<p>&nbsp;Dalekovod 35 kV Gradiošnica-Tivat biće uključen sjutra između 11 i 12 sati, čime će tokom turističke sezone biti podignut nivo kvaliteta napajanja korisnika na području Tivta, saopšteno je iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS).</p>
<p>Iz CEDIS-a su rekli da od 2015. godine kada je, usljed ugroženosti trase dalekovoda zbog nelegalne gradnje, odnosno izgradnje nelegalnih objekata, po nalogu Elektorenergetske inspekcije isključen dalekovod 35 kV Gradiošnica-Tivat-Opatovo, dvostruki kablovski vodovi položeni u jednom rovu Tivat 1 i Tivat 3 na dionici TS 110/35 kV Tivat - TS 35710 kV Tivat su predstavljali jedinu vezu za snabdijevanje korisnika sa trafostanice 35/10 kV Tivat.</p>
<p>- Upravljanje i održavanje ovih kablovskih vodova je predstavljalo veliki problem za CEDIS, jer pored njihove starosti i opterećenosti, nesavjesni izvođači radova su djelovanjem građevinskih mašina u dijelu trase gdje su položeni, nebrojeno puta ugrozili sigurno i pouzdano snabdijevanje korinika na teritoriji opštine Tivat - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Zbog velikog broja mehaničkih oštećenja tih kablova i potrebe saniranja kvarova, kako sse dodaje, ekipe Sektora za održavanje 20 kV i 35 kV su instalirale brojne kablovske spojnice, ali na ovaj način, ostavljene su trajne posledice na izolacionu sposobnost višestruko oštećenih kablova, čime je ugrožena njihova pouzdanost.</p>
<p>- Posebno ističemo veliki napor koji su uložile službe Sektora za održavanje 20 kV i 35 kV, koje su od završetka prethodne turističke sezone bile aktivno uključene u niz aktivnosti, a naročito u stavljanje u pogon isključenog dalekovoda. Oni su operativnim djelovanjem na montaži stubova i opreme na 18 stubnih mjesta, instalacijom provodnika na trasi, zamjenom neophodne opreme u pripadajućim ćelijama priključenja dalekovoda, pripremili radove da se uz nalog elektroenergetske inspekcije ovaj dalekovod stavi pod napon na korist svih na početku ljetnje turističke sezone - rekli su iz CEDIS-a.</p>
<p>Procjena investicione vrijednosti materijala, opreme i radova na adaptaciji ovog dalekovoda premašuje 400 hiljada eura.</p>
<p>- U narednom periodu, nakon završetka turističke sezone, CEDIS će investicijom od preko 150 hiljada eura, modernizovati taj dalekovod ugradnjom kompozitnog provodnika većeg kapaciteta, čime bi se do izgradnje novih elektroenergetskih objekta korisnicima elektrodistributivnog sistema poboljšao kvalitet snabdijevanja, posebno u toku trajanja turističke sezone. Ove radove će izvoditi Sektor za održavanje 20 kV i 35 kV - zaključili su iz CEDIS-a.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ekonomija

Sjutra uključivanje dalekovoda 35 kV Gradiošnica–Tivat

<p>Kotorska Turistička organizacija (TO) u saradnji sa Službom za inspekcijske poslove i Upravom policije počinju koordinisanu akciju kontrole objekata koji pružaju usluge smještaja bez potrebne dokumentacije.</p>
<p>Načelnik Službe za inspekcijske poslove, <b>Miro Anđelić</b>, rekao je za Radio Kotor da će shodno inicijativi TO, služba, odnosno lokalni turistički inspektori, u saradnji sa drugim državnim organima, kontrolisati nelegalno izdavanje smještaja na teritoriji opštine.</p>
<p>- Od danas će početi pojačane aktivnosti inspekcijskog nadzora u tom smislu. Građanima kod kojih se utvrdi prekršaj koji se odnosi na nelegalno izdavanje smještaja, biće preventivno ukazano da ga registruju. U slučajevima gdje se bude konstatovao prekršaj u većem obimu, odgovorni će biti prekršajno sankcionisani shodno Zakonu o turizmu - najavio je Anđelić.</p>
<p>On je dodao da će lokalna turistička inspekcija u narednom periodu obavljati pojačani nadzor po pitanju tih aktivnosti kako bi se stepen nepravilnosti u potpunosti smanjio, prenosi Radio Kotor.</p>
<p>Anželić je podsjetio da Služba za inspekcijske poslove, u saradnji sa preduzećem Komunalno Kotor i Morskim dobrom, i ove godine sprovodi akciju Ponta.</p>
<p>- Akcija obuhvata uklanjanje predmeta sa javnih površina i takozvanih pokretnih privremenih objekata u koje spada plažni mobilijar. Svi predmeti koji budu ostavljeni na javnim površinama bez prethodne prijave i dokumentacije nadležnom inspekcijskom organu, ukloniće Komunalno preduzeće i ostaviti ih u magacinu firme - objasnio je Anđelić.</p>
<p>On je kazao da će osobe koje se budu pojavile za preuzimanje tih stvari biti identifikovane i uključena u upravni postupak Službe za inspekcijske poslove.</p>
<p>- Kaznene odredbe za tu vrstu nepravilnosti iznose od 500 EUR za građane, do 5,5 hiljada EUR za preduzeća. Odlukom Skupštine opštine Kotor propisane su nešto blaže kazne koje se kreću od 50 do 150 eura - precizirao je Anđelić.</p>
<p>Osvrćući se na rezultate dosadašnjih kontrola tokom akcije Ponta, konstatovano je da je veći broj ponti ponovo uzurpiran postavljanjem plažnog mobilijara.</p>
<p>- Za razliku od prethodnih godina nije konstatovano da je veći broj ponti zaključan na način što su postavljene kapije ili stubići koji onemogućavaju pristup moru. Ovoga puta je značajan broj plažnog mobilijara koji je postavljen bez prijave i dokumentacije i koji će biti uklonjem od Komunalnog Kotor, a prekršioci će biti sankcionisani prekršajnim nalogom u iznosu od 500 ili 5,5 hiljada eura u zavisnosti da li se radi o fizičkom ili o pravnom licu - poručio je Anđelić.</p>
<p>On je najavio da će akcija Ponta trajati tokom cijene turističke sezone kako bi se građanima omogućilo da imaju slobodan pristup moru i korišćenje obale pod jednakim uslovima.</p>

Počinje kontrola nelegalnog izdavanja smještaja u Kotoru

<p>Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine <b>Slaven Radunović</b> danas je potpisao ugovor sa kompanijom VEKOM Geo, izabranom na javnom tenderu, koja će izraditi satelitski snimak teritorije Crne Gore i isporučiti kompletan softverski paket neophodan za automatizovano detektovanje bespravne gradnje, saopšteno je iz MDUP-a.</p>
<p>Kako je saopšteno iz ovog resora, kompanija će satelitskom snimanju pristupiti odmah, kako bi Zakon o legalizaciji bespravnih objekata mogao biti usvojen do kraja jula ove godine.</p>
<p>- Zakon o legalizaciji bespravnih objekata biće jedno od najvažnijih zakonskih rješenja u oblasti prostornog planiranja u narednom periodu i ima za cilj da trajno zaustavi praksu nelegalne gradnje, kao i da omogući da se dosadašnji nelegalno izgrađeni objekti legalizuju u skladu sa njim- navode u saopštenju.</p>
<p>Kako ističu, usvajanje ovog Zakona takođe predstavlja važan korak ka ispunjavanju ciljeva Ministarstva u okviru Reformske agende Evropske unije.</p>
<p>- Uspostavljamo nultu toleranciju na nelegalnu gradnju. Borba protiv ove pojave biće odlučna i bez kompromisa. Satelitski snimak i paket usluga koji smo danas dogovorili omogućiće preciznu i objektivnu evidenciju svih objekata na teritoriji države, čime se stvaraju uslovi za zakonito, plansko i održivo korišćenje prostora. Bespravna gradnja ide u prošlost- poručio je Radunović nakon potpisivanja ugovora.</p>

Radunović: Bespravna gradnja ide u prošlost, pristupiće se satelitskom snimanju

<p>Poreska uprava kontinuirano sprovodi aktivnosti na unapređenju i implementaciji mjera koje se odnose na jedinstvenu primjenu poreskih propisa u cilju povećanja efikasnosti naplate prihoda.</p>
<p>U prvoj polovini tekuće godine ostvarena je bruto naplata poreskih prihoda u iznosu od 830 miliona eura, što predstavlja povećanje od 12 miliona eura, odnosno 1,5 odsto u odnosu na isti period prethodne godine - saopšteno je iz Poreske uprave.</p>
<p>Ostvarena naplata je, kažu oni, iznad plana prihoda za 738,7 hiljada eura.</p>
<p>- Po osnovu poreza na dodatu vrijednost naplaćeno je 244 miliona eura, što je za 41 milion eura ili 20 odsto više nego prethodne godine. Naplaćeni iznos po osnovu poreza na dobit pravnih lica za period od 1. januara do 30. juna je 210,6 miliona eura što je za 18,5 miliona eura ili 10 odsto više nego prethodne godine - naveli su u saopštenju.</p>
<p>Po osnovu doprinosa naplaćeno je, kako kažu u Poreskoj, 195 miliona eura, što je za 81 milion eura ili 29 odsto niže od naplate u prošloj godini za isti period.</p>
<p>- Pad doprinosa uzrokovan je smanjenjem stope doprinosa za PIO shodno Zakonu o izmjenama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje - naveli su oni.</p>
<p>Trend rasta naplate budžetskih prihoda, i pored smanjenja doprinosa se, ističu oni, nastavio.</p>
<p>- A očekuje se dalji rast u predstojećim mjesecima ljetnje turističke sezone kroz aktivnosti Poreske uprave usmjerene na povećanje stepena dobrovoljnosti u prijavljivanju i plaćanju poreskih obaveza i intenzivirani inspekcijski nadzor - zaključili su u Poreskoj.</p>

Poreska uprava: Polugodišnja bruto naplata prihoda 830 miliona eura, trend rasta se nastavlja

<p>Brisel je prošle nedjelje poslao snažnu poruku crnogorskim vlastima – povlačenjem 2,4 miliona eura iz IPA fondova koji su bili opredijeljeni za sektor šumarstva, čime je EU jasno stavila do znanja ministru <b>Vladimiru Jokoviću</b> da EK ne želi da sarađuje sa ministarstvima i upravama koje ne poštuju zakone i koji ne ispunjavaju obaveze iz Programa pristupanja EU.</p>
<p>Ovakva odluka rezultat je nepoštovanja zakona i neispunjavanja obaveza iz Programa pristupanja EU, što, kako ističu iz EU, predstavlja ozbiljan korak unazad u procesu evropskih integracija.</p>
<p>Evropska komisija, u komunikaciji sa crnogorskim vlastima u okviru Poglavlja 27 – koje se odnosi na zaštitu životne sredine – ocjenjuje da je šumski ekokriminal trenutno najveća prijetnja po prirodne vrijednosti Crne Gore. Isto je nedavno potvrdio i ministar ekologije <b>Damjan Ćulafić</b>, koji je upozorio na sve veće bespravne aktivnosti u crnogorskim šumama.</p>
<p>- Crna Gora je posebno rizična kada je riječ o ispunjavanju pristupnih mjerila u oblasti sprečavanja nelegalnih radnji u šumskom sektoru,” navodi EK. Ovo predstavlja ozbiljan udarac za sektor koji je, prema ranijim najavama vlasti, trebalo da bude reformisan i modernizovan- navodi se.</p>
<p>Umjesto toga, situacija na terenu govori suprotno. Zakon o šumama se ne sprovodi, čime je, prema pravnim tumačenjima, direktno narušeno Ustavom zagarantovano pravo vlasnika privatnih šuma na korišćenje svoje imovine. Rezultat je potpuna blokada gazdovanja šumama, i državnim i privatnim, što je izazvalo i talas protesta širom zemlje – uključujući blokade saobraćajnica.</p>
<p>- Finansijski pokazatelji dodatno potvrđuju ozbiljnost problema. Budžetski prihod od šuma u 2024. godini iznosio je svega 6,2 miliona eura, što je gotovo duplo manje u odnosu na 2022. godinu, kada je prihod bio 13,2 miliona, pod vladom <b>Dritana Abazovića</b>. Uz to, prošle godine su mali drvoprerađivači organizovali štrajk i blokade puteva, optužujući vlast za namještanje tendera u sektoru- jasno je iz obrazloženja.</p>
<p>Stanje na terenu dodatno potvrđuju i lokalni izvori. Prema podacima građanskih aktivista iz Plava, na prostoru te opštine nalazi se više od 100.000 kubika suvih šuma, na površini od skoro 1.000 hektara – što ukazuje na potpuni izostanak gazdovanja i održavanja.</p>
<p>Slučaj takozvane reforme šumarstva, koja je trebala biti sprovedena uz podršku Svjetske banke, takođe ostaje nerazjašnjen. Iako je Crna Gora uzela stotine miliona eura zajma, reforme gotovo da nije bilo – što dodatno baca sumnju na efikasnost i transparentnost trenutne vlasti.</p>
<p>U normalnim okolnostima, ocjenjuju analitičari, ovakav kolaps institucija bio bi dovoljan razlog za ostavke i ozbiljnu istragu protiv odgovornih. U Crnoj Gori, međutim, sektor šumarstva ostaje bez evropske podrške, a građani – bez odgovora.</p>

EU povukla 2,4 miliona eura iz sektora šumarstva: Rezultat nepoštovanja zakona i neispunjavanja obaveza iz Programa pristupanja

<p>Institut za ljekove i medicinska sredstva ispunio je sve preporuke koje je Državna revizorka institucija (DRI) dala u Izvještaju o reviziji Godišnjeg finansijskog izvještaja te ustanove za 2022. godinu.</p>
<p>Provjerom realizacije preporuka iz predmetnog izvještaja o reviziji, DRI je izvršila kontrolu realizacije 10 preporuka koje su nakon prve kontrole zahtijevale dalje praćenje.&nbsp;</p>
<p>Nadležni Kolegijum DRI - rukovodilac, predsjedavajući Senatom DRI, senator <b>Zoran Jelić</b> i član, senator dr <b>Milan Dabović </b>zaključio je da je Institut za ljekove i medicinska sredstva u izvještajnom periodu od usvajanja Izvještaja DRI, odnosno 8. septembra 2023. godine do izvršene druge kontrole realizacije preporuka, odnosno 30. juna 2025.godine, realizovao svih 14 datih preporuka (100 odsto).</p>
<p>S tim u vezi, zaključak Kolegijuma je da preporuke iz Izvještaja o reviziji Godišnjeg finansijskog izvještaja Instituta za ljekove i medicinska sredstva za 2022. godinu nije potrebno dalje pratiti.&nbsp;</p>
<p>- Državna revizorska institucija, će kroz dostavljanje predmetnog izvještaja upoznati Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje Skupštine Crne Gore i Odbor za ekonomiju, finansije i budžet Skupštine Crne Gore, sa statusom realizacije preporuka - poručeno je iz DRI.</p>

Institut za ljekove i medicinska sredstva ispunio sve preporuke DRI

<p>U Tivtu boravi 6,99 hiljada turista, što je pet odsto manje u odnosu na isti prošlogodišnji period, pokazali su posljednji podaci.</p>
<p>To je ujedno i rast od sedam odsto u poređenju sa 2019. godinom, prenosi Radio Tivat.</p>
<p>Najveći broj gostiju je evidentiran u privatnom smještaju – 5,76 hiljada, od čega su gotovo svi strani – 5,76 hiljada. Hoteli su ugostili 1,09 hiljada turista, među kojima je bilo 84 domaća i hiljadu stranih gostiju.</p>
<p>U ostalim vrstama smještaja – odmaralištima i kampovima – zabilježeno je ukupno 135 gostiju. U odmaralištima je boravilo 100 stranih turista, dok ih je u kampovi svega 35, bez domaćih gostiju.</p>
<p>Kada je riječ o strukturi gostiju, najviše posjetilaca dolazi iz Srbije, sa ukupno 1,71 hiljada gostiju. Slijede turisti iz Rusije, njih 1,06 hiljada, Velike Britanije 344, Turske 259 i Ukrajine 247.</p>
<p>U manjem broju na tivatskoj rivijeri borave i gosti iz Bosne i Hercegovine, Azerbejdžana, Njemačke, Sjedinjenih Američkih Država i Izraela.</p>
<p>Ovi podaci ukazuju na raznolikost turističkog tržišta, ali i potvrđuju da Srbija i Rusija ostaju ključna emitivna tržišta, posebno kada je riječ o privatnom smještaju.</p>

Tivat: Manje turista u odnosu na prošlu godinu

<p>Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja <b>Nik Đeljošaj</b> reagovao je na danas objavljene informacije u većini crnogorskih medija, ističući da su podaci u vezi sa Tenderskom komisijom za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome netačni.</p>
<p>- Zbog istinitog informisanja javnosti, a istovremeno ne razumijevajući motive za objavljivanje neprovjerenih informacija u ovolikoj mjeri i tokom cijelog postupka, želim obavijestiti javnost da su sve danas objavljene informacije u vezi sa Tenderskom komisijom za sprovođenje postupka dodjele koncesije za crnogorske aerodrome - netačne. Naime, ukoliko Tenderska komisija usvoji odluku i u roku je dostavi nadležnom ministarstvu - a očekujem da će to biti realizovano u predviđenom roku - nadležno ministarstvo je dužno da odluku objavi na svojoj web stranici i da je proslijedi ponuđačima. Nadležno ministarstvo mora sačekati rok od 15 dana, tokom kojeg perioda ponuđači imaju pravo da ulože žalbu na odluku Tenderske komisije - navodi Đeljošaj u reagovanju.&nbsp;</p>
<p>Pojašnjava da ukoliko ne bude žalbi, nadležno ministarstvo može najranije 25. jula dostaviti odluku Vladi.</p>
<p>- U slučaju žalbe, nadležna komisija za koncesije ima rok od 30 dana da odluči po žalbi - dodao je on.</p>
<p>Zamolio je medije da provjere informacije koje objavljuju, kako bi javnost imala tačne i zakonite informacije.</p>
<p>- Ničija preuzeta obaveza ili žurba, ne može biti iznad zakona - zaključio je on.&nbsp;</p>

Đeljošaj: Nadležno ministarstvo Vladi najranije 25. jula može dostaviti odluku Tenderske komisije

<p>&nbsp;Vlada Crne Gore mogla bi već na sjednici 17. jula razmatrati Predlog odluke o izboru najpovoljnije ponude za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome, potvrđeno je Pobjedi.</p>
<p>Tenderska komisija za sprovođenje postupka dodjele koncesije za crnogorske aerodrome, na sjednici održanoj 4. jula, nakon razmatranja pristiglih ponuda, sačinila je rang listu ponuđača i na prvo mjesto ubjedljivo rangirala južnokorejsku firmu Incheon International Airport Corporation (IIAC) sa 96,18 bodova, dok je luksemburško-američka kompanija Corporación América Airports (CAAP) dobila 65,18 bodova.</p>
<p>Prema proceduri, Tenderska komsija izvještaj sa rangiranim ponudama sada treba da dostavi Ministarstvu saobraćaja, a ono dalje Vladi koja treba da donese konačnu odluku.</p>
<p>Pdsjećamo, Komisija je tehnički dio ponuda ocjenjivala dva puta i propustila Korejce u drugi krug u kome se ocjenjuje finansijski dio ponuda, nakon što je IFC tvrdio da nisu poštovana tenderska pravila o glasanju. IFC je na osnovu sporazuma sa Vladom Crne Gore angažovan kao savjetnik u postupku dodjele koncesije za Aerodrome Crne Gore.</p>
<p>Vlada Crne Gore odlučila je početkom juna da produži rok Tenderskoj komisiji do 9. jula da završi posao i preda izvještaj Ministarstvu saobraćaja o bodovanju ponuda.</p>
<p>Tenderska komisija za postupak koncesije za pravo korišćenja aerodroma Podgorica i Tivat je 10. juna saopštila da su ponude oba ponuđača tehnički ispravne, nakon čega je izvršeno njihovo vrednovanje.</p>
<p>“Nakon što su oba ponuđača ispunila zahtjeve minimalnog broja bodova, a u skladu sa dodatnim konsultacijama sa Međunarodnom finansijskom korporacijom IFC – savjetnikom u procesu, Tenderska komisija za postupak koncesije za pravo korišćenja aerodroma Podgorica i Tivat konstatovala je da su se stekli uslovi za provjeru finasijskih ponuda oba ponuđača”, saopšteno je tada iz Tenderske komisije.</p>

Vlada bi 17. jula mogla razmatrati izbor najpovoljnije ponude za dodjelu koncesije za aerodrome

<p>Oko 95 miliona eura, bez uračunatog poreza na dodatu vrijednost (PDV), iznosi subvencionirana naknada koja je za oko deceniju, odnosno do avgusta prošle godine plaćena privatnim firmama koje uglavnom gazduju malim hidroelektranama i vjetroelektranama, saopšteno je iz Akcije za socijalnu pravdu.</p>
<p>To su podaci Crnogorskog operatora tržišta električne energije dostavljeni ASP-u na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, a ASP ih uzima kao pouzdane samo ukoliko su kao takvi i dostavljeni.</p>
<p>- Subvencije se plaćaju od 2014. godine, kada je u pogon ušla prva privatna mHE, a isplaćuju se po zakonskim i pozakonskim propisima ustanovljenim još iz vremena vlada Demokratske partije socijalista (DPS) i njenih saveznica. U javnosti preovladava opšta ocjena da su ti propisi bili štetni za potrošače, a veoma privilegovani za znane i neznane tajkune i investitore - navodi se u saopštenju.<br/>
<br/>
U tom biznisu su, kako su rekli, uglavnom firme i pojedinci bliski vrhu DPS-a, ali i rodbina tog partijskog vrha, dok je vlasništvo u VE Krnovo i Možura inostrano. Projekat Možure je pod teškom sjenkom korupcije, a biznis proizvodnje struje iz mHE i VE u Crnoj Gori postao je jedan od oglednih primjera funkcionisanja „zarobljene“ države.<br/>
<br/>
- U 2014. godini, kada je u pogon puštena prva mHE, plaćeni iznos subvencija je 80 hiljada, a tokom narednih godina se značajno uvećavao. U 2015. su subvencije bile 624 hiljade, godinu kasnije 2,3 miliona, u 2017. one su dostigle 4,5 miliona, a u 2018. su iznosile 13,2 miliona. U 2019. godini su bile 14,9 miliona, u 2020. godini 19,2 miliona, a 2021. godine preko 21 miliona - precizirali su iz ASP-a.</p>
<p>Tokom 2022. godine, od kada je zabilježen ogroman skok cijena struje na evropskom tržištu, prikazane subvencije su preko šest miliona, u narednoj su 5,7 miliona, a prošle godine do avgusta oko 7,5 miliona.</p>
<p>- Biznis šema za te energetske objekte obuhvatala je dodjelu koncesija za proizvodnju struje na period od 27 do 30 godina, a koncesionar dobija pravo na subvencije u prvih 12 godina, koje su dominanatno plaćali potrošači kroz račune za struju, ili se dio izdvajao iz državne kase - objasnili su iz ASP-a.</p>
<p>Prema zvaničnim podacima, 33 mHE su sagrađene po osnovu šeme podsticaja, a osam u međuvremenu nije u toj šemi, već na tržištu. Sagrađene su uglavnom na sjeveru, gdje mještani godinama ukazuju da su im mHE uništile rijeke.</p>
<p>- Osim struje iz mHE subvencije se u ovom času plaćaju i za dvije velike VE Možura i Krnovo, kao i više solarnih elektrana. Najveći iznos subvencija je izdvojen upravo za dvije VE, jer one proizvode i najviše struje - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Prošlog avgusta donijet je Zakon o obnovljivim izvorima energije, koji zadržava podsticaje za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora, a od sredine 2022. na osnovu kontroverznog zakonskog rješenja, u jednom od prvih poteza tadašnje manjinske vlade, izdato je na desetine urbanističko tehničkih uslova za gradnju velikih vjetroelektrana i velikih solarnih elektrana.</p>
<p>- Projektovana instalisana snaga budućih VE i solarnih elektrana, kojima se planira da budu „popločani“ milioni i milioni kvadrata zemljišta, bezmalo je tri puta veća nego trenutna instalisana snaga svih energetskih objekata za proizvodnju struje u zemlji - rekli su iz ASP-a.</p>
<p>Podaci, kako se zaključuje, pokazuju da značajan dio kompanija ili osoba povezanih sa DPS-om planira nastavak biznisa u energetici, ali sada kroz gradnju ogromnih kapaciteta za proizvodnju struje.</p>

Skoro 100 miliona eura subvencioniranih naknada

<p>Crnogorski umjetnik <b>Miloš Karadaglić</b> odbio je Trinaestojulsku nagradu, koju je trebalo da mu sjutra uruči predsjednik Skupštine <b>Andrija Mandić.</b></p>
<p>Karadaglić je rekao da, uprkos velikoj časti i zahvalnosti zbog okolnosti na koje nije mogao uticati, neće prihvatiti ovo priznanje.</p>
<p>- Neizmerno sam vam zahvalan na odluci da me predložite i izaberete za dobitnika najvećeg crnogorskog priznanja , Trinaestojulske nagrade. Tu odluku doživljavam ne samo kao priznanje za dosadašnji rad, već još više kao obavezu za buduće vrijeme - napisao je umjetnik.</p>
<p>Karadaglić je otkrio i da je imao jasnu namjeru da sav novčani iznos nagrade usmjeri u Fondaciju koju je &nbsp;osnovao radi pomoći mladim umjetnicima i talentima iz Crne Gore, ali je ipak donio je odluku da priznanje ne primi:</p>
<p>- Nažalost, u okolnostima na koje nijesam mogao uticati, ja ovo izuzetno priznanje ne mogu primiti i nadam se da će ukupna crnogorska javnost imati razumijevanje za ovaj moj čin - poručio je Karadaglić.</p>

Miloš Karadaglić odbio Trinaestojulsku nagradu: Zahvalan sam, ali priznanje ne mogu primiti

<p>Grčke vlasti naredile su obavezne pauze u radu u područjima gdje se očekuje da će temperature preći 40 stepeni Celzijusa.</p>
<p>Od nedjelje, djelove Grčke zahvatio je ekstremni toplotni talas koji bi trebao trajati do četvrtka.</p>
<p>Ministarstvo rada zabranilo je fizički rad na otvorenom i dostavu hrane od 12 do 17 sati.</p>
<p>Naredba će se uglavnom primjenjivati na centralne regije Grčke i neka ostrva.</p>
<p>Od poslodavaca je takođe zatraženo da ponude mogućnosti rada na daljinu.</p>
<p>U Atini nisu poduzete nikakve vanredne mjere, jer se trenutni toplotni talas u glavnom gradu ne smatra neuobičajenim.</p>
<p>Meteorolozi očekuju najviše temperature u utorak i srijedu, dok predviđaju blagi pad, na oko 35 stepeni, prema kraju sedmice.</p>
<p>Najekstremnije temperature se očekuju u nizinskim područjima centralnih regija Grčke.</p>
<p>Na ostrvima i duž obale očekuje se da će temperature biti tri do pet stepeni niže nego na kopnu i u urbanim centrima.</p>
<p>Među najvažnijim preporukama za građane su: izbjegavanje boravka na otvorenom tokom vrućih podnevnih sati, unos velike količine vode, izbjegavanje alkohola, konzumiranje laganih obroka i izbjegavanje sportskih aktivnosti na otvorenom.</p>
<p>Da bi pomogli najugroženijima, poput beskućnika ili onih bez klima uređaja, mnogi gradovi i opštine su obezbijedili klimatizovane prostore gdje ljudi mogu da se sklone.<br/>
<br/>
Visoke temperature preovlađuju i u drugim dijelovima Evrope, uključujući region Balkana.</p>

Grčka zabranjuju rad na otvorenom zbog visokih temperatura

<p>Planirana je pozorišna predstava po tekstu prof.<b> Sonje Tomović-Šundić</b>, a dogovorena je i saradnja na izradi igrano dokumentarnog filma o Suli Radovom koji bio autorski rad <b>Bola Boškovića </b>- odlučeno je na drugoj redovnoj Skupštini Fondacije Sula Radov.</p>
<p>Predsjednik Skupštine Fondacije prof. dr <b>Branislav Radulović</b> istakao je, na sjednici koja je održana danas u Podgorici, da je u prethodnom periodu fondacija imala uspješan rad, te izdvojio aktivnosti vezane za postavljanje spomen ploče u čast Sule Radova na Pravnom fakultetu i spomen biste u Podgorici. &nbsp;</p>
<p>- Aktivnošću Fondacije obnovljen je spomenik Suli Radovom na Cetinju – ispred Vlaške crkve, a Fondacija je imala i vrlo uspješnu izdavačku aktivnost - naveo je Radulović.</p>
<p>Posebno je istakao &nbsp;saradnju sa prof. dr Sonjom Tomović – Šundić promociji njene drame “Sula Radov i četiri Petrovića”.&nbsp;</p>
<p>Predsjednik Fondacije prof. dr <b>Miomir Jovanović </b>istakao je da se u narednom periodu planiraju aktivnosti, predviđene Programom rada za period od 2023. do 2026, sa posebnim naglaskom na očuvanje i afirmaciju kulturno istorijskog nasleđa i edukaciju mladih.&nbsp;</p>
<p>- Sa ciljem što efikasnijeg sprovođenja planiranih aktivnosti, Fondacija će staviti naglasak na obezbjeđenje neophodnih finansijskih sredstava - navodi se u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;Na sjednici Skupštine su za novog člana Upavnog odbora izabran je <b>Miljan Barović</b>, a za člana Senata Fondacije <b>Veselin Bato Radulović</b>.</p>
<p>- Zbog izuzetnog doprinosa afirmaciji Fondacije i njenih aktivnosti na Skupštini su za počasne članove Fondacije izabrani: prof. dr Sonja Tomović – Šundić, <b>Slobodan Marunović</b>, prof dr <b>Mladen Vukčević</b>, <b>Slavenko Rakočević – Rakoč</b> i <b>Bole Bošković </b>- precizirano je u saopštenju.</p>
<p>Ova fondacija je osnovana juna 2023. godine sa ciljem očuvanja i afirmacije dijela crnogorskog mudraca, kapetana i narodnog sudije Kostadina Sule Radova Radulovića (1790 -1872).</p>

Planirana pozorišna predstava i izrada igrano-dokumentarnog filma o Suli Radovom

<p>U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) prošle sedmice obavljeno je 9.209 ambulantnih pregleda, od čega 1.684 u Institutu za bolesti djece (IBD).</p>
<p>Iz KCCG je saopšteno da je u dnevnim bolnicama zbrinuto 1.547 pacijenata, a u Urgentnom centru 1.321.</p>
<p>- Prošle sedmice obavljena su 362 operativna zahvata, od toga 25 u IBD-u. Na bolničko liječenje primljeno je 717 pacijenata, od čega 72 u IBD-u - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Iz KCCG su rekli da su u Centru za radiološku dijagnostiku odrađene 2.924 dijagnostičke procedure, od čega 601 CT i 259 MR pregleda.</p>
<p>Kako su naveli iz te zdravstvene ustanove, u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 390 dijagnostičkih procedura, od čega 14 CT i 52 MR pregleda.</p>
<p>- U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano je 5.709 pacijenata i odrađeno 179.196 analiza - navodi se u saopštenju.</p>
<p>U Porodilištu KCCG-a prošle sedmice rođena je 71 beba.</p>

U KCCG prošle sedmice obavljeno više od 9.200 pregleda

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>