Predsjednik Skupštine Andrija Mandić sazvao je sjednicu za petak u 13 sati.&nbsp; - Dnevni red ću predložiti na samoj sjednici - poručuje Mandić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126141116_32cb6b018a59c4a0b090c7ee8ae2f35e321198648bc413944db3739d94ceb85f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251126141116_32cb6b018a59c4a0b090c7ee8ae2f35e321198648bc413944db3739d94ceb85f" data-rendition-name="original" width="778" height="831" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"> </figure>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Politika

Mandić zakazao Skupštinu za petak, dnevni red će predložiti na sjednici

Ruske vlasti sprečavaju pristupanje Crne Gore međunarodnom sporazumu za kontrolu izvoza naoružanja i robe dvostruke namjene - Vasenarskom aranžmanu (Wassenaar).
- Rusija već neko vrijeme opstruira proces prijema novih članica iako su ispunjeni svi uslovi za članstvo- navodi se u dokumentu Vlade Crne Gore o ispunjavanju preporuka iz izvještaja Evropske komisije.
Vasenarski aranžman ima 42 članice, među kojima je i Rusija, i sve odluke donose jednoglasno.
Članice, između ostalog, razmjenjuju informacije o konvencionalnom naoružanju i osjetljivim tehnologijama s ciljem jačanja međunarodnog mira i bezbjednosti.
Iz Ambsade Rusije nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) da li i zbog čega Moskva sprečava prijem Crne Gore.
Odnosi između Podgorice i Moskve narušeni su duže od deceniju, prije svega zbog ulaska Crne Gore u NATO i ruske invazije na Ukrajinu.
Šta je Vasenarski aranžman?
Do uspostavljanja Vasenarskog aranžmana došlo je poslije Hladnog rata, usljed potrebe zemalja za saradnjom u cilju smanjenja rizika od širenja konvencionalnog naoružanja i roba i tehnologija dvostruke namjene.
Prema podacima sa sajta Globusved.com, komercijalne ruske baze spoljnotrgovinskog poslovanja, firma GoodForwarding je ove i prethodne godine izvezla u Rusiju, između ostalog, elektronska integrisana kola (na fotografiji, arhiv). Aranžman priprema dvije kontrolne liste na koje se u svom zakonodavstvu oslanjaju i Evropska unija i Crna Gora - jedna koja se tiče izvoza oružja, a druga robe i tehnologije dvostruke namjene.
U prvu spadaju, na primjer, tenkovi, borbeni avioni, helikopteri...
U drugu računari, telekomunikacije, senzori, laseri, pogonski sistemi... odnosno robe i tehnologije koje se koriste za civilnu upotrebu ali se mogu koristiti i za razvijanje, proizvodnju ili jačanje vojnih sposobnosti.
- Aranžman nije usmjeren protiv bilo koje države ili grupe država i ne ometa pravo država da steknu legitimna sredstva za samoodbranu- kazao je diplomatski izvor RSE upoznat sa situacijom.
Međutim, dodaje da je cilj aranžmana da izvoz doprinese međunarodnom miru i bezbjednosti, a spriječi da oružje završi u rukama terorista.
Problem Crne Gore
Inicijativu za pridruživanje je prije deset godina podnijela i Crna Gora, članica NATO i kandidat za članstvo u EU.
Iz Vlade ističu da je ispunila sve formane uslove za članstvo.
- Ipak, konačna, konsenzualna odluka o prijemu zavisiće od geopolitičkih okolnosti i klime unutar Vasenarskog aranžmana, prevashodno pozicije Ruske Federacije- navodi se.
Iz Ministarstva vanjskih poslova - u čijoj je nadležnosti pitanje članstva - nisu odgovorili na upit RSE zbog čega Rusija opstruira prijem.
Evropska komisija je u ovomjesečnom izvještaju o Crnoj Gori konstatovala da nije bilo napretka po pitanju članstva u aranžmanu.
- Crnoj Gori je to jedan od zadataka u okviru pridruživanja Evropske unije, ali EU mora tu da pokaže toleranciju za činjenicu da tu postoji treća strana. U ovom slučaju, Ruska Federacija donosi tu odluku a ne institucije EU- kazao je za RSE vojni analitičar Aleksandar Radić.
Radić dodaje da takvo postupanje trećih zemalja nije korektno, ali da na to kao članica imaju pravo.
Međutim, ističe da Crna Gora već postupa kako je propisano Vasenarskim aranžmanom, posebno ističući kvalitet crnogorskih izvještaja o izvozu u odnosu na one drugih zemalja.
Problem postupanja Rusije u radu Vasenarskog aranžamana uočili su i Brisel i Vašington.
Naime, u dokumentu Evropskog parlamenta iz novembra 2023. se navodi da se efikasnost Vasenarskog aranžaman suočava sa izazovima "s obzirom na članstvo Rusije i promjenljivu geopolitičku situaciju".
- Struktura članstva zasnovana na konsenzusu izazvala je zabrinutost u pogledu njegove efikasnosti. Sjedinjene Američke Države su izrazile rezerve u vezi sa pridržavanjem Rusije paktu, navodeći njeno učešće u sajber napadima i pokušajima da se steknu osjetljive tehnologije- piše u dokumentu.
Srbija i Albanija 'na čekanju'?
Crna Gora nije jedina koja čeka članstvo.
Vojni analitičar Aleksandar Rodić je za RSE kazao da je Srbija takođe na listi čekanja za članstvo.
Evropska komisije je u izvještaju za Albaniju navela da je "završetak procesa pristupanja blokirala jedna od država učesnica".
U izvještaju Komisije se ne precizira koja je država u pitanju.
Iz Ambsade Albanije nisu odgovrili na upit RSE da li je u pitanju Rusija.
Hrvatska, koja je članica EU i NATO, ove godine obilježava 20 godina članstva u Vasenarskom aranžmanu.
Iz Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske su za RSE kazali da članstvo u tom aranžmanu pokazuje da država ima razvijen i pouzdan sistem kontrole izvoza.
- To je osobito važno u današnjem geopolitičkom kontekstu, u kojem se napredne tehnologije – poput vještačke inteligencije, naprednih poluvodiča i kvantnih tehnologija – mogu koristiti za represiju ili vojne svrhe- kazali iz Ministarstva.
Među članicama aranžmana je većina zemalja EU i NATO.

1250x600

1084x550

Rusija sprečava prijem Crne Gore u međunarodni sporazum za kontrolu izvoza naoružanja

Predsjedavajući Odbora za evropske poslove u njemačkom Bundestagu, Anton Hojfrajter kazao je da se mogućnost članstva u EU sa privremenim ograničavanjem prava veta ozbiljno razmatra kao opcija za zemlje kandidate uključujući i Crnu Goru.
- Dugo vremena smo se pretvarali da želimo proširenje, a zemlje su se pretvarale da se reformišu. Ali zemlje poput Crne Gore i Albanije sada se zaista reformišu, i reformišu se veoma velikom brzinom, takođe Moldavija i Ukrajina. Dakle, mislim da će Crna Gora biti spremna za kratko vrijeme - ocijenio je Hojfrajter.
Dodaje da velike reforme nijesu potrebne kako bi EU prihvatila Crnu Goru.
- To je tako mala zemlja. Njena poljoprivreda je mala, kao i broj stanovnika. Imamo samo jedan pravi problem, a to je veto. Pa zašto ne bismo napravili (pristupni) Ugovor sa Crnom Gorom - možete biti punopravni član Evropske unije sa jednim izuzetkom. Potpisaćete Ugovor da nećete koristiti svoje pravo veta sve dok ga ne reformišemo - kazao je Hojfrajter na Forumu o vanjskoj politici u Berlinu čiji je organizator Koerber-Stiftung.
To bi se, kako ističe, na određeni način moglo protumačiti kao da postoje zemlje članice prvog i drugog reda, ali očekuje da će ovo ograničenje biti prihvatljivo za zemlje kandidate koje žele da postanu punopravne članice.
- Neće biti srećni ali to je znak da se možemo proširiti i poslati poruku zemljama poput Srbije i Vučića da smo u mogućnosti to da uradimo. To bi takođe bio dobar znak za Moldaviju i Ukrajinu.. Ja sam zaista za veoma pragmatično rješenje - kazao je Hojfrajter.
On naglašava i da je nemoguće nametnuti rješenje da se o svim pitanjima u EU odlučuje kvalifikovanom većinom, i iznosi predlog da veto bude validan kada četiri zemlje članice stave veto na isto pitanje.
- U našem je interesu da nemamo više sivih zona unutar Evrope. I zato je naš geopolitički interes da se Evropa proširi - zaključio je Hojfrajter.

Prijedlog iz Berlina: U EU, ali privremeno bez prava veta

Kao multinacionalno, multikonfesionalno društvo Crna Gora je ipak uspijevala, u raznim izazovnim vremenima, da ostane čojska i bude primjer dobrog multikulturalnog suživota - poručio je potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj u razgovoru sa V generacijom Škole tranzicione pravde, regionalnog programa „Podrške EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“ koju finansira EU i sprovode Program UNDP i CGO.
Tema ovog ciklusa, u kojem je učestvovalo više od 20 mladih kroz teorijski i interaktivni rad, bila je suočavanje sa prošlošću u domaćem i regionalnom kontekstu, ratnim zločinima iz perioda devedesetih godina i način na koji se ta pitanja adresiraju kroz međunarodno humanitarno pravo ali i kultura sjećanja i antiratni pokreti u Crnoj Gori.
Zločini koje su polaznici Škole tranzicione pravde izučavali jesu logor Morinj kao i slučajevi porodice Klapuh, te Bukovica, Kaluđerski laz i Murino.
Camaj je zahvalio što su Skupština i on lično izabrani za razgovor na samom kraju obuke i dodao da pomenuti zločini na žalost nisu jedini koji opterećuju Crnu Goru i danas.
- A žrtve svih tih zločina, čini mi se, lako padaju u zaborav, pominju ih samo rijetki - članovi porodica koji i dalje traže pravdu ili borci za ljudska prava - naglasio je on.
Istakao je da je od onih koji smatraju da prošlost ne smije kočiti budućnost ali ni da žrtve budu zaboravljene a počinioci zločina ostati nekažnjeni.
- Siguran sam da savremeni čovjek neće dozvoliti da se ponove greške koje su uglavnom nedužni najskuplje plaćali - naveo je Camaj.
Programski direktor CGO Petar Đukanović zahvalio je Camaju na prijemu i razgovoru i dodao da su polaznici V generacije imali priliku da se upoznaju sa “ključnim pojmovima i izazovima koje nosi proces tranzicije”. Podsjetio je da su tokom ovog ciklusa polaznici Škole posjetili navedena mjesta stradanja.
Studenti su danas imali priliku da postavljaju pitanja Camaju i čuju njegove odgovore, kao i da obiđu zgradu Skupštine Crne Gore.

Camaj: Prošlost ne možemo birati - ali možemo budućnost

Izbor Jovana Jovanovića za sudiju Ustavnog suda je korak naprijed, ali nedovoljan, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
- To što nije uzabrana kandidatkinja Mirjana Vučinić koju je on predložio smatra da je bio rezultat partijskih kalkulacija koje nijesu u državnom interesu, ali hvala svima koji su glasali za nju. &nbsp;Ona je jedini kandidat koji je dobio široku podršku i iz pozicije i opozicije- kazao je predsjednik.
Posebno se &nbsp;zahvalio poslanicima PES-a koji su se, kako ističe, izdigli iznad malih partijskih interesa i pokazali odgovoran stav prilikom izbora.
- Sada ćemo u ponovne konkurse. Ja sam priveo kraju konkurs i do kraja ove sedmice ću predložiti Skupštini kandidata za sudiju US umjesto sutkinje Desanke Lopičić- izjavio je Milatović.
Što se tiče &nbsp;konkursa koji juče, na kraju, nije realizovan izborom sudije, do kraja sedmice će raspisati novi, kazao je Milatović.&nbsp;

Milatović: Do kraja sedmice ću predložiti kandidata za sudiju Ustavnog suda umjesto Lopičić

Šef Poslaničkog kluba GP URA Miloš Konatar pitaće predsjednika Vlade Milojka Spajića da li će njegov kabinet podržati predlog URE o finansijskom obeštećenju svih bivših radnika državnih preduzeća koja su stečaju, a koji do sada nijesu stekli to pravo.
Premijerski sat u Skupštini Crne Gore je sjutra, a u obrazloženju pitanja Konatara navodi se da je vrijeme je da se finansijski obeštete svi bivši zaposleni državnih preduzeća &nbsp;u stečaju, kao što je to obezbjeđeno za radnike u metaloprerađivačkoj, rudarskoj, drvoprerađivačkoj i šumarskoj industriji.
- Kao što smo obeštetili bivše zaposlene u metaloprerađivačkoj, rudarskoj, drvoprerađivačkoj i šumarskoj industriji - vrijeme je da se finansijski obeštete svi bivši zaposleni državnih preduzeća koja su pošla u stečaj - naveo je Konatar.
Kao dio vlasti 2021. godine URA je bila jedan od donosilaca zakona o obeštećenju &nbsp;bivših &nbsp;radnika u metalskoj i rudarskoj industriji,a &nbsp;kao &nbsp;opozicija je ove &nbsp;godine podržala zakon kojim su se obeštetili bivši zaposleni u drvoprerađivačkoj i šumarskoj industriji.
Poslanici GP URA razgovarali su ranije sa radnicima "Košute" sa Cetinja i "Polimke" iz Berana, a nedavno je partija podržala protest radnika u Bijelom Polju čiji je povod bio to što su zaobiđeni prilikom donošenja ranijih odluka.
URA je početkom novembra inicirala donošenje Zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, ali nije dobila podršku parlamentarne većine da taj predlog uđe u dnevni red Skupštine.
Predlogom tog zakona predviđeno je obeštećenje svih bivših zaposlenih koji do sada nijesu dobili otpremnine u iznosu 12 000 eura po zaposlenom. Pravo na obeštećenje imali bi svi bivši zaposleni državnih preduzeća koji su zbog stečaja ostali bez posla ili su morali poći u privremenu penziju.&nbsp;
Takođe, bivši zaposleni koji su dobili obeštećenje u manjem iznosu od 12 000 hiljada eura imali bi pravo da prime obeštećenje koje će pokriti tu razliku do 12 000 hiljada eura.
U slučaju da je bivši zaposleni preminuo, pravo na obeštećenje mogli bi da traže njegovi zakonski nasljednici, jer su porodice bile žrtve tranzicije i država je dužna da im nadoknadi makar dio štete.

Konatar pita Spajića: Da li ćete podržati predlog GP URA o finansijskom obeštećenju za bivše radnike svih državnih preduzeća u stečaju

S obzirom na težinu tema kojima se bavi Anketni odbor, kao i na imena i strukture koje se pominju tokom saslušanja, neophodno je da svi svjedoci dobiju adekvatnu policijsku zaštitu, ocijenio je poslanik SNP Bogdan Božović, član Anketnog odbora.
- Ljudi koji imaju hrabrosti da govore o ozbiljnim kriminalnim strukturama i njihovoj povezanosti sa političkim iz prethodnog perioda mogu biti izloženi različitim pritiscima i pokušajima zastrašivanja - rekao je Božović.
Mnogima nije u interesu da se istina o ranijim događajima u potpunosti rasvijetli, jer bi se time, kako smatra, neminovno otvorio put do najviših nivoa bivšeg političkog i bezbjednosnog aparata.
- Upravo zato, zaštita svjedoka nije samo pitanje njihove lične bezbjednosti, već i ključni uslov za utvrđivanje odgovornosti i vraćanje povjerenja građana u institucije - dodao je.
Pozvao je nadležne organe da reaguju, odrade procjenu bezbjednosti potencijalnih svjedoka i obezbijede im punu institucionalnu podršku i zaštitu, kako bi Anketni odbor mogao nesmetano da nastavi svoj rad i doprinese potpunom razotkrivanju svih važnih činjenica.

Božović: Svi svjedoci pred Anketnom odborom da dobiju adekvatnu policijsku zaštitu

Jučerašnje glasanje u parlamentu, kada je izabran samo jedan od tri sudije Ustavnog suda, još je jedna propuštena prilika u ključnom trenutku za Crnu Goru, ocijenio je šef Delegacije Evropske unije u Podgorici, Johan Satler.
Satler je novinarima ispred Kliničkog centra Crne Gore, upitan da prokomentariše to što je od tri kandidata za sudije Ustavnog suda potrebnu većinu dobio samo Jovan Jovanović, rekao da žali zbog onoga što se desilo u Skupštini, odnosno zbog onoga što se nije desilo.
On je kazao da su svi uključeni akteri bili svjesni značaja popunjavanja Ustavnog suda.
– Ovo je jedna propuštena prilika u ključnom trenutku za Crnu Goru, jer smo prije nekoliko sedmica objavili godišnji izvještaj o napretku Crne Gore koji je bio veoma ohrabrujući i koji je sadržao poziv da se popune mjesta u Ustavnom sudu – poručio je Satler.
On je poručio da očekuju saradnju svih političkih aktera.
– Ono što smo očekivali da svi politički akteri sarađuju i mimo političkih razlika da bi se našlo zajedničko rješenje, što se nije desilo – naveo je Satler.
On je, govoreći o narednim koracima, rekao da očekuju da svi akteri sjednu zajedno, razmisle i nađu rješenje koje se može brzo implementirati.
– Jer već sljedećeg mjeseca će se penzionisati još jedan sudija Ustavnog suda. Kako bi mogli da idemo naprijed, očekujemo da se ova situacija riješi – rekao je Satler.

Satler: Glasanje o sudijama Ustavnog suda još jedna propuštena prilika u ključnom trenutku

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) pokrenula je portal www.imovinafunkcionera.me, onlajn registar imovine i prihoda crnogorskih javnih funkcionera.
Iz MANS-a su rekli da je portal zamišljen kao alat za građane, novinare i institucije da na jednom mjestu, brzo i jasno, provjere kako se imovina nosilaca javnih funkcija mijenja i da li je u skladu sa njihovim zvaničnim prihodima.
Iz te nevladine organizacije su istakli da već više od dvije decenije rade na otkrivanju konflikta interesa, neprijavljene imovine i sumnji na nezakonito bogaćenje, kroz istraživanja, terenski rad i inicijative pred nadležnim organima.&nbsp;
- Portal Imovinafunkcionera.me je nastavak tog rada i mjesto gdje se objedinjuju imovinski kartoni, istraživački nalazi i praćenje postupanja institucija u konkretnoj praksi - kaže se u saopštenju.
Navodi se da je nesrazmjerna imovina, odnosno ona koja se ne može objasniti zvanično prijavljenim prihodima, prva „crvena zastavica“ koja ukazuje na moguće koruptivno ponašanje javnih funkcionera.&nbsp;
- Zbog toga MANS ovu bazu gradi kao detaljan izvor podataka o vrijednosti i porijeklu imovine funkcionera, njihovih porodica i povezanih lica - dodaje se u saopštenju.
Ističe se da je MANS, daleko prije nego što su bili optuženi za teška krivična djela, istraživao imovinu Vesne Medenice i Milivoja Katnića, Duška Golubovića i Zorana Lazovića, i mnogih drugih čija imovina i životni stil nije mogao biti finansiran iz redovnih zarada.
Iz MANS-a su objasnili da portal sadrži bazu imovine – pregled imovinskih kartona i promjena u imovini funkcionera kroz godine.&nbsp;
Oni su naveli da su prikupljali podatke i o srodnicima javnih funkcionera koji nijesu prijavljeni Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) - na primjer djeca koja više ne žive u domaćinstvu, zbog nerijetkih slučajeva skrivanja imovine.
Iz MANS-a su rekli da su prikupljali i profile funkcionera iz izvršne vlasti, sudstva, tužilaštva, policije i drugih institucija, pa je trenutno dostupno više od 100 profila, a baza se stalno dopunjava javnim funkcionerima čije pozicije su posebno osjetljive na korupciju.
Oni su dodali da su prikupljali i saopštenja i istraživačke priče koje objašnjavaju sumnjive slučajeve uvećanja imovine, neprijavljene prihode i moguće sukobe interesa.
- MANS po prvi put donosi informacije o stvarnoj vrijednosti imovine koju prijavljuju javni funkcioneri, što je značajan iskorak u pravcu povećanja transparentnosti i odgovornosti u procesu prijavljivanja prihoda i imovine - kaže se u saopštenju.
Navodi se da su svi podaci na portalu zasnovani na zvaničnoj dokumentaciji prikupljenoj od državnih organa putem Zakona o slobodnom pristupu informacijama, kao i na iscrpnom terenskom istraživanju i pratećem foto/video materijalu.&nbsp;
Ističe se da MANS, kada postoje osnovi sumnje na kršenje zakona, podnosi inicijative ASK-u i prati njen rad u tim predmetima.
Iz MANS-a su naglasili da građani imaju pravo da znaju kako funkcioneri stiču imovinu i da li je prijavljuju u skladu sa zakonom, a portal Imovinafunkcionera.me je alat koji tu kontrolu čini lakšom i dostupnom svima.&nbsp;
- Zato pozivamo medije i zainteresovanu javnost da koriste portal, dijele njegove sadržaje i šalju sugestije za dopunu baze, kako bi kontrola imovine funkcionera postala stalna i zajednička obaveza cijelog društva - poručili su iz MANS-a.

MANS pokrenuo portal na kojem su dostupni podaci o imovini funkcionera

Akademik DANU i predsjednik Crnogorske evropske partije (CEP) Novak Adžić oglasio se povodom godišnjice Podgoričke skupštine, ocjenjujući da je 26. novembar jedan od „najtragičnijih i najsramnijih datuma u istoriji Crne Gore“.
Adžić je poručio:
– Danas je dan odluka pravno ništavne Podgoričke skupštine 1918. godine, kada su srbijanski agenti i veleizdajnici Crne Gore brutalno zgazili i poništili državu Crnu Goru, kako je pisao hrvatski akademik Dušan Bilandžić.
U poruci naglašava da taj događaj u kolektivnom pamćenju Crne Gore ostaje simbol državnog rušenja, nasilnog ukidanja crnogorske suverenosti i potiranja nacionalnog identiteta.

Adžić: Podgorička skupština jedan od najsramnijih datuma crnogorske istorije

U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, večeras u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Ustavni sud sredstvo politicke trgovine &nbsp;
- Posljedice neizglasavanja sudija Ustavnog suda
&nbsp;- Zasto se ćuti na targetiranje iz skupštinskih klupa?&nbsp;
- Zbog čega Narodna biblioteka “Radosav Ljumovic” neće da objavi jotovanu verziju knjige Danila Burzana?&nbsp;
- Ima li nade za mir u Ukrajini bez ustupaka Moskvi?
Gost emisije večeras je Boško Jakšić, novinar i vanjskopolitički komentator.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Marina Ilić.

Informativna emisija 24 sata: Gost Boško Jakšić

Košarkaška reprezentacija Crne Gore novi ciklus kvaifikacija za Svjetsko prvenstvo počeće sjutra duelom sa Portugalom.
Utakmica u M:tel dvorani Morača počeće u 18 sati.
Crnogorsku selekciju tri dana kasnije očekuje gostovanje u Ploeštiju selekciji Rumuniji.
U toj grupi je i selekcija Grčke.
Najbolje tri selekcije iz B grupe plasiraće se u drugu fazu i ukrstiti sa selekcijama iz grupe A u kojoj su Španija, Ukrajina, Danska i Gruzija.&nbsp;
Iz druge faze tri selekcije iz grupe idu na Mundobasket, 2027. godine u Kataru.
Crnogorska selekcija novi ciklus počeće u podmlađenom sastavu, bez dosta igrača koji su prethodnih godina bili okosnica.
Neće biti Bojana Dubljevića, Nikole Ivanovića, Nemanje Radovića, Dina Radončića, kao i onim mlađih koji su otišli u NCAA ligu Davida Mirkovića, Luke Bogavca, Andrije Grbovića i Fedora Žugića.
Priliku da debituju imaće Maksim Brnović (17, Žalgiris), Vuk Ivelja (17, SC Derbi) i Đorđe Gulić (17, Milano).

Crnogorski košarkaši sjutra sa Portugalom

Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez saopštio je danas da je odbio dati saglasnost za slijetanje vojnog aviona Mađarske na Aerodrom Banjaluka, kojim je u BiH trebao doputovati mađarski ministar vanjskih poslova Peter Sijarto.
Helez je u objavi na društvenim mrežama naveo da je odluka donesena i zbog "izostanka jasnog obrazloženja zašto bi šef mađarske diplomatije u BiH dolazio vojnim, a ne civilnim avionom".
Ministar odbrane BiH, prema ovlaštenjima, odobrava prelete i dolete vojnih aviona preko i unutar teritorije BiH.
Naglasio je i da je Mađarska u kontinuitetu pružala otvorenu političku podršku Miloradu Dodiku, bivšem predsjedniku entiteta Republike Srpske i njegovim potezima koje je Helez ocijenio štetnim po suverenitet i teritorijalni integritet BiH.
- Godinama unazad, mađarski premijer Viktor Orbán i ministarSijarto pružaju otvorenu podršku Miloradu Dodiku u njegovim djelima koja potkopavaju suverenitet, teritorijalni integritet i cjelovitost Bosne i Hercegovine- naveo je Helez.
Istakao je da je njegova obaveza kao ministra odbrane da štiti ustavni poredak i zakonske države.
- Moja dužnost je da štitim ustavni poredak, zakone i interese Bosne i Hercegovine. Zbog toga sam donio odluku da ne odobrim ovaj let, sve dok se ne osigura potpuna transparentnost i poštovanje naše države- poručio je Helez.
Mađarska je ranije izjavljivala da ne priznaje presudu Suda BiH kojom je u avgustu Milorad Dodik osuđen na kaznu zatvora od godinu dana koju je novčano otkupio i zabranu obavljanja javne funkcije u trajanju od šest godina.
U danu kada je Helez odbio dati saglasnost mađarskom šefu diplomatije za dolazak u BiH vojnim avionom, Dodik se u Budimpešti sastao sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.
Sijartov dolazak je prije nekoliko dana najavio Dodik.
Mađarske vlasti od ranije gaje dobre odnose sa Dodikom, a zvanična Budimpešta blokirala je pokušaje Evropske unije da ga sankcioniše.
Prema podacima Ministarstva finansija BiH, Republika Srpska se 2022. godine zadužila kod mađarske EXIM Banke za 215,5 miliona eura, a krajem aprila 2025. dug entiteta prema toj banci iznosio je oko 112 miliona eura.
Dodik je u više navrata, nakon razgovora sa Orbanom, najavio kako će Mađarska preuzeti i projekte od čijeg finansiranja je odustala Njemačka zbog secesionističkih poteza vlasti u RS, no do toga nikada nije došlo.

Ministar odbrane BiH odbio slijetanje vojnog aviona kojim je šef mađarske diplomatije trebalo da stigne u Banjaluku

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović će sjutra posjetiti Pljevlja gdje će u Domu kutlure sa početkom u 14 sati održati sastanak sa građanima.
Kako se navodi u saopštenju, predsjednik države će iskreno i otvoreno razgovarati o onome što je najvažnije za svakog u Pljevljima: kako da živimo bolje, sigurnije i dostojanstvenije u svom gradu.
- Na sastanku sa Predsjednikom u Pljevljima želimo da razgovaramo o važnim pitanjima za građane: kako do novih i boljih poslova, ostanku mladih na sjeveru, privlačenju investicija i izgradnji nove infrastrukture, unapređenju obrazovanja i zdravstva, te ubrzanje evropskog puta Crne Gore - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Pozivaju građanke i građane na radni sastanak sa Milatovićem kako bi dogovorili šta možemo da uradimo za bolji život svakog čovjeka u Pljevljima.

Milatović za sjutra zakazao sastanak sa građanima Pljevalja

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić optužio je specijalnog tužioca Miloša Šoškića da je "otuđio" skaj materijal iz kancelarije Saše Čađenovića.
-To je bilo 2021. godine, cilj je bio da se Čađenović optuži za skrivanje i utre put da je postao član kriminalne organizacije - kazao je Katnić.
Njegov branilac, advokat Ljubomir Raković kazao je da Katnić naveo da u spisima predmeta postoje dokazi iz kojih proizilazi da je Saša Čađenović bio jedini kome je dostavljen obavještajni paket Europola i da su se ti podaci nalazili u njegovoj kancelariji odakle su i otuđeni s ciljem da se dostave određenim medijima, što je i učinjeno.
- Katnić je zatražio da se u svojstvu svjedoka sasluša glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i da se izjasni o curenju svih skaj komunikacija i njihovom objavljivanju u medijima, što je bio razlog za prekid saradnje fracuskih nadležnih organa sa Specijalnim državnim tužilaštvom Crne Gore - kazao je Raković.
On je dodao da je Katnić &nbsp;istakao da je tužilac Šoškić bio taj koji je dostavio podatke određenim medijima u Crnoj Gori, da bi mu na taj način nanio štetu i pripremio teren za njegovo hapšenje.

Raković: Katnić je ukazao da je Šoškić otuđio skaj komunikacije iz Čađenoviće kancelarije, dao ih medijima i tako pripremio teren za hapšenje

Bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katnić niko nije mogao da bude šef, niti da izdaje naređenja - kazao je u Višem sudu nekada prvi čovjek Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić.
On je ovo odgovorio na pitanje nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koji se, optužnicom SDT-a, tereti da formirao kriminalnu grupu čiji je član navodno bio Katnić. U ovom postupku sudi se i suspendovnom specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću. Oni se terete da su svoje službene položaje podredili kavačkom mafijaškom klanu.
Svjedok Radonjić kazao je da Katnića poznaje od 2016. godine i da "subjektivno ne može da doživi da je Katniću &nbsp;neko šef".
- Njemu niko ne može da izdaje naređenja..Ne može ni u porodici da mu bude šef - to je moje mišljenje kazao je Radonjić.
On je bio kategoričan da nikada od Katnić nije dobio neki nezakoniti nalog, da neku osobu ne procesuira ili da neko treba da bude privilegovan.
- Svakodnevno sam imao komunikaciju sa njim. Upravo je on forsirao da prikupljamo podatke, da se što više osoba obuhvati pretkrivičnim postupkom - kazao je Radonjić.
Objasnio je da kada je formirano Specijalno policijsko odjeljenje - 2016. bilo 20 službenika i da su 2018. godine proširili tim sa još deset službenika.
Formiranjem Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala na čijem čelu je bio Zoran Lazović, prema riječima svjedoka, dobili su veliko pojačanje u borbi protiv organizovnog kriminala.
U tom sektoru su, kako kaže Radonjić, bili najbolji i najiskusniji operativci &nbsp;među kojima su Milorad Žižić, Dejan Knežević...
Na pitanje Katnićevog branioca, advokata Ljubomira Rakovića svjedok je kazao da 2017/2018. nijesu raspolagali informacijama da je Ljubo Milović član kavačke kriminalne grupe.
Radonjić zna da je Milović bio policajac i da je čuo da ima neke konekcije sa Rusima u "vezi nepokretnosti i da posreduje u kupovini banke".
-Imao sam kontakte sa mnogim rukovodioca stranih službi i nikada nijesam dobio informaciju o Miloviću - kazao je Radonjić.
Nakon promjene vlasti kada je ušao u uži zbor za direktora policije Radonjić je naveo da nije "odgovarao određenim strukturama i malo po malo su ga izolovali i poslali kući".
On je na pitanje Lazovića kazao da se bivši pomoćnika direktora nikada nije interesovanje ni za jedan predmet.
- Kolega Lazović se nije miješao u rad SPO, niti je bila ugrožena autonomija koju sam imao sa SDT-om. &nbsp;Pojedini prije njega su znali da budu "napadni" - rekao je Radonjić.
Za Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, kako je naveo, prvi put je čuo kada su stigli u Crnu Goru. Nije imao saznanja da su u našoj državi počinili krivično djelo.
- Tokom moga rada imao sam stalne kontakte sa starješinama iz bezbjedbosnog sektora iz Srbije i nikada mi ih nijesu pomenuli - istakao je Radonjić.
On je dodao da je spriječena njihova likvidacija i da je ta akcija vođena profesionalno uz konstataciju " da nema što da doda, niti da oduzme".
- Rukovodilac akcije je bio iskusni operativac Milorad Žižić - kazao je Radonjić.
Nekadašnji službenik SPO i bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti Cetinje Dalibor Šaban je ispričao da ga je Radonjić obavijestio da je u SPO došla osoba koja ima saznanja o organizovanim kriminalnim grupama.
U prostorije je došao Ivan Milović i, prema riječima Šabana, ispričao je da se osjeća ugroženo od grupe sa kojom je ranije sarađivao.
- Iznio je neke informacije o krijumčarenju droge u Crnoj Gori i to je bilo ono što je on čuo, u čemu nije učestvovao. Lično je, kako je naveo učestvovao u krivičnim dijelima u Francuskoj - ispričao je Šaban.
Kada su završili razgovor Šaban je o tome obavijestio Radonjića koji je dao nalog za mjere tajnog nadzora za Ljuba Milovića, Ivana Stamatovića i Miloša Mišurovića.&nbsp;
Te mjere nijesu dale rezultat jer, prema riječima svjedoka, nijesu dovele do osnovane sumnje da je neko počinio krivično djelo.
Šaban je ukazao da su se francuski istražitelji interesovali za krivična djela počinjena na njihovoj teritoriji i Ivanu Miloviću je bio ponuđen status svjedoka saradnika ali je "odustao od svega".
Šaban je odgovarajući na pitanje Lazovića kazao da nikada nije čuo da se bivši pomoćnik direktora interesovao za bilo koji predmet ili da je nekog pokušao privilegovati.
Svjedok Zdravko Nedović, koji je radio na imanju porodice Lazović u Bijelom Polju, potvrdio navode Lazovića da je imanje u Bijelom Polju naslijedio od oca 2012. godine.
Na tom imanju Nedović je radio fizičke poslove za dnevnicu od 20 eura. Uzgaja se povrće, a od šljiva i jabuka, kako je ispričao, pekli su veliku količinu rakije, a držali su i ovce, kokoške i svinje.
- Sve fizičke poslove tokom vikenda i praznika Lazović je radio sa mnom - ispričao je Nedović.
On je na pitanje advokata Nikole Martinovića rekao da bude oko 38 tona šljiva i 20 tona jabuka i da se od tog voća peče rakija.
Martinović je konstatovao da je samo od prodaje rakije mogao prihodovati od 20.000 do 80.000 eura u posljednjih 10 godina.
Suđenje se nastavlja 2. decembra kada će svjedok Radonjić odgovarati na pitanja Katnića. Sudija Veljko Radovanović kazao je da će pozivi za saslušanje biti poslati Sanji Jovićević i Nikoli Janičiću.

Radonjić: Katniću niko nije mogao biti šef, nikada od njega nijesam dobio nezakoniti nalog

,,Dvadeseti novembar je jedan od najtragičnijih dana u Pljevljima i zbog poštovanja prema civilnim žrtvama i njihovim porodicama, ne prisustvujem Danu opštine“. Ako ste povjerovali da je ovu rečenicu izgovorio neki Pljevljak, u namjeri da podsjeti na tragično vrijeme Drugog svjetskog rata kada su, prvo Italijani i četnici, a potom Njemci, četnici i balisti, činili zločine – nijeste pogodili. Opet, ako ste pomislili da se danas javno prisjetio mučne ‘43. godine kada su četnici Pavla Đurišića i Draže Mihailovića u pljevaljskom srezu za samo četiri krvava februarska dana ubili 678 ljudi, uglavnom muslimana - od čega dvjesta đece u dobi do osam godina – opet ste pogriješili. Citat s početka je ponosno vlasništvo Daria Vraneša, predsjednika opštine Pljevlja. Iako je prethodne dvije godine uredno obilježavao Dan opštine, Vraneš je ove naprasno ustanovio da mu je Dan oslobođenja od fašista i njihovih slugu - i mučan i tragičan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951" data-rendition-name="original" width="1000" height="660" loading="lazy" alt="VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine "> <figcaption>VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ANTIFAŠISTIČKA I PROFAŠISTIČKA CRNA GORA I još se, veli Vraneš, njegovim obilježavanjem prave podjele u narodu. Ali ne na nacionalnoj ili vjerskoj osnovi, kako lažno govori Vraneš. Dan oslobođenja Pljevalja pravi podjelu na one koji podržavaju antifašizam i one koji bi da vaskrsavaju fašizam; pravi razdjelnicu između dobra i zla.&nbsp; Dario Vraneš ne krije da je na ovoj drugoj, mračnoj strani, na strani četničkih koljača. I valjda je zato u kabinetu, odmah iza svoje fotelje, postavio statuetu Draže Mihailovića, da svima pokaže kome se divi i za što se zalaže. Da mu može biti, vjerovatno bi u zgradu opštine - ili možda ispred zgrade - postavio i onaj veliki kip četničkog koljača Pavlja Đurišića.&nbsp; Sramota je današnje Crne Gore da je na čelu Pljevalja, jednog od najvećih crnogorskih gradova, čovjek koji ne poštuje sjene boraca koji su pali u borbi protiv fašizma i nacizma tokom Drugog svjetskog rata; junaka koji su svijetu pokazali snagu crnogorske zvijezde petokrake... Ali, to je crnogorska realnost: u vrhu vlasti, ne samo Pljevalja, ne samo Nikšića, već države Crne Gore nalaze se ljudi koji ne poštuju ni crnogorski 13. jul, ni vrijednosti antifašističke Crne Gore iz Drugog svjetskog rata. Niti žele da poštuju crnogorsku istoriju. POČASNA STRAŽA NA STRAŽICI&nbsp; ,,Pred veličinom vaše žrtve, pred zamahom vašeg pregnuća, mi savijamo naše borbene zastave i kažemo: vječna vam hvala drugovi.“ Tako je 21. decembra 1941, samo dvadeset dana nakon traumatične Pljevaljske bitke Glavni štab Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda za Crnu Goru i Boku odao pomen palim borcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38" data-rendition-name="original" width="512" height="615" loading="lazy" alt="U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici "> <figcaption>U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Dvije decenije kasnije, 1961. godine, na Stražici iznad Pljevalja otvoren je Spomenik palim borcima u Plјevalјskoj bici ali i svim žrtvama fašističkog terora tokom Drugog svjestkog rata. U centralnoj prostoriji spomenika na Stražici, nalaze se dva velika mozaika, koje su zajedno izradili čuveni crnogorski slikari Aleksandar Aco Prijić i Branko Filo Filipović, a na spoljnom zidu kripte, sa desne strane od ulaza nalazi se monumentalni bronzani reljef, poznatog crnogorskog vajara Draga Đurovića. A u bronzanom sarkofagu u kripti su posmrtni ostaci posmrtni ostaci 412 osoba stradalih od ruku fašista i domaćih kolaboranata. Zar je moguće da - osamdeset i četiri godine od Pljevaljske bitke, osam decenija od 9. maja 1945, Dana pobjede - prvi čovjek Pljevalja ne zna da taj Spomenik na Stražici nije samo počast partizanima, već simbol pobjede nad fašizmom? PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE Ali, nije ovđe riječ o nepoznavanju istorijskih fakata. Dario Vraneš - koji ima odlične pozicije i kod Andrije Mandića u Podgorici i Aleksandra Vučića u Beogradu - dobro zna što radi i zbog čega besprizorno ignoriše istorijske istine. Na djelu je svjesni, planirani istorijski revizionizam. Ne samo čelnika Pljevalja i funkcionera Mandićeve stranke, već najvećeg dijela parlamentarne većine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81" data-rendition-name="original" width="2560" height="1706" loading="lazy" alt="PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović "> <figcaption>PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  To je igranje po taktu velikosrpskog projekta u kojem nema mjesta za partizane, za antifašizam i, uopšte, za slobodarsku, građansku Crnu Goru. U osnovi tog imperijalnog programa je velikosrpski nacional-šovinistički projekat, uobličen u programskom dokumentu ,,Homogena Srbija" Stevana Moljevića. Koji je opet izveden iz onog ,,Načertanija“ Ilije Garašanina, nacrta spoljne, ali prvenstveno nacionalne imperijalne politike Srbije. I koji je osnova ovog što se danas nad Crnom Gorom sprovodi – kroz maligni ruski i srpski uticaj: obezličenje crnogorskog identiteta da bi se Crna Gora uklopila u projekat ,,Ruskog mira“, odnosno ,,Srpskog sveta“. Nije to novost: velosrpski projekat podrazumijeva pokornu Crnu Goru, Intrigantno je, međutim, ćutanje ljudi iz vrha Evropske unije. EVROPSKA (NE)DOSLJEDNOST Da, djeluje čudno ta evropska šutnja. Državu, u kojoj većina u vlasti koketira sa klerofašizmom; u kojoj popovi sve manje propovijedaju, a sve više zapovijedaju; državu koja je postala zavisna od politike Beograda i Moskve - ovakvu Crnu Goru - Evropa žuri da primi u naručje. Po svaku cijenu, i ne pitajući za cijenu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531" data-rendition-name="original" width="1024" height="538" loading="lazy" alt="VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije "> <figcaption>VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I zaista liči na političku farsu kada komesarka za proširenje Marta Kos poručuje, sjedeći pored crnogorskog premijera Milojka Spajića, da je Crna Gora tako mala država da se njen ulazak u Evropsku uniju – i neće osjetiti. ,,Znate li koliko je mala Crna Gora? Kao trećina Beča, kao Tuluz ili Štutgart. Naravno da možemo da integrišemo Crnu Goru i bez velikih reformi“, poručila je Kos protekle sedmice na Forumu o proširenju u Briselu. Ali, nije bila farsa; niti se komesarka šalila. Već je poslala jasnu poruku: ubacićemo vas u Uniju kakvi kod da budete, kakve god klerofašističke ideje bile dominantne u Crnoj Gori. Mučna je to poruka za Crnu Goru. Jer, na kraju te evropske balade ispada da su Vraneš i družina na vlasti koja glorifiuje četnike, kvislinge iz Drugog svjetskog rata - u pravu kada revidiraju istoriju, kada veličaju ratne zločince i naciste – jer sve to nije prepreka na putu za Evropu?! Ispada da je evropskoj birokratiji potrebna Crna Gora, kakva god bila, samo da bi štrikirali sebi jedan uspjeh u evropskim integracija. Baš mučna poruka iz Brisela.&nbsp;

Sprem’te se, sprem’te – Evropa vas zove

Predsjednik Skupštine još jednom je politički nadigrao svoje koalicione partnere, pa sada to treba opravdati pred evropskim partnerima, koje ubjeđuju da je Andrija Mandić dio rješenja i da s njim Crna Gora može da dođe pred sama vrata EU. To je komentarišući reakcije, nakon što je u Skupštini Crne Gore izabran samo jedan od troje predloženih sudija Ustavnog suda, kazao poslanik i potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković.
- Predsjednik države i ministarka evropskih poslova djeluju kao svojevrsni krizni menadžment, jer i jedno i drugo su potpuno svjesni šta se danas desilo, kazao je on u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E.&nbsp;
Poslanici u Skupštini Crne Gore u drugom pokušaju su izabrali samo jednog sudiju Ustavnog suda - Jovana Jovanovića. On je dobio podršku 50 poslanika, što je bilo više od potrebne tropetinske većine. Kandidatkinje Mirjana Vučinić i Mirjana Radović nijesu dobile dovoljno glasova - za Vučinić je glasalo 47, a za Radović 45 poslanika.&nbsp;
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, uz čestitku Jovanu Jovanoviću na izboru za sudiju Ustavnog suda, na društvenoj mreži X napisao je da je riječ o djelimičnom pomaku i podsjetio da Sud i dalje nije kompletiran.
Izborom Jovanovića za sudiju Ustavnog suda spriječena je blokada, ali Sud ostaje u nepotpunom sastavu. To je na istoj mreži napisala ministarka evropskih poslova Maida Gorčević i navela da osim što je imenovanje nužno za funkcionalnost Ustavnog suda, njim se ispunjava i preporuka iz izvještaja Evropske komisije.
Jovanovića i Radović predložio je Ustavni odbor, dok je Vučinić kandidovao predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Opozicija je kritikovala promjenu redosljeda glasanja, smatrajući da postoji osnovana sumnja na političku trgovinu, jer se o Vučinić glasalo na kraju iako je predložena pet mjeseci prije ostalih.&nbsp;
Takav rezultat glasanja u Skupštini, smatra Vuković, je posljedica političke trgovine koja je trajala danima.
Kada god trguju konstituenti vlasti najbolje prolazi predsjednik Skupštine Andrija Mandić i njegovi politički saborci, kaže Vuković i dodaje da je ono što je prethodilo glasanju o sudijama Ustavnog suda djelovalo gotovo karikaturalno, jer je promijenjen redoslijed po kojem su poslanici trebali da se izjašnjavaju.&nbsp;
- Umjesto o gospođi Vučinić izjašnjavali smo se o gospodinu Jovanoviću za kojeg se kaže, nemam pouzdane informacije, da je bio favorit gospodina Mandića i nekadašnjeg DF-a. I on je dobio podršku, a onda za ostale kandidate nije bilo dovoljno glasova, iako se danas u Skupštini moglo čuti da je to sve u principu dogovoreno. Još jednom se pokazalo koliko je Andrija Mandić nepouzdan politički partner Milojku Spajiću. O Jakovu Milatoviću da ne govorimo i koliko se njih dvojica zapravo loše snalaze u tim političkim igrama - rekao je Vuković.
Vjeruje da je Crna Gora, kao država koja je favorit za članstvo u Evropskoj uniji, danas poslala lošu poruku, jer to što se desilo u Skupštini, kako kaže, evropski partneri nijesu očekivali.&nbsp;
Vuković podsjeća da nije slučajno što se sudije Ustavnog suda prvo biraju dvotećinskom većinom, a onda tropetinskom. Namjera zakonopisca je bila, kako objašnjava, da se obezbjedi potreban stepen saglasnosti vlasti i opozicije.
Ukazuje da je danas vlast procijenila da ima dovoljnu većinu i da nema potrebe da opozicija bude uključena u izbor sudija Ustavnog suda.&nbsp;
- Nije bilo nikakvog dogovora, nije bilo kontakta sa nama vezano za ovo dvoje kandidata za sudije Ustavnog suda. Jasno i nedvosmisleno smo rekli, bez obzira na njihove biografije, da nećemo dati legitimitet takvom procesu. Ispostavilo se da i taj nivo uvjeravanja koji su dali jedni drugima nije bio dovoljan da se zaokruži proces - istakao je Vuković.
Naglašava da je opozicija već informisala evropske partnere da neće biti dio te, kako je naziva, šarade, koja se očekivano završila.&nbsp;
Evropska unija je, vjeruje Vuković, odlučila da primi Crnu Goru u svoje članstvo, što bi bila dobra vijest da je crnogorsko društvo zrelo da taj proces doživi kao šansu za dalji napredak.
- Plašim se da mi imamo situaciju druge vrste u Crnoj Gori da se takva nikad snažnija, bezrezervna, nedvosmislena podrška naših međunarodnih partnera zloupotrebljava. S jedne strane EU nas gura u članstvo, a sa druge strane oni koji bi trebalo da nose najveću odgovornost za taj proces u državi se bave zloupotrebama instituta borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala - istakao je Vuković.