Ročište na kojem će biti razmatrana optužnica protiv bivšeg načelnika kriminalističke policije u Baru Ilije Vasovića koji se tereti za krivično djelo stvaranje kriminale organizacije i produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja zakazano je za 27. januar. Optužni akt će razmatrati krivično vijeće sudije Zorana Radovića.
Vasović je uhapšen 6. juna i od tada se nalazi u pritvoru.
Iz Specijalnog tužilaštva su ranije saopštili da prikupljeni dokazi upućujuću da je Vasović u drugoj polovini 2020. godine u Ulcinju, Baru postao član kriminalne organizacije koju je kako se, osnovano sumnja, organizovao Aleksandar Mrkić.
Cilj organizacije, prema stavu SDT, bio je krijumčarenje cigareta i pranje novca.
-Vasović je od avgusta 2020. do marta 2021. godine, zloupotrebljavao službeni položaj načelnika Stanice kriminalističke policije Centra bezbjednosti Bar i svoja policijska ovlašćenja. Nije naređivao preduzimanje i nije preduzimao policijske mjere i radnje protiv organizatora i pripadnika kriminalne organizacije – naveli su iz SDT.
Oni su podsjetili da je protiv Aleksandra Mrkića i još 14 osoba, među kojima je i bivši direktor Uprave policije Veslin Veljović podignuta optužnica, koju je vijeće Višeg suda potvrdilo i u toku je glavni pretres pred Višim sudom.
Specijalno državno tužilaštvo predložilo je spajanje optužnica, vođenje jedinstvenog postupka i donošenja jedne presude.
Iz Specijalnog državnog tužilaštva najavili su da će nastaviti da analiziraju Skaj komunikaciju za ostale učesnike „ u cilju krivičnog gonjenja svih osoba za koje se utvrdi da postoji odgovarajući stepen osnovane sumnje da su učinili krivična djela“.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Hronika

Ilija Vasović 27. januara pred sudom

Vlada Crne Gore nezakonito je razriješila dužnosti generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost Artana Kurtija, navedeno je u presudi Upravnog suda.
- Rješenjem Vlade Crne Gore od 1. avgusta 2024. godine, donijetim u izvršenju Presude ovog suda, od 18. juna 2024. godine, Artan Kurti je razriješen dužnosti generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost, po predlogu Predsjednika Vlade Crne Gore. Nalazeći da su ispunjeni uslovi iz člana 36 stav 1 tačka 4 i stav 3 Zakona o upravnom sporu, Upravni sud je presudom od 21.novembra odlučio u sporu pune jurisdikcije na način da je tužbu usvojio i poništio rješenje o razrješenju generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost broj od 1.8.2024. godine - navedeno je u saopštenju koje potpisuje portparolka Upravnog suda Crne Gore, sutkinja Ivana Boričić.
Presudom ovog suda, od 4. marta, poništeno je ranije rješenje Vlade Crne Gore od 9. novembra 2023. godine, kojim je Kurti razriješen dužnosti generalnog inspektora ANB-a i predmet vraćen tuženoj na ponovni postupak.
- U svojoj odluci sud je ukazao tuženoj na nedostatke razloga obrazloženja osporene odluke, koja, osim pukog poziva na procesne zakone kojim je ustanovljena nadležnost tužene za donošenje rješenja o razrješenju, ne sadrži niti jedan konkretan i jasan razlog za ispunjenost uslova za primjenu odredbe člana 60 stav 2 Zakona o državnim službenicima i namještenicima. Dužnost tužene normirana odredbom člana 56 Zakona o upravnom sporu, nakon donošenja odluke suda kojom je poništeno njeno rješenje, ne iscrpljuje se u poštovanju roka, propisanog stavom 2 citiranog člana za donošenje novog rješenja, već se ista odnosi prvenstveno na obavezu poštovanja pravnog shvatanja i primjedbi na koje je ukazano presudom suda - objašnjava Boričić.
U ponovnom postupku, postupajući suprotno svojoj zakonskoj obavezi, Vlada donosi istovjetnu odluku, uz, kako kažu u Upravnom sudu, puku konstataciju da je rješenje donijeto u postupku izvršenja presude od 4. marta 2024. godine.
- Presudom ovog suda, od 18. juna 2024. godine, sud je odlučio u meritumu na način što je poništio ranije rješenje Vlade od 18.aprila 2024. godine, kojim je Kurti razriješen dužnosti generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost, bez vraćanja predmeta na ponovno postupanje i odlučivanje. U izvršenju navedene presude tužena je na sjednici održanoj 1.avgusta Zaključkom konstatovala da Kurti, počev od 1.avgusta 2024.godine, nastavlja mandat generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost. Međutim, istog dana 1.avgusta predsjednik Vlade je podnio predlog Vladi Crne Gore za njegovo razrješenje, koji predlog istog dana na 45. sjednici Vlada prihvata i osporenim rješenjem razriješila tužioca dužnosti generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost - dodaje Boričić.
Navedenim postupanjem, po nalaženju suda, Vlada nije postupila u skladu sa obavezom propisanom odredbom člana 56 Zakona o upravnom sporu.
Boričić objašnjava da smisao navedene odredbe upućuje na obaveznost presuda donijetih u upravnim sporovima u smislu člana 8 istog zakona. 
- Ovo načelo ne znači samo obavezu nadležnog organa da presudu, kojom je njegov akt poništen u potpunosti izvrši, već i obavezu da u svemu postupi po pravnom shvatanju i primjedbama suda navedenim u presudi - kaže Boričić.
Sud naglašava da nesumnjivo ovlašćenje organa da donese odluku o razrješenju postavljenog lica prije isteka roka na koje je imenovano, ne daje pravo tom organu da razloge za razrješenje temelji na odredbi člana 27a stav 1 tačka 2 i člana 40 stav 2 Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, koje odredbe se odnose na uslove za zasnivanje radnog odnosa u Agenciji, te uslov za imenovanje glavnog inspektora u Agenciji.
- Ovo kod činjenice da predmet spora nije ocjena zakonitosti rješenja o imenovanju, u kom postupku se ispituje ispunjenost kako opštih, tako i posebnih uslova na strani kandidata u skladu sa zakonskim propisima važećim u vrijeme imenovanja, već rješenje o razrješenju, u kom postupku se cijeni ispunjenost uslova za razrješenje u skladu sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima. Ovo posebno što Zakonom o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, kao lex specialis-om, nijesu predviđeni posebni uslovi za razrješenje generalnog inspektora, zbog čega se na položaj, prava, dužnosti i odgovornosti iz radnog odnosa državnog službenika Agencije, pa i tužioca, saglasno odredbi člana 38 istog zakona, primjenjuje zakon kojim se uređuju radni odnosi policijskih službenika i opšti propisi o državnim službenicima, ukoliko ovim zakonom nije drugačije određeno - navela je Boričić.
Sve navedeno je, kako kaže, bilo razlog da sud, nakon raspravljana sporne pravne stvari u cjelini, odluči u meritumu, u sporu pune jurisdikcije u skladu sa odredbom člana 36 stav 1 tačka 4 i stav 3 Zakona o upravnom sporu i kao nezakonito poništi osporeno rješenje Vlade Crne Gore, bez vraćanja predmeta na ponovno postupanje i odlučivanje.
- Eliminacijom osporenog rješenja iz pravnog prometa prestaje i pravna snaga predloga predsjednika Vlade, iz kog razloga izrekom presude nije bilo nužno odlučivati o osnovanosti predloga, kao akta kojim je pokrenut postupak za razrješenje tužioca, budući da isti akt dijeli pravnu sudbinu poništenog rješenja - zaključila je Boričić.

Portal ETV

Upravni sud: Vlada nezakonito razriješila Kurtija

Protiv državljanina Srbije I.S.(52) je, u okviru planske aktivnosti kodnog naziva ,,Merlin“, podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljena trgovina.
On je, kako se sumnja, bez ovlašćenja za trgovinu, a u svrhu neovlašćene prodaje nabavio određenu količinu rezanog duvana više vrsta i različitih pakovanja, koje je prodavao na štandu Zelene pijace u Baru.
- Osumnjičeni je neovlašćenom prodajom duvanskih proizvoda izbjegao plaćanje akcize na duvanske proizvode koje je prodavao na sivom tržištu, čime je pribavio za sebe protvpravnu imovinsku korist na štetu Budžeta Crne Gore - saopšteno je iz Uprave policije.

Akcija Merlin: Osumnjičen da je na pijaci u Baru prodavao duvan na crno

U Crnoj Gori se u posljednja 24 sata dogodilo se 12 saobraćajnih nezgoda, u kojima su dvije osobe povrijeđene teže, a tri lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se u Podgorici dogodilo šest nezgoda, Nikšiću četiri, Baru i Kotoru po jedna.
Izdato je 296 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 44 prekršajne prijave.
Policija je oduzela pet pari registarskih tablica.

Za dan 12 saobraćajki: Dvije osobe teže, tri lakše povrijeđene

Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću donijelo je rješenje o zadržavanju državljaninu Srbije i Kosova D.Z. zbog sumnje da je izvršio priduženo krivično djelo falsifikovanje isprave.
- D.Z. se sumnjiči da je 10.decembra, prilikom kontrole na graničnom prelazu Šćepan Polje, upotrijebio dvije neistinite javne isprave, saobraćajnu dozvolu i vlasnički list za vozilo kojim je upravljao, tako što ih je dao na uvid službeniku granične policije koji ga je kontrolisao - saopšteno je iz ODT-a Nikšić.

Zadržavanje osumnjičenom za falsifikovanje isprava

Jedna osoba povrijeđena je u saobraćajnoj nezgodi koja se jutros, u 7:50 sati, dogodila na raskršću bulevara Srđana Aleksića i Ulice kralja Nikole u Podgorici, kazali su iz OKC-a.
Do nezgode je došlo kada su se dva automobila, iz za sada neutvrđenih razloga, sudarila pri čemu je nastala veća materijalna šteta.
Povrijeđena osoba transportovana je u Klinički centar Crne Gore. 
&nbsp;

Udes u Podgorici, povrijeđena jedna osoba

Vrhovni sud ukinuo je rješenje Apelacionog po kome je M.T. koji se sumnjiči za krivično djelo teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja i krivičnog djela nepružanje pomoći licu povrijeđenom u saobraćajnoj nezgodi pušten da se brani sa slobode.
Apelacioni sud mu je izrekao mjere nadzora obaveznog povremenog javljanja u prostorije Odjeljenja bezbjednosti Berane, kao i privremeno oduzimanje putne isprave.
Nesreća se dogodila 6. novembra u na aerodromskoj pisti u Beranama kada je maloljetnik pregazio I.Š. iz ovog grada staru 16 godina i usmrtio je. Nesavejsni vozač je potom je pobjegao sa lica mjesta, ali je ubrzo indentifikovan i uhapšen.
Pritvor maloljetnom M.T. prethodno je odredio sudija za maloljetnike Višeg suda u Bijelom Polju.
- Vijeće za maloljetnike Vrhovnog suda Crne Gore uvažio je žalbu Višeg državnog tužilaštva iz Bijelog Polja od 9. decembra i ukinuo Rješenje Apelacionog suda Crne Gore od 5. decembra 2024.godine i predmet vratio Apelacionom sudu na ponovno odlučivanje, pri čemu je u obrazloženju dao jasna uputstva za postupanje u navedenom predmetu - navedeno je u odluci Vrhovnog suda.

Nesreća na pisti u Beranama: Apelacioni sud ukinuo pritvor maloljetniku, Vrhovni vratio predmet na ponovno odlučivanje

Podgoričanin Đ.V. odležaće godinu i dva mjeseca u zatvoru nakon što je Vrhovni sud potvrdio rješenje VDT-a kojim je odbijen zahtjev za ponavljanje postupka. Okrivljeni je presudama nižestepenih sudova osuđen zbog izvršenja krivičnih djela zelenašenje i ugrožavanje sigurnosti svog sugrađanina u produženom trajanju.
Osim što je dobio zatvorsku kaznu, sud je usvojio imovinsko-pravni zahtjev i odlučio da Đ.V. mora nadoknaditi materijalnu štetu oštećenom u iznosu od 140.000 eura u roku od 15 dana po pravosnažnosti presude. Izrečena mu je i mjera zabrane približavanja oštećenom na udaljenosti do 50 metara u trajanju od dvije godine.
Sudije Vrhovnog suda napisale su u odluci da su nižestepeni sudovi na nesumnjiv način utvrdili da je okrivljeni Đ.V. izvršio krivična djela i podsjetili da je prvostepeni sud u potpunosti prihvatio iskaze oštećenog, njegove supruge i sina, dok iskaze ostalih svjedoka predloženih od strane odbrane nije prihvatio cijeneći ih kao "nelogične i kontradiktorne".
- Oštećeni je na jasan i logičan način predstavio događaj navodeći na koji način mu je okrivljeni dao novac na zajam i na koji način je ugovorena nesrazmjerna imovinska korist, te na koji način je Đ.V. u više navrata ugrozio njegovu sigurnost prijetnjom da će napasti na život i tijelo oštećenog i njemu bliskih lica. Iskaz oštećenog potvrđen je drugim provedenim dokazima,kako personalnim, tako i materijalnim, a prije svega iskazima njegove supruge koja je navela da je u decembru 2021. godine primijetila promjene u ponašanju svog supruga i da je u januaru 2022. godine sve to kulminiralo, jer je oštećeni prestao da izlazi iz stana i počeo je da se čudno ponaša, da puši tri kutije cigareta, da je naglo smršao i da je nakon što je insistirala da joj ispriča šta ga muči i da li ima problema, oštećeni sve priznao navodeći da se zadužio kod optuženog - navodi se u rješenju.
Događaj je, kako dodaju, potvrđen i iskazom sina oštećenog koji je ispričao da ga je u novembru 2021. godine pozvao otac i tražio da mu podigne kredit, jer mu je hitno potreban novac. Istog dana, tvrdio je svjedok, otišli su do banke, gdje su završili proceduru, a novac od kredita u iznosu od 10.000 eura dao je ocu.
Nedugo nakon toga, ispričao je svjedok, prilikom posjete roditeljima, primijetio je da se oštećeni čudno ponaša, da nije nasmijan i raspoložen, da je često znao i da se zatvori u sobi, pa je u razgovoru sa majkom saznao da mu otac ima finansijske probleme, a nakon nekog vremena saznao je i da je uzimao pare na kamatu od optuženog.
Supruga oštećenog ispričala je pred sudom da je u februaru ili martu 2022. godine suprug pozvao i rekao joj da je vidio okrivljenog na video-nadzoru kod njihovog stana, pa su tada vidjeli da je okrivljeni došao do vrata stana gdje se kratko zadržao, nakon čega je opet sišao niz stepenice, a zatim se ponovo vratio do stana, a potom se udaljio u nepoznatom pravcu. Kazala je da su se oni tada uplašili i da je ona pomislila da je optuženi došao da ih ubije, zbog čega su odmah pozvali policiju.

Podgoričaninu godina i dva mjeseca zatvora zbog zelenašenja, mora da vrati 140.000 eura

U Crnoj Gori registrovano je aktivno djelovanje 11 visokorizičnih organizovanih kriminalnih grupa (OKG), pokazao je dokument Procjene opasnosti od teškog i organizovanog kriminala u Crnoj Gori (SOCTA 2024). To je za devet manje nego što je u takvom policijskom izvještaju navedeno 2014. godine.
Smanjenje broja aktivnih organizovanih kriminalnih grupa (OKG) uslovljeno je, prema ranijim procjenama, djelovanjem nekoliko faktora, prenosi RTCG.
- Neke od OKG prestale su da postoje, neke OKG sa manje brojnim članstvom pripojile se se većim – visokorangiranim OKG, dok su neke OKG na osnovu preduzetih policijskih aktivnosti razbijene - naglasili su.
Prema podacima iz dokumenta “SOCTA 2024”, najveći broj tih grupa ima preko 30 članova.
U posljednjem periodu ističu da je registrovano i značajno prisustvo inostranih kriminalnih grupa na području Crne Gore.
- Njihovo uvezivanje sa visokorangiranim OKG iz Crne Gore, što je posebno karakteristično za OKG iz Turske, Gruzije, Rusije i drugih istočnoevropskih zemalja - ocijenjeno je u dokumentu.
Krijumčarenje kokaina na međunarodnom nivou je, kako navode, dominantna kriminalna aktivnost visokorizičnih OKG iz Crne Gore.
- Ove strukture su i dalje zadržale trend udruživanja sa kriminalnim grupama sa područja drugih država Zapadnog Balkana - naglašavaju u dokumentu.
Upozoravaju da je primjena najtežih oblika nasilja, manifestovana kroz bezobzirnu eliminaciju protivnika u kriminalnim aktivnostima i dalje jedan od ključnih segmenata u djelovanju visokorizičnih kriminalnih grupa.
- Sve sa ciljem ne samo preuzimanja monopolskog položaja već i sa ciljem osvete i totalnog revanšizma i potpune eliminacije pripadnika suprotstavljenih kriminalnih grupa - ocijenili su u dokumentu.
Korupcija je, prema njihovim informacija, metod rada koju koriste kriminalne grupe.
- Kroz njihovu infiltraciju i stvaranje saradničkih pozicija u organima za sprovođenje zakona i organima obavještajnobezbjednosnog sektora, koje su vremenom transformisane, tako da su neki službenici organa za sprovođenje zakona postali članovi ili vođe pojedinih segmenata djelovanja u okviru visokorizičnih kriminalnih grupa - upozoravaju.
Upozoravaju da nedjelotvorni sudski postupci dodatno usložnjavaju bezbjednosni rizik od djelovanja visokorizičnih OKG.
- Za posljedicu ima boravak na slobodi značajnog broja članova, koji su optuženi za organizaciju i direktno izvršenje teških krivičnih djela protiv života i tijela. Navedena situacija u prvom redu omogućava konsolidaciju aktivnosti visokorizičnih OKG i ponovno uspostavljanje njihove kohezije, a ujedno povećava i stepen bezbjednosnog rizika, s obzirom na to da navedena lica mogu biti meta suprotstavljenih kriminalnih struktura - zaključili su.

Za deset godina “nestalo” devet kriminalnih grupa

Sud za prekršaje u Budvi je ove godine zaprimio pet predmeta u kojima su procesuirani roditelji djece koja su prosjačila, od kojih su četiri okončana osuđujućim odlukama. 
 
Iz Suda za prekršaje u Budvi je saopšteno da je peti predmet u radu i da se uskoro očekuje njegovo okončanje. 
 
- Sva osobe su procesuirane zbog prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru - rekli su iz tog suda.

Budva: Pet predmeta zbog dječjeg prosjačenja

Memorijalni turnir "Ljubo Jovanović", u znak sjećanja na tragično stradalog crnogorskog košarkaša, biće održan 16. i 17. decembra u "Bemax areni".
Baš kao i prošle godine na turniru će nastupiti Budućnost Voli, Mornar Barsko zlato, Sutjeska Elektroprivreda i Lovćen 1947.
Prvog takmičarskog dana, u 12 sati, rivali će biti Lovćen 1947 i Budućnost Voli, dok od 14h igraju Sutjeska Elektroprivreda i Mornar Barsko zlato.
Dan kasnije su na programu mečevi za prvo i treće mjesto u terminima 10:30 i 12 časova.
Timovi će nastupati u juniorskim sastavima zbog zgusnutog rasporeda seniorskih timova.
Inače, bivši košarkaški reprezentativac tragično je preminuo 30. juna 2011. na Cetinju.
Ljubo Jovanović karijeru je počeo u Budućnosti, a igrao je i u Lovćenu i Sutjesci. Posljednju sezonu proveo je u grčkom KAOD-u sa kojim je izborio plasman u Prvu ligu.
Posljednjih dana života boravio je na Cetinju, gdje je bio na pripremama sa B reprezentacijom Crne Gore, koja se pripremala za učešće na turniru u Kini.

Memorijalni turnir "Ljubo Jovanović" u Podgorici 16. i 17.decembra

U prethodnih deset godina iznos alimentacije, u najčešćem broju slučajeva, iznosi oko 67 eura. Iznos alimentacije ne smije biti manji od 15 posto od zarade. Ukoliko uzmemo u obzir minimalnu zaradu u Crnoj Gori, iznos je negdje oko 70 eura, i zakonom se predviđa da ona može ići do 50 posto od same plate. Ono jeste važno u sudskom postupku uvijek naglasiti jeste da je roditelj dužan da djetetu omogući životni stil kakav i sam uživa - kazala je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, advokatica Mirjana Pajković.
<h1>Bračna i vanbračna zajednica nijesu izjednačene&nbsp;</h1>
Jedna od grešaka u shvatanju pravnih normi je, kaže Pajković, široko rasprostranjeno shvatanje da su bračna i vanbračna, kako navodi, zajednica izjednačene.
- Bračna i vanbračna zajednica su izjednačena po pitanju prava djece, i po pitanju zajedničke imovine. Međutim, kada dođe do sporova pred sudom, vrlo često se jave problemi u samom dokaznom postupku. Jedan od primjera je kada se osporava trajanje vanbračne zajednice, a došlo je do sticanja zajedničke imovine. Dešava se u praksi da se taj period početka vanbračne zajednice vezuje sa rađanjem djeteta, sa tim datumom, a da to baš u realnosti nije tačno, da je vanbračna zajednica mnogo duže trajala, nego što možemo da dokažemo da zaista jeste, i to pravi određene smetnje u dokaznom postupku u smislu podjele imovine - rekla je Pajković.
Advokatica preporučuje i savjetuje da se na zaključivanje braka pred matičarem ne gleda kao &nbsp;samo formu, ili, kako kaže, običan papir, već je to važan dokument, koji, kako navodi, mnogo pomaže &nbsp;u ostvarivanju građanskih prava.
<h2>Sporazumni razvodi nijesu dobro rješenje u praksi&nbsp;</h2>
U prethodnoj godini je u Crnoj Gori razvedeno 775 brakova i mnogo je faktora koji utiču na toliki procenat razvoda, kaže Pajković, ali ako su razvodi rješenje za izbjegavanje problema, i eskalacija, kako kaže, bolje je pristupiti razvodu.
- Ono što sam primjetila u skorijoj praksi, pred sudovima, jesu neki sporazumni razvodi brakova, koji su vrlo, po meni, problematični, koji nijesu u interesu lica koja se razvode, niti u interesu samog djeteta…U praksi ti sporazumni razvodi braka su dogovor supružnici dogovore oko povjeravanja djeteta, gdje oni kažu da će zajedno vršiti roditeljsko pravo, ali da se samo odredi mjesto, odnosno adresa, na kom će djeca boraviti, i to najčešće bude na adresama majke. Obzirom da je po sporazumu sud donese odluku na osnovu tog zajedničkog prijedloga. Međutim, to nije dobro rješenje u praksi, prije svega zbog tog djeteta, ali ni zbog jednog, ni zbog drugog roditelja, jer kada je sve na dobrovoljnoj osnovi, kada vi nemate zakonom predviđenu obavezu, zbog nekad loših međuljudskih odnosa među roditeljima, izostane to davanje imentacija, izostane taj doprinos u izdržavanju i pomaganju oko djeteta, a nemate pravni mehanizam da to prinudnim putem sprovedete - naglasila je Pajković.
Supružnici mogu zajedno predati prijedlog za razvod braka sudu, objašnjava Pajković, sa potpisima oba supružnika, praksa je da i ti sporazumi budu ovjereni od strane notara, navodi ona, i oni po pravilu idu po hitnom postupku, i vrlo brzo se o tome, kako kaže, odlučuje.
<h2>Žene da ne dozvole manipulaciju ekonomskim momentom&nbsp;</h2>
U dodjeljivanju starateljstva nad djetetom treba biti vrlo oprezan, savjetuje Pajković i preporučuje ženama da ne dozvole manipulaciju, kako kaže, ekonomskim momentom.&nbsp;
U sudu, u toku dodjeljivanja starateljstva, poručuje Pajković, presudne moraju biti lične kompetencije kojima, kako kaže, raspolaže roditelj.
- Može se &nbsp;čuti u javnosti, i stiče se utisak da nekada žene ostaju u nekvalitetnim brakovima, zbog straha od te ekonomske zavisnosti. Naravno da je bitna okolnost da li jedan od roditelja ima riješeno stambeno pitanje, ili da li ima riješeno poslovno pitanje, ali, složićete se sa mnom da ne možemo tumačiti da li je neko &nbsp;dobra, ili manje dobra majka u odnosu samo na to da li živi u iznajmljenom stanu, ili otplaćuje kredit, ili živi u svom stanu. Jesu važni momenti, ali odluka se ne smije zasnivati samo po tom osnovu - istakla ja Pajković.
Roditelj da omogući djetetu životni stil kakav i sam uživa 

Visina alimentacije se određuje na osnovu samih potreba djeteta, objašnjava Pajković, u odnosu na to da li dijete ima dodatne potrebe u finansiranju, u smislu edukacije, navodi ona, ili dodatne zdravstvene zaštite.
Lično primanje djeteta ne može biti razlog, ističe advokatica, i ne može biti osnov, dodaje ona, za određivanje manje alimentacije.
- U prethodnih deset godina iznos alimentacije, u najčešćem broju slučajeva, iznosi oko 67 eura. Iznos alimentacije ne smije biti manji od 15 posto od zarade. Ukoliko uzmemo u obzir minimalnu zaradu u Crnoj Gori, iznos je negdje oko 70 eura, i zakonom se predviđa da ona može ići do 50 posto od same plate. Ono jeste važno u sudskom postupku uvijek naglasiti jeste da je roditelj dužan da djetetu omogući životni stil kakav i sam uživa. Tu treba obratiti pažnju i na neke određene manipulacije koje se javljaju u toku samih procesa, da možda neko lice se zvanično ne vodi kao zaposleno, da ne možete vi da uđete u trag njegovih primanja, recimo samim izvodima na osnovu plate, ali svakako može se ući u trag jednom životnom stilu koji uživa, i mislim da je to ono čime, između ostalog, se treba voditi prilikom odlučivanja o visini alimentacije - zaključila je Pajković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D-wEvk1JnA6E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pajković: Alimentacija u Crnoj Gori najčešće iznosi 70 eura

Osnovno državno tužilaštvo podizanjem optužnog prijedloga protiv predsjednika i četiri člana Savjeta Radio Televizije Crne Gore, zbog nesprovođenja sudske odluke, nije stavilo tačku na slučaj nezakonitih izbora generalnog direktora te medijske kuće Borisa Raonića, već se provjeravaju navodi iz svih do sada podnešenih prijava.
- Obavještavmo vas da je izviđaj u toku u odnosu na ostale osobe koju su prijavljene povodom predmetnog događaja – navodi se u odgovorima Osnovnog državnog tužilaštva Portalu ETV.
<h2>PRAZAN GLASAČKI LISTIĆ</h2>
Osnovno tužilaštvo 22. novembra podnijelo je optužni prijedlog protiv predsjednika i članova Savjeta Veselina Drljevića, Filipa Lazovića, Amine Murić, Naoda Zorića i Predraga Miranovića, zbog zloupotrebe službenog položaja u saizvrlaštvu, a povodom nezakonitog reizbora Raonića 1. juna 2023. godine. Početak suđenja zakazan je za 27. janauar u Osnovnom sudu, a predmet je zadužio sudija Dragan Lubarda.
Bivši član Savjeta Predrag Miranović kazao je 5. decembra u emisji „Načisto“ na Televiziji Vijesti da je prilikom tog glasanja od pet glasačkih listića, njegov bio taj koji je bio prazan. On je rekao i da se ne smatra odgovornim jer je svojim prisustvom obezbijedio kvorum jer je, kako je kazao, član dužan da učestvuje u radu Savjeta.
No, nijesu se svi članovi Savjeta ponašali na isti način. Potpredsjednica tog tijela Marijana Camović Veličković tada je upozorila ostale članove Savjeta da ulaze u zonu krivične odgovornosti, napustila sjednicu i od tada ne učestvuje u izjašnjavanju po bilo kom pitanju.&nbsp;
Svi članovi Savjeta u Specijalnom državnom tužilaštvu, dok se ovim predmetom još uvijek bavila ta tužilačka instanca, branili su se ćutanjem.
Osnovno državno tužilaštvo je nakon godinu i pet mjeseci izviđaja, 22. &nbsp;novembra podnijelo optužni prijedlog zbog osnovane sumnje da su predsjednik Savjeta i četiri člana postupali nezakonito.
Raonića je za tri godine četiri puta imenovao Savjet RTCG za generalnog direktora Javnog servisa, jednom u v.d. mandatu.&nbsp;
<h2>KRIVIČNE PRIJAVE</h2>
U oktobru su osmoro kandidata za generalnog direktora Javnog servisa, koji se zbog netransparentnog procesa nijesu pojavili 31. avgusta na intervjuima, podnijeli novu krivičnu prijavu protiv odgovornih u toj kući zbog osnovane sumnje za „koruptivno ponašanje, zloupotrebu službenog položaja, te kršenje ljudskih i radnih prava, uz diskriminaciju“.
Krivičnu prijavu potpisali su Srđan Čović, Časlav Vujotić, Snežana Burzan, Slaven Knezović, Andrijana Kadija, Žarko Božović, Sabrija Vulić i Vladimir Maraš.
Oni su krivičnu prijavu podnijeli protiv Borisa Raonića - generalnog direktora RTCG, Veselina Drljevića - predsjednika Savjeta RTCG, Željka Mićovića - rukovodioca Pravne službe RTCG, te članova i članica Savjeta Naoda Zorića, Filipa Lazovića, Amine Murić, Milice Špajak i Vladimira Drekalovića, kao &nbsp;i advokatice RTCG Zorice Đukanović.&nbsp;
- Kako je navedeno u prethodnim prijavama i tekstovima u crnogorskim medijima generalni direktor i Savjet RTCG nijesu prezali od nezakonitih imenovanja što su potvrdili pravosudni organi. Ponovo je beskrupulozno pređena granica poštovanja prava, što predstavlja bezočno vrijeđanje javnog interesa. Ukazujemo na namještene izbore od 31. avgusta 2024, i novi dokaz kontinuiranog rada kriminalne grupe na čelu sa Borisom Raonićem – navodi se u krivičnoj prijavi.&nbsp;
Podnosioci prijave navode da su povodom raspisivanja konkursa posmatrali radnje kojima je obezbijeđena prohodnost nelegalnog kandidata. Ukazuju da je Savjet prilagodio kriterijume potom izabranom, i dosad nelegalno biranom Borisu Raoniću, omogućujući mu put do čelne funkcije, umjesto da biraju najboljeg među jednakima.&nbsp;
- Zakon o nacionalnom javnom emiteru predviđa da jedna osoba može biti imenovana dva puta. Pošto je do sada Boris Raonić imenovan tri puta, predsjednik Savjeta RTCG Drljević i članica Amina Murić angažovali su advokate da protumače u korist Raonića zakonski limit, bolje reći nađu način da premoste nekako stavku od maksimalno dva imenovanja, i da se tako omogući da se među kandidatima nađe, rekli bismo njihov suštinski - vođa, Raonić. Time su mu pomogli da opet bude đe mu nije mjesto - prema odluci sudova – naveli su u prijavi koju su dostavili Tužilaštvu.
<h2>KRIMINALNO UDRUŽIVANJE</h2>
Par mjeseci ranije, sredinom avgusta, šestoro zapošljenih u RTCG protiv Raonića, predsjednika Savjeta Drljevića, članova Savjeta Naoda Zorića, Filipa Lazovića, Amine Murić, Milice Špajak i Vladimira Drekalovića, te Željka Mićovića, podnijela je Osnovnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu zbog kriminalnog udruživanja.
U krivičnoj prijavi su naveli da je ova grupa udruženo kršila zakone, čime je omogućila Borisu Raoniću sticanje enormnih novčanih sredstava, te da postoji osnov da budu procesuirani zbog kršenja više članova Krivičnog zakonika Crne Gore: kriminalno udruživanje, stvaranje kriminalne organizacije, produženo krivično djelo, prevara, dogovaranje ishoda takmičenja, zloupotreba položaja u privrednom poslovanju, sprječavanje dokazivanja, neizvršenje sudske odluke i zloupotreba službenog položaja.
Ova grupa je, prema krivičnoj prijavi, u dugom roku, od juna 2021. godine i raspisivanja konkursa za generalnog direktora RTCG, kršila zakone, s umišljajem, voljno i namjerno, i ugrožavala javni interes, a Borisu Raoniću omogućila nezakonito sticanje preko 170 hiljada eura bruto, odnosno oko 128 hiljada eura neto.
- Sva ova lica su kršenjem Zakona o nacionalnom javnom emiteru, Zakona o radu, i Zakona o platama javnih funkcionera, tri puta nelegalno izabrali Borisa Raonića za generalnog direktora RTCG (6. avgusta 2021, 1. juna 2023. i za v.d. generalnog direktora RTCG 9. jula 2024) uprkos obavezama članova Savjeta da postupaju u skladu sa znanjem, svijesti i savjesti, poštujući odluke nadležnih sudova - navodi se u prijavi.
Dodaje se da su, osim što su tendenciozno tumačili zakone u korist Borisa Raonića, očigledno po prethodnom dogovoru, navedena lica ignorisala i sudske odluke i to četiri odluke Osnovnog suda: slučajevi Marković (Nikola) i Čović (Srđan), odluku Višeg suda (slučaj Marković - prva tužba), odluku Vrhovnog suda (mart 2024), mišljenje ASK (01.03 2024, broj 03-02-24-24-6) i odluku Upravnog suda od 15. februara 2024.
Prijavu su podnijeli dugogodišnji profesionalci iz RTCG Srđan Čović, Tanja Šuković, Časlav Vujotić, Mladen Vukčević, Slaven Knezović i Žarko Božović.
<h2>PODSTICANJE</h2>
Takođe, Protiv Raonića, Mićovića i Đukanović još u junu 2023. godine krivičnu prijavu je podnio i Media centar, zbog podsticanja predsjednika i članova Savjeta RTCG na izvršenje krivičnog djela neizvršenje pravosnažne i izvršne sudske presude, čime su omogućili sticanje protivpravne koristi nezakonito izabranom generalnom direktoru RTCG Borisu Raoniću, a čime su počinili krivično djelo podstrekavanje na vršenje krivičnog djela iz člana 24 Krivičnog zakonika Crne Gore.
U prijavi se podsjeća da je u pripremi sjednice Savjeta RTCG posvećenoj razrješenju i ponovnom imenovanju generalnog direktora RTCG, održane 1. juna 2023. godine, održan pripremni sastanak pedsjednika i članova Savjeta RTCG sa drugim službenicima RTCG uključujući i predstavnike pravne službe i advokatice RTCG.&nbsp;
Na pripremnom sastanku 31. maja 2023. godine održanom u prostorijama RTCG učestvovali su članovi/ce Savjeta: Veselin Drljević, Filip Lazović, Naod Zorić, Predrag Miranović, Amina Murić, Milica Špajak, Marijana Camović Veličković, Bojan Baća.
Takođe, sastanku su prisustvovali Irena Vešović i Želimir Mićović iz pravne službe RTCG kao i službenici RTCG Mitar Rakčević, Ivan Leković i drugi.
Na pripremnom sastanku 31. maja 2023. godine učestvovao je i Boris Raonić koji je prema riječima prisutne advokatice RTCG, Zorice Đukanović, već tada bio bivši generalni direktor RTCG.&nbsp;
Prisustvo bivšeg generalnog direktora RTCG Raonića na pripremnom sastanku 31. maja nije imalo utemeljenje u zakonu ili bio kom, internom, opštem aktu RTCG pa je opravdan zaključak, kako se navodi u prijavi, da je cilj njegovog prisustva bio pritisak na članove Savjeta RTCG i podsticanje na neizvršenje presude Višeg suda.&nbsp;
Na pripremnom sastanku je tada već bivši generalni direktor Raonić predlagao redosljed koraka u razrješenju novonastale situacije kao i vrijeme održavanja sjednice Savjeta zakazane za 1. jun 2023. godine.&nbsp;
Na tom sastanku se prema izjavi članice Savjeta RTCG Marijane Camović Veličković, već pripremio scenario po kojem se na zvaničnoj sjednici Savjeta RTCG trebalo obaviti ponovno glasanje o kandidatima među kojima treba da se nađe i Boris Raonić.
Tokom pripremnog sastanka održanog 31. maja 2023. godine predstavnik pravne službe Želimir Mićović kao i advokatica Zorica Đuknović osporavali su presudu Višeg suda i sugerisali rješenje koje je išlo u korist Borisu Raoniću a koje je podrazumijevalo da se i Raonić stavi na listu kandidata o kojima Savjet RTCG treba da se izjašnjava na zvaničnoj sjednici Savjeta RTCG zakazanoj za 1. jun 2023. godine.

Pod lupom Tužilaštva svi koju su mogli uticati na nezakonita imenovanja Raonića

Nije presudno pitanje ko je zaposlio profesora Radomana Čečovića, nego ko je bio nadležan i odgovoran kada je bivša učenica prijavila slučaj - kazala je bivša direktora Gimnazije "Slobodan Škerović" Zoja Bojanić Lalović reagujući na navode aktuelne čelnice ove obrazovne ustanove Biljane Vučurović.
Podsjećamo, Vučurović je danas na konferenciji za medije optužila Bojanić Lalović da je ona odgovorna za dolazak Čečovića u podgoričku srednju školu.
- Čečović je 28. avgusta 2020. godine bez ikakvih preporuka preuzet iz srednje stručne škole iz Bijelog Polja. Zaposlila ga je bivša direktorica Zoja Bojanić Lalović. Njena je bila odluka da dovede čovjeka kao što je Čečović u ovu školu. Predstavila ga je kao vrsnog edukatora, iako nikad nismo vidjeli preporuku iz škole iz koje je došao - kazala je Vučurović.
&nbsp;Bojanić Lalović u reagovanju ističe da je važno odgovoriti zbog čega se o ovome ćutalo tri godine i da li se i kako pratio dalji rad profesora i odnos sa učenicima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcecovic-na-bolovanju-vucurovic-tvrdi-da-se-njoj-crta-meta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- U vezi sa izjavom direktorice Gimnazije "Slobodan Škerović" saopštavam da je profesor Čečović sporazumno preuzet iz SSŠ iz Bijelog Polja u skladu sa zakonom i njegovim pravom da zbog promjene prebivališta dobije slobodne časove za vrijeme moga mandata. Ovaj profesor je preporučen kao omiljen među učenicima, intelektualac &nbsp;i umjetnik. Autor je udžbenika, pjesnik i član žirija manifestacije Ratkovićeve večeri poezije. Potvrdu o tome imamo i u činjenici da je skoro nagrađen Specijalnom nagradom za najbolji evropski udžbenik. Profesor Čečović je i u Gimnaziji "Slobodan Škerović" bio poštovan i cijenjen pedagog i nikada nije bilo pritužbi koje bi ukazivale na skandalozan odnos prema učenicama, a gradili smo odnos povjerenja i rješavali sve probleme naših učenika - istakla je Bojanić Lalović.
Čečović je, prema njenim riječima, neoprostivim odnosom prema mladoj ženi i svojoj bivšoj učenici poništio ugled koji je stvarao decenijama, ali i sve duboko zamislio nad pitanjem koji su mehanizmi da ovakve slučajeve prepoznamo u školama.
Bojanić Lalović najoštrije osuđuje postupanje Čečovića i apeluje i očekuje da će nadležne institucije sprovesti aktivnosti u rasvjetljavanju cijele priče.
U njenom profesionalnom angažovanju, kako dodaje, nema nikakvih "javnih tajni".
- Moj angažman u privatnoj Gimnaziji "Podgorica" sastoji se isključivo u pro-bono angažmanu stručnog konsultanta, na šta imam i zakonsko i moralno pravo. Svakako neću se pravdati nikome za šansu da pomognem uspostavljanju rada jedne obrazovne ustanove pošto je obrazovanje bilo moj profesionalni put, a nezakonito zaustavljen političkim progonom - rekla je Bojanić Lalović.&nbsp;
Akteri tog progona, kako je kazala, očigledno ni danas ne biraju sredstva da pokušaju da je unize i diskredituju.
- Cijenim ugled ustanove u kojoj sam se razvijala kao profesor i na čijem sam čelu bila skoro šest godina, pa ću neosnovane napade na svoj ugled i dostojanstvo rješavati bez medijskih senzacija. Po pitanju ličnih napada se više neću oglašavati, osim kroz borbu i osudu svih slučajeva koji uršavaju dostojanstvo žene uopšte - poručila je Bojanić Lalović.

Bojanić Lalović: Nije presudno pitanje ko je zaposlio Čečovića, nego ko je bio nadležan kad ga je učenica prijavila

Direktorica Gimnazije Biljana Vučurović zakazala je konferenciju za medije za sjutra u 9.30 sati u svečanoj sali Gimnazije „Slobodan Škerović“, zbog, kako navode iz ove obrazovne ustanove, &nbsp;“organizovane akcije putem društvenih mreža usmjerene protiv ove ustanove i nje lično”.&nbsp;
Ovih dana u žižu javnosti došao je slučaj seksualnog uznemiravanja bivše učenice ove srednje škole, a nakon što je CIN Crna Gora 30. novembra objavio istraživanje na ovu temu.
Bivša učenica Gimnazije „Slobodan Šekerović“ Sara Vujisić označila je profesora te prestižne podgoričke srednje škole Radomana Čečovića kao seksualnog predatora koji joj je prije tri godine, dok je bila na maturi, upućivao lascivne poruke.
Ono što je izazavalo posebnu zabrinutost u javnosti je da direktorica Vučurović na upit CIN-CG kazala da je nakon što ju je bivša učenica upoznala sa incidentom, kaznila Čečovića disciplinskom mjerom u iznosu smanjenja zarade za 30 odsto, u novembru 2021. godine.
Vučurovič je, prema pisanju CIN-CG, tražila izjašnjenje od Čečovića, koji je sve priznao, ističući da „u trenutku neprimjerenih poruka, Sara više nije bila učenica u školi“. Prva poruka poslata je u junu, a maturanti su školovanje završili u maju.
Čečović je priznao da je „prešao granicu“ u odnosu prema učenici, navela je Vučurović u odgovoru za CIN-CG. U odluci o disciplinskoj mjeri koju je Vučurović dostavila CIN-CG navodi se da Čečović „izražava duboko žaljenje” zbog neprijatnosti koju je priredio bivšoj učenici i direktorici, te da smatra da se „preigrao sa riječima“.
U Čečovićevom izjašnjenju, prema pisanju CIN-CG, piše da on „sa gnušanjem“ &nbsp;obija dio pritužbe bivše učenice koji se odnosi na njenu sumnju da na isti način komunicira sa drugim učenicama.

Vučurović tvrdi da se vodi organizovana akcija protiv nje lično i ustanove na čijem je čelu

Direktorica Gimnazije „Slobodan Škerović“ Biljana Vučurović podrugljivim tonom se obratila danas novinarki Televiziji E na press konferenciji, očigledno nezadovoljna pitanjima upućenim povodom slučaja seksualnog uznemiravanja bivše učenice te škole od strane profesora knjiđevnosti Radomira Čečovića.
Prilikom postavljanja pitanja novinarke, Vučurović joj je upala u riječ neprihvatljivim obraćanjem na račun njene odjeće.
- Molim Vas sjedite, vidim da Vam smeta suknja - navela je Vučurović.
Potom joj je poručila da „nema logiku“ i da nije sigurna „koliko dobro zaključuje“ jer je na <a href="https://etv.me/drustvo/cecovic-na-bolovanju-vucurovic-tvrdi-da-se-njoj-crta-meta">današnjoj pres konferenciji</a> postavila pitanje na koje je ona već prethodno odgovorila.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDDXotRzIr9p%2F%3Figsh%3DejNlMWMyM2l6YWU0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Nakon toha i profesori ove škole su, poučeni primjerom direktorice, nastavili ophođenje prema novinarki u sličnom narativu.
Tako joj je, osim mrmljanja pojedinih profesora koji su bili u publici, po završetku pres konferencije, prišla jedna profesorica, pitala je je li bila učenica Gimnazije i uvrjedljivim tonom poručila da se vidi da nije - „jer bi znala da postavi pitanje da jeste“. Na to je dodala da ne bi ni mogla da upiše ovu školu.
Profesor istorije Predrag Ražnatović joj je rekao da su njena pitanja politički motivisana, a jedna profesorica potom poručila: „ajmo mi na kafu – da ne pričamo o politici i školi“.
Novinarka TV E je Vučurović pitala hoće li profesor Radoman Čečović, koji je porukama seksualno uznemiravao bivšu učenicu, dobiti otkaz i da direktorica pojasni zašto neće. Pitala je i hoće li Vučurović podnijeti ostavku, te je li konferenciju organizovala kako bi opravdala i od sebe na pravila žrtvu.
Profesori koji su bili u svečanoj sali, inače, su tokom konferencije jasno izražavali podršku direktorici gromoglasnim aplauzima na njene pojedine odgovore.

VIDEO: Vučurović novinarki TV E: Sjedite, vidim da Vam smeta suknja; Profesorica Gimnazije: „Da si bila naša učenica znala bi da postaviš pitanje“

,,Vezano za Vaše pitanje, obavještavamo Vas da kod ovog tužilaštva nije formiran predmet povodom navedenog događaja”. Tom rečenicom je Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru odgovorilo na pitanja Portala ETV i Televizije E - da li ODT Kotor vodi istragu povodom, kako su to neki crnogorski mediji objavili, ,,pronalaska tijela” ruskog državljanina Dmitrija Senina, bivšeg pukovnika Federalne službe bezbjednosti kojeg potražuje Rusija a koji je 2023. godine dobio azil u Crnoj Gori. &nbsp;,,Uprava policije nema saznanja da je ruski državljanin tog identiteta nastradao u Crnoj Gori”. Jedina raspoloživa policijska informacija, od 21. novembra, ukazuje da je tijelo četrdesetogodišnjeg ruskog državljanina nađeno na starom putu ka Rijeci Crnojevića, ali da nema naznake da se iza inicijala A.L. krije identitet bivšeg pukovnika FSB-a. Za razliku od crnogorskih institucija, ruski mediji nijesu imali dilemu. Prvo je portal ,,Moskovski komsomolec” objavio vijest da je Dmitrij Senin ubijen 6. novembra u Crnoj Gori, a potom su istu objavu prenijeli brojni drugi mediji bliski Kremlju. Prema tim informacijama, Senin je ubijen na Crnogorskom primorju, ali se ne navodi tačna lokacija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241207141220_d85c87f79ecf915dad011a8446f0c7ad8ce05b8de15a8534e5fbd3cecb9c70aa.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241207141220_d85c87f79ecf915dad011a8446f0c7ad8ce05b8de15a8534e5fbd3cecb9c70aa" data-rendition-name="original" width="1316" height="780" loading="lazy" alt="Moskovski komsomolec"> <figcaption>PRVA OBJAVA O LIKVIDACIJI SENINA: Moskovski komsomolec(Photo: Screenshot naslovnice portala MKRU)</figcaption> </figure>  Slična saznanja o ,,likvidaciji korumpiranog oficira Federalne službe bezbjednosti u Crnoj Gori, u Budvi” objavio je Danil Bezsonov, vojni ekspert lojalan vlasti Vladimira Putina, bivši ministar informisanja takozvane Donjecke Narodne Republike. Zanimljivo, vijest o smrti Dmitrija Senina prenijele su i zapadne agencije. ,,Preko Telegram kanala bliskih Kremlju danas se proširila vijest da je u Crnoj Gori ubijen, hicima iz pištolja, Dimitri Senin, bivši pukovnik FSB-a”, objavila je italijanska agencija ANSA, a potom i neki italijanski mediji 10. novembra. Vijest o ubistvu bivšeg ruskog obavještajca bila je interesantan i u Njemačkoj… BIZNIS U CRNOJ GORI, INTERESOVANJE ZAPADA&nbsp; Upravo tih dana neka dešavanja u Crnoj Gori su navodila na zaključak da se nešto vanredno događa, vezano za strana lica koja ovđe borave.&nbsp; Desetak pripadnika Specijalnog policijskog odjeljenja ušli su bez najave u prostorije jedne inostrane banke u Podgorici i počeli da ,,češljaju” račune brojnih inostranih klijenata. Prema informacijama Portala ETV, provjeravane su transakcije oko 60 nerezidenata koji na računima imaju oko 40 miliona eura. Uprkos više upita Portala ETV, nije bilo zvanične potvrde da je akcija SPO bila direktno povezana sa informacijama o smrti Dmitrija Senina, koji je u Crnoj Gori razvio biznis, a prema nekim podacima raspolagao je sa puno novca iz poslova sa svojim pašenogom u Rusiji, zbog čega su ga, ako je uopšte vjerovati ruskim medijima, tamošnje vlasti ispitivale tokom 2016. i 2017. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241207141224_5e49a2b007160d66fdd07d4b6562398f9469bac2aa62e7a0d69a0168bcef11d3.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241207141224_5e49a2b007160d66fdd07d4b6562398f9469bac2aa62e7a0d69a0168bcef11d3" data-rendition-name="original" width="1670" height="858" loading="lazy" alt="Onlymonte"> <figcaption>POSLOVANJE STACIONIRANO U BUDVI: Podaci o Seninovoj kompaniji ,,Onlymonte"(Photo: Screen shot Poslovna mreža)</figcaption> </figure>  Prema informacijama Portala ETV, Dmitrij Senin je osnivač kompanije ,,Onlymonte” sa sjedištem u Budvi, a njegova supruga Olga Senin vlasnica je druge polovine i izvršna direktorica firme koja ima sjedište u zgradi ,,Harmonija” na Zavali.&nbsp; Javno dostupni podaci ne ukazuju da je kompanija bivšeg pukovnika FSB-a bila uspješna u ,,pravnim poslovima”, što je osnovna djelatnost te firme. ,,Kompanija ima veoma loš poslovni rezultata na osnovu izvještaja iz prošle godine”, ocjena je konsultantske kuće koja prati rejting i poslovne rezultate kompanija u Crnoj Gori. Da li je ta firma bila samo pokriće za neke veće transakcije – nije poznato.&nbsp; Izvjesno je da je Seninova sudbina interesovala i naše zapadne partnere.&nbsp; Tako je Skot Brej, pomoćnik generalnog sekretara NATO za obavještajne i bezbjednosne poslove, tokom razgovora sa direktorom Agencije za nacionalnu bezbjednost Borisom Milićem, da, ,,u okviru šire bezbjednosne politike i zaštite zapadnih interesa”, NATO posebno prati informacije o likvidacijama ruskih prebjega koji se najčešće kriju na teritoriji država Evropske unije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241207141228_b06a4e480349e66c9c54559ca6ef3611a0512314cb01ff69b677b4efe1124287.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241207141228_b06a4e480349e66c9c54559ca6ef3611a0512314cb01ff69b677b4efe1124287" data-rendition-name="original" width="900" height="675" loading="lazy" alt="Pomoćnik generalnog sekretara NATO Brej i direktor ANB-a Milić"> <figcaption>INTERESOVANJE ZAPADA: Pomoćnik generalnog sekretara NATO Brej i direktor ANB-a Milić tokom susreta u Briselu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  BIJEG IZ RUSIJE I DOLAZAK U BUDVU Visoki oficir vojne obavještajne službe Rusiju je napustio febrauara 2017. godine. Ruski mediji bliski vlasti su tvrdili da je pobjegao iz zemlje jer je navodno strahovao da bi mogao biti uhapšen u okviru krivične istrage protiv njegovog prijatelja pukovnika Ministarstva unutrašnjih poslova Dmitrija Zaharčenka.&nbsp; Da li zaista postoje neke tajne veze Zaharčenka i Senina, do danas nije istraženo, ali su kasnije ruski mediji, pozivajući se na istragu, objavili da je grupa u kojoj su bili njih dvojica, pronevjerila milione eura.&nbsp; Senin je u odsustvu osuđen na devet godina robije. Proglašen je krivim ,,za posredovanje u davanju posebno velikog mita i neovlašćeno napuštanje radnog mjesta”. Vojni sud mu je oduzeo čin rezervnog pukovnika i zabranio mu da obavlja funkcije u državnim organima tri godine nakon odsluženja kazne. Ruski istražni organi detaljno su analizirali maršrutu bijega: tvrdili su da je Senin rusko-gruzijsku granicu prešao 23. februara 2017. godine pod imenom Timur Kudasov. Navodno su tek decembra 2020. operativci FSB-a saznali da pukovnik Senin ima pasoš na drugo ime, a juna 2021. godine stavljen je na međunarodnu potjernicu. Četrnaest mjeseci kasnije, septembra 2022. godine, Senin je uhapšen u Crnoj Gori, a dva dana kasnije Viši sud u Podgorici odredio mu je ekstradicioni pritvor. Rusko tužilaštvo je brže-bolje podnijelo zahtjev za ekstradiciju, ali je Crna Gora to odbila jer je bivši pukovnik FSB-a dobio politički azil jer proganjan u Rusiji iz političkih razloga. Osim toga, utvrđeno je da ima ukrajinske korijene i da mu je - zbog toga što javno osuđuje specijalnu vojnu operaciju – život u opasnosti.&nbsp; Zato je Senin od Ministarstva unutrašnjih poslova dobio međunarodnu zaštitu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241207141232_003b0ebfbc94b9db49dc6ec998dd4f7825b0c466870cfbd16ddfb6f7966240a2.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241207141232_003b0ebfbc94b9db49dc6ec998dd4f7825b0c466870cfbd16ddfb6f7966240a2" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Budva "> <figcaption>Seninovo pribježište: Budva(Photo: TO Budva )</figcaption> </figure>  &nbsp;,,NIŠTA NIJE ISTINA”: TRILER BEZ &nbsp;EPILOGA O aktivnostima Dimirija Senina od tada nije bilo medijskih objava, sve do prije tridesetak dana kada je i objavljena u Rusiji vijest o njegovoj smrti. Tačnije: informacija o likvidaciji bivšeg pukovnika Federalne službe bezbjednosti Ruske federeacije, koji je osuđen u odsustvu.&nbsp; No, potvrde likvidaciji Dmitrija Senina u Crnoj Gori nema. Redakcija Portala ETV poššala je da sazna istinu o tome gdje se nalazi bivši pukovnik FSB-a posredstvom ljudi koji rade u Seninovoj kompaniji ,,Onlymonte”.&nbsp; -Ništa od toga nije istina. Nije istina da je Dmitrij mrtav, ali ne mogu ništa više reći, jer sam samo računovođa u kompaniji. Raspitivali su se neki novinari strani o svemu i njima sam rekla isto. To je sve što mogu da kažem – kazala je ljubazno, ali uzdržano, osoba koja govori sa jakim ruskim akcentom. Kontakt smo uspostavili pozivajući broj &nbsp;službenog telefona kompanije ,,Onlymonte” koji je dostupan samo preko Vajbera.&nbsp; Tako priča o Dmitriju Seninu dobija novi zaplet. I sve se češće provlačio drugačiji scenario od onoga o likvidaciiji: da je priča o ubistvu bivšeg pukovnika FSB-a svjesno plasirana, kako bi se ruske službe uvjerile da više ne moraju da prate I pokušavaju da uhvate ruskog prebjega.&nbsp; Prema tom scenariju, Dmitrij Senin je, koristeći falsifikovani pasoš na drugo ime, napustio teritoriju Crne Gore i danas je stacioniran u jednoj državi Evropske unije, ne toliko udaljenoj od Crne Gore.&nbsp; Misterija o sudbini Dmitrija Senina se nastavlja i mnogo toga je ostalo nerazjašnjeno. Da li je to slučajnost ili, možda, neko u Crnoj Gori ne želi da priča dobija epilog? &nbsp; &nbsp;

Ilija Vasović 27. januara pred sudom

Upravni sud: Vlada nezakonito razriješila Kurtija

Akcija Merlin: Osumnjičen da je na pijaci u Baru prodavao duvan na crno

Za dan 12 saobraćajki: Dvije osobe teže, tri lakše povrijeđene

Zadržavanje osumnjičenom za falsifikovanje isprava

Udes u Podgorici, povrijeđena jedna osoba

Nesreća na pisti u Beranama: Apelacioni sud ukinuo pritvor maloljetniku, Vrhovni vratio predmet na ponovno odlučivanje

Podgoričaninu godina i dva mjeseca zatvora zbog zelenašenja, mora da vrati 140.000 eura

Za deset godina “nestalo” devet kriminalnih grupa

Budva: Pet predmeta zbog dječjeg prosjačenja

Ilija Vasović 27. januara pred sudom

Memorijalni turnir "Ljubo Jovanović" u Podgorici 16. i 17.decembra

Pajković: Alimentacija u Crnoj Gori najčešće iznosi 70 eura

Pod lupom Tužilaštva svi koju su mogli uticati na nezakonita imenovanja Raonića

PRATITE TVe UŽIVO