a74f1c73683496a85f1e2e05ce38bfbce658" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="ulay u Budvu "> <figcaption>Ulaz u Budvu (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907180956_76f8f656dc50dfdce4d3fece49de38ed631f84c69a7849ea2de50753e86854c8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250907180956_76f8f656dc50dfdce4d3fece49de38ed631f84c69a7849ea2de50753e86854c8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="policija"> <figcaption>Policija na Kružnom(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F9rf2xmJFwig&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pušten saobraćaj na putu Budva-Cetinje nakon višečasovnog zastoja

Crnogorski bedem ne može biti srušen dok je nepokorenog Belvedera, jednako prije 90 i prije četiri godine, poručila je Danica Nikolić na skupu „Cetinje pamti 5.9.2021. povodom obilježavanja četiri godine od belvederskih dešavanja i policijske akcije prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru&nbsp; Skup je počeo danas u 17 sati intoniranjem himne, nakon čega su građani odali počast nevinim žrtvama dva zločina koja su se dogodila u tom gradu, kao i Dejanu Božoviću, stradalom vojniku u Kučima. - Krenuli su silom, ne zbog ustoličenja, jer nije riječ o vjerskoj, nego parapolitičkoj i paravojnoj organizaciji, već da bi popove pratile horde njihovih vojnika čiji je zadatak bio da na sred Cetinja razviju tuđinske zastave i naprave klerofašističku orgiju u srcu Crne Gore. Završili su silom – suzavcima, gumenim mecima, pendrecima i lažima. Prevarili su se da su pobijedili time što su dva popa ugurali u manastir pod pancir ćebadima i oružanom pratnjom. Izgubili su, jer je fašizam osuđen da izgubi svaku bitku - kazala je Nikolić. Ističe da je Belveder bio i ostao simbol zajedništva i otpora, te da je nakon događaja od 4. i 5. septembra „crnogorsko društvo osvješćenije i jedinstvenije u borbi protiv klerofašizma. - Na Belvederu nijesmo branili samo sebe i Cetinje, već i čitavu Crnu Goru. Doći ćemo do istine o onome što se dešavalo te noći, o komandama da se cijeli grad zasuje suzavcem, o gumenim mecima, o lažima da smo mi napadali policiju. Dužni smo to i žrtvama cetinjskih masakara i njihovim porodicama koje svakog dana traže pravdu. Kako su oni stajali sa nama na Belvederu, stajaćemo i mi sa njima, gdje god bude trebalo - poručila je ona. Nikolić je naglasila da Crna Gora mora ostati spremna na nove borbe.&nbsp; - Pred nama je vrijeme novih protesta i novih reakcija na njihove brutalne akcije. I iz toga ćemo, kao i uvijek, izaći kao pobjednici, jer nas je Mladen Lompar davno naučio da nikad ovđe neće biti posljednjeg boja – mi smo vječita meta - poručila je Nikolić.&nbsp; <h2>Čelebić: Ne damo te Crna Goro</h2> Rajo Čelebić je u obraćanju okupljenima poručio da je ponosan što može pozdraviti sve građane Crne Gore, bez obzira na vjeru i nacionalnost, naglašavajući da je „Crna Gora majka svih svojih sinova i kćeri“. - Pozdravljam sve one kojima je Crna Gora majka, zbog koje se raduju, pjevaju i plaču. Ali pozdravljam i one druge, koje je iz iste majke iznjedrila, a koji je ne vole i ponižavaju - kazao je Čelebić, dodajući da takvo ponašanje ne može izbrisati ljubav i privrženost rodoljuba. U svom govoru citirao je pjesmu crnogorskog rodoljuba Komnena Bulatovića, podsjetivši na istoriju Rovačke republike i stradanje njegovih predaka. „Ako te crna pogubija snađe, poginućeš, majko, od zla domaćega“, recitovao je stihove kojima je, kako je rekao, želio da ukaže na unutrašnje prijetnje po opstanak države. Čelebić je posebno istakao značaj sekularne i multietničke Crne Gore, pozdravivši Slavka Perovića, koga je nazvao „jednim od najvećih boraca za nezavisnu i građansku državu“.&nbsp; Govor je završen zajedničkim pokličem „Ne damo te, Crna Goro!“. Podsjećamo, Čelebićev automobil je, kada je iz Herceg Novog krenuo na Cetinje 4. septembra 2021, na Trojici zaustavila policija, odakle je nastavio pješke da bi u ranim jutarnjim satima stigao u prijestonicu. Široj javnosti je poznat iz video snimka gdje sam, noseći crnogorski barjak, policajcima u opremi za razbijanje demontaracija, koji su ga spriječili da priđe manastiru, govori: "Imate levor, ubijte me"  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Rajo Čelebić "> <figcaption>Rajo Čelebić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Barović: Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora</h2> Govor Aleka Barovića prenosimo u cjelosti:&nbsp; Evo smo ti došli, prijestoni grade Perjanico slobode i junaštva Gnijezdo sokolova, diko crnogorska Evo smo ti došli Lovćene, crnogorski gromobrane Vilo naša, zakletvo prađedovska Evo smo ti došli manastire, crnogorski si bio i ostao Oko tebe smo se vazda kupili i vazda će nas ođe biti Evo smo ti došli cetinjski svetitelju, blagoslovi tvoje Crnogorce Evo smo ti došli Belvedere, ponosu naš, a sramoto izdajnička. Došli da se śetimo, tih noći i tih dana Da se śetimo crnogorske sloge&nbsp; Da se śetimo suzavaca i plotuna Da se śetimo kome basta Da se śetimo i ko ne smje Da se śetimo hrabrih Da se śetimo i izdajnika I da nikad ne zaboravimo Śetimo se i svih onih kojih više nema a bili su tu sa nama. Śetimo se i onog hrabrog Očinića koji nas taj dan povede, sreća ga pratila đe gođ da je. Došli smo da pokažemo da nas još ima Da smo još živi Da nas nisu zgazili, a šćeli su. Došli smo da odamo počast Belvederu, istorijskom događaju crnogorske nacije. Belvederu od prije četiri godine, ali i Belvederu od prije devedeset godina, jer je ovaj drugi samo nastavak onog prvog. Došli smo i da se podśetimo kako je to kad nas okupi sloga i čista ljubav prema državi. Kako je to kad se Crnogorci skupe pod svoj barjak. Onda nam niko ne može ništa, a spram nas su sve sile male i ništavne. Ajmo da se skupimo opet Ajmo da našoj lovćenskoj misli naša sloga da krila Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora. Živjeli Crnogorci Živjelo crnogorstvo Da je vječna Crna Gora  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Alek Barović "> <figcaption>Alek Barović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Ivanović: Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane&nbsp;</h2> Novinar, Belvederac, Darko Ivanović obratio se na Cetinju prisutnima porukom da je Crna Gora „zemlja ljubavi, zajedništva i vjere u građansku državu“, naglašavajući da povjerenje u Cetinje i njegovu simboliku ostaje snažan temelj crnogorske slobode. - Ja vjerujem, iako nijesam vjernik. Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane, vjerujem u vladavinu prava i u državu ljubavi. Na Belvederu nijesam branio manastir ili religiju, nego vjeru u tu građansku Crnu Goru - kazao je Ivanović. Svoj govor oblikovao je kroz tri slike - vjeru, sujeverje i povjerenje. Kao sliku vjere naveo je zajedništvo i solidarnost, „vjeru u komšiju“, dok je kroz sliku sujeverja evocirao sjećanja na barikade i otpor 2021. godine, ističući da mu je svaki trag paljenih guma bio podsjetnik na zajedništvo i ljubav koja okuplja građane. Treću sliku – povjerenje – vezao je za Cetinje, koje je nazvao lučom slobode. - Imam povjerenje da će Cetinje i dalje držati tu luču, kao svetionik koji pokazuje put svima nama. Tuđin je uvijek do kapija dolazio, ali je svaki put lomio zube - poručio je. Ivanović je podsjetio i na svoje lično iskustvo s Cetinjem, rekavši da ga je taj grad oblikovao kao čovjeka i da mu je dao pasoš za gordost i podsjetnik da u hrabrosti ipak ima prvih.&nbsp; Završio je riječima da je zajedno s "uličnim vitezovima“ odlučio da "Belveder neće pasti“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Darko Ivanović "> <figcaption>Darko Ivanović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Svetlana Pajović Mušić: Belveder je simbol crnogorskog jedinstva i slobode</h2> Svetlana Pajović Mušič naglasila je da je Belveder simbol crnogorskog otpora kroz vjekove i podsjetila na važnost nacionalnog jedinstva i kulture sjećanja. - Okupljeni ponovo na ovom svetom, istorijskom mjestu, crnogorskog zborovanja, ishodištu svih naših bitaka i pobjeda kroz vjekove, vraćamo se sebi i svemu što nas veže. Nemamo luksuz kratkog pamćenja, te će stoga obilježavanje Belvedera postati tradicionalno svake prve nedjelje u septembru. Jer kultura sjećanja je uslov opstanka i temelj naše borbe za slobodu, a nacionalno jedinstvo je zapovijest u borbi za građansku i antifašističku Crnu Goru - istakla je Pajović-Musić.&nbsp; Ona je podsjetila na riječi Rada Tomova da su crkve narodne, te kritikovala postupke crkve Srbije i državnog vrha 2021. godine. - Uz pomoć izdaje u državnom vrhu i zloupotrebe institucija, crkva Srbije nasilno je ustoličila Micovića, nedostojnog, uz nasilje koje nije viđeno ni doživljeno od Drugog svjetskog rata. Kao i tada, tako i danas, obavezni smo se voditi isključivo odbranom Crne Gore na svakom koraku, jer samo zajedno, nikako podijeljeni, možemo pobijediti fašističko zlo koje je snašlo Crnu Goru - dodala je Pajović-Musić.&nbsp; Istakla je ulogu okupljenih građana kao čuvara crnogorskih vrijednosti: - Vi ste čuvari državotvornosti, antifasizma, ustavnog poretka, ognjišta, slobodarstva i crnogorstva, crnogorske crkve, jezika i kulture, vi ste čuvari istine. Danas, na ovom istorijskom mjestu, ujedinjeni u borbi protiv uzurpatora crnogorskih oltara i svetinja, zaklinjemo se pred precima, potomcima i Lovćenom: čuvaćemo ono što je krvlju stečeno, čuvaćemo duh crnogorskog jedinstva i slobode. Naša zakletva je – Crna Gora slobodna, ponosna i vječna - naglasila je ona.&nbsp; Pajović Mušić je podsjetila i na, kako je kazala, sramne postupke pojedinih državnih i crkvenih zvaničnika 2021. godine, poručivši da crnogorski narod neće zaboraviti.&nbsp; - Nijesmo zaboravili izdajnički čin potpisnika tzv. TU, Dritana Abazovića, niti poruke i prijetnje dok smo čuvali manastire toga jutra. Ništa oni nijesu završili i nek znaju da ima nešto više od života, što se čašću neumrlom zove, a što smo branili i branićemo – uz jedan simbol i poruku otpora: Belveder - istakla je Pejović-Musić.&nbsp; Na kraju pozvala okupljene da pođu na Kruševo ždrijelu da daju podršku građanima koji od februara blokiraju put Cetinje-Podgorica u znak protesta zbog neadekvatnog postupanja policije i države u slučaju dva masakra u Prijestonici. Blokada puta traje do 20 sati i 26 minuta.&nbsp; U nastavku možete poslušati dio govora Pajović-Musić.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F7A3QTkZM2i0%3Fsi%3DFXsCJFw0Q8H2JsB3&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fue-u2uxIdvw%3Ffeature%3Dshared&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Dobro došli na četvrtu godišnjicu obilježavanja simbola građanskog otpora, dostojanstva, slobode i nacionalnog jedinstva, sažetog u jednoj riječi i jednom simbolu – Belveder - poručila je u ime organizatora Centra za građanska prava, Svetlana Pajović-Musić.&nbsp; Ona je poručila da Belveder pripada svima koji su tih dana bili na Cetinju, kao i svim našim patriotama koje tada nijesu mogle biti tu, ali su bile srcem uz sve – i to i danas ostaju. &nbsp; - Svrha ovog okupljanja, osim obilježavanja godišnjice Belvedera, koji je i opomena i obaveza svakog crnogorskog patriote, jeste prije svega poziv na nacionalno jedinstvo - poručila je Pajović-Musić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Danica Nikolić "> <figcaption>Danica Nikolić i Svetlana Pajović-Musić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>Građani se okupljaju ispred Cetinjskog manastira (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup "> <figcaption>Veliki broj građana nosi crnogorsku zastavu (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  Uskoro opširnije...&nbsp;

Duško Mihailović

Vjera Ljuljđuraj

(VIDEO/FOTO) "Cetinje pamti 5.9.2021.“ Pajović-Musić: Samo zajedno možemo pobijediti fašističko zlo koje nas je snašlo

Pogledajte atmosferu uoči obilježavanja četiri godine od belvederskih dešavanja i policijske akcije prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru.&nbsp;
Skup „Cetinje pamti 5.9.2021.“ je počeo u 17 sati.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FOTTc_BvIRjQ%3Ffeature%3Dshared&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) CETINJE PAMTI: Pogledajte atmosferu uoči obilježavanja belvederskih dešavanja

Španski teniser Karlos Alkaraz postao je večeras najbolji igrač svijeta pošto je nakon tri godine osvojio US open, trijumufujući u njujorškom finalu protiv branioca trofeja Janika Sinera rezultatom 3:1 (6:2, 3:6, 6:1, 6:4) u meču koji je trajao 160 minuta igre.
Bio je to duel dvojice ubjedljivo najboljih tenisera današnjice i igrača čiji je odnos u osvojenim grend slemovima prije meča bio 5:4 u korist Španca.
Da je riječ o ubjedljivo najboljim igračima današnjice svjedoči i to što je večerašnje finale u Njujorku bilo treće kada je riječ o grend slemovima ove sezone i u tom segmentu su bili izjednačeni pošto je Alkaraz slavio na Rolan Garosu, a Siner na Vimbldonu.
Popularni Karlitos je povećao prednost na 10-5 u susretima sa Sinerom, kojeg je i svrgnuo sa trona ATP liste.
Italijan je prvi igrač svijeta bio od juna 2024, tačno 65 sedmica, dok će Alkaras u ponedjeljak započeti 37. sedmicu na čelu karavana.

Alkaraz osvojio US Open, Siner predao tron u Njujorku

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da će Mađari na izborima 2026. godine birati između stranke spremne da vodi samostalnu državu i one koja bi uvela "haos i siromaštvo" tako što će Mađarsku čvršće povezati sa EU.
Viktor Orban, koji je rekao da je EU u opasnosti od raspada u narednoj deceniji, za glavnog protivnika ima lidera desnog centra Petera Mađara.
Najavio je smanjenje poreza za porodice, vaučere za hranu za penzionere i jeftine kredite za kupce prve nekretnine.
- Mađarska ima samo dva izbora u strateškom smislu. Jedan izbor je da se pridružimo politici Brisela. Smatram da bi to bilo katastrofalno, sa posljedicama koje bi nas gurnule u haos i siromaštvo - rekao je Orban pristalicama svoje stranke Fides.
Orban se više puta sukobljavao sa EU oko prava migranata, LGBT zajednice, slobode sudova i akademske zajednice te podrške susjednoj Ukrajini u ratu sa Rusijom.

Orban: Mađari će birati između samostalnosti i haosa

Večeras, sa ponovljene projekcije filma „Roda“, šaljemo jasnu poruku - Crna Gora jeste i mora ostati građansko društvo u kojem se njeguje sloboda umjetničkog izraza, kulturna raznolikost i međusobno uvažavanje, saopštio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Prema njegovim riječima, ovaj sjajan crnogorski film, snimljen na albanskom jeziku, koji tretira univerzalne teme, pokazuje bogatstvo našeg multietničkog sklada. &nbsp; - U zemlji u kojoj se svi jezici, kulture i vjere poštuju i uvažavaju, nema mjesta podjelama. Samo tako možemo graditi modernu, demokratsku i evropsku Crnu Goru - poručuje Milatović.&nbsp; Kultura je, kako ističe, prostor spajanja, a ne razdvajanja.&nbsp; - I zato netrpeljivost i netolerancija ne smiju da pobijede. Nikada - zaključuje Milatović.&nbsp; Podsjećamo, grupa mladića je u srijedu veče prekinula projekciju filma „Roda“, koji je emitovan na albanskom jeziku, na Džada film fest-u u Ulici 27. marta u podgoričkom naselju Zabjelo.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907220948_964f0a2b2f9837bab8f2eeed2c333e2290bc561c9622671933556972e4d68a0e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907220948_964f0a2b2f9837bab8f2eeed2c333e2290bc561c9622671933556972e4d68a0e" data-rendition-name="original" width="768" height="480" loading="lazy" alt="Film Roda "> </figure>

Milatović: Fim "Roda" pokazuje bogatstvo našeg multietničkog sklada

Ima tu neke lude simbolike da aktuelna crnogorska vlast padne baš na kolektoru. Možete vjerovati u sudbinu, možete biti zagovornici da se sve na ovom svijetu dešava sasvim slučajno i bez nekog reda i pravila, ali nikako ne možete biti ravnodušni prema situaciji da će pored svih razlika u stavovima, svađa I sukoba, netrpeljivosti, zaklinjanja nad svetinjama da neće nikada jedni sa drugima – najvjerovatnije pasti na sanitanom otpadu i fekalnim vodama.
Već se duže vrijeme među konstituentima, kako lokalne tako i državne, vlasti lome koplja oko toga đe će, da li će, i hoće li se kolektor graditi na teritoriji zetskog Botuna. Jedni su u svojim predizbornim nastupima čvrsto obećali svojim biračima da će se kolektor graditi u Botunu, dok su drugi još čvršće, Ostoga im, obećali da neće. To je ono šta su kazali lakovjernim glasačima, no izgleda da je tikva pukla kada su se našli pred evropskim zvaničnicima, nimalo naivnima, i zajednički obećali da hoće.
Dakle, jedni su lagali, ili birače ili evropske izaslanike, dok su ovi drugi lagali samo koalicione pratnere prije nego li su im ovi prvi dali podršku za formiranje vlasti.
U ovoj situaciji samo je laž konstanta, sve ostalo su nijanse sive. Jer kako ono bješe – laž je nacionalni interes.
I sve bi bilo ok, makar još neko vrijeme, da PES-ovci nisu javno progovorili o tome kako su svi dali čvrsta obećanja Evropskoj uniji da će ovaj ekološki problem, koji blokira jedno od najizazovnijih poglavlja o životnoj sredini, biti riješen. Evropi je, izgleda, napokon dosta praznih deklarativnih zalaganja za EU vrijednosti i standarde pa sada hoće i konkretne poteze. Ni oni im više ništa ne vjeruju na riječ.
Vlada Milojka Spajića je pokušala da sve ovo provuče na mala vrata, tako što je izmjene planske dokumentacije izglasala na jednoj od mnogih telefonskih sjednica. Sjetimo se se da je jedno od sijaset neispunjenih obećanja aktualnog premijera bilo i da će sve sjednice najvećeg organa izvršne vlasti biti javne i trasnparentane, na način što će se sve direktno prenositi. Od svega toga dobili smo online lajkove ministara na predloge zakona, izmjene planova i mnoga druga izjašnjenja iz njihovog domena.&nbsp;
Zli jezici govore da su vladina zasjedanja rađena na ovaj način jer u sali za sastanke prosto nema dovoljno stolica da svi ministri, potpredsjenici, Prvi potpredsjednik i premijer sjednu. Drugi, pak, kažu da je razlog u tome što je ovako mnogo sigurnije jer među ministrima vlada tolika ljubav i međusobno uvažavanje da je pametnije da se ne srijeću i gledaju u oči.
Bilo kako bilo, strateški urbanistički plan je usvojen, prvi put u istoriji parlamentarnih demokratija bez dana javne rasprave, bez konsultovanja struke, krijući, pod okriljem internetske tmine.
I, dok su jedni lajkovali i bez trunke lične i profesionalne odgovornosti sve spakovali preko noći, dvojica, koji nisu članovi vlade, našli su se u čudu.
Jedan je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, a drugi predsjednik DNP-a, Zećanin Milan Knežević.&nbsp;
Prvi je mislio da će mandat u fotelji prvog administrativca grada proći sa nekoliko plastičnih čunjeva na bulevarima, desetak metara prekopane ulice Vojislavljevića, par crkava, jednom srušenom džamijom, jednom pravoslavnom gimnazijom, uz par stambenih zgrada ako ga Zabjelčani ne provale (a jesu) - i bez nekih većih trzavica i kapitalnih investicija.&nbsp;
Umjesto toga, po njega sasvim neočekivano, funkcija je počela da traži i odgovornost. Iako je istu pokušao u ovom slučaju, nevješto, prebaciti na Agenciju za životnu sredinu, po starom oprobanom sistemu – muko moja pređi na drugoga, ili ne bi se ja tu nešto miješao – nije prošlo.&nbsp;
Dosjetili se koalicioni partneri da to tako neće moći pa ga ucjenili jedinim do čega mu je stalo, a nije dobrobit građna Podgorice - foteljom. Optužbe su otišle čak do nivoa ličnih uvreda, prijetnji tužbama, i onim šta im je najmilije u vokabularu kada ne znaju šta bi drugo moglo – optužbama za organizovani kriminal. Još da je tu Milo kao nekada - sreći ne bilo kraja. Ovako moraju jedni na druge.
I, dok su se, sudeći po otpužbama Milana Kneževića, podgoričke fekalije kriminalno udružile u zločinački čin protiv njega i njegovih istomišljenika, on lično, poput Mujovića, takođe prvi put, osjeća teret sudjelovanja u vlasti. Vrijeme lagodnog poslaničkog djelovanja u državnoj Skupštini je izgleda daleko iza njega.&nbsp;
Bilo je sasvim lijepo izigravati žrtvu režima, pajaca koji baci po koju pošalicu, skepa neku pjesmu-rugalicu, i voditi politički život bez ikakve odgovornosti za bilo šta. Sada više neće moći tako. Neće moći svojim Zećanima pričati jednu, koalicionim partnerima drugu, EU treću, a Vučiću neku sasvim desetu priču. Došlo je vrijeme da se pokaže nešto i na djelu.&nbsp;
Hoće li, ostaje da vidimo. Ako je suditi po njegovim dosadašnjim obećanjima, praznim prijetnjama, zaklinjanjima u svetinje i druga čudesa - neće. Što bi narod rekao - nisi nas Milane na to navikao. Jedino što se za njega čini kao idelano rješenje jeste da - poput nedavnog predloga da Vučićevoj ingeniznoj državičkoj veličini pokloni aerodrome i prugu - pokloni i kolektor. Od koga mu je - dobro mu. A i nekako bi mu i pristajalo.
Prođe avgust, prođe i ljeto, prođe i sezona ako je i počinjala, i sada nam dolazi jesen. Neka nova politička jesen. Godine su nam počinjale januarom pa trajale decenije, osvježilo nas je u avgustu pa spalilo sve što smo generacijama stvarili, pa je možda došlo vijeme i za jesen.
…I opet neka pisma duga, 
očajna pisma bez adrese, 
a nigdje drage, nigdje druga, 
samo ta jesen, opet jesen…
i opet sam si, Nikoliću - Vito
Dodaću, da ne zamjeri nikšićki boem tuge i sjete - i opet sama si moja Crna Goro!

Crna Gora je prelijepa država – šteta što je naseljena

Na putu Budva - Cetinje, u mjestu Brajići, desila se pucnjava u kojoj je ranjena djevojka T.S. (24) koja je bila na motoru sa Cetinjaninom Stefanom Beladom koji je blizak jednom kriminalnom klanu - saznaje Televizija E.
Pucnjava se, kako je saopšteno iz Uprave policije, desila oko 14.15 sati, a T.S. se trenutno ukazuje ljekarska pomoć.
Prema informacijama TV E, izvršilac je pucao sa motora - na Beladu koji je ostao nepovrijeđen. T.S, sa druge strane, ima više povreda od projektila - ali je stabilno.
Belada je, inače, prošle godine zajedno sa Dušanom Đuranovićem uhapšen u velikoj akciji slovenačke policije u Portorožu. Portal 24ur tada je pisao da su uhapšena dva važna člana međunarodno organizovanog kriminala iz Crne Gore.
Na njega je 2012. godine na Cetinju u tuči potegao pištolj i bezuspješno ispalio hitac Dejan Milačić. Belada se tada zvao Milo.
On je, odlukom Apelacionog suda, bio osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora zbog pokušaja da ubije Dragana Martinovića, ali i zbog nedozvoljenog držanja oružja.
Na Martinovića je, kako piše u presudi, ispalio hitac i pogodio ga u butinu lijeve noge, nanoseći mu tako tešku povredu. Tada je posjedovao pištolj bez oružnog lista.
Iz Uprave policije je, nakon današnje pucnjave, saopšteno da preduzimaju hitne mjere i radnje kako bi utvrdili okolnosti događaja.
- U odnosu na ovaj događaj policijski službenici regionalnih centara bezbjednosti “Jug” i “Centar”, odjeljenja bezbjednosti Budva i Cetinje, ali i drugih organizacionih jedinica Uprave policije koje su im stavljene na raspolaganje, preduzimaju hitne mjere i radnje u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti, rasvjetljavanja događaja i identifikacije i procesuiranja izvršilaca - kazali su u policiji.

Djevojka ranjena u pucnjavi kod Brajića, na motoru bila sa Stefanom Beladom

Na Cetinju su uočene pojačane policijske snage uoči skupa „Cetinje pamti 5.9. 2021.“ povodom četiri godine od belvederskih dešavanja i brutalne akcije policijskih snaga prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="CT"> <figcaption>Foto: Portal ETV/Duško Mihailović</figcaption> </figure>  Kako je najavljeno, okupljanje počinje u 17 sati na platou pored Biljarde ispred Cetinjskog manastira. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fu-17-sati-pocinje-skup-cetinje-pamti-5-9-2021-belveder-borba-koja-nikad-ne-prestaje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> U porti Cetinjskog manastira, reporter Portala ETV vidio je tivatskog paroha Crkve Srbije Mijajla Backovića, osnivača &nbsp;militantnog pravoslavnog bratstva Miholjski zbor. Miajlo Backović je poznat i po bliskim odnosima sa Rusijom. Tako je predsjedniku Vladimiru Putinu 2014. godine u ime mještana ponudio zemljište blizu Tivta. - ... Ako mu treba za rezidenciju, kuću za odmor ili vilu, Grblju bi bila velika čast - rekao je tada Backović. Prema pisanju medija, bio je na osnivanju proruske grupe "Balkanski kozaci" i povezivan sa prokremljanskim motociklističkim klubom "Noćni vukovi". U razgovoru za njemački "Špigl" 2023, paroh je umanjivao rizik da se crkva iskoristi kao srpsko-rusko oruđe za destabilizaciju Crne Gore. Tvrdio je i da nema nikakve veze sa politikom i da ga zanima samo vjera. Osim u mantiji, Backović se može vidjeti i u vojnoj uniformi 63. padobranske brigade Vojske Jugoslavije. Backoviću je u januaru ove godine ispred doma zapaljen luksuzni automobil BMW X6.

RTCG i AMU između javnog interesa i političkih kalkulacija

Sjutra umjereno oblačno, do 33 stepena

U selu Tepca do sada najveći problem bio put – makadamski i teško prohodan

Rijetko pomračenje Mjeseca večeras iznad Crne Gore

U "Budilniku" govorimo o incidentu na Džada festu, vršnjačkom nasilju, majstorima, hitnim mjerama protiv maslinove muve...

Kilometarske kolone i iz pravca Budve ka Sutomoru, "Sozini" se ne može prići

In memoriam: Petar Krivokapić luča kulturnog i sportskog pamćenja Crne Gore (1945-2025)

Pušten saobraćaj na putu Budva-Cetinje nakon višečasovnog zastoja

(VIDEO/FOTO) "Cetinje pamti 5.9.2021.“ Pajović-Musić: Samo zajedno možemo pobijediti fašističko zlo koje nas je snašlo

(VIDEO) CETINJE PAMTI: Pogledajte atmosferu uoči obilježavanja belvederskih dešavanja

Alkaraz osvojio US Open, Siner predao tron u Njujorku

RTCG i AMU između javnog interesa i političkih kalkulacija

Orban: Mađari će birati između samostalnosti i haosa

Milatović: Fim "Roda" pokazuje bogatstvo našeg multietničkog sklada

PRATITE TVe UŽIVO