Članovi opozicije u Odboru za ekonomiju, finansije i budžet pisali su ambasadoru Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johanu Satleru ukazujući da je većina za člana Senata Državne revizorske institucije (DRI) predložila kandidata koji za to ne ispunjava zakonske uslove.
- Zbog važnosti jačanja nezavisnosti i profesionalnog integriteta Državne revizorske institucije, a u kontekstu poglavlja 32, važno je istaći da je parlamentarna većina na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet predložila za člana Senata DRI osobu koja ne ispunjava zakonske uslove za navedenu poziciju (član 32 Zakona o DRI - položen ispit za državnog revizora i najmanje 10 godina radnog iskustva ili najmanje 10 godina radnog iskustva u obavljanju odgovornih poslova u javnim finansijama) - precizirali su predsjednik i članovi Odbora Boris Mugoša, Nikola Rakočević, Mihailo Anđušić, Nikola Milović i Miloš Konatar.
Oni su podvukli da se tako pravi se ozbiljan presedan gdje se u veoma važnoj instituciji na EU integracionom putu predlažu ljudi koji ne ispunjavaju zakonske uslove.
Ovo će, decidni su oni, imati ogromne posljedice na rad navedene institucije ali i na vladavinu prava i meritokratiju kao ključne temelje demokraskog napredovanja Crne Gore.
- Rasprava i glasanje na plenumu o predloženom kandidatu je u ponedjeljak, pa se nadamo da će svako iskoristiti svoj profesionalni integritet kako bi se zaustavili navedeni protivzakoniti i antievropski postupci - ukazali su oni.
Podsjećaju da su u poslednjih godinu i po dana imenovana dva člana Senata DRI i da prilikom njihovog imenovanja, kao i prilikom predlaganja ovog sada kadidata, većina nije našla za shodno da obavi razgovor sa opozicijom.
- U ovom aktuelnom slučaju, problem je još veći jer kandidat ne ispunjava zakonske uslove što će osim urušavanja integriteta DRI imati za posljedicu i žalbe kandidata koji su se javili na Javni poziv - jasni su u opoziciji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Politika

Opozicija pisala Satleru: Većina predložila za člana Senata DRI kandidata koji ne ispunjava zakonske uslove

Ministar pravde Poljske iz doba vladavine populističke stranke Pravo i Pravda (2015-2023), Zbignjev Žobro, ostao je danas bez poslaničkog imuniteta i odgovaraće pred sudom za 26 tačaka optužnice za pronevjeru novca iz državnog Fonda pravde za žrtve zločina koji je preusmjerio u političke kampanje prethodnih vlasti.
Poljsko tužilaštvo optužilo je bivšeg ministra da je organizovao zločinačku grupu pri Ministarstvu pravde da sistematski izvlači novac, oko 36 miliona eura, iz tog državnog fonda koji je trebalo da pomaže isključivo građane, žrtve zločina u Poljskoj.
Među 26 učinjenih djela je i kupovina izraelskog špijunskog softvera Pegaz od sredstava Fonda koji je umjesto za razotkrivanje terorista i kriminalaca prethodnim vlastima poslužio za špijuniranje aktivista opozicije i nekih novinara, a posredno, preko njihovog advokata, prisluškivana je i porodica sadašnjeg premijera Donalda Tuska.
Optužnica bivšeg ministra tereti da je uz pomoć svojih potčinjenih, prije svega svog zamjenika Marćina Romanovskog koji je uoči hapšenja pobjegao u Mađarsku i tamo dobio azil, intervenisao u tenderima za dodjelu sredstava i namještao ih da novac dobiju subjekti koji na to nemaju prava i da se novac kasnije upotrebi za kampanje tadašnje vlade.
Između ostalog, od pomoći koja je trebalo da služi žrtvama zločina kupovani su noževi i pribor za kola seoskih domaćica, a milion eura dobio je i bivši istjerivač đavola, katolički sveštenik koji je pod maskom centra za pomoć žrtvama zločina preko svoje fondacije Profeto opremao TV studija za novu privatnu televiziju poljskih populista Jaroslava Kačinjskog.
Tužilaštvo kao dokaze u prilog optužbama ima i izvještaj Nacionalnog revizorskog tijela koji potvrđuje mahinacije, kao i svjedočenje bivšeg direktora Fonda pravde Tomaša Mraza koji sarađuje sa policijom i dobio je status krunskog svjedoka.
Da Žobro bude uhapšen glasala su 244 poslanika u poljskom parlamentu, dok je njih 198 bilo protiv. Njegovo hapšenje je trenutno neizvodljivo jer se Žobro krije u Budimpešti.
Poslanici su glasali za svaku od 26 optužbi za krivična djela i zloupotrebu službenog položaja pojedinačno.
U Mađarsku je Žobro otišao na međunarodnu konferenciju, ali je produžio boravak, a u zaštitu ga je uzeo lično mađarski premijer Viktor Orban koji je optužio poljskog premijera Donalda Tuska da organizuje politički lov na vještice i da se sveti sadašnjoj opoziciji.
I Zbignjev Žobro je optužio Tuska da se ponaša kao autoritarni lider, što je učinio povodom Tuskovog kratkog komentara na društvenim mrežama da političari iz Prava i Pravde treba da polažu račune za zloupotrebe javnog novca "ili sjede u zatvoru ili u Budimpešti".
Zbignjev Žobro bio je prošle sedmice povod za žestoke međusobne optužbe Tuska i Orbana preko medija i društvenih mreža.
Lider opozicione stranke Pravo i Pravda Kačinjski optužio je Tuska i sadašnje vlasti da hoće da ubiju bivšeg ministra zato što je Žobro obolio od raka i liječi se, a ako bi ga poslali u zatvor to bi navodno bila sigurna smrt.
Sa tim se, međutim, slaže i bivšeg ministra brani svega 18 odsto Poljaka. A 55 odsto ispitanika u prošlonedjeljnoj anketi dnevnika Žečpospolita smatra da Žobro mora da se vrati u Poljsku i da odgovara pred sudom kao i svaki drugi građanin Poljske.

Bivši poljski ministar pravde ostao bez imuniteta: Izvlačio novac iz državnog fonda, prisluškivao protivnike...

Potpredsjednik Vlade za vanjsku politiku Filip Ivanović naredne godine očekuje još jaču borbu protiv organizovanog kriminala i naročito visoke korupcije, ali i presude u slučajevima koji su već pokrenuti.&nbsp;
Komentarišući izvještaj Evropske komisije, Ivanović za TVCG naglašava da je Crna Gora ocijenjena kao funkcionalna demokratija, u kojoj Vlada funkcioniše u stabilnom okruženju.
Godišnji izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori može se tumačiti kao dobar uvod u uspješnu međivladinu konferenciju u decembru, ali i kao mapa puta svega što treba da bude urađeno kako bi se pregovori okončali do kraja 2026, kaže za TVCG potpredsjednik Vlade za vanjsku politiku Filip Ivanović.
- Ono što bih posebno istakao iz ovog izvještaja jeste da je Crna Gora ocijenjena kao funkcionalna zrela demokratija, da je rečeno da vlada funkcioniše u jednom stabilnom političkom okruženju, da parlament ima svoju kontrolnu ulogu da živimo u okruženju, odnosno u okolini medijskog pluralizma, tako da sve su to neke dobre ocjene koje smo dobili uz naravno određene preporuke u nekim poljima koje treba da ispunimo i da napravimo još veći napredak u toku 2026. godine - naglasio je Ivanović.
Najvažniji zadaci ostaju vladavina prava i borba protiv organizovanog kriminala i korupcije.
- Tu smo dobili određene pohvale, ali smo dobili i određena očekivanja. Tako da ono što bih ja rekao jeste da u toku naredne godine očekujemo još žešću borbu protiv organizovanog kriminala i naročito visoke korupcije, ali i očekujemo da vidimo određene definitive presude u slučajevima koji su već pokrenuti. I mislim da ukoliko se ta preporuka ispuni, da smo onda na dobrom putu da ispunimo sva mjerila iz tih poglavlja - kazao je Ivanović.
Komentarišući mimoilaženja na relaciji vlast opozicija, a ponekad i unutar vladajuće većine, Ivanović kaže da se dijalogom došlo do rješenja, te da je sada važno dogovoreno i sprovesti u djelo.
- Napomenuo bih da smo sproveli, odnosno usvojili, jedan dobar i vrlo važan dio izborne reforme, što je bilo pitanje koje se provlačilo godinama i nije bilo moguće da se riješi. Mi smo došli do rešenja, tako da mislim da je to jedan dobar način na koji treba rešavati ta pitanja i ukoliko bude bilo dobre volje kao što je bilo do sad, i sa strane vlasti i sa strane opozicije, ne vidim da bi ta neka mimoilaženja mogla da nas skrenu sa ključnog cilja iduće godine - naglašava porpredsjednik Vlade.
A jedan od urgentnih ciljeva do tada je i usaglašavanje vizne politike, u kojoj ima još dosta posla. Ivanović zaključuje da je potpuno usklađivanje ne samo obaveza, već i obećanje vlade Crne Gore, koje će se do zavetka pregovora sasvim sigurno i ispuniti.

Ivanović: Naredne godine još jača borba protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije

Strukture koje upravljaju crnogorskim vlastima - BIA i Crkva Srbije, učiniće sve da Crna Gora ne postane članica Evropske unije, ocijenio je politički analitičar Danilo Kalezić.
On je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, ukazao da je izvještaj Evropske komisije (EK) pozitivan, ali da postoje detalji koji nijesu dovoljno medijski propraćeni, a da predsjednik i premijer Crne Gore biraju da o tome ne govore. 
- Samo da pomenem onaj podatak koji treba da zabrine svakog odgovornog građanina Crne Gore, da je stopa nezaposlenosti među mladima 30 odsto i više. Skoro trećina radno sposobnih mladih u Crnoj Gori ne radi. Imamo takođe i vrlo eksplicirane kritike prema situaciji u sudstvu i tužilaštvu. Neodgovornost sudstva, nespremnost da isporuči sve ono što su obaveze iz poglavlja 23 i 24 - dodaje Kalezić.
Podsjeća i na detalj iz izvještaja koji se odnosi na Javni servis.
- Koji je u suštini paradigma svega onoga što se dešava u Crnoj Gori od litijaške kontrarevolucije, a tiče se stanja u Javnom servisu. Evropska komisija vrlo precizno notifikuje problem sa onim što je jedna vrsta kafkijanskog spora u kome konstantno dobijamo presude sudova različitih instanci, a direktor Raonić je i dalje na svojoj poziciji u svojoj fotelji i uređuje Javni servis - rekao je Kalezić.
Smatra da se u izvještaju EK kritikuje ekonomski populizam koji je PES donio, jer Crna Gora ne može da servisira tekuće obaveze iz onoga što su tekući prihodi.
Ukazuje da se građani osim sa klerikalizmom suočavaju i sa desnim ekonomskim populizmom, čega bi, ističe on, trebalo da sjete kad budu sljedeći izbori. 
- Stopa nezaposlenosti eksponencijalno raste, Crna Gora nema direktnih stranih investicija, a to je sve posljedica desnog ekonomskog populizma koji se mahom vezuje za PES. Nažalost, cijenu te politike neće da plati ni komesarka Kos ni bilo ko u Briselu, već građani Crne Gore. Ne treba gledati daleko u budućnost pa da možemo da anticipiramo da će, ako se ništa ne promijeni u vođenju javnih finansija, Crna Gora vrlo brzo morati da se obrati i MMF-u za jednu vrstu pomoći, a to sa sobom povlači i takozvanu šok terapiju - otpuštanje u javnom sektoru, rezanju plata, a kad smanjujete plate iz tog razloga ne znači da nužno smanjuje inflacija, tako da se suočavate sa duplim problemima - istakao je Kalezić.
Vjeruje da je izvještaj Evropske komisije entuzijastičan sa namjerom da navede crnogorske vlasti da ispune bar tehnički dio pristupa. te da zato nijesu spomenute ni preporuke Venecijanske komisije i selektivnost tužilaštva.
- Sudska grana vlasti nije dovoljno ažurna da isporuči ono što je njena ustavna obaveza i mislim da kada Evropska unija potencira taj dio, ona potencira i onaj dio rada sudsko tužilačkog aparata u širem smislu.Oni poručuju vrlo diplomatski biranim riječima da morate sistem da postavite na taj način da jedan sudsko tužilački postupak ima svoj početak i kraj. Mi unazad godinama, najviše od’21/22. kad je Dritan Abazović protivno preporukama Venecijanske komisije kidnapovao tužilaštvo, imamo početak procesa, a nijedan od tih procesa nema svoj kraj,a ako ima svoj kraj onda taj kraj plaćaju građani kroz odštete ljudima koji su bili predmet istraga - naglasio je Kalezić.
Govoreći o protestima građana građana Cetinja koji već deset mjeseci svakodnevno traže odgovornost, za dva masovna ubistva, Kalezić kaže da se pouzdano ne zna da li načelnik Goran Jokić smijenjen ili je otišao u penziju, jer se prvaci stranke koja upravlja bezbjednosnim sektorom i premijer ne oglašavaju i informišu javnost o tome šta se dešava u tom sistemu. 
- Nije ni u jednoj zemlji mala stvar kad vi smijenite drugog, ili trećeg čovjeka policije, to gospodin Jokić jeste. Premijer Spajić se ponovo, po ko zna koji put, povlači pred ucjenama, pritiscima tandema Bečić - Bogdanović i ponekad Šaranović, kako bi sačuvao privid političke stabilnosti. Ali, više nije problem u njima dvojici ili trojici, sad je problem u njemu, jer ako ovo društvo nije u stanju da sankcioniše nešto što je najveća tragedija, masakr neviđenih razmjera i za puno veće sisteme, tada se postavlja pitanje koja je poenta postojanja bio koje institucije u Crnoj Gori - pita Kalezić.
Neredi nakon incidenta na Zabjelu su, smatra on, pokazna vježba BIA-e, Crkve Srbije, paravojnih, paramedijskih i obavještajnih struktura.
- To je poruka Crnoj Gori šta ćemo da uradimo sa njom ako nastavi da korača nekim prividnim ili manje prividnim evropskim putem. Kroz ovu situaciju gdje je od početka do kraja bila vrlo koordinisana režija, iz koraka u korak, od načina kako je o tome izvještavano, preko načina na koji su to njihovi dežurni analitičari, botovi, mreže trolova plasirali taj događaj, pa onda do reakcije sistema. Radi se o pokaznoj vježbi onog što su te službe u stanju da urade i koliko brzo mogu da aktiviraju onu nagomilanu mržnju koja postoji u našem društvu, a koja se nikad nije do kraja adresirala - zaključio je Kalezić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dox5ukie2At8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kalezić: Predsjednik i premijer biraju da ne govore o detaljima iz Izvještaja EK koji bi trebalo svakog građanina da zabrinu

Proširenje Evropske unije (EU) je geopolitička i geoekonomska potreba, ali i ključni instrument transformacije evropskog kontinenta, kazao je glavni pregovarač Crne Gore sa Unijom Predrag Zenović.
&nbsp;On je, na Delfi ekonomskom forumu u Briselu, istakao da Crna Gora ulazi u završnu fazu procesa pristupanja sa jasnim ciljem da do 2028. godine bude spremna za članstvo.
Kako je kazao Zenović, za Crnu Goru pristupanje nije samo tehnički process, već državni projekat koji spaja ambiciju sa kredibilitetom, brzinu sa standardima i politiku sa vladavinom prava.
&nbsp;- Proširenje nije izbor između stabilnosti i integracije, već put ka stabilnosti kroz integraciju - poručio je Zenović na sesiji „Enlarging the Union: Regaining Momentum“.
On je poručio da je proširenje ključno za jačanje geopolitičke i geoekonomske pozicije EU, jer doprinosi kolektivnoj bezbjednosti, stabilnosti i otpornosti kontinenta.
Zenović je naglasio da proširenje zasnovano na zaslugama ostaje najbolji način da evropski poredak mira, napretka i vladavine prava transformiše zemlje kandidate i učvrsti povjerenje u proces koji nagrađuje rezultate i kredibilne reforme.
On je dodao da je Crna Gora odlučna da završi pregovore i spremi se za članstvo do 2028. godine.
&nbsp;Iz Ministarstva evropskih poslova su kazali da je ovogodišnji forum okupio vodeće evropske i međunarodne donosioce odluka i stručnjake koji su raspravljali o ključnim izazovima evropske politike, spoljne i bezbjednosne strategije, energetske tranzicije, ekonomskog rasta i industrijske otpornosti.
&nbsp;Kako su naveli, u okviru programa razmatrane su teme poput evropske spoljne politike u uslovima globalnih sukoba, energetske bezbjednosti, trgovinskih i demografskih izazova te nove dinamike procesa proširenja EU.
&nbsp;- Učešće glavnog pregovarača na forumu dodatno potvrđuje aktivnu i prepoznatljivu ulogu naše zemlje u evropskim debatama o budućnosti Unije, kao i posvećenost Vlade Crne Gore da državu uvede u završnu fazu evropskih integracija i učini je spremnom za članstvo do 2028. godine - navodi se u saopštenju.

Zenović: Proširenje EU kao geopolitička nužnost

Crnu Goru vidimo kao ozbiljnu državu i partnera koji pruža velike mogućnosti za investiranje - poručio je predsjednik Odbora direktora i izvršni direktor kompanije „Faminas Investment Group“ i "Exim Finance Dubai" Salah Al Naser na sastanku sa ministrom pomorstva Filipom Radulovićem u Dubajiu.
Oni su, kako je saopšteno iz resora pomorstva, razgovarali o mogućim investicijama u pomorski sektor Crne Gore, sa posebnim fokusom na saradnju u vezi AD Barska plovidba.
- Današnji sastanak jasno potvrđuje da je pomorski sektor Crne Gore privlačan za ozbiljne investitore - rekao je Radulović.
Planirano je, kako su naveli u saopštenju, da Vlada, odnosno resorno Ministarstvo, potpiše Memorandum o razumijevanju sa „Faminas Investment Group“ do kraja godine čim se za to stvore formalno-pravne pretpostavke.
- Ovaj korak predstavlja značajan podsticaj za unapređenje pomorskog sektora i jačanje ekonomskih veza između Crne Gore i UAE i u potpunosti je u skladu sa potpisanim međudržavnim sporazumima - naveli su u Minstarstvu pomorstva.
Investitor iz Dubajia pokazao je, prema njihovim riječima, interesovanje i za investicije u drugim sektorima o čemu će biti više razgovora tokom njegove posjete Crnoj Gori.

Radulović u Dubaiju: Pomorski sektor Crne Gore privlačan za ozbiljne investitore

Od ukupno devet pregovaračkih poglavlja koja će, prema planu, biti zatvorena do kraja ove godine, čak pet su bila pod direktnim rukovodstvom ministara iz Albanskog foruma, saopšteno je iz te političke organizacije.
Kako navode, ministar Nik Đeljošaj i njegov tim vodili su proces zatvaranja četiri poglavlja, dok je ministar Maraš Dukaj rukovodio jednim.
- Ovi rezultati predstavljaju jasan dokaz profesionalnosti, odgovornosti i kompetentnosti naših kadrova u Vladi Crne Gore, ali i njihovog ogromnog doprinosa evropskom putu države. Iza svakog uspjeha stoje timovi koji su predano radili da Crna Gora ostvari napredak ka članstvu u Evropskoj uniji - poručili su iz Albanskog foruma.
Iz Foruma su istakli da će ova politička grupacija nastaviti da djeluje odgovorno i odlučno, sa punim fokusom na evropske integracije i sprovođenje reformi koje doprinose jačanju institucija, vladavine prava i ekonomskog razvoja.
- Naš cilj ostaje jasan – da Crna Gora postane dio Evropske unije kao moderna, stabilna i demokratska država, u kojoj svi građani imaju jednake mogućnosti i prava - navodi se u saopštenju.
Albanski forum poručuje da će način i fokus njihovog djelovanja u narednom periodu biti „apsolutno drugačiji“, u skladu sa novim okolnostima, ali uz istu odlučnost i viziju da doprinos njihovih kadrova bude vidljiv, mjerljiv i prepoznat u evropskim procesima.

Albanski forum: Naši ministri nosioci ključnih rezultata u evropskim integracijama

Danas je prilikom održavanja sastanka šefova klubova odbornika u Skupštini Opštine Zeta u susret sledećoj sjednici skupštine došlo do napada na naše odbornike, prilikom čega su šefici kluba odbornika NSD-a Anastasiji Damjanović polomljena dva prsta i šefu kluba odbornika DNP-a Vesku Rašoviću nanijete teške tjelesne povrede u vidu krvnih podliva, hematoma i posjekotine u predjelu glave., saopšteno je iz koalicije Za budućnost Zete.&nbsp;
Iz te koalicije tvrde da je ničim izazvan na Rašovića nasrnuo predsjednik kluba odbornika DPS-a i bivši predsjednik opštine Dušan Radonjić.
- Na početku sastanka nasrnuo je na njega dok je ovaj sjedio i zadao mu više udaraca u lice zatvorenom šakom i zatim ga oborio na pod gdje je nastavio krvnički da ga udara. Prilikom razdvajanja povrijeđena je i odbornica Damjanović koja je pokušavala da razdvoji odbornika Radonjića koji je nasrnuo na predsjednika kluba DNP-a - ističu iz ZBZ. &nbsp;
Kako su naveli u saopštenju, očekuju hitnu reakciju nadležnih organa i pritvaranje Radonjića.&nbsp;
- &nbsp;Ovakvim osobama ne da nije mjesto u odborničkim klupama već ni na ulici. Pratićemo razvoj situacije, predsjednik kluba DNP-a je podnio prijavu policiji, konstatovane su povrede naša dva odbornika a u prilogu ćemo dostavitii dokumentaciju i očekujemo određivanje pritvora pomahnitalom Radonjiću zbog ovog gnusnog čina - zaključili su iz koalicije Za budućnost Zete.&nbsp;

Za budućnost Zete: Rašoviću nanijete teške povrede, hitno pritvoriti Radonjića

Na sastanku šefova klubova odbornika u Skupštini opštine Zeta došlo je do incidenta, kako "Dan" saznaje prvo verbalnog, a zatim i fizičkog kontakta između Veska Rašovića (DNP) i Dušana Radonjića (DPS).
Sastanak je prekinut, a Rašović je podnio prijavu policiji. Na pozive "Dana" Dušan Radonjić nije odgovarao, dok je Vesko Rašović poslao prijavu koju je predao policiji. 
On je dostavio i izvještaj ljekara.
U prijavi Rašović opisuje tok sastanka da se Radonjić pozdravio sa ostalim kolegama i kada je to htio da učini sa njim odbio je zbog ranijih nesuglasica. Rašović je citirao uvrede koje su jedan drugom uputili i tvrdi da je Radonjić nakon toga nasrnuo na njega. Odbornik Rašović tvrdi da je zadobio podlive na glavi.

Verbalni i fizički incident u SO Zeta prijavljen policiji

Predrag Radunović, kandidat za člana Senata Državne revizorske institucije (DRI), koji dolazi sa Univerziteta Crne Gore, prema tvrdnjama iz opozicije ne ispunjava zakonske uslove za tu funkciju.
Naime, Zakon o DRI propisuje da kandidat mora imati najmanje deset godina radnog iskustva na odgovornim poslovima u oblasti javnih finansija.
Opozicija tvrdi da Radunović ne ispunjava taj kriterijum, jer ima ukupno devet godina i osam mjeseci radnog iskustva, uz stručno osposobljavanje u trajanju od 12 mjeseci koje, prema njihovom tumačenju, ne može biti uračunato u zakonom propisano iskustvo.&nbsp;
Stoga, kako ističu, Radunović ne ispunjava osnovni uslov konkursa — najmanje deset godina iskustva na odgovornim funkcijama u javim finansijama.&nbsp;
Opozicija problematizuje kako se on našao na listi kandidata ako ne ispunjava uslove.&nbsp;
Nezvanično, pojedini izvori tvrde da je za Radunovićev izbor posebno zainteresovan rektor Univerziteta Crne Gore, Vladimir Božović.
Poslanik DPS-a Nikola Rakočević je na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet izjavio da „kandidat nema deset godina radnog staža, a ne deset godina iskustva na odgovornim funkcijama“, što ga, prema njegovim riječima, diskvalifikuje iz postupka javnog izbora.
- Posebno je problematično kako se neko uopšte mogao naći među kandidatima ako ne ispunjava uslove konkursa - naglasio je Rakočević.
Sličan stav iznio je i poslanik SD-a Boris Mugoša, koji je podsjetio da Zakon jasno propisuje deset godina iskustva na odgovornim funkcijama u javnim finansijama.

Miraš Dušević

Kandidatura za senatora DRI: U opoiziciji tvrde da Radunović ne ispunjava zakonske uslove

Bosnu i Hercegovinu je u prvih devet mjeseci ove godine posjetili 1,54 miliona turista, što je 0,2 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period.
Domaći turisti ostvarili su 1,5 odsto posjeta manje u odnosu na uporedni period, a strani 0,9 odsto više.&nbsp;
Turisti su za devet mjeseci ostvarili 3,22 miliona noćenja, što je 0,4 odsto više u odnosu na uporedni period. Domaći turisti ostvarili su 0,2 odsto noćenja manje, dok je broj noćenja stranih viši 0,6 dsto, prenosi Biznis.ba.
U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista bilo je 28,5 odsto, dok je učešće stranih turista iznosilo 71,5 odsto.
Najviše noćenja ostvarili su turisti iz Hrvatske, Srbije, Turske, Saudijske Arabije, Slovenije, Njemačke, Kine, te Sjedinjenih Američkih Država i Poljske, što zajedno čini 60,7 odsto ukupnog broja noćenja.
&nbsp;Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su preostalih 39,3 odsto noćenja.

BiH za devet mjeseci posjetilo 1,54 miliona turista

U naletu tornada kroz opštinu Rio Bonito do Iguasu, u brazilskoj saveznoj državi Parana, poginulo je najmanje pet ljudi, dok je oko 130 povrijeđeno, saopštile su lokalne vlasti.
Lokalna meteorološka služba saopštila je da je tornado prevrnuo automobile i oštetio kuće u Rio Bonito do Iguasu.&nbsp;
Spasilačka služba saopštila je da je, prema prvim izveštajima, 30 ljudi teško ili umjereno teško povrijeđeno, dok je oko 100 zadobilo lakše povrede, prenosi Tanjug.
Prema podacima Sistema za tehnologiju i praćenje životne sredine države Parana, vjetrovi u Rio Bonito do Iguasu, gradu sa 14 hiljada stanovnika, dostizali su brzinu između 180 i 250 kilometara na sat.

Najmanje pet ljudi stradalo u naletu tornada u Brazilu

U Crnoj Gori jutros se saobraća po mokrim putevima, kazali su uz Auto moto saveza Crne Gore (AMSCG) i upozorili na pojavu magle ili sumaglice po kotlinama i duž riječnih tokova.
Iz AMSCG su pozvali vozače da poštuju ograničenja i zabrane definisane postavljenom signalizacijom.
Saobraćaj na magistralnom putu Cetinje - Podgorica, u mjestu Kruševo ždrijelo biće obustavljen od 17 sati i 20 minuta do 20 sati i 30 minuta zbog protesta.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke.
Zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-2 na lokalitetima Lepenac-Ribarevina, Ribarevina-Poda i Poda-Berane vozila saobraćaju naizmjenično, uz povremene obustave saobraćaja, najduže do 30 minuta.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati. Zbog transporta komponenti vjetroparka Gvozd, odobrena je povremena obustava saobraćaja za sve vrste vozila, 21 do sedam sati na putnim pravcima od Luke Bar - Sutomora, Podgorice, Nikšića i Jasenovog Polja do Vjetroparka Gvozd.&nbsp;
Saobraćaj na putu Petnjica-Bioča zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, a povremeno su moguće totalne obustave ne duže od 60 minuta.
Saobraćaj na magistralnom putu M-1, na dionici Bar - Ulcinj, promijenjen je sa dvosmjernog u jednosmjerni zbog sanacije mosta Kruče.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje - Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Iz AMSCG su kazali da je saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen zbog izgradnje bulevara i da će vozila saobraćati alternativnim putevima.
Vozila na magistralnom putu M-2 , dionica Petrovac -Podgorica od osam do 17 sati saobraćaju naizmjenično, zbog asfaltiranja saobraćajnice.
Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
Iz AMSCG su kazali da će privremeno biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Zbog redovnog održavanja na auto-putu Princeza Ksenija mjestimično je zatvorena po jedna saobraćajna traka u smjeru Mateševo-Smokovac.
Na dionici puta između raskrsnice Petrovac-Virpazar (Podgorica) i raskrsnice Sutomore (Bar) - Petrovac saobraćaće se naizmjeničnim propuštanjem vozila uz odgovarajuću privremenu saobraćajnu signalizaciju, zbog sanacije zaštitno odbojne ograde na cijeloj trasi i čišćenja kanala u tunelima Sozina i Raš.

Putevi mokri, vožnju prilgoditi uslovima na putu

Skupština Crne Gore danas je trajala nepunih sedam minuta, koliko je bilo potrebno da se usvoji dnevni red sa prihvaćenim dopunama.
U to kratko vrijeme predsjednik parlamenta Andrija Mandić stigao je da "potkači" prethodnika Ranka Krivokapića, aludirajući na njegovu upotrebu crnogorskog jezika.
- &nbsp;Stavljan na glasanje prijedlog dnevnog reda u cjelini, što bi rekao moj prethodnik, gospodin Krivokapić "u ćelini" - kazao je Mandić.
Ovo je izazvalo negodovanje kod pojedinih poslanika opozicije, na šta je Mandić kazao: "Nisam ništa ružno rekao, samo sam citirao".
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša mu je odgovorio da izraz nije bio dobar.
Mandićev saborac iz Koalicije "Za budućnost Crne Gore" Milan Knežević stao mu je u odbranu.
- Pa valjda treba pričati istinu - kazao je Knežević.
Nakon što je usvojen dnevni red, Mandić je prekinuo današnje zasijedanje, dodajući da će o nastavku javnost biti obaviještena u skladu sa dogovorom na Kolegijumu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVLLLXjKpxt4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mandić „citirao“ Krivokapića: „U ćelini“ izazvalo reakcije u Skupštini

Građani Cetinja koji svakog dana od januara blokiraju saobraćaj na Kruševom ždrijelu neće odustati dok god se nadležni javno ne odrede prema masakrima koji su se dogodili u Prijestonici. To je za Antenu M kazala Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru na Medovini.&nbsp;
Pejović istile da je od v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića dobila informaciju da su na neki način riješili pitanje Gorana Jokića.
- Ovako kaže – Vesna, učinjeli smo nešto nekako. Rekoh, šta znači to? A on kaže, znaš kako maknućemo ga s toga mjesta. On je meni predao zahtjev za prijevremenu penziju. Pa rekoh, zašto ste vi čekali deset mjeseci ili više, koliko smo mi tražili ostavku njegovu, da on to preda. Znači, sve se taktički išlo, sve je to bilo taktički, jer vidim da je sve isplanirano - kaže Pejović.
Pejović kaže i da ih je premijer Spajić, nakon prvog, primio na još tri sastanka. Jednom su prisustvovali i ministar Danilo Šaranović i v.d. direktora policije Lazar Šćepanović.
- Rekli smo Spajiću da ga je neko izmanipulisao i on je baš bio vidno ogorčen na njih i rekao je to doslovno i jednom i drugom. A onda nam je Šaranović rekao - bićete zadovoljniji no što mislite. Ako je ovo zadovoljstvo, što meni oni saopštavaju pod misterijom… Nekakva misterija je tu - ističe Pejović.
Pitala je, kaže, i Šćepanovića zašto se još uvijek Goran Jokić nije oglasio po ovom pitanju.
- Zašto se on ne oglasi? Je li on mutav čovjek? Ja još nijesam čula kako taj čovjek priča. Da je izašao i da je rekao - slušaj Vesna Pejović, Vi mene prozivate tri godine. Ja sam častan čovjek. Ja se ne osjećam krivim. Svako ima pravo na to. Ali on se nijednom nije oglasio. No je isto kao ona lukava lisica - kaže Pejović.
Pejović navodi i nezvanična saznanja o Goranu Jokiću.
- Iza njega stoji neko. Ako su tačni izvori, Šaranović i Šćepanović su na jednom sastanku bili za to da se on smijeni. Međutim, tu je nastala opšta prepirka i svađa, i Jokić im je samo rekao, vokabularom kakav ima – malo morgen ćete me skinuti. Mi smo to čuli prije dva mjeseca - navodi Pejović.
Blokade saobraćaja, naglašava Pejović, neće prekinuti.
- Istrajaćemo. Ja ne pričam u ime organizatora, postoje ljudi koji stoje tamo, oni su svi organizatori toga. Oni su sinoć jednoglasno rekli – nećemo ovako, nijesmo zadovoljni sa ovim, ne mogu oni sa nama da manipulišu. Javno kad iznesu pa ćemo da vidimo. Ali neće nama značiti “otišao je u penziju”. Kao da mu mi ispraćaj pravimo. Nego će morati da kažu da je on razriješen i podnio je zahtjev za penziju, na šta on ima pravo, zbog toga i toga, sve dok sud ne utvrdi da li je on odgovoran bio za postupanje na Medovini. Ali moraće to da kažu - naglasila je Pejović.&nbsp;

Pejović: Sve se taktički radilo u Policiji i Vladi, nekakva misterija je tu; Neće nama značiti “otišao je u penziju”

Još jedna državna bruka, još jedna sramotna državna predstava. I pitanja na koja za sada nema jasnih, nedvosmislenih odgovora: da li je Goran Jokić i dalje čelnik regionalnog policijskog sektora ,,Centar“; smije li iko od zvaničnika bezbjednosnog sektora da zvanično izađe u javnost i saopšti istinu? &nbsp;&nbsp; Ministar Danilo Šaranović? Ćuti. Čelnik uprave policije Lazar Šćepanović? I on, zvanilno, ćuti. &nbsp; Ali nezvanično, konspirativno i u pola glasa, Šćepanović je noć ranije javio telefonom Vesni Pejović, majci ubijene Nataše Martinović i babi dječaka Marka i Mašana, da famozni Jokić nije više načelnik. &nbsp; ,,KORISNE NEJASNOĆE” Da li je Jokić smijenjen, da li je, možda, neraspoređen jer je predao zahtjev za penziju - e to lukavi čelnik Uprave policije nije želio da saopšti. Neće se oglašavati, kazao je ladno Šćepanović, bez ikakvog skrupula prema ljudima koji već deset mjeseci svakog dana, po suncu, kiši ili snijegu, borave na Kruševom ždrijelu, uporno tražeći istinu o tome – ko je odgovoran za to što je policija zakazala da reaguje u dva velika masakra u kojima su stradale 23 osobe, među njima četvoro đece. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251107181140_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251107181140_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224" data-rendition-name="original" width="862" height="738" loading="lazy" alt="SRAMNO DRŽAVNO ĆUTANJE: Lazar Šćepanović, Danilo Šaranović i Goran Jokić"> <figcaption>SRAMNO DRŽAVNO ĆUTANJE: Lazar Šćepanović, Danilo Šaranović i Goran Jokić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Zašto se neće zvanično oglasiti, čelnik Uprave policije - nije saopštio. Ali, jasan je motiv: između časnog poteza da kaže istinu o Jokiću, koja bi mogla da mu poremeti podršku većine konačno dobijanje četvorogodišnjeg mandata direktora policije, i sramotne šutnje o čelniku policijske jedinice ,,Centar”, koja šutnja &nbsp;mu, bez sumnje, obezbjeđuje direktorsku fotelju – Šćepanović je izabrao - fotelju. &nbsp;&nbsp;&nbsp; I očito zaboravio onu policijsku zakletvu, ono kada je kao policijski pitomac glasno izgovarao, prije bacanja šapke u vis: ,,zaklinjem se da ću sve svoje snage posvetiti bezbjednosti građana, da ću predano štititi ljudska prava i slobode...“ &nbsp; Davno je bila ta zakletva, sada je fotelja vlasti samo u mislima. &nbsp; SPAJIĆEVA OBEĆANJA... A zašto ćuti premijer Milojko Spajić, koji je Vesni Pejović i ostalim porodicama obećao da će biti glasan? I to je za mnoge ostala nepoznanica. &nbsp; Ali, da je iznenađenje – nije. Lider pokreta Evropa sad i predsjednik Vlade Crne Gore navikao nas je da daje obećanja koja nikada ne ispuni. Što bi se reklo: ne opterećuje se vlastitom datom riječju. &nbsp; Tako je bilo i ovog puta. Spajić je još 17. septembra, nakon što je u kabinetu u Karađorđevoj 2 razgovarao sa građankama i građanima koji demonstriraju na Kruševom ždrijelu; pošto se dobro isplakao jer, eto, tobože nije znao za masakre na Cetinju – svečano je obećao: za 15 dana biće neki zahtjevi ispunjeni. &nbsp; Obećao je da će insistirati da se Markov i Mašanov zakon o oružju odmah uvrsti u skupštinsku proceduru, da se konačno okonča istraga i foreznika telefona ubica, i Aca Martinovića i onog Vuka Borilovića... &nbsp; Ali i da će - i to je bilo ključno obećanje - premijer Spajić sigurno učiniti jednu stvar – preko čelnika Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, dakle Šaranovića i Šćepanovića, izdejstvovati smjenu Gorana Jokića, čelnika regionalnog centra, čovjeka koji je u slučaju Medovina dramatično loše komandovao Interventnom jedinicom koja je u Prijestonicu stigla – poslije novinarskih ekipa. I koja nije uopšte učestvovala u neutralisanju Borilovića?! &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251107181144_9e22041e7fb6bb0da6e8425a87e7f7d0b5fd299859fdb87d075837c104403a22.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251107181144_9e22041e7fb6bb0da6e8425a87e7f7d0b5fd299859fdb87d075837c104403a22" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="KAD DRŽAVNI ČELNICI NEMAJU SRAMA: Vesna Pejović ispred zgrade Vlade Crne Gore"> <figcaption>KAD DRŽAVNI ČELNICI NEMAJU SRAMA: Vesna Pejović ispred zgrade Vlade Crne Gore(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Djelovalo je logično da makar to jedno obećanje – smjenu čelnika regionalnog sektora Centar - ispuni premijer. Tim prije što je navodno sam Spajić bio šokiran kada je od Vesne Pejović, Mita Markovića i ostalih čuo za sve policijske propuste... &nbsp; Ali, od tog 17. septembra prošlo je tri puta po 15 dana, istekao je septembar, prošao je čitavi oktobar, počeo je novembar i tek juče, tek juče su ljudi na Kruševom ždrijelu dobili telefonski poziv. &nbsp; Ne, nije zvao Milojko Spajić, on je izgleda baš bio zauzet. Zato je zvala osoba iz njegovog najbližeg okruženja, iz kabineta. Koja je, kao i Šćepanović, kazala da neće biti zvaničnog saopštenja, ali da u povjerenju može reći da Goran Jokić više nije načelnik regionalnog policijskog centra - ,,Centar“, samo što premijer moli da se glasniku ove informacije ne odaje identitet. &nbsp; Zašto, ostalo je tajna: kao da je uvedena neka vrsta zaštićenog svjedoka informatora, što li?! PONAVLJANJE NAGORE ISTORIJE &nbsp; Ili će ipak biti da je prevladao strah kod Spajića i njegovih od Gorana Jokića, čovjeka koji mnogo zna o ,,avgustovskim oslobodiocima“ jer su baš policijski funkcioneri kao Jokić, uz Crkvu Srbije, i doveli Krivokapića, Spajića i družinu na vlast poslije 30. avgusta... &nbsp;&nbsp; A bio je Jokić vjerni egzekutor, kada je trebalo vlasti, pa i tadašnjem ministru ekonomije Milojku Spajiću. Recimo: 5. septembra 2021. godine, kada je upravo Jokić po naredbi iz kabineta Zdravka Krivokapića besramno naređivao policiji da napadne građane na Kruševom ždrijelu, kako tada reče u policijski mikrofon - ,,bolje mi njih nego oni nas“. &nbsp; E, sad su izgleda Spajić i ekipa na vlasti odlučili – po sistemu ,,bolje on nego mi“- da se oslobode usluga Jokića, ali tako da porodice sa Cetinja, ali i crnogorska javnost, pomisle da su njihovi zahtjevi ispunjeni. Dogovoreno je, očito, da Goran Jokić ne bude zvanično smijenjen, već da ode u penziju, a da ispadne da je ispunjen makar jedan zahtjev ljudi sa Kruševog ždrijela. &nbsp; Kakva je to bizarna i bestidna igra sa ljudskim životima: koloplet laži, kako bi se stvorio utisak da suVlada i premijer Spajić konačno održali makar jedno obećanje, da je poštovala suze nesrećnih porodica. &nbsp; U stvari: to je najprljavije izigravanje nada onih kojima su najmiliji izgubili živote. Bijeg od prave istrage i zakopavanje istine: za dva masakra na Cetinju – niko neće odgovarati. Niko iz državnih službi nije osjetio moralnu odgovornost da makar – ponudi ostavku. &nbsp; Ne, umjesto otkrivanja istine, država se zabavila o jadu da se mračna prošlost &nbsp;prekreči svijetlim bojama. Ne shvatajući onu istorijsku istinu: ko zaboravlja prošlost, osuđen je da je ponavlja. Zato se, nakon Medovine i ćutanja države, zakonomjerno desio krvavi januar 2025. godine. Samo zato što je neko vlasan, na položaju, nije htio da traga za istinom jer je bio vezan za vlastitu fotelju vlasti. &nbsp; Zato se moramo zabrinuti. I zapitati: do kada će građani Crne Gore da gledaju ponavljanje naše najgore istorije? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Bestidne igre vlasti sa porodicama poginulih u masakrima na Cetinju

Na zgradi Mjesne zajednice Farmaci u Podgorici već duže vrijeme vijore se pocijepane, izblijedjele zastave Crne Gore i Glavnog grada, kao nijemi svjedoci nebrige i poniženja državnih i gradskih simbola. Umjesto da stoje ponosno i dostojanstveno, zastave su obješene kao da su odbačene – raščerečene od vjetra, prljave i iskrzane, bez trunke poštovanja prema onome što predstavljaju. Naši čitaoci s pravom pitaju ko je odgovoran za takvo ruglo i zašto institucije dopuštaju da državna zastava, simbol nezavisnosti, slobode i časti Crne Gore, bude svedena na poderani komad platna. - Ovo nije samo pitanje estetike, već pitanje poštovanja države i identiteta. Ako na instituciji koja bi trebalo da predstavlja zajednicu i Glavni grad visi ovakva zastava, kakvu poruku šaljemo djeci koja tuda prolaze? - poručuju mještani. Ovakav prizor ne bi smio da postoji ni na jednoj javnoj zgradi, a posebno ne na onoj koja se nalazi pod okriljem Glavnog grada. Zakon o državnim simbolima jasno propisuje da zastava mora biti čista, čitava i dostojanstveno istaknuta. Sve drugo je sramota i nepoštovanje države. Nažalost, ovo nije usamljen slučaj. Nakon što je Portal ETV nedavno objavio fotografije iscijepane zastave ispred jedne osnovne škole, čini se da su simboli Crne Gore sve češće prepušteni zaboravu i poniženju. Dok se nadležni prave da ne vide, crnogorska zastava i zastava Glavnog grada na Mjesnoj zajednici Farmaci vijore se kao opomena savjesti da se država ne čuva samo riječima, već djelima i poštovanjem prema onome što nas simbolično predstavlja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251107111136_03b6ff0e4174d848c55cedd51558f99eccb1045e7cbfa5fcbe5eb13a0568a155.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251107111136_03b6ff0e4174d848c55cedd51558f99eccb1045e7cbfa5fcbe5eb13a0568a155" data-rendition-name="original" width="702" height="1599" loading="lazy" alt="zastave"></figure>

Opozicija pisala Satleru: Većina predložila za člana Senata DRI kandidata koji ne ispunjava zakonske uslove

Bivši poljski ministar pravde ostao bez imuniteta: Izvlačio novac iz državnog fonda, prisluškivao protivnike...

Ivanović: Naredne godine još jača borba protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije

Kalezić: Predsjednik i premijer biraju da ne govore o detaljima iz Izvještaja EK koji bi trebalo svakog građanina da zabrinu

Zenović: Proširenje EU kao geopolitička nužnost

Radulović u Dubaiju: Pomorski sektor Crne Gore privlačan za ozbiljne investitore

Albanski forum: Naši ministri nosioci ključnih rezultata u evropskim integracijama

Za budućnost Zete: Rašoviću nanijete teške povrede, hitno pritvoriti Radonjića

Verbalni i fizički incident u SO Zeta prijavljen policiji

Kandidatura za senatora DRI: U opoiziciji tvrde da Radunović ne ispunjava zakonske uslove

BiH za devet mjeseci posjetilo 1,54 miliona turista

Najmanje pet ljudi stradalo u naletu tornada u Brazilu

Opozicija pisala Satleru: Većina predložila za člana Senata DRI kandidata koji ne ispunjava zakonske uslove

Putevi mokri, vožnju prilgoditi uslovima na putu

PRATITE TVe UŽIVO