Bivši mininistar pravde Andrej Milović odbacio je kao golu laž tvrdnje premijera Milojka Spajića, koji je na konferenciji za medije konstatovao da je upravo Milović ključni krivac što do sada nije izmijenjen crnogorski Zakon o oružju.&nbsp; Komentarišući na društvenoj mreži X, Milović je konstatovao da je Spajić koristio ,,jednu strašnu tragediju i veliku tugu da bi se politički obračunao sa mnom“. -Zakon o oružju je nadležnost MUP-a, te su jedino MUP i Vlada od izvršne vlasti mogli da iniciraju izmjene i dopune ovog zakona. U prilogu dostavljam dokaz sa sajta Vlade, a tragedija je da premijer jedne države ne zna elementarne nadležnosti u Vladi kojom rukovodi – ističe Milović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250104000128_10d353c51840780261c6baa7931f5243d832d648152639725194d081f0164adf.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250104000128_10d353c51840780261c6baa7931f5243d832d648152639725194d081f0164adf" data-rendition-name="original" width="1266" height="1280" loading="lazy" alt="Vlada Crna Gore: Zakon o oružju "> <figcaption>Vlada Crna Gore: Zakon o oružju(Photo: Screenshot Portal ETV)</figcaption> </figure>  Bivši mininistar pravde navodi da sve što je bila njegova nadležnost kao ministra pravde - devet zakona – njegovo ministarstvo je stiglo u kratkom roku da izmijeni, u skladu najstrožijim preporukama Evropske komisije, Venecijanske komisije i Savjeta Evrope. Milović navodi da je upravo zahvaljujući aktivnostima Ministarstva pravde Crna Gora dobila IBAR.&nbsp; -Zašto za punih 14 mjeseci nije izmijenjen jedan zakon iz nadležnosti MUP-a, neka se premijer obrati nadležnom ministru. Sramota je @MickeySpajic da ovakvu tragediju koristiš za politički obračun, ali od čovjeka koji se tokom pres konferencije povodom ovakve tragedije smije i kezi, više me ništa ne može iznenaditi – zakljuio je Milović, objavljujući i dokument sa sajta Vlade – tekst Zakona op oružju – kao dokaz za svoje tvrdnje.&nbsp;

Draško Đuranović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Politika

MILOVIĆ: S gnušanjem odbacujem laž koju je izgovorio premijer Spajić!

Situacija na Cetinju 1. januara na dan višestrukog ubistva ne bi bila drugačija i da je bilo duplo više policajaca na terenu, smatra lider GP URA Dritan Abazović.
- Osvrnuću se na bezjednosni sektor, koji se po mom sudu, nalazi u jako lošoj situaciji. Osim toga, prije 15 dana izabran je novi šef ANB-a. Ne želim da prebacujem odgovornost, ali to samo govori o karakteru vlasti u Crnoj Gori”- kazao je Abazović u emisiji “Minula neđelja” na Aplus televiziji.
Osvrnuvši se na višestruko ubistvo kad je Cetinjanin Aco Martinović ubio 12 osoba, među kojima i dvoje djece, Abazović je kazao da “ne podržava određene političare koji su htjeli da daju političku notu ovoj tragediji”.
- Tragedija na Cetinju se ponovila, a uzroci su brojni. Cetinje je zadnjih 30 godina zapostavljen grad, brojni ljudi su se odselili, tako da je sve uključujući i političke događaje, otežavalo život građanima Cetinja. Lično se ne bih osvrtao na to ko je odgovoran. Biće prilike da se o tome priča- rekao je bivši premijer.
Prema njegovim riječima, aktuelna vlast na jako neozbiljan način tretira pitanje bezbjednosti građana Crne Gore.
- Previše je neistina izrečeno u zadnje vrijeme, a sve se prihvatalo kao banalnost. To se kad tad mora obiti o glavu. Tužan je ovaj početak godine i kao društvo moramo biti solidarni- poručio je Abazović.
Abazović se osvrnuo i na brojne komentare na društvenim mrežama koji su, kako kaže, podsticali mržnju prema Cetinju i prema Crnoj Gori.
- Tu su i komentari upućeni policijskom sektoru i prema ostalim kategorijama. Ne želim da budem jednostran. Umjesto jednog kolektivnog zagrljaja i solidarnosti, mi to imamo- rekao je Abazović.
Prema njegovim riječna, građansko biće u Crnoj Gori nije na visokom stupnju demokratskog razvoja.
- To je manjkavost političkog sistema- ocijenio je Abazović.

Portal ETV

Abazović: Komentari na mrežama podsticali mržnju prema Cetinju, vlast neozbiljno tretira bezbjednost građana

Premijer Vlade Crne Gore, Milojko Spajić, obratio se javnosti na konferenciji za medije sazvanoj poslije vanredne sjednice Vijeća za bezbjednost.
Na počeku, premijer se zahvalio medijima na korektnom izvještavanju nakon tragičnih događaja na Cetinju. Zahvalio se takođe i medicinskom osoblju Kliničkog centra i bolnice Danilo I na Cetinju.
- Radi se o medicinskom fenomenu, čovjeku sa evidentnim psihičkim problemom, ali i drugim komponentama, nekome ko je imao srca da ubije rođenu sestru, dvoje male djece- rekao je Spajić.
- Ovaj slučaj nema nikakve veze ni sa vjerskim i na nacionalnim obilježjima i molim da se stane sa dezinformacijama, jer ne postoji nikakav trag koji vodi ka tome, da je tuča izazvana nečim sličnim- izjavio je premijer.
Pohvalio je preko 150 policajaca iz svih gradova Crne Gore koji su došli na Cetinje i reagovali, dajući sve od sebe da bi se počinilac što prije priveo pravdi.
Spajić je govorio o neophodnoj saradnji Ministarstva zdravlja sa raznim resorima, kako bi se povezale baze podataka i pratila bolovanja, da se dobije zajednička baza podataka, psihijatrijskih slučajeva i ljudi koje bi policija obilazila, ako bi dobijala prijave za čudno ponašanje, za nošenje oružja, nasilno ponašanje i tako dalje. Zahvalio se u tom dijelu partnerima iz NATO-a koji su se stavili na raspolaganje, prenoseći iskustva koja imaju iz proučavanja problema sa PTSD-ijem.
- Imamo zaključke da ćemo usvojiti novi zakon, sada govorimo o legalnom oružju- da će ljudi imati vremena do 1. januara 2026. godine da prođu sve provjere po novom zakonu, i ako ne prođu provjere, gubiće dozvolu i zaplijeniće im se oružje. Ključna mjera, koja će omogućiti preispitivanje svih neophodnih provjera, ili pogoršanja mentalnog stanja, ostavićemo prostor mentalno zdravim ljudima da legalno drže oružje- saopštio je premijer.
- Nelegalno oružje, tu je situacija gora i mi već imamo jednu kampanju koja traje duže vremena, a sad će trajati dva mjeseca i ako u naredna dva mjeseca ko god posjeduje nelegalno oružje isto ne vrati, suočiće se sa drakonskim kaznama. Oni će završiti u zatvoru- izjavio je premijer na konferenciji.
I lovačka društva će prolaziti provjere. I oni imaju godinu dana vremena da pribave i obnove sve dozvole.
- Što se tiče sportsko-streljačkih organizacija, kojih ima previše, i koja se često, po operativnim podacima, koriste za regrutovanje i nabavku ilegalnog oružja, ja sam lično stava da privatna treba zabraniti, i da država bude jedina koja će biti vlasnik sportsko-streljačkih društava. Ali da radikalizujemo ljude i dajemo im ideje i mjesta gdje da kupuju oružje, nismo ludi da to radimo- kazao je premijer.
Poseban problem je brojnost u policiji, gdje se preko 1000 oprativaca i uniformi penzionisalo u prethodnoj godini. Istakao je da se tri generacije akademaca sa Policijske akademije nije zaposlilo, i oni će sada, kako kaže biti primljeni u službu.
- Mi ne radimo na politizaciji policije. Ubijeđen sam da ćemo primiti svakoga ko prođe uslove, bezbjedonosnu i psihijatrijsku provjeru- naglasio je Spajić.&nbsp;
Govoreći konkretno o ubistvu na Cetinju, Spajić je rekao da je u tom trenutku u gradu, oko 18h bilo šest, možda deset policajaca, a trebalo je da dođe još patrola nakon 18h, da obezbijede drugu noć Nove godine, ali to samo naglašava da nam nedostaje ljudi, saopštio je Spajić.
Premijer je saopštio i da će otvoriti linije da građani mogu da anonimno prijave svakoga ko nelegalno posjeduje oružje.
Odgovarajući na pitanja novinara, Spajić je rekao da se već neko vrijeme radi na izmjenama Zakona o oružju koji je zastario, i da se posebno zahvaljuje nevladinim organizacijama i fizičkim licima, čije će sugestije biti uvažene.
Osvrnuo se i na mali broj saobraćajaca na putevima, koji se mora povećati,, kao i potrebu uvođenja nove pozorničke dužnosti, gdje će se proaktivno djelovati.&nbsp;
Premijer Spajić negirao je da se na sjednici Vijeća govorilo o ostavkama odgovornih ljudi.
-Ja lično osjećam odgovornost svakoga dana i ličnu i moralnu i teško mi padaju ovakave stvari, i kao roditelju kad se ugase nevini životi i dva mlada života- rekao je premijer osvrćući se na pitanje odgovornosti.
Spajić je rekao da neće biti prečica što se tiče nedovoljno obučenog kadra. Očekuje da će nove kolege proći sve obuke i moći da se uključe u rad trenutnih jedinica.&nbsp;
Moli za razumijevanje od građana da pristanu na pretrese koje Vlada planira, vezano za nelegalno oružje i da ne shvate to kao da su obilježeni za članove OKG-a, već da su do policije stigle određene informacije koje treba provjeriti.
Na pitanje novinara zašto se nije učinilo više kada se znalo da je ubica psihijatrijski slučaj, i imao terapiju, a da nije poslat u ustanovu, Spajić je rekao da to pitanje treba postaviti ministru unutrašnjih poslova i direktoru Uprave policije. On je saopštio i da je policija devet puta razgovarala sa osumnjičenim za zločin na Cetinju oko oružja, to je procedura koja je, po njemu, predugo trajala.&nbsp;
Premijer je saopštio i da će Specijalna jedinica biti gro novog voda koji će postojati za ove situacije.
Upitan da li će tražiti smjenu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, kazao je da treba da se osjeća moralna odgovornost, ali je izbjegao direktan odgovor.
- Ja ne prebacujem nikada greške na ljude ispod sebe, preuzimam punu odgovornost za sve što se dešava u CG. Pa ako građanima to ne odgovara mogu se izjasniti na izborima kako smo ili nijesmo radili. Kroz metodologiju rada ministara ćemo razmotriti rad ministara pojedinačno. Da ne radimo neke brze poteze sada, nego kad se podvuče crta- kazao je on.&nbsp;
Naveo je i da je poznato ko je pogrešno dojavio policiji lokaciju kafane u kojoj se desila prva pucnjava i pojasnio da se radi o svjedoku koji je bio u stanju šoka i zabune.
- Mi treba policiju da podržimo u jednom ovakvom trenutku, moramo da je njegujemo kao instituciju, ona je gažena u prethodnom periodu- izjavio je Spajić odgovarajući na pitanje novinara da li ima pohvale za policiju koja je šest sati tražila jednog čovjeka na Cetinju.
- Sva ubistva su počinjena u 20 i nešto minuta. To je bio cunami nasilja koji je zadesio Cetinje- rekao je Spajić.
Odbio je da odgovori na ponovno pitanje novinara da li će tražiti ostavku ministra Šaranovića, ne samo zbog ubistva na Cetinju već i slučaja Balijagić. Ipak je naglasio da je nakon slučaja Balijagić bilo ostavku u bezbjedonosnom sektoru.
Na pitanje novinarke da li zna koliko je ljudi u njegovom ili obezbjeđenju njegovog kabineta, s obzirom na to da je policije na ulicama nedovoljno, Spajić ju je uputio da zatraži slobodan pristup informacijama za odgovor na to pitanje.
Izjavu ministra Šaranovića da ''svi treba da se vratimo normalnom životu'' okarakterisao je kao nesrećnu i dodao da on lično ne može da se vrati normalnom životu.

1084x550

Spajić: Usvajamo novi Zakon o oružju, drakonske kazne za sve koji ga ne poštuju

Reis Islamske zajednice Rifat ef. Fejzić je danas u Rožajama tokom džuma namaza - centralne vjerske nedjeljne molitve koja se održava petkom - kritikovao rad vladajuće Bošnjačke stranke (BS) ukazujući na njihovo koaliranje sa partijama predsjednika Skupštine i NSD Andrije Mandića i lidera DNP Milana Kneževića i opisujući ih kao „političare bez kičme“. 
 
Kako saznaje Portal Analitika od nekoliko prisutnih danas u džamiji Sultan Murat II, reis je izrazio žaljenje zbog tragedije na Cetinju, ukazavši na štetnost konzumiranja alkohola i posljedice koje može da prouzrokuje.&nbsp;
Osvrnuo se i na nedavnu zloupotebu vjere ministra iz Bošnjake stranke koji vodi resor rudarstva, gasa i nafte koji je citirao ajete iz svete knjige Kur’an. &nbsp;
Kazao je i da određenim funkcionerima BS vjera uglavnom služi kao paravan za njihovu “politiku izdaje principa i amaneta koji su im povjereni”.
On je kazao i da su imami i hodže iz Islamske zajednice potcijenjeni od strane čelnika Bošnjake stranke, te poručio da više neće dozvoliti takav tretman.&nbsp;
- Islamska zajednica ima za obavezu da upućuje narod na društvena dešavanja. Bolje je biti časna opozicija, nego dio vlasti u kojoj se ništa ne pitate - poručio je reis Fejzić aludirajući na nedavni predlog te partije da Predlog Rezolucije o genocidu u Šahovićima bude uvršten u dnevni red, a koji na kraju nije dobio potrebnu većinu zahvaljući partijama vladajuće većine sa kojima je BS u vlasti.&nbsp;
Fejzić se osvrnuo i na namjeru Islamske zajednice da se obnovi Hajdar-pašina džamija u Radulićima kod Bijelog Polja koju su četnici spalili 1943-44. godine, a o čemu svjedoče i pisana dokumenta u kojima Pavle Đurišić izvještava Dražu Mihailovića da je na tom području ubijeno ili protjerano oko deset hiljada muslimana.&nbsp;
On je sramnom nazvao odluku Uprave za zaštitu kulturnih dobara da poništi rješenje kojim je data saglasnost na konzervatorski projekat sanacije, restauracije i rekonstrukcije Hajdar pašine džamije.&nbsp;
Optužio je vladajuću Bošnjačku stranku od koje je izostala i njihova uobičajna rekacija “reda radi” nazvavši ih političarima bez kičme.

Reis Fejzić oštro kritikovao djelovanje Bošnjačke stranke u vlasti: „Političari bez kičme“

Demokratska partija socijalita, u danima žalosti kada je Crna Gora nijema od bola i tuge, neće se politički prepucavati sa bilo kim - a posebno ne sa Demokratama - poručili su u toj partiji.
Nemoralno je, podvlače oni, i neljudski u ovakvim danima nastojati da se stiču bilo kakvi politički poeni i nadgornjavati se ko jeste - a ko nije u pravu.
- Vidimo, nažalost, da to Demokratama ipak nije problem, iako ne možemo reći da je tako nešto i neočekivano. O propustima u sektoru bezbjednosti koji su ogromni i odgovornosti za smrt 12 građana Cetinja koje mora biti, govorićemo od nedjelje, 5. januara. Do tada, iz pijeteta prema žrtavama nećemo se oglašavati na ovu temu - zaključili su u DPS-u.

1250x600

DPS Demokratama: Nemoralno je i neljudski politički se prepucavati u danima žalosti, razumijemo da to vama nije problem

Odbornica Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada Ksenija Aranitović upitala je zašto šef kabineta premijera Milojka Spajića - Branko Krvavc ima obezbjeđenje - ako već Uprava policije govori da nema dovoljno policajaca.
Ona je to pitala u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).
- Uprava policije saopštava da nema dovoljno policajaca, a zašto onda ima obezbjedjenje šef kabineta premijera gospodin Krvavac i po kojem osnovu? - navela je Aranitović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKAranitovic%2Fstatus%2F1875118652640608341%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1875118652640608341%7Ctwgr%5Ead14ae978d08547e1312bc0f54e39b9f03a7dd44%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Aranitović: Zašto i po kojem osnovu Krvavac ima obezbjeđenje - ako policija kaže da nema dovoljno službenika?

Inicijativa o održavanju izbora u jednom danu je reformska, potrebna i donosi korist i građanima i društvenim procesima, smatra ministar javne uprave Maraš Dukaj. 
 
On je, u autorskom tekstu, „Zašto svi izbori u jednom danu i neposredan izbor presjednika opština“, kazao da je tokom prošle godine u Crnoj Gori bilo sedam izbornih procesa, koji zasigurno neće biti okončani tako brzo. 
 
- To znači da građani u određenim opštinama neće dobiti funkcionalne organe lokalne samouprave - dodao je Dukaj. 
 
On je rekao da se nijesu odmakli u približavanju političkom konsenzusu o nesporno naprednoj, demokratskoj i po društvo korisnoj potrebi održavanja svih lokalnih izbora istog dana i direktnom izboru predsjednika lokalnih samouprava. 
 
- U protekle dvije godine sam više puta argumentovao tu društvenu i demokratsku potrebu, i uvijek nailazio na podršku i razumijevanje i naših građana i evropskih partnera. Nažalost ne i kolega, crnogorskih političara - kazao je Dukaj. 
 
On je, kako je saopšteno iz Ministarstva javne uprave (MJU), podsjetio da je u maju poslao Skupštini i formalnu inicijativu za izmjenu Zakona o izboru odbornika i poslanika. 
 
- Tako što bi bilo propisano da se čelna ličnost svake lokalne samouprave bira neposredno, i da izbori za skupštine svih lokalnih samouprava u Crnoj Gori budu održavani istovremeno, s krajnjim ciljem otvorenih ili poluotvorenih lista - rekao je Dukaj. 
 
On je dodao da je u obrazloženju inicijative naveo da u sadašnjoj situaciji čelnici lokalnih samouprava nijesu ličnosti koje su birali građani, već oni o kojima se političke partije dogovore. 
 
Dukaj je rekao da sada čak nije propisana obaveza da takva ličnost bude iz reda odbornika koji su dobili legitimitet zasnovan na izbornoj volji građana, „a da ne govorimo o modelu „rotirajućih“ predsjednika opština“. 
 
- Ovakva i druga zadovoljenja dnevnopolitičkih interesa su glavni razlozi kriza u više jedinica lokalne samouprave - kazao je Dukaj. 
 
S druge strane, kako je rekao, neposredan izbor predsjednika opština i gradonačelnika Glavnog grada i Prijestonice rezultirao bi nesumnjivo višim stepenom odgovornosti tako izabranog čelnika lokalne samouprave prema građanima, većim učešćem građana u izbornom procesu, zdravom konkurencijom, dubljim povjerenjem i značajnim porastom političke stabilnosti lokalnih samouprava. 
 
- Sve ovo zajedno doprinijelo bi jačanju demokratskih procesa na lokalnom nivou i poboljšanju kvaliteta života građana kroz efikasnije i odgovornije upravljanje - rekao je Dukaj. 
 
On je, govoreći o dijelu inicijative o istovremenom održavanju svih lokalnih izbora, rekao da smatra da o tome ne treba posebno trošiti riječi jer je javnost upoznata sa konkretnim slučajevima izbornog inženjeringa i direktne političke manipulacije. 
 
- Rješenje koje je MJU iniciralo doprinosi poštovanju principa jednakosti kroz jednake uslove za sve učesnike izbornog procesa, veću izbornu izlaznost, racionalizaciju troškova, bolju efikasnost sistema lokalne samouprave i veću transparentnost - kazao je Dukaj. 
 
On je rekao da nema nijednog argumenta protiv tih inicijativa, a ima mnogo argumenata za. 
 
- Štaviše, imajući u vidu sadašnje pat-pozicije u više lokalnih samouprava, cijenim da je postojeći način izbora ključni problem i da je pred nama veoma jasno rješenje - dodao je Dukaj. 
 
On je rekao da je svjestan da je za svaku reformu potrebna dvotrećinska parlamentarna većina. 
 
- Kao što sam svjestan da takve većine za ovu promjenu za sada, nema. Ipak, vjerujem da je kompromis mogućan, i zato pišem i govorim često na ovu temu - naveo je Dukaj. 
 
On je rekao da je zahvalan brojnim medijima koji su prepoznali značaj inicijative, i posebno zahvalio Delegaciji Evropske unije (EU) u Crnoj Gori i Evropskoj komisiji, koje su javno podržale namjere MJU. 
 
- Duboko sam uvjeren da je ova inicijativa reformska i da je potrebna te da donosi korist i građanima i društvenim procesima. Brojni kontakti sa građanima, ljudima van politike, dodatno su me uvjerili u to - kazao je Dukaj. 
 
On je rekao da je kao ministar javne uprave dužan da iznese viđenje puta za rješavanje izazova koji opterećuju Crnu Goru, bez obzira na to da li za realizaciju ima političke volje. 
 
- Još i više to smatram svojom dužnošću, kada političk volja izostaje. To činim i sada - naveo je Dukaj. 
 
On je pozvao civilni sektor, medije, stručnu javnost, akademsku zajednicu i sve grupe i pojedince koji su na bilo koji način upoznati sa izazovima aktuelnih rješenja koja se tiču sistema lokalne samouprave i koji smatraju tu inicijativu dobrom - da o toj temi i mogućim rješenjima pišu, da se njome bave, da je podignu na svojim agendama. 
 
- Samo tako ćemo, govoreći i pišući o ovome, iznoseći i ponavljajući argumente, vršiti pozitivan uticaj i, vjerujem, doći do prelomne tačke u kojoj ćemo, vjerovatno na mnogim stranama nevoljno, ali ipak na kraju postići i politički konsenzus i sprovesti ovu važnu reformu - kazao je Dukaj. 
 
On je rekao da je reforma sistema lokalne samouprave visoko na agendi prioriteta MJU. 
 
- To smo potvrdili novim reformskim Zakonom o lokalnoj samoupravi, jer naša je obaveza da građanima obezbijedimo na najbolji način uređenu lokalnu vlast - kazao je Dukaj. 
 
Te reforme, kako je dodao, ključne su za depolitizaciju i demokratizaciju javne uprave i društva u cjelini. 
 
- Ove reforme su ulaznica Crne Gore u porodicu najrazvijenijih evropskih država. Što prije to shvatimo i preduzmemo konkretne korake, to ćemo našim građanima ispuniti obećanje koje smo im dali - Crnu Goru kao punopravnu članicu EU - zaključio je Dukaj.

Dukaj: Inicijativa o održavanju izbora u jednom danu je reformska

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović raspisao je javni poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda. Oglas je objavljen u današnjim dnevnim novinama.
Milatović je 25. decembra najavio da će raspisati javni poziv, nakon što je primio obavještenje Ustavnog suda u kome je navedeno da je, na sjednici tog suda, jednoglasno utvrđeno da su se stekli uslovi za raspisivanje javnog poziva za izbor sudije za popunjavanje mjesta sudije Budimira Šćepanovića, za koje je nadležan predsjednik države.
Za sudiju tog suda, piše u oglasu, može biti birano lice koje, pored Ustavom propisanih uslova za sudiju Ustavnog suda, ispunjava i opšte uslove za rad u državnom organu.
Za sudiju Ustavnog suda bira se osoba iz reda istaknutih pravnika sa najmanje 40 godina života i 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci.
Na javni poziv kandidati dostavljaju prijavu koja sadrži: ime i prezime, adresu i kratku biografiju, imejl adresu i kontakt telefon.
Pod istaknutim pravnikom smatraju se profesori pravnih nauka, sudije, državni tužioci, advokati, notari, pravnici koji rade u državnim organima, organima državne uprave i lokalne samouprave, odnosno lokalne uprave, kao i pravnici koji rade u privrednim društvima i pravnim licima, "koji uživaju profesionalni i lični ugled."
- Opšti uslovi za rad u državnom organu koje kandidat za sudiju Ustavnog suda treba da ispunjava su: da je crnogorski državljanin; da je zdravstveno sposoban za obavljanje poslova radnog mjesta; da ima propisan nivo kvalifikacije obrazovanja; da ima položen stručni ispit za rad u državnim organima ili pravosudni ispit - piše u javnom pozivu.
Potrebna dokumentacija koja se dostavlja uz prijavu: uvjerenje o državljanstvu; fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte); uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta; diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja; uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima ili pravosudni ispit; uvjerenje o potrebnom radnom iskustvu.
Prijavu na javni poziv, sa potrebnom dokumentacijom, kandidati dostavljaju na adresu: Predsjednik Crne Gore, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog broj 12, Podgorica, sa naznakom: "Za Javni poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda".
Javni poziv smatra se raspisanim danom objavljivanja u "Službenom listu Crne Gore", objavljen je i u štampanim medijima "Dan", "Vijesti" i "Pobjeda", a biće objavljen i na internet stranici Predsjednika Crne Gore.
Rok za prijavljivanje kandidata je 30 dana od dana raspisivanja oglasa.
Lista prijavljenih kandidata biće objavljena na internet stranici Predsjednika Crne Gore.
- Neblagovremene, nepotpune i prijave koje nijesu podnijete u skladu sa Zakonom, kao i prijave uz koje nije dostavljena potrebna dokumentacija, neće se razmatrati - napominje se u oglasu.

Milatović raspisao oglas za izbor jednog sudije Ustavnog suda

Vrlo smo svjesni ruskog uticaja u Crnoj Gori, kaže za Radio Slobodna Evropa predsjedavajući Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Evropske unije i Crne Gore, Tomas Vajs.
Dodaje da se partije poput proruskog Demokratskog fronta, koje je Brisel ranije smatrao crvenom linijom za EU, od ulaska u vlast ponašaju konstruktivno u sprovođenju reformi iako provokativnim potezima koče proces pregovaranja.
Po mišljenju Vajsa, predstavnici srpskog dijela stanovništva shvatili da i veliki dio njihovih glasača želi u EU i da su zato su ublažili svoj politički jezik.
On vjeruje i da se u Crnoj Gori ne može desiti gruzijski scenario, jer je zemlja mnogo dalje odmakla na putu ka EU, te da ima potrebne zaštitne mehanizme u zakonodavstvu i Ustavu.
RSE: Hrvatska je blokirala jedno do četiri pregovaračka poglavlja koja je Crna Gora očekivala da će zatvoriti do kraja godine, što je izazvalo osudu vladajućih prosrpskih i proruskih partija u Crnoj Gori. Kako ocjenjujete potez Hrvatske i takve reakcije iz Crne Gore?
Vajs: “Jasenovačka rezolucija” je bila jasna provokacija koja je, ako mene pitate, svjesno donesena da provocira Hrvatsku, zbog čega izražavam žaljenje.
Mnogi od nas su uložili dosta vremena kako bismo uvjerili naše hrvatske kolege da ne blokiraju čitave pregovore. Takođe su neki signali i izjave, kao i one predsjednika Jakova Milatovića, pomogli da se situacija olakša.
Tako da ipak možemo reći da je uspjeh što su tri poglavlja zatvorena.
Da, žalim što poglavlje 31 o vanjskoj bezbjednosnoj i odbrambenoj politici još nije zatvoreno, ali treba reći da je to rezultat navedene provokacije, i mi činimo sve što možemo da ponovo ublažimo situaciju.
<h2>O ruskom uticaju u Crnoj Gori</h2>
RSE: Prije godinu dana se od evropskih predstavnika moglo čuti da su proruske partije DF-a “crvena linija” za EU, no one su u međuvremenu ušle u vlast. Početkom novembra ste predvodili delegaciju Parlamentarnog odbora EU i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) u Podgorici, sa koje ste poručili da “postoji gotovo jednoglasna podrška da Crna Gora postane buduća članica EU”. Da li Brisel potcjenjuje opasnost kada je riječ o ruskom uticaju u Crnoj Gori?
Vajs: Vrlo smo svjesni (ruskog uticaja u Crnoj Gori), a takođe dijelim zabrinutost oko određenih političara koji su uključeni u vladajuću većinu.
Dio sam ove delegacije od 2017. godine i vidio sam kako su kolege poput gospodina (Milana) Kneževića i drugih djelovali u Skupštini, što je bilo potpuno neprihvatljivo.
Mislim da su predstavnici srpskog dijela stanovništva shvatili da i veliki dio njihovih glasača želi u EU, i da su i zbog te činjenice ublažili svoj jezik.
I moram reći da ova vladajuća većina sarađuje kada je u pitanju odlučivanje o zakonodavstvu i reformama koje su bile potrebne da bi se postigao određeni napredak u pristupnim pregovorima.
Dakle, vidimo da se ponašaju konstruktivno, ali i da koče proces, po mom mišljenju, provokativnim akcijama.
Ali, znate, Crna Gora je nezavisna država, a ovo je trenutno vladajuća većina. I dok god vidimo da se ozbiljno odlučuje o reformama, da se popunjavaju nedostajuća mjesta u pravosudnom sistemu, ja prihvatam te rezultate.
Međutim, nismo naivni i svjesni smo da nije svaki poslanik većine u Skupštini u potpunosti usklađen sa veoma ambicioznim kursom.
Takođe, premijer Spajić predvodi proevropske pristupne poteze, i vidio sam njegovu inicijativu Barometar 26 (platforma o zajedničkim obavezama za okončanje pregovora sa EU), gde on poziva sve stranke, i one opozicione, da je potpišu.
Ali, mislim da je ona usmjerena i na njegove koalicione partnere, kako bi održao relevantne partije na pro-EU kursu. A da li će njegov eksperiment uključivanja srpskih snaga na kraju pokazati pozitivne rezultate ili ne, to sada ne mogu reći.
<h2>Je li moguć gruzijski scenario u Crnoj Gori</h2>
RSE: U Crnoj Gori, kao i Gruziji, istraživanja javnog mnjenja pokazuju visoku podršku evropskim integracijama. Ipak, u Gruziji je na izborima pobijedio proruski kandidat, a vlada je najavila zamrzavanje puta te zemlje ka EU. S obzirom da u Crnoj Gori već imamo dio vlasti sa proruskom agendom, može li se desiti sličan scenario onom u Gruziji?
Vajs: Prije svega moram reći da svaki političar koga bira srpski dio stanovništva nije automatski zagovornik ruskih interesa. Ali da, ponekad su srpski i ruski interesi veoma bliski, a to stvara poteškoće na putu Crne Gore u EU.
Mislim da situacija nije uporediva sa Gruzijom, jer je Crna Gora mnogo dalje odmakla u pristupnom procesu, kao i u primjeni pravne tekovine, zakonodavstva EU.
Postoji mnogo zaštitnih mehanizama kada je u pitanju vladavina prava. Crna Gora se nalazi u sasvim drugoj fazi tog procesa od Gruzije.
Stanovništvo je već u velikoj mjeri dio našeg evropskog društva, a postoji i mnogo ekonomskih veza, najveći donatori zemlje su one iz EU.
Dakle, mnogo je više, da tako kažemo, interesa kada su u pitanju poslovne prilike i svakodnevni život ljudi. Zemlja je već mnogo više povezana sa EU.
Izbori u Gruziji očigledno nisu bili u skladu sa bilo čime što je standard EU kada je u pitanju izborni zakon. Ovi izbori su pokradeni u Gruziji. A mislim da više ne bi bilo moguće da se to na takav način desi u Crnoj Gori.
Dakle, vidim opasnost od zlonamjernog uticaja, a ponekad i njegove ishode. Ali, mislim da je crnogorsko društvo dovoljno jako i da je zemlja mnogo dalje na putu ka EU kada su u pitanju zaštitne mjere u zakonodavstvu i crnogorskom Ustavu.
<h2>Pristupanje Crne Gore 2028. EU realan cilj</h2>
RSE: EU je bila vrlo fleksibilna po pitanju dobijanja IBAR-a za Crnu Goru (zakone je crnogorska vlast donijela na brzinu, bez konsultacija sa širom javnosti, naknadno trebaju da se dorađuju). Koliko će EU nadalje biti stroga po pitanju ispunjavanja standarda Crne Gore u zatvaraju poglavlja?
Vajs: Mora postojati jasna ispunjenost zahtjeva. Moram reći da su neki od zakona, doneseni u posljednjih nekoliko mjeseci, bili ubrzano usvojeni u Parlamentu, nedostajalo je uvida javnosti i učešća civilnog društva, opozicija nije imala dovoljno vremena da prouči zakone.
Shvatam veliku ambiciju aktuelne Vlade da isporuči rezultat što je prije moguće. Ali, ponekad imam utisak da je kvalitet žrtvovan zarad brzine, odnosno vremena.
A važno je imati dobru pravnu i opozicionu kontrolu pri donošenju zakona, tako da ne morate popravljati zakone samo nekoliko mjeseci kasnije.
Ali za pristupanje EU, na kraju krajeva, važnije je da zakonodavstvo ne postoji samo u teoriji, već i da se primjenjuje u praksi. To je ono što se na kraju računa – da se zakoni sprovode na terenu.
A to ćemo pažljivo držati na oku.
I to je ono ključno za pristupanje na kraju. Na primjer, nije dovoljno da samo imamo popunjena sudijska mjesta, već moramo vidjeti nezavisnost i efikasnost sistema.
Sjajno je imati zakone protiv korupcije, ali trebamo vidjeti da pravosudni sistem rezultira slučajevima i na visokom nivou.
Dakle, mislim da samo usvajanje zakona ne vodi do potpunog ispunjavanja kriterijuma. To je prvi, važan korak, ali ono što treba da vidimo je njihova stvarna primjena.
Želim brzi prijem Crne Gore u EU, pristupanje do 2028. je cilj i mislim da je on realističan. Ipak, moramo održati visoke standarde kako bismo izbjegli probleme u budućnosti.
RSE: Koliko se, po Vašem mišljenju, u Crnoj Gori i ostalim zemljama regiona radi na uspostavljanu standarda i vrijednosnog sistema EU, a koliko samo na “štrikiranju” obaveza i administrativnom usvajanju zakona? Da li zemlje regiona prvenstveno zanimaju isključivo ekonomski benefiti od evropskih integracija?
Vajs: Crnu Goru pratim više od 20 godina i vidim veliki napredak, ali još treba raditi na primjeni legislative, i to je jasno.
Ali, s druge strane, implementacija u nekim slučajevima takođe zahtijeva vrijeme, a u nekim su potrebni i dodatni napori od strane EU koji su u velikoj mjeri povezani sa ekonomskim prihodima.
Ako pogledate Plan rasta koji je usmjeren na podršku ekonomiji, BDP-u, koji podržava prihode zemlje, postoji osnovni uslov za Crnu Goru da pristupi tim sredstvima i kreditima.
To je novi izborni zakon, što EU traži već godinama.
Jer u Crnoj Gori svako malo imate izborne kampanje za lokalne izbore, i to treba mijenjati. A ponekad je potrebna i perspektiva “ekonomske nagrade” kako bi se motivisali političari da sprovedu potrebne demokratske promjene.
Znači radi se i o ekonomiji, ali u velikoj mjeri o demokratskim standardima na kojima je izgrađena EU, to je međusobno veoma povezano.
Možda veliki dio društva želi ulazak u EU prvenstveno zbog ekonomskih razloga, ali svima mora biti jasno da to uvijek ide zajedno s evropskim vrijednostima i glavnim demokratskim principima.
<h2>Za poglavlje o ekologiji presudan napredak na terenu</h2>
RSE: Kao poslaniku partije Zelenih u Evropskom parlamentu jedno pitanje o ekologiji. Crnoj Gori predstoji primjena poglavlja 27 (životna sredina i klimatske promjene). Može li odgovoriti zahtjevima tog poglavlja ako je, na primjer, proklamovani cilj Vlade da se do 2030. reciklira 50 odsto otpada, a sada je taj procenat ispod jedan odsto?
Vajs: Prvi put sam posjetio Crnu Goru početkom 2000-ih kada smo shvatili da je status ekološke države upisan i u crnogorski Ustav. I vidjeli smo fantastičnu zemlju sa iznimnim prirodnim i kulturnim nasleđem, i veoma prijateljskim stanovništvom.
Ono što nismo vidjeli je bila ekološka država.
Ali isto tako mogu reći da se situacija od tada popravila, iako ne tako brzo kako bih želio.
Na primjer, ulcinjska Solana je sada zaštićeno područje i mislim da se ta priča odvija u dobrom smjeru.
Dakle, ima dobrih primjera, ali i još puno posla u oblasti tretmana otpadnih voda, otpada, puno divljih deponija, neke od njih stalno gore.
Još postoje ogromni problemi čistoće, što je prilično skupa oblast. Tako da će Crnoj Gori biti veoma teško da u potpunosti ispoštuje standarde do pristupanja. Mislim da je ambiciozan plan da se u tom periodu ispuni 50 odsto.
Ali, na kraju krajeva, a ovo je moja lična procjena, ako se uspostavi vladavina prava, ispune glavni demokratski standardi, ako funkcioniše podjela vlasti, ako postoje ekonomska pravila za zajedničko tržište, i ako postoji jaka ambicija za ekološku oblast, onda bi bilo moguće podržati pristupanje Crne Gore, iako možda još uvijek ne bude ispunjavala sve kriterijume u toj oblasti sto posto.
Samo da jedno bude jasno: sve zemlje EU moraju ispuniti ove kriterije i nisu sve na istom nivou u tome.
Biće posla koji treba uraditi i dan nakon pristupanja. Posao neće biti gotov.
To smo vidjeli u ranijim rundama pristupanja, uzmimo posljednji primjer, Hrvatsku.
Nisam potpuno siguran da li Hrvatska danas ispunjava sve kriterije, ali su na dobrom putu. Oni ulažu u tu oblast i možemo vidjeti velika poboljšanja.
Dakle, za pristupanje Crne Gore koje želimo da postignemo 2028. godine će biti veoma važno da li postoji velika ambicija zemlje i napredak u ovoj oblasti, a glavna tačka procjene za to biće da li se oni ostvaruju na terenu.

Vajs: Uložili smo mnogo vremena da ubijedimo Hrvatsku da ne blokira pregovore Crne Gore

Izlaz iz pravne i političke krize prouzrokovane penzionisanjem doskorašnje sutkinje Dragane Đuranović jedino je moguć ako bi se sudije Ustavnog suda elementarno uozbiljile i umjesto ličnih i partijskih interesa počele da štite Ustav - poručio je u intervjuu za Portal ETV advokat Veselin Radulović.
To, cijeni on, nažalost nije realno očekivati - jer su nas upravo te sudije, zajedno sa političarima, dovele do toga da sada očekujemo da li ćemo imati blokadu Ustavnog suda ili ćemo tolerisati njegov nezakoniti sastav.
- I jedno i drugo je loše. Kriza će trajati sve dok se Ustavni sud iz temelja ne reformiše i dok u njemu većinu ne budu činile sudije profesionalci sa integritetom - podvukao je Radulović odgovarajući na pitanja Portala ETV.
PORTAL ETV: Doskorašnja sutkinja Ustavnog suda Dragana Đuranović razriješena je na sjednici Ustavnog odbora - čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda, a čije je zaključke potom na sjednici parlamenta usvojio predsjednik Andrija Mandić. Dijelite li stav opozicije i građanske javnosti da su rukovoditeljke suda Snežana Armenko, odbora Jelena Božović i Andrija Mandić sproveli ustavni puč? Je li ovo presedan u sudskoj praksi?
RADULOVIĆ: Ne mislim da se u konkretnom slučaju desio „ustavni puč“ ili do sada nezabilježen presedan. Sličnu situaciju imali smo i prije tri godine u slučaju prestanka funkcije sudiji Dragoljubu Draškoviću kada je skupštinski odbor na isti način, obavještenjem, informisan o godinama starosti i staža tog sudije. 
Problem je što u Ustavnom sudu konstantno imamo jedan broj neprincipijelnih sudija kojima su njihovi lični interesi i interesi njihovih političkih mentora važniji od poštovanja Ustava. 
Podsjećam da je u slučaju sudije Draškovića prije tri godine sudija (Milorad) Gogić smatrao da je Draškoviću prestala funkcija po sili Ustava jer je po Zakonu o PIO ispunio uslove za starosnu penziju. Par godina kasnije, kada je sudija Gogić došao u istu situaciju, on je promijenio stav i tvrdio da treba da se primjenjuje Zakon o radu - a sve kako bi ostao duže na funkciji. 
Zbog takvog zauzimanja stavova, godinama svjedočimo da Ustavni sud čine i sudije kojima je po sili Ustava prestala funkcija, a te sudije daju sebi za pravo da o tome glasaju i da sami odlučuju o njihovom prestanku mandata.
Tako skandalozna praksa koju su uspostavile pojedine sudije Ustavnog suda nepovratno je urušila njihov lični integritet, ali i integritet tog suda.
PORTAL ETV: Ustavni odbor se pri razrješenju Đuranović pozvao na odredbe Zakona o PIO, a sedam dana kasnije je Ustavni sud uradio potpuno suprotno - nastavio sa praksom primjene Zakona o radu i većinom glasova (3:2) ocijenio da sudiji Budimiru Šćepanovića ističe mandat 31. maja 2025. godine i o tome obavijestio predlagača predsjednika države Jakova Milatovića. Smatrate li da su time doslovice priznali da je u slučaju Đuranović postupljeno neustavno i nezakonito? Što nam govori situacija da se sudije Ustavnog suda nekad razrješavaju po odredbama jednog, a nekad po odredbama drugog zakona?
RADULOVIĆ: Slučaj sutkinje Đuranović je samo potvrdio da sjednice Ustavnog suda ne liče na sjednice sudija na kojima se raspravljaju pravna pitanja i vode stručne rasprave, već da više podsjećaju na sjednice poslaničkih klubova gdje se vodi borba za političku prevlast i dominaciju.
Zato i imamo situacije da se različito postupa i da nekome Skupština konstatuje prestanak funkcije kada ispuni uslove za starosnu penziju po Zakonu o PIO i to istoga dana kada se dobije obavještenje od Ustavnog suda, kao što je to bio slučaj sa sudijom Đuranović - dok je u drugim slučajevima, kao sa sudijom Gogićem, prestanak funkcije nastupao primjenom Zakona o radu i još se čekalo puna tri mjeseca da se to konstatuje u Skupštini.
Ta situacija nam potvrđuje da je neophodna temeljna reforma Ustavnog suda jer sa sudijama koji tamo štite lične i partijske interese poštovanje Ustava i osnovnih ljudskih prava i sloboda ostaće ideal o kome ćemo moći samo da maštamo.
PORTAL ETV: Sa druge strane, Tužilački savjet primjenjuje Zakon o PIO kada je u pitanju prestanak funkcija tužilaca. Treba li Ustavni sud da se ugleda na TS - u smislu uspostavljanja jedinstvene prakse? Svakako, još od ranije postoji odluka Ustavnog suda - da se prestanak funkcije njihovim sudijama utvrđuje po Zakonu o radu. Je li evidentno da Ustavni sud krši sopstvene odluke?
RADULOVIĆ: Sudijama Ustavnog suda funkcija prestaje u skladu s Ustavom, po istim pravilima koja važe i za sve druge sudije u državi. Ustav Crne Gore u članu 154. stav 3. propisuje da sudiji Ustavnog suda funkcija prestaje kad „ispuni uslove za starosnu penziju“.
Uslove za penziju propisuje isključivo Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju i oni trenutno podrazumijevaju 65 godina starosti ili 40 godina radnog staža.
Ustav ne propisuje da funkcija sudijama Ustavnog suda prestaje „kad im radni odnos prestane po sili zakona“ - odnosno sa 66 godina - kao što tvrde sudije tog suda da bi se što duže zadržali na funkciji.
<blockquote>Prognoze poslanika PES-a da ćemo za dva mjeseca imati popunjen Ustavni sud su neozbiljne, kao što su to uglavnom sve izjave političara</blockquote>
PORTAL ETV: Ustavni sud je pola godine, između septembra 2022. i februara 2023, bio u blokadi - pošto ga je činilo samo troje sudija. Tada su upravo Dragana Đuranović, Momirka Tešić i Snežana Armenko dobile podršku većine u parlamentu. Ta većina danas pravda neustavno razrješenje Đuranović tvrdnjama da DPS pokušava preko suda da utiče na odlučivanje u slučaju Milivoja Katnića i Zorana Lazovića. Mislite li da se parlamentarna većina, predvođena Andrijom Mandićem, „autovala“ ovakvim izjavama i da je upravo njihov cilj da uzmu Ustav u svoje ruke i odrede ishod glasanja na Ustavnom sudu u određenim slučajevima?
RADULOVIĆ: Sve političke partije pokušavaju da kontrolišu Ustavni sud i da utiču na donošenje odluka, kako u predmetima gdje se ocjenjuje ustavnost i zakonitost opštih akata koje su oni donijeli ili žele da donesu, tako i u odlukama o ustavnim žalbama.
To nam govori da postoje ozbiljne sumnje u povezanost političkih partija sa organizovanim kriminalom i korupcijom.
<blockquote>Slučaj sutkinje Đuranović je samo potvrdio da sjednice Ustavnog suda ne liče na sjednice sudija na kojima se raspravljaju pravna pitanja i vode stručne rasprave, već da više podsjećaju na sjednice poslaničkih klubova gdje se vodi borba za političku prevlast i dominaciju</blockquote>
PORTAL ETV: Parlamentarna opozicija zbog neustavnog razrješenja Dragane Đuranović blokira održavanje sjednica zakonodavnog doma. Koji je, po Vašem mišljenju, izlazak iz ove pravne i političke krize? Je li nužno da Ustavni sud na sjednici utvrdi da su Ustavni odbor i Skupština prekršili Ustav i ponište sopstveni zaključak da je Dragani Đuranović prestala sudijska funkcija ispunjavanjem uslova za starosnu penziju? Kako to uopšte izvesti - ako za odluku nema dovoljne većine? Oće li kriza trajati sve dok se sud ne popuni?
RADULOVIĆ: Izlaz iz ove situacije jedino je moguć kada bi se sudije Ustavnog suda elementarno uozbiljile i umjesto ličnih i partijskih interesa počeli da štite Ustav.
Nažalost, to nije realno očekivati jer su nas te sudije sa političarima dovele do toga da sada očekujemo da li ćemo imati blokadu Ustavnog suda ili ćemo tolerisati njegov nezakonit sastav.
I jedno i drugo je loše. Kriza će trajati sve dok se Ustavni sud iz temelja ne reformiše i dok u njemu većinu ne budu činile sudije profesionalci sa integritetom.
PORTAL ETV: Koliko su utemeljene prognoze poslanika PES-a Vasilija Čarapića da ćemo za dva mjeseca imati popunjen Ustavni sud - s obzirom na činjenicu da nadležni odbor, uključujući jedan propali konkurs - duže od deset mjeseci nije bio u stanju da izabere sedmog sudiju koji bi zamijenio Milorada Gogića - čiju je funkciju, uzgred, parlamentarna većina pravnim vratolomijama pokušavala da produži do njegove 67. godine?
RADULOVIĆ: Prognoze poslanika PES-a da ćemo za dva mjeseca imati popunjen Ustavni sud su neozbiljne, kao što su to uglavnom sve izjave političara.
Iz prethodne blokade Ustavnog suda izašli smo samo zbog pritiska međunarodne zajednice, ali su političari birali i izabrali sudije koji će štitili njihove interese, a ne Ustav.
<blockquote>Skandalozna praksa koju su uspostavile pojedine sudije Ustavnog suda nepovratno je urušila njihov lični integritet, ali i integritet tog suda</blockquote>
PORTAL ETV: Ova najviša sudska instanca bi, između ostalog, trebalo da prati rad političkih partija i ocjenjuje da li narušavaju ustavni poredak. Je li to slučaj? Kako uopšte Ustavni sud o tome da donosi odluke u situaciji kad za mnoge važne odluke, nakon razjrešenja Đuranović, za to nema većinu? Tako npr. nijesu mogli ni da donesu odluku je li njeno razrješenje na Ustavnom odboru neustavno. Koji je izlaz iz ove situacije?
RADULOVIĆ: Ustavni sud u aktuelnom sastavu nije u stanju da objektivno ocjenjuje da li političke partije krše Ustav i to se u praksi pokazalo više puta. 
Političarima je postala navika da se sa Ustavom svakodnevno igraju i da ga gaze. 
To mogu da rade jer su u Ustavnom sudu izabrali svoje partijske vojnike, a ne sudije.
Kao što sam i rekao, izlaz je jedino u temeljnoj reformi Ustavnog suda čiju većinu će činiti sudije profesionalci sa integritetom pred kojima će biti težak zadatak da povrate potpuno urušen ugled i kredibilitet te institucije.

Anja Ivanović

Izlaz iz krize moguć jedino ako sudije Ustavnog suda počnu da štite Ustav - ali to nažalost nije realno očekivati

Ukrajina može očekivati više najava o dodatnoj američkoj bezbjednosnoj pomoći u narednim danima, rekao je portparol Bijele kuće Džon Kirbi dok ističe mandat predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džoa Bajdena. 
 
On je na brifingu u petak kazao da se dodatne objave o pružanju američke pomoći Ukrajini mogu očekivati sljedećih dana, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Kirbi nije naveo ništa konkretno. 
 
Najave bi uslijedile nakon paketa dodatne vojne i finansijske pomoći od 5,9 milijardi dolara za Ukrajinu koji je prošle sedmice najavila Bajdenova administracija zbog zabrinutosti da će nova administracija pod predsjednikom Donaldom Trampom značajno smanjiti ili zaustaviti isporuke oružja Ukrajini kako bi prisilila Kijev da pregovara o mirovnom sporazumu s Rusijom. 
 
Bijela kuća je u izjavi od 30. decembra rekla da pomoć uključuje dodatni paket od 1,25 milijardi dolara za ukrajinsku vojsku i paket od 1,22 milijarde dolara za Inicijativu za bezbjednosnu pomoć Ukrajine. 
 
Ministarstvo finansija je kasnije 30. decembra najavilo zasebnu isplatu od 3,4 milijarde dolara Ukrajini kao direktnu podršku budžetu. 
 
Bajden je u izjavi naveo da će SAD nastaviti da rade na jačanju položaja Ukrajine u ratu, ali uprkos njegovom obećanju, paket od 5,9 milijardi dolara smatra se posljednjim tokom njegove administracije, čiji mandat bi trebalo da se završi 20. januara s inauguracijom Trampa. 
 
Kirbi je, takođe, najavio da će američki ministar odbrane Lojd Ostin otputovati u Ramštajn u Njemačkoj na sastanak Kontakt grupe za odbranu Ukrajine 9. januara. 
 
On je ranije rekao da postoji mogućnost da se još jedan sastanak grupe održi prije nego što Bajden ode sa dužnosti.

Ukrajina može očekivati dodatnu pomoć SAD-a prije nego Bajden napusti kabinet

Fudbaleri Preston Nort Enda nosiće danas crni flor na meču 26. kola engleskog Čempionšipa protiv Oksford junajteda, zbog tragedije koja se dogodila na Cetinju, u kojoj je živote izgubilo 12 osoba, među kojima i dvoje djece.
Incijator je crnogorski reprezentativac, Milutin Osmajić, fudbaler Prestona.
- U znak pijeteta prema žrtvama i izraza podrške porodicama nastradalih ovog tragičnog događaja, uprava kluba, kao i mi igrači, odlučili smo da odamo počast preminulima, tako što ćemo na meču protiv Oskford junajteda igrati sa crnim trakama na rukama - poručio je Osmajić.

Fudbaleri Prestona sa crnim florom zbog tragedije na Cetinju

U Crnoj Gori jutros se saobraća po mjestimično mokrim putevima, kazali su iz Auto moto saveza (AMSCG), navodeći da je zbog snijega na sjeveru mjestimično izražena poledica. 
 
Iz AMSCG su upozorili da duž klisura i usjeka ima učestalih sitnijih odrona i naveli da je neophodna oprezna vožnja i poštovanje pravila saobraćaja. 
 
Oni su rekli da je vidljivost smanjena mjestimično po kotlinama. 
 
Iz AMSCG su podsjetili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da od 15. novembra do 1. aprila vozila koja učestvuju u saobraćaju za vrijeme zimskih uslova (sniježnih padavina ili kad se na putu nalazi snijeg, led ili poledica) moraju na svim točkovima imati zimske gume. 
 
Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je četiri milimetra. 
 
Na putu Nikšić-Šavnik nije dozvoljeno kretanje kamionima sa prikolicom i šleperima zbog snijega. 
 
Za sve kategorije teretnih vozila zabranjeno je saobraćanje na putu Berane-Rožaje preko prevoja Lokve. 
 
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara-Mojkovac, u mjestu Sokolovina, na snazi je totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila zbog odronjavanja stijene. 
 
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, na dijelu puta Nikšić-Kuside, saobraćaj je zbog rekonstrukcije mosta Autobaza promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični.

Putevi mjestimično mokri

Ja osjećam odgovornost, i moralnu i ličnu – reče premijer Crne Gore Milojko Spajić nakon što je u državi na čijem je čelu u krvavom piru ubijeno 12 ljudi, od čega dvoje djece, a četvoro teško ranjeno. Tako završi priču o odgovornosti – i ne ponudi ostavku.
Doduše, niko ga nije ni pitao hoće li to uraditi – već je novinare, na pres konferenciji koju je sazvao nakon sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost, interesovalo je li ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović za to spreman – ili će eventualno Spajić, ako već ministar ne osjeća moralnu odgovornost, predložiti njegovu smjenu.&nbsp;
Ali, javnost je dobila drugi odgovor: ispade da su premijeru „moralna“ i „lična“ odgovornost, kojih su mu puna usta - apstraktni pojmovi, pa ne razumije da se moralna odgovornost manifestuje nekom akcijom ili činom. U ovom slučaju bi to, logično, bilo podnošenje ostavke.
Ali dobro, nije da nijesmo navikli da je kod naših funkcionera sve „na priču“. To naravno ne isključuje mogućnost da se neko u Crnoj nam Gori nadao da će njihov pristup, makar u ovako tragičnim okolnostima, biti nešto ozbiljniji. Ali, evo i posljednja nada, ona koja najduže traje, sinoć je umrla.
Ne, neće Spajić, niti bilo ko iz ,,avgustovske većine“, nuditi ostavku, osjećati neku ličnu ili objektivnu odgovornost što se nalazi na čelu resora koji ne funkcioniše. Jer, uvijek su drugi krivi – najčešće DPS, a kada nema mogućnosti za takve optužbe - onda se prosipa bljutavo priprosta priča o – „situacionim“ dešavanjma i zločinima.
Skamenjeni najvećim zločinom u crnogorskoj istoriji, s nevjericom piljimo u vrh države koji uporno i uporno demonstrira samo nesposobnost i neodgovornost. Da se ne radi o ljudskim životima i bezbjednosti svih građana – bilo bi, u neku ruku, komično. Tako bi se, možda, i nasmijali na lapsuse premijera koji je na konferenciji uspio da bolnicu Danilo Prvi – nazove ,,Danilo jedan“, ili umjesto najave SOS linije – građanima kaže da će imati opciju da pozovu „hot-lajn“.&nbsp;
Ali, nije komično. Samo je tako beznadežno tragično.
Takav je bio, do-zla-boga tragičan, i odgovor premijera, koji je sinoć u više navrata pokušavao da izbjegne odgovor na pitanje novinarke Televizije E Ivone Đokić – hoće li predložiti smjenu resornog ministra Šaranovića - da bi joj na kraju poručio: „predložite je Vi“.
Možda ovaj i ovakav iznuđeni odgovor zapravo i ima neko smisleno uporište. Ne bi novinari ništa gore vodili državu nego aktuelna vlast. Jedno je sigurno: obraza, časti, odgovornosti i stida više imaju.

Za čelnike države moralna odgovornost je apstraktan pojam

Najmanje deset osoba je stradalo, a nekoliko je ranjeno danas na Cetinju nakon što je poslije 17 sati došlo do oružanog obračuna u jednom ugostiteljskom objektu u centru Prijestonice.
Policija traga za Cetinjaninom Acom Martinovićem koji je još na slobodi, a pucao je na još dvije lokacije - Humci i Bulevar. Među stradalima je i dvoje djece. Kako nam je nezvanično saopšteno iz Uprave policije, među ubijenima su i članovi porodice Martinovića.
Kako saznajemo, službenici policije su pronašli automobil Martinovića.
Na Cetinju su tužiteljka Andrijana Nastić i vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović.
Prema saopštenju Uprave policije, A. M. je "upotrebom vatrenog oružja lišilo života nekoliko lica", a potom se dao u bjekstvo.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dqm2dnlcmT2U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Policija apeluje na građane Cetinja da ostanu prisebni i da ostanu u svojim objektima stanovanja, dok su sve raspoložive jedinice policije na terenu i preduzimaju aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju stavljanja situacije pod kontrolu i procesuiranja izvršioca.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIOM3NjX_Oik&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
U Prijestonici je trenutno vanredno stanje, čuju se sirene policijskih automobiča i kola hitne pomoći.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DfHpxlFCrl3U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Najmanje deset mrtvih na Cetinju, među žrtvama i dvoje djece, policija pronašla automobil Martinovića

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Mantra „samo da se DPS ne vrati“ i „nikad sa DPS-om“ je najveći mogući pokazatelj neposjedovanja ama baš nikakvog programa niti bilo kojih rezultata kojima bi se naša politička konkurencija mogla preporučiti građanima - ocijenio je u intervjuu za Portal ETV poslanik Socijaldemokrata (SD) i jedan od predstavnika Evropskog saveza (ES) Nikola Zirojević.
On je ukazao da aktuelna vlast i dalje nije svjesna da su upravo oni ti koji bi trebalo da se reformišu i odviknu od loših praksi.
- I dok oni govore da neće sa DPS-om, neki od njih i da neće sa Evropskim savezom - recimo Demokrate u Budvi, nakon što smo u državnom Parlamentu počeli da do kraja razobličavamo njihov kriminal i nezajažljivost za foteljama, hranom, pićem i gorivom, nijesu svjesni da mi zapravo nećemo sa njima ni po koju cijenu i da su sada oni ti koji moraju da se reformišu i ograde od nekih ljudi ogrezlih u kriminalu - da bismo uopšte i prihvatili da sa njima razgovaramo - podvukao je Zirojević u intervjuu za Portal ETV.
Izričit je da će njihovi politički protivnici to shvatiti na teži način.
- U onom trenutku kada oni budu na našim pozicijama, a mi u prilici da formiramo novu vlast. Procjenjujem da taj trenutak nije tako daleko kao što misle - dodao je Zirojević.
Sa njim smo razgovarali o kontroverznom formiranju vlasti u Podgorici, (ne)poštovanju „izborne volje“, političkim priscima i ucjenama, ustavnom puču, ali i o tome koliko blagi pristup Evrope prema unutrašnjim problemima u Crnoj Gori može biti poguban.
PORTAL ETV: Iako su odbornici Pokreta „Za bolju Podgoricu“, na čelu sa predsjednikom države Jakovom Milatovićem, isprva napustili vladajući Pokret „Evropa sad“ i oburdali lokalnu vlast u Podgorici, ukazivali da vlast krši Ustav i zloupotrebljava poziciju moći – sa njima su, tek nakon dva sastanka, ponovo sastavili koaliciju i formirali novu-staru upravu. Smatrate li da je ovim potezom PzPG napravljem politički presedan, a izborni proces u potpunosti obesmišljen? Mislite li da je ovo rezultat ucjene ili političke korupcije?
ZIROJEVIĆ: Jedina mogućnost kako se ovaj potez PzPG može opisati jeste - vrhunac političke gluposti. Imali smo zaista jednu tragikomičnu situaciju u kojoj predstavnici PzPG, na čelu sa predsjednikom države Milatovićem, prvo fazno napuštaju Pokret Evropa sad insistirajući da partije tadašnje koalicije „Za budućnost Crne Gore“ trebaju da budu dio državne vlasti u punom kapacitetu.
Sjećamo se tada brojnih opstrukcija koje su postojale kada se pokušavala formirati državna vlast u kojoj ne bi bili ni ZBCG, niti DPS, u sadejstvu sa Demokratama. Nakon toga, poslije nekog vremena, PES napušta i jedan od „lidera“ ovog pokreta, tada već izabrani predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Počinje sukob u Podgorici koji je, sada je već sasvim jasno, bio zasnovan isključivo na želji za foteljama, dok je interes građana Podgorice bio na posljednjem mjestu.
Sa pozicija vlasti na lokalnom nivou, PzPG, zajedno sa Građanskim pokretom URA i opozicionim političkim subjektima, ruši podgoričku vlast i bivaju raspisani vanredni lokalni izbori. Mislim da je suvišno govoriti u kakvom stanju je Podgorica ostavljena i kako su se, u tom periodu, ponašali lokalni funkcioneri, počev od gradonačelnice Injac, pa dalje. I kako su, u toku kampanje, sijevale najžešće uvrede i najoštrije optužbe među dojučerašnjim partijskim drugovima i saborcima, Jakov Milatović se, zajedno sa svojim pokretom, na lokalnom i na državnom nivou, približavao opoziciji.
Epizodu u kojoj su nekad koaliciji ZBCG bili bliskiji i od samog premijera Spajića, te činjenicu da su podržali izbor Andrije Mandića za predsjednika Parlamenta, nijesmo zaboravili.&nbsp;
Podsjetiću da su se dvije Milatoviću bliske nezavisne poslanice zajedno sa nama suprostavljale ustavnom puču u Parlamentu, da je poslanici Pejović nepravedno oduzeta riječ na sjednici, da su joj upućivane najgore psovke u plenarnoj sali - do dana nakon potpisivanja koalicionog sporazuma u Podgorici.
Nakon toga, kabinet predsjednika Skupštine se poslanici Pejović izvinio, a ona se nije pojavila na sjednici Skupštine niti je učestvovala na zajedničkoj pres konferenciji opozicije. Narod bi rekao: izgubismo je ka' na karte.
U Podgorici, u međuvremenu, opozicioni politički subjekti osvajaju 60 odsto glasova, dok partije lokalne vlasti ostaju u manjini, sa osvojenih oko 40 procenata.
Da li je konačan rezultat pregovora za lokalnu vlast u Glavnom gradu rezultat ucjene ili političke korupcije, pokazaće vrijeme (a sklon sam da vjerujem da je rezultat i jednog i drugog), ali jedno je sigurno - konačan ishod pregovora i ponašanje PzPG jedna je od najvećih prevara birača u ovoj državi.
Uvjeren sam da će građani ovakvo obesmišljavanje izbora i ovakvu prevaru adekvatno kazniti i da Jakov Milatović, zajedno sa svojim saradnicima, u političkom smislu počinje da broji svoje posljednje dane.
PORTAL ETV: Je li izvjesno da se ovakvim postupcima stvara još jedna „generacija“ apstinenata u Crnoj Gori u kojoj izlaznost na izborima svakako nije na zavidno nivou? Zašto bi građani izlazili na izbore - glasali za promjene, postigli rezultat - ako do promjena uporno ne dolazi... Imaju li Socijaldemokrate i Evropski savez odgovor na ovu malignu pojavu - kako stati na kraj samovolji političkih frakcija?
ZIROJEVIĆ: Ne nužno. Upravo ovakvi postupci mogu dodatno motivisati jedan dio glasača u Crnoj Gori da se, uprkos tome što su generalno nezadovoljni političkom ponudom, suprotstave onima koji na ovaj način, klasičnom prevarom birača, obesmišljavaju izborni proces. Mislim i da je pitanje trenutka kada će se to dogoditi.
Ono što, nažalost, jeste trend kojem svjedočimo u posljednje nešto više od četiri godine jeste značajan pad izlaznosti na svim izborima - što je najbolji pokazatelj činjenice da velika većina građana nije zadovoljna učincima vlasti nakon 30. avgusta 2020. godine. Pa ipak, jedan dio njih još nije spreman da pređe preko zamjerki koje su imali kada su u pitanju partije bivše vlasti (prije 30. avgusta), ili je jednostavno ideološki toliko daleko od nas da, uprkos nagomilanom nezadovoljstvu, prije bira da ostane kući.
Iz moje perspektive, rješenje je vrlo jednostavno: građani koji žele promjene u Crnoj Gori trebaju da glasaju provjerene opozicione, građanski opredijeljene, političke subjekte - kakav je upravo Evropski savez. Jer, svaki put do sad kada smo se uzdali u tzv. „tridesetoavgustovce“, pokazalo se, prije ili kasnije, da je riječ o nekoj velikoj prevari i da na kraju ceh plaćaju građani i država Crna Gora.
PORTAL ETV: Upravo su partije koje su nastavile vladavinu u Podgorici godinama unazad docirale o poštovanju „izborne volje“ - a sad ponovo uspostavile vlast - i to uprkos gorem izbornom rezultatu od opozicije. Kako tumačite to pozivanje na „izbornu volju“ - ako svoj pojedinačni učinak uporno zbrajaju, i i dalje se - poslije četiri godine od pada Demokratske partije socijalista - pozivaju na dobro poznatu mantru „samo da se DPS ne vrati“?
ZIROJEVIĆ: To je ironija njihove vlasti i politike koju sprovode. U vremenu kada su oni bili opozicija, konstantno su se pozivali na nekakvo poštovanje „izborne volje“.
Sjetimo se samo scena u Budvi kada je jedan odbornik vlasti promijenio mišljenje i podržao tamošnju opoziciju - taj čovjek je na najgori mogući način čak i fizički napadan, vrijeđan, svaku noć uznemiravan ispred kuće u kojoj stanuju on i njegova porodica i tome slično. Zašto? Jer je neko iz tadašnje opozicije na državnom nivou procijenio da nije ispoštovana „izborna volja“.
Danas, kada se dešavaju ovakve stvari kakve se dešavaju, kada se pojedini odbornici privode u kabinet predsjednika Skupštine, gdje se na njih vrši neprimjeren pritisak, i ko zna šta još, nemamo neku značajniju reakciju javnosti, osim opozicionih političkih subjekata.
Svi oni kojima su do 2020. godine bila puna usta demokratije, sada ćute. Čak se, izuzev rijetkih izuzetaka, ne čuje ni nevladin sektor - koji bi svojevremeno figurativno rečeno „zapalio Crnu Goru“ u ovakvim situacijama. Neko je upao u neko državno tijelo, neko je član nekog borda, neko je zaposlio nekog iz porodice i sada svi oni koji su bili najglasniji funkcionišu po principu - ćuti, dobro je to.
Rezultat ovog privođenja i raznih „ponuda koje se ne odbijaju“ je jasan - PzPG je, nakon svega izrečenog, formirao vlast sa partijama vlasti u Glavnom gradu.
Mantra „samo da se DPS ne vrati“ i „nikad sa DPS-om“ je najveći mogući pokazatelj neposjedovanja ama baš nikakvog programa niti bilo kojih rezultata kojima bi se naša politička konkurencija mogla preporučiti građanima. I dok oni govore da neće sa DPS-om, neki od njih i da neće sa ES-om (recimo Demokrate u Budvi, nakon što smo u državnom Parlamentu počeli da do kraja razobličavamo njihov kriminal i nezajažljivost za foteljama, hranom, pićem i gorivom), nijesu svjesni da mi zapravo nećemo sa njima ni po koju cijenu i da su sada oni ti koji moraju da se reformišu, odviknu od nekih loših praksi, ograde od nekih ljudi ogrezlih u kriminalu, da bismo uopšte i prihvatili da sa njima razgovaramo.
Shvatiće to na teži način, u onom trenutku kada oni budu na našim pozicijama, a mi u prilici da formiramo novu vlast. Procjenjujem da taj trenutak nije tako daleko kao što misle.
PORTAL ETV: Koliko su pritisci i ucjene „ko s kim može i smije“ uopšte utemeljeni na postulatima izborne demokratije? Treba li to da privuče pažnju nadležnih organa - a pogotovo uzevši u obzir linč, upozorenja i prijetnje pojedincima na društvenim mrežama - na primjer u slučaju predsjednika Jakova Milatovića kojem su prijetili litijama - za slučaj da se usudi da formira koaliciju sa opozicijom? Jesu li nadležni uopšte vispreni da reaguju u ovakvim slučajevima?
ZIROJEVIĆ: Nema to nikakve veze sa demokratijom. Radi se o primitivnom načinu funkcionisanja jednog režima koji, pokušajem totalne izolacije jednog političkog subjekta, pokušava da se održi uprkos sve češćim i sve intenzivnijim porukama građana da žele promjene. No, sve to nije dugog vijeka, imajući u vidu da što više oni govorili da se sa opozicijom „ne smije“, opozicija je sve jača.
Dakle, bliži se dan kada opoziciji neće trebati ama baš niko sa te strane za formiranje vlasti i kada će Crna Gora dobiti odgovornu, demokratsku, proevropsku Vladu.
Da je sreće, sva ova dešavanja kojima svjedočimo i te kako bi trebalo da upale alarm kod nadležnih organa, jer smo u više navrata imali čak i otvorene prijetnje onome ko bi eventualno sa opozicijom pomislio da formira vlast.
No, kako imamo politički poslušno tužilaštvo, to se ne dešava. Naprotiv, VDT se javi samo kada se nađe pod kritikama opozicije, da nam tada objasni da neće dozvoliti uticaj politike na rad institucije kojom rukovodi. To što je izabran u kabinetu predsjednika Vlade i to što mu se optužnice nerijetko pišu u plenarnoj sali Parlamenta, od strane poslanika i lidera parlamentarne većine, to nema veze.
PORTAL ETV: Kako tumačite činjenicu da se predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, i ujedno predvodnik PzPG, danima ne oglašava povodom formiranja vlasti u Podgorici? Što nam to govori o njegovom političkoj zrelosti? Mislite li da je ovim potezom afirmisao agendu neformalnog vođe parlamentarne većine (predsjednika Skupštine) Andrije Mandića koji istrajava u samovolji, ponižavanju Crne Gore i obesmišljavanju svega što ne ide na ruku napretku naše države u demokratskom pogledu?
ZIROJEVIĆ: Mi smo danas u potpunosti svjesni da imamo posla sa potpuno politički nezrelom ličnošću, sa političarom bez stava, hrabrosti i bez kičme da sve ono što je javno govorio i obećavao sprovede u djelo. Dakle, predsjednik Crne Gore je, nažalost, jedna najobičnija politička marioneta i igračka u rukama Andrije Mandića i Milojka Spajića koji ga, u svakom trenutku kada procijene da se previše otrgao iz njihovih ruku, mogu vratiti tamo gdje mu je mjesto. Ili, kako to reče premijer Spajić, „otrgnuti iz zagrljaja opozicije“.
Dakle, i ako jeste postojao plan u određenoj situaciji da se u Parlamentu pokrene smjena predsjednika države ukoliko ne bude poslušan, Jakov Milatović nam je svima pokazao da bi tako nešto bilo u potpunosti nepotrebno. U suštini, potpuno je svejedno da li u fotelji predsjednika Crne Gore sjedi Jakov Milatović, ili tu funkciju, nakon njegove smjene obavlja Andrija Mandić - razlika ne postoji.
<blockquote>Da je sreće, sva ova dešavanja kojima svjedočimo i te kako bi trebalo da upale alarm kod nadležnih organa, jer smo u više navrata imali čak i otvorene prijetnje onome ko bi eventualno sa opozicijom pomislio da formira vlast. No, kako imamo politički poslušno tužilaštvo, to se ne dešava. Naprotiv, VDT se javi samo kada se nađe pod kritikama opozicije, da nam tada objasni da neće dozvoliti uticaj politike na rad institucije kojom rukovodi. To što je izabran u kabinetu predsjednika Vlade i to što mu se optužnice nerijetko pišu u plenarnoj sali Parlamenta, od strane poslanika i lidera parlamentarne većine, to nema veze</blockquote>
PORTAL ETV: Zajedno sa kolegama iz opozicije ne dozvoljavate održavanje sjednica parlamenta zbog ustavnog puča - kada je sutkinja Ustavnog suda Dragana Đuranović nezakonito i neustavno razriješena na sjednici Ustavnog odbora - čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda, a čije je zaključke usvojio predsjednik parlamenta Andrija Mandić. Saopštili ste što konkretno tražite kako bi se zakonodavni dom vratio u redovno stanje. Ispunjenje Vaših zahtjeva se ne nazire. Imate li plan na duže staze?
ZIROJEVIĆ: Činjenice su jasne i neumoljive, a potvrdio ih je upravo Ustavni sud na posljednjoj sjednici poslavši, shodno jasno propisanoj proceduri, obavještenje da sudija Šćepanović ispunjava uslove za odlazak u penziju.
Time je ova institucija jasno stavila do znanja svima koja je jedino moguća procedura za penzionisanje sudija, kao i da na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore jeste, kako smo i kazali mi u opoziciji, sproveden klasičan ustavni puč.
Naši zahtjevi su sasvim jasno saopšteni, a na parlamentarnoj većini je, ako želi pozitivan ishod ove situacije, da se vrati k poznaniju prava i te uslove, koji ne podrazumijevaju ništa do poštovanje Ustava i zakona Crne Gore, ispuni.
Ukoliko to ne urade, neka ne brinu - mi plan na duže staze imamo. Pravo pitanje je - što će onda oni?
<blockquote>Kabinet predsjednika Skupštine se poslanici (Jevrosimi) Pejović izvinio, a ona se nije pojavila na sjednici Skupštine niti je učestvovala na zajedničkoj pres konferenciji opozicije. Narod bi rekao: izgubismo je ka' na karte</blockquote>
PORTAL ETV: Mislite li da je Evropa previše blaga prema Crnoj Gori u kojoj sami Ustavni sud krši Ustav - u kojoj se demonstrira sprega izvršne, zakonodavne i sudske vlasti, u kojoj izborni rezultat ne znači ništa; u kojoj vlast udaljava državu od susjeda i koja u savezu sa klerikalnim snagama i crkvom mijenja politički pejzaž zemlje, namjerava da izmijeni Zakon o državljanstvu i čiji je kranji cilj izmjene identiteta Crne Gore, i čiji funkcioneri ne baštine antifašističke vrijednosti - već podržavaju režime poput Vučićevog i Putinovog? Je li dovoljno da samo usmjeravaju određene procese i poručuju da samo od nas zavisi kako ćemo iznutra definisati stanje u društvu?
ZIROJEVIĆ: Mislim da jeste i mislim da se odnos zvanične EU prema Crnoj Gori, čast izuzecima, sveo na formalno ispunjavanje nekih uslova i, kako to kolokvijalno kažemo, dobijanje štrikova. Međutim, djeluje kao da se odavno niko ne bavi suštinom.
Dakle, mi imamo sasvim jasnu situaciju u državi - parlamentarna većina vrši neviđene i krajnje neprimjerene pritiske na bilo koga ko bi se potencijalno otrgao i prešao na stranu opozicije, u međuvremenu se u izvršnoj vlasti i državnim preduzećima sprovodi brutalan kriminal, jasno je vidljiva sprega izvršne, zakonodavne i sudske vlasti, namjerno se narušavaju odnosi sa susjedima, među kojima i našim jedinim EU susjedom (Hrvatskom) itd, dok crnogorske političke elite (vladajuće) izvještaj podnose Vučićevom režimu u Beogradu.
Mi danas imamo državne funkcionere koji u Brisel, Berlin, Pariz i na druge evropske destinacije odlaze da prodaju šarene laže dok neko sve to tamo oduševljeno sluša i sačini pozitivan izvještaj, a oni se nakon toga vrate u Podgoricu gdje negiraju genocid, ne priznaju nezavisnost susjednih država, veličaju ratne zločince, razaraju institucije, uništavaju bezbjednosni sektor i sprovode u potpunosti antievropsku politiku.&nbsp;
Analizirajući ono što se u istoriji dešavalo na ovim prostorima, ne bi bio prvi put da međunarodna zajednica gleda kroz prste nekim retrogradnim političkim snagama, zanemarujući brojne aspekte njihove vladavine.
Posljednji put kad smo imali takvu situaciju, kada su se osvijestili, Balkan je gorio u plamenu rata i bilo je kasno.&nbsp;
Ne želim da vjerujem da danas, u 21. vijeku možemo da doživimo takvu sudbinu, ali se plašim da prećutno odobravanje onoga što danas u Crnoj Gori, ali i u regionu, rade nasljednici tih mračnih ideologija, može da izazove ozbiljne probleme, kako u Crnoj Gori, tako i na cijelom Balkanu.