Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu uputio je zahtjev predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću za hitan sastanak, a povodom inicijative premijera Milojka Spajića da se dnevni red sjednice Skupštine dopuni prijedlogom zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata i Sporazuma dvije zemlje o ekonomskoj saradnji.
Nimanbegu je predložio da sastanak Mandića i delegacije Opštine Ulcinj bude održan sjutra u 10 sati.
- Na osnovu inicijative predsjednika Vlade za dopunu dnevnog reda Treće sjednice Prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u 2025. godini koja je sazvana za 17. april 2025. godine koristim priliku da Vas pozovem da organizujete sastanak sa delegacijom Opštine Ulcinj, u što kraćem vremenskom periodu - naveo je Nimanbegu u dopisu Mandiću.
On je podsjetio Mandića da je Skupština opštine Ulcinj donijela dva zaključka koji su usko povezani sa Prijedlogom koji je predsjednik parlamenta dobio u okviru dopune dnevnog reda.
- Stoga predlažem da u prostorijama Skupštine Crne Gore, primite delegaciju Opštine Ulcinj sjutra, tj. 17. aprila u 10 sati - poručio je Nimanbegu

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Politika

Nimanbegu traži hitan sastanak sa Mandićem zbog Spajićeve inicijative

Analiza materijala sa sjednica aktuelne Vlade od početka njenog mandata (31. oktobra 2023. godine) do 1. januara 2025. godine, pokazuje da je od 2.973 razmotrene tačke dnevnog reda, njih 118 ili četiri odsto označeno stepenom tajnosti na način da je skriven čak i naslov, odnosno vrsta materijala o kojoj se raspravljalo i odlučivalo.
To je saopšteno iz Instituta Alternativa (IA).
Prema njihovim informacijama, materijali o kojima se raspravlja u tajnosti se odnose na kadrovska pitanja, upravljanje budžetom, informacije o ugovorima, aktuelnim pitanjima i drugom.
- Stoga, nije jasno na koji način bi objavljivanje naziva ovih tačaka dnevnog reda moglo da ima “teže štetne posljedice za bezbjednost i interese države odnosno štetne posljedice za ostvarivanje funkcije organa”, što su uslovi za dodjeljivanje statusa “interno” i “tajno” - istakli su u IA.
Podsjećaju da su Vlade i prije i poslije 2020. godine odbijale njihovu inicijativu da se izmijeni Odluka o objavljivanju materijala sa sjednica Vlade Crne Gore na način da se učini obaveznim cjelovito objavljivanje dnevnog reda, zapisnika sa sjednica Vlade i njenih radnih tijela (komisija).
- Prethodna 43. Vlada je pred kraj mandata uspostavila neformalnu praksu objavljivanja naziva tačaka označenim stepenom tajnosti, ali bez izmjene sistemskih akata, pa je ista odmah napuštena od strane trenutne Vlade - naveli su u IA.
Određeni dokumenti su označeni oznakom “interno”, a drugi oznakom “tajno”. To znači, kako su naglasili, da njihova tajnost prestaje za dvije, odnosno 15 godina.
- Nije javni podatak da li je ispoštovana zakonska obaveza formiranja komisije koja bi trebalo da periodično preispituje stepen tajnost podataka, promijeni, produži, ili ga ukine. Ovo je važno kako za materijale koje je ova Vlada proglasila tajnim, tako i za tajne materijale prethodnih vlada - kazali su u IA.

1250x600

1084x550

IA: Nastavlja se skrivanje materijala sa sjednica Vlade, četiri odsto odluka su tajne

Inicijativa za uvođenje vjeronauke u javno obrazovanje i škole u Crnoj Gori neprihvatljiva je i udara na same temelje građanskog društva, ustavnog poretka ali u vjekovne tradicije zajedničkog života u različitostima u crnogorskom društvu - poručio je potpredsjednik Liberalne partije i predstavnik Evropskog saveza Amara Borančić.&nbsp;
Javno obrazovanje, kako je ustvrdio, pripada svima i ne smije da prepoznaje lične razlike i uvjerenja - naročito među najmlađima.&nbsp;
- Razumijevajući potrebu vjerskog života dijela građana, država u svakom slučaju obezbjeđuje uredno finansiranje vjerskih škola svih vjerskih zajednica, pa je na taj način zadovoljena potreba vjerske edukacije, a ujedno i očuvan sekularni i laički karakter društva - rekao je Borančić.
U javnim školama potrebno je, ističe on, jačati građansko obrazovanje kroz koje će najmlađi razumijevati na istinski način važnost istinske duhovnosti i suštinu svih religijskih učenja koja treba da zbližavaju, a ne da dijele.
- Uvodeći sveštena lica u škole, takvo što se neće postići već, iskustvo pokazuje, može samo produbiti podjele, tenzije i olakšati put indoktrinaciji novih generacija, a naša je odgovornost da to ne dozvolimo ako želimo modernu, savremenu i prosperitetni državu otvorenu za sve njene ljude - zaključio je Borančić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48.9484%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Frovcanin-uvodenje-vjeronauke-u-skole-nije-nespojivo-sa-sekularnom-drzavom-25-marta-smo-dobili-dopis-da-inicijativa-broji-6-000-potpisnika&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Borančić: Vjeronauci nije mjesto u javnom obrazovanju, ko želi - ima vjerske škole

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović saopštio je da je prošle sedmice uputio pismo komesarki za proširenje Marti Kos tražeći jasan stav je li sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), koji dolazi u formi zakona, u skladu sa pravnom tekovinom Evropske unije.
On je, nakon sastanka sa predsjednikom Opštine Ulcinj Gencijem Nimanbeguom, predsjednicom Skupštine opštine Ivanom Popović, potpredsjednikom Opštine Petrom Delićem, sekretarom za urbanizam i prostorno planiranje Shkelzenom Sulejmanijem i predstavnicima odborničkih klubova u Skupštini opštine Ulcinj, rekao da je uz građane Ulcinja - posebno kada se govori o ovom sporazumu.
Pozvao je poslanike da sačekaju jasne stavove nadležnih organapoput Agencije za zaštitu konkurencije i Agencije za sprječavanje korupcije koje su prethodnih dana dale svoja mišljenja.
- Ali je danas dodatno pozivam, nema mišljenja. Tema je vrlo ozbiljna. Hoćemo stav Agencije za sprečavanje korupcije - da li je sporazum u skladu sa zakonom ili nije. To je njihov posao i pozivam ih da to kažu. Ovdje se ne radi samo o građanima Ulcinja, odnos koji danas pokazujem prema građanima Ulcinja, pokazao bih na isti način prema svakom kutku države Crne Gore - poručio je Milatović.
Podvukao je da ne postoji niko u Ulcinju ko je protiv investicija, ali da ovaj sporazum vrlo jasno anulira ključne zakone Crne Gore.
- I ja sam to danas čuo od svih predstavnika građana Ulcinja, koji dolaze iz svih političkih partija. Međutim, svaka investicija koja dolazi u Ulcinj ili u Crnu Goru, mora da bude utemeljena na dvije ključne stvari: na zakonima države Crne Gore i na potrebama građana. Mislim da su moji stavovi oko sporazuma o saradnji u turizmu i o razvoju nekretnina između Crne Gore i Emirata, koji je potpisan i koji je sada u formi lex specialis dostavljen Skupštini Crne Gore - vrlo jasni - ocijenio je Milatović.
Takav sporazum, kako je rekao, mora biti nezakonit.
- Jer je u suprotnosti sa načelima Ustava Crne Gore, i kao takav suprotan je potrebama lokalne zajednice, koja je jasno rekla na Skupštini opštine Ulcinj da je protiv ovako najavljene investicije - naveo je Milatović.
Naglasio je da se, analizirajući sporazum, jasno postavlja pitanje njegove usaglašenosti sa ključnim odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Crne Gore, čime se postavlja dodatno pitanje da li je sporazum, kao takav, sporazumu o saradnji u turizmu i razvoju nekretnina u suprotnosti sa našim evropskim putem.
- Nakon svih tih sugestija koje imamo i koji su ovdje jasno prezentovani od strane građana Ulcinja kroz svoje legitimno izabrane predstavnike u Skupštini i opštini Ulcinj, mi pored svega toga, imamo sjutra izjašnjavanje, bez poštovanja ustaljenih demokratskih procedura Skupštine Crne Gore i za to saznajemo tek danas. Mislim da je ovo krajnje neozbiljno, neodgovorno, u suprotnosti sa potrebama lokalne zajednice i u suprotnosti sa državnim interesima Crne Gore - jasan je Milatović.
Podsjetio je da je juče apelovao da se sačeka mišljenje Evropske komisije po ovom pitanju.
- Mogu da potvrdim da sam prošle sedmice, prvi put kao predsjednik države, upravo zato što je tema važna i u ime ovih građana čije interese štitim u Crnoj Gori, prema kojima osjećam odgovornost, uputio pismo komesarki za proširenje, tražeći jasan stav - da li je sporazum koji sada dolazi u formi zakona u skladu sa pravnom tekovinom Evropske unije - dodao je on.

Milatović: Pisao sam Marti Kos, sporazum sa UAE nezakonit, protivan načelima Ustava i potrebama lokalne zajednice

Ministarstvo pravde će intenzivirati kontakte sa Vladom Hrvatske u cilju revidiranja Sporazuma o saradnji u gonjenju počinilaca krivičnih djela ratnih zločina, najavio je ministar pravde Bojan Božović, dodajući da bi bilo pravično da se ispitaju sve okolnosti.
Božović je to rekao u Skupštini, odgovarajući na pitanje poslanice Socijalističke narodne partije (SNP) Slađana Kaluđerović da li se Sporazum iz 2006. godine može revidirati, da li je pokrenuta takva inicijativa i da li ima povratnih informacija od Hrvatske.
Kaluđerovič je naglasila da u Sporazumu o saradnji u gonjenju počinilaca krivičnih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida između Crne Gore i Hrvatske postoji asimetričnost u pravima i obavezama jedne i druge strane.
Prema riječima Kaluđerović, radi se o „političkoj kapitulaciji Crne Gore pred Hrvatskom“.
Božović je rekao da su od crnogorskog Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) dobili informacije da je hrvatskom nadležnom tužilaštvu poslat upit o revidiranju sporazuma iz 2006. godine.
- Na upit VDT-a u kojoj fazi se nalazi postupak revidiranja i usaglašavanja, iz hrvatskog tužilaštva su ih informisali da je, u skladu sa njihovim zakonodavstvom, upućen zahtjev njihovom Ministarstvu pravde za saglasnost - kazao je Božović.
Kako je naveo, Vlada je već preduzela neke korake, a to je učinilo i VDT, šaljući jasan signal da je opravdana namjera da se sporazum iz 2006. godine revidira.
- Ne sa namjerom da se na bilo koji način izbjegava odgovornost pojedinaca i sa naše strane tokom događaja devedesetih godina, ali isto smatramo da je pravično da se ispitaju okolnosti koje su se desile na teritoriji Hrvatske - rekao je Božović.
On je naglasio da će intenzivirati saradnju sa Vladom Hrvatske, dodajući da mu je drago što postoje kontakti koje je iniciralo crnogorsko Ministarstvo vanjskih poslova oko prevazilaženja spornih pitanja, koja, kako je naveo, podrazumijevaju i ratne zločine.
- Pomaka je bilo u posljednjih nekoliko mjeseci i nadam se da će oni rezultirati revidiranjem postojećeg Sporazuma - rekao je Božović.
Kaluđerovič je rekla da je to pozitivan signal jer Crna Gora ne treba da dozvoli ponižavanje.
- Ne možemo da pristanemo na to da naše žrtve manje vrijede. Ruka pravde je ruka pravde onda kada stigne do svih koji su počinili zločine - poručila je Kaluđerović.
Ona je pozvala Hrvatsku da što prije odgovori pozitivno na pozive koji su poslati iz Crne Gore.
Poslanica Nove srpske demokratije Bojana Pićan pitala je Božovića da li postoji namjera Ministarstva pravde da izmijeni zakonske tekstove kako bi u Budvi bio osnovan Osnovni sud, navodeći da za to postoji potreba u tom gradu.
Božović je kazao da je saglasan sa neophodnošću da Budva dobije osnovni sud, ali i osnovno tužilaštvo.
- Mi moramo prvo da imamo u vidu cjelovitost i raznolikost Crne Gore po brojnim osnovama i da u skladu sa tim pronalazimo rješenja na probleme koje imamo u različitim regionima - rekao je Božović.
On je podsjetio da EK godinama insistira na racionilaziciji pravosudne mreže što, kako je pojasnio, znači da se smanji broj sudova u Crnoj Gori.
- Apsolutno ćemo razmatrati svaku dobru inicijativu koja se tiče osnivanja novih sudova, ali i, kroz optimizaciju, spajanja malih sudova, kako bismo imali funkcionalna vijeća gdje nam je neophodno - rekao je Božović.
Pićan je rekla da bi, osim osnivanja osnovog suda, trebalo razmotriti mogućnost formiranja višeg suda za južnu regiju.

Božović: Intenziviraćemo kontakte sa Hrvatskom u cilju revidiranja Sporazuma

Nastavlja se perfidna igra Vlade oko Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koja na kraju krajeva nanosi i dodatnu štetu značajnom partneru Crne Gore, a to su Ujedinjeni arapski emirati (UAE), poručio je na mreži Iks poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša.
- Kada nije uspio manipulativni narativ da je neko protiv investicija iz UAE ili konkretnog investora, ide se na pokušaj ubrzanog razmatranja u Skupštini navedenih spornih sporazuma - kazao je Mugoša.&nbsp;
On je dodao da dan prije početka, prije sedam dana zakazane sjednice Skupštine Vlada traži dopunu dnevnog reda sa tim sporazumima.&nbsp;
- Po Poslovniku, o tačkama kojima se dopunio dnevni red po pravilu se ne raspravlja prvog dana rada sjednice, tako da očekujemo da sjutra ne bude rasprava o sporazumima, o čemu odlučuje predsjednik Parlamenta - navodi Mugoša u objavi.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1912456670900318302%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1912456670900318302%7Ctwgr%5E597ac39adeec2743eed2557d77e2d5db96c999c2%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić tražio dopunu dnevnog reda, Mugoša: Nastavlja se perfidna igra Vlade u vezi sa Sporazumom sa Emiratima

Premijer Milojko Spajić izabran je za člana foruma Mladih globalnih lidera koji predstavlja nezavisnu fondaciju i lidersku platformu Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, saopšteno je iz Kabineta predsjednika Vlade Crne Gore.&nbsp;
- Čast mi je što sam izabran u forum Mladih globalnih lidera koji predstavlja prestižni trogodišnji program i zajednicu političkih, biznis, sportskih, umjetničkih i drugih lidera koji vođenih svrhom, podstiču javno-privatnu saradnju za opšte dobro - poručio je premijer ovim povodom.
Neki od prethodnih alumnista su, kako se navodi, i Mark Zukerberg, Džek Ma, Sana Marin, Emanuel Makron, princ Japana Fumihito, Elon Mask, David Cameron, Leonardo di Caprio, Sam Altman itd.
Zajednica Mladih globalnih lidera obuhvata lidere iz više od 120 zemalja – iz oblasti biznisa, vlade, civilnog društva, medija, umjetnosti i drugih sektora.
Hiljade kandidata se nominuje svake godine, ali samo nešto više od 100 njih bude izabrano kroz rigorozan proces selekcije.
- Forum mladih globalnih lidera podstiče liderstvo spremno za budućnost koji kroz dijalog i saradnju u oblastima kao što su vještačka inteligencija, zdravstvo, geopolitika, priroda, proizvodnja i transformacija gradova doprinose oblikovanju globalne agende - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Spajić izabran u Forum mladih lidera

Iz koalicije Za budućnost Budve kažu da nadležno Ministarstvo javne uprave na čelu sa ministrom Dukajem i Upravni sud ćute i bivaju nijemi mjesecima na svakodnevno urušavanje ne samo izbornih zakona nego i Statuta opštine Budva i redom, uvijek kada to odgovara Jovanoviću, DPS-u i SDP-u.
Pravno nasilje, dodaju, kojim se među svojim funkcionerima i sljedbenicima diči novi predsjednik Opštine Budva, pojačava se iz dana u dan.&nbsp;
Kako navode, već mjesecima javnost prati Jovanovićevo kršenje zakona i to još od kada je nelegalno postao potpredsjednik Opštine, a potom i kod usvajanja Odluke o privremenom finansiranju Budve, a sve je kulminiralo pravnim skandalima oko izbora predsjednika SO Budva i samog Jovanovićevog izbora.&nbsp;
- Kada je nova koalicija "Budva naš grad" - OKG DPS i SDP preuzela vlast naivno su očekivali da se funkcionisanje vrati u pravne okvire države Crne Gore. Ali izgleda da tako nije mislio dvojac Jovanović - Odžić već su od prve naredne skupštine krenuli sa još grubljim kršenjem zakona - navode u saopštenju.
Ističu da su nekoliko puta ukazali javnosti da je izbor OIK svojevrsna "kruna" vandalskog postupanja nove budvanske skupštinske većine, kada su, kako kažu, od njihove pobjedničke koalicije preoteli ne samo mjesto predsjednika već i mjesta zamjenika i sekretara ovog najvažnijeg izbornog organa.&nbsp;
- Nikola Jovanović i Petar Odžić, podržani od strane starog - novog sekretara Skupštine Berislava Fabrisa oglušili su se i o pismenu naredbu državne izborne komisije i izabrali svoje predstavnike, a našu najjaču političku grupaciju ostavili bez predstavnika u OIK - kažu iz ZBBD.
Jedan od glavnih razloga za ovakvo postupanje, pored pripreme "terena" za buduće izborne zloupotrebe, je, dodaju, namjera da se otme dio odbornika koalicije "Za budućnost Budve", što se u praksi već dešava i takvi pokušaji su svakodnevni.
- Ovakve pravne zloupotrebe ne samo da ugrožavaju izbornu volju građana Budve od strane nove i neprirodne lokalne vlast već i šalju poruku da je sve dozvoljeno i sve moguće ako imate skupštinsku većinu - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Činjenica, kako navode, da se krši Ustav, da su svakodnevno svjedoci nezakonitosti i najprimitivnije samovolje koju sprovode Jovanović i Odžić, nažalost još uvijek nije zainteresovala ni nadležno ministarstvo ali ni tužilaštvo.
- Ostaje da se vidi u narednom periodu da li će odgovarajuće institucije izabrati dodvoravanje novoj budvanskoj vladajućoj koaliciji ili puno poštovanje zakona zemlje u kojoj žive - zaključuje se u saopštenju.

ZBBD: Dukaj i Upravni sud nijemi na naše zahtjeve

Proširenje Evropske unije (EU) najefektivniji je način za osiguravanje mira, prosperiteta i slobode u Evropi, kazala je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, navodeći da imperativ bezbjednosti ubrzano dobija na značaju.
Kos je u intervjuu za European Newsroom kazala da nova geopolitička stvarnost zahtijeva i nove korake od EU, kao i da proširenje sada izgleda drugačije nego što je izgledalo u decembru prošle godine.
“Kada sam došla na ovu poziciju, govorila sam da je proširenje drugačije nego što je bilo prije pet godina, a sada kažem da je proširenje danas drugačije nego što je bilo u decembru prošle godine. Zato što je cijeli svijet u pokretu, cijela Evropa i cijelo susjedstvo su u pokretu”, kazala je Kos.
Prema njenim riječima, imperativ bezbjednosti ubrzano dobija na značaju.
“Imperativ bezbjednosti brzo raste i moramo pronaći odgovore, ne samo u vezi sa procesom proširenja, već i sa čitavom susjedskom politikom”, rekla je Kos.
Ona je ukazala i na postojanje spoljnih “remetilačkih snaga” koje bi, kako je navela, voljele da vide da proces proširenja ne uspijeva.
Kos je poručila da je u ovom trenutku važno i pokazati jedinstvo.
Kako je istakla, EU mora pronaći odgovore i o tome na koji način će se nositi sa tenzijom koja postoji između geopolitike, odnosno geopolitičkih i bezbjednosnih potreba sa jedne strane, i metodologije proširenja sa druge strane.
“Proširenje EU ostaje najefikasnije sredstvo za obezbeđivanje mira, prosperiteta i slobode”, rekla je Kos.
Ona je istakla da je EU snažno posvećena uvođenju Zapadnog Balkana u Uniju.
“Naravno, mi ćemo se držati zasluga i vidjećemo”, kazala je Kos, dodajući da su snažno uključeni i u bilateralna pitanja, kojih je dosta u regionu.
Na pitanje novinara o saradnji EU sa administracijom predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u kontekstu proširenja, Kos je rekla da samo EU može uvesti države kandidate u Uniju.
“Samo EU može uvesti države kandidate u Uniju. Niko drugi nema za to odgovornost, a tu se radi i o našem kredibilitetu. Zato zaista moramo da isporučimo i zato ne možemo izgubiti nijednu od zemalja kandidata”, navela je Kos.
Upitana o investicijama koje se iz SAD-a nude u regionu i koje bi eventualno mogle uticati na proces proširenja, Kos je rekla da džave kandidati same odlučuju o prihvatanju investicija.
Kos je ukazala na primjer Crne Gore čija Vlada je sklopila sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima koji razmatraju velika ulaganja u državi, navodeći da EU pažljivo prati šta se dešava na tom polju.
Prema njenim riječima, i kroz ranija proširenja se pokazalo da su investicije u državama kandidatima rasle prije učlanjenja države u EU.
“Mi pratimo ono što se dešava na ovom polju, jer biti zemlja kandidat takođe sa sobom nosi neke stvari. Zemlje kandidati mogu da biraju svoje investitore, ali pažljivo pratimo dešavanja”, rekla je Kos.
Ona je podsjetila i da Crna Gora ima otvorena sva i zatvorena neka poglavlja, kao i da je planirano da se sva zatvore do 2026. godine, kako bi država mogla postati članica do 2028.
Govoreći o situaciji u regionu, Kos je ukazala na napredak koji Albanija postiže u procesu pregovora sa Unijom, navodeći da EU podržava viziju Vlade te države da završe pregovore do 2027, kako bi država mogla postati članica do 2030. godine.
Kos je rekla da očekuje da nova vlada Srbije bude proevropska i reformska.
“Srbija mora da se vrati na evropski put i Evropska komisija je spremna da učini sve da se to desi”, rekla je Kos, dodajući da planira posjetu Beogradu krajem mjeseca.
Prema njenim riječima, ono što EU zahtijeva od Srbije na planu vladavine prava gotovo je identično zahtjevima studenata i ostalih koji protestuju.
Kos je kazala i da su svjesni institucionalne i političke krize u Bosni i Hercegovni (BiH), kao i da rade na tome da svi entiteti u BiH urade ono što je najbolje za cijelu državu.
“Ja bih bila najsrećnija osoba kada bismo mogli da počnemo pregovore sa BiH. Narod te države zaista to zaslužuje”, rekla je Kos, dodajući da neki od političara u državi rade protiv toga.
Prema riječima Kos, proces pregovora mogao bi da se desi ukoliko dođe do kompromisa u državi.
“Ja to zovem od Dejtona do Brisela. Moramo omogućiti BiH da političke odluke budu u njihovim rukama, a da mi budemo u mogućnosti da ih pregledamo. Zaista bismo im mogli mnogo pomoći na taj način. Dakle, postoje dobre perspektive, ali, naravno, potrebna nam je saradnja i sa Republikom Srpskom”, kazala je Kos.
Govoreći o procesu pristupanja Sjeverne Makedonije, Kos je kazala da ohrabruje vlasti te države da sprovode reforme.
Na pitanje novinara da li može garantovati da neće biti novih blokada na makedonskom putu ka EU koje proističu iz bilateralnih sporova, poput identiteta, istorije ili jezika, Kos je rekla da razumije frustriranost koja postoji u Sjevernoj Makedoniji.
“Niko ne može dati Sjevernoj Makedoniji garancije da, ako sada promijeni Ustav, više neće biti prigovora. To ne znači da ne radimo na tome da pomognemo Severnoj Makedoniji”, kazala je Kos.
Ona je istakla da očekuju od svih država članica da se pregovori u slučajevima bilateralnih sporova održavaju u dobroj vjeri i sa vizijom da se dođe do kompromisa.
“Najbolje bi bilo da se bilateralna pitanja ne miješaju u proces pristupanja, iako to ne znači da bilateralna pitanja nijesu važna”, kazala je Kos.
Upoređujući pojedine države Istočnog partnerstva sa Zapadnim Balkanom, Kos je navela da je za pojedine države Zapadnog Balkana bilo lakše da postanu članice NATO-a, nego EU, dok je za države poput Moldavije i Ukranije lakše postići članstvo u EU.
Kos je rekla da, kada se radi o pristupanju Ukrajine Uniji, proširenje shvata kao političku stranu bezbjednosnih garancija.
Kako je navela, za sada nije realno da Ukrajina i Moldavija postanu članice NATO-a, dok bi članstvo u EU moglo biti jaka politička podrška bezbjednosnih garancija.

Kos: Proširenje najbolji način da se osiguraju mir i prosperitet

Ne vidim ništa sporno u sporazumu sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima i u saradnji sa državom sa bogatim pojedincima koji bi podigli standard u Crnoj Gori, kazao je poslanik Pokreta Evropa sad Uglješa Urošević.
- Treba malo razmisliti i procijeniti da li je cilj države da stalno stagnira ili da se otvori prema svijetu, da dođu investitori i da se malo popravi standard- rekao je Urošević u emisiji “Klub A plus”.
Urošević je odao čast lokalnoj zajednici i građanima Ulcinja ali, kako kaže, ne bi ulazio u to da je Velika plaža ingerencija lokalne zajednice.
- Treba malo šira slika da se posmatra, pa da cijela država ima korist. Pretpostavljam da će gospoda koja su protiv ovog sporazuma na plenumu iznijeti argumente. Ja za sada ne vidim da je tu nešto problematično pa da se govori da se to mora izbjeći- kategoričan je Urošević.
Urošević je takođe pozvao nadležne institucije da se izjasne o ovom slučaju.
- Vjerovatno prate ova dešavanja pa ih pozivam da se izjasne. Nešto ih ne čujem da se izjašnjavaju o cijenama koje diktiraju trgovački lanci- rekao je Urošević.

Urošević: Ne vidim ništa sporno u Sporazumu sa UAE

Ljudski potencijal je najvažniji resurs i jezgro bezbjednosnog kapaciteta, poručio je ministar unutrašnjih poslova, Danilo Šaranović, na otvaranju Centra za obuku Specijalne jedinice policije i Posebne jedinice policije u Podgorici.
Centar su danas svečano otvorili Šaranović, potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić i vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović.
Kako je saopšteno iz kabineta Bečića, taj savremeni kompleks predstavlja jednu od najznačajnijih infrastrukturnih investicija u oblasti bezbjednosti u Crnoj Gori.
Šaranović je na otvaranju naglasio značaj ulaganja u ljudske kapacitete i operativnu spremnost.
Kako je naveo, ljudski potencijal jeste i uvijek će biti najvažniji resurs i jezgro bezbjednosnog sistema.
- Zato je obaveza da svakom profesionalnom policijskom službeniku obezbijedimo adekvatnu podršku. Kako sistemsku, tako i moralnu i da kontinuirano stvaramo uslove u kojima će se prepoznavati zalaganje i nagrađivati profesionalnost - rekao je Šaranović.
On je kazao da, uvođenjem stalnog dežurstva Specijalne jedinice policije po principu 24/7, podižu maksimalnu operativnu spremnost, sa ciljem najbržeg mogućeg odgovora u situacijama najvećeg rizika i aktivnih prijetnji.
- Učinićemo sve da budemo policija koja je najvjerniji čuvar države i njenog dostojanstva, a najljući neprijatelj bezakonju i kriminalu - poručio je Šaranović.
Bečić je kazao da današnje otvaranje Centra ima duboku simboličku i stratešku vrijednost.
- Danas otvaramo novu liniju odbrane Crne Gore. Ne samo od kriminala, nego od zaborava šta znači služiti državi i šta znači voljeti državu - rekao je Bečić.
Prema njegovim riječima, Centar je poruka da Crna Gora više nikada neće biti "vlasništvo par familija i leglo kriminala".
- Nikada više. Ni raj, ni utočište za organizovane kriminalne grupe evropskih razmjera - kazao je Bečić.
Prema njegovim riječima, u Centru će se obučavati oni koji neće pognuti glavu pred podzemljem, već samo pred zakonom i državom.
Bečić je apelovao na odgovornost i integritet unutar policijskog sistema.
- Nemojte da se desi da vi znate koji je policajac povezan sa organizovanim kriminalom, a da mi to saznajemo bez vas. Nemojte da se desi da ga mi otkrijemo, a ne vi. Jer ako prećutite, a mi ga pronađemo, nijeste više policajci, nego saučesnici - kazao je Bečić.
On je zahvalio svim časnim policajcima i policajkama Crne Gore.
- Hvala vam što ste čuvali obraz ove zemlje onda kad su ga drugi prodavali. Hvala vam što ste odbijali da radite za šemu, i kad vam je sistem to nudio. Što ste ostali uspravni dok su oni oko vas klečali pred mafijom - naveo je Bečić.
Kako je naglasio, danas je otvoren Centar, a zatvorena jedna era.
- Era u kojoj su policijske značke bile u službi interesa, a ne naroda. Era u kojoj se znalo sve, ali se nije smjelo reći ništa. To vrijeme je završeno - poručio je Bečić.
Šćepanović je, kako se navodi u saopštenju, ukazao na dvostruki značaj događaja..
- Prvi je konkretna podrška Ministarstva i Vlade u unapređenju uslova rada i kontinuirano ulaganje u bezbjednost i sigurnost građana Crne Gore - naveo je Šćepanović.
Drugi je, kako je dodao, puna samostalnost i operativnost Uprave policije i dvije elitne jedinice nakon pet godina, a koje su u prethodnom periodu bile uspostavljene suprotno Zakonu o unutrašnjim poslovima u pogledu komandovanja, rukovođenja i odgovornosti.
- A posebno cijeneći značaj i funkcionisanje jedinica koje se uključuju u najsloženijim i visokorizičnim situacijama i bezbjednosnim prijetnjama, a sve u cilju podizanja stepena bezbjednosti na viši nivo - zaključio je Šćepanović.
Svečanosti su prisustvovali članovi skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, predstavnici Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore, rukovodstvo Policijske akademije, kao i rukovodioci brojnih organizacionih jedinica u okviru Uprave policije.

Otvoren Centar za obuku specijalne i posebne jedinice policije

Izabrana je nova Vlada Srbije, &nbsp;a doktor endokrinolog Đuro Macut izabran za novog premijera. Glasanje je bilo javno - prozivkom.&nbsp;
Za izbor nove vlade glasala su 153 narodna poslanika, protiv prijedloga 46. Odsutan je bio 51 poslanik.
Sjednici parlamenta nijesu prisustvovali poslanici koalicije NADA i Demokratske stranke. 
 
Vladu će činiti 30 ministara, od kojih je većina bila i u kabinetu premijera Miloša Vučevića, koji je podnio ostavku.

Izabrana nova Vlada Srbije, Đuro Macut premijer

Guverner Kalifornije Gejvin Njusom najavio je danas da će podnijeti tužbu zbog carina koje je uveo američki predsjednik Donald Tramp.
Njusom dovodi u pitanje Trampovo ovlašćenje da uvede carine od 10 odsto na svu robu uvezenu u SAD.
Kalifornija će zatražiti od suda da odmah blokira sve carine, javlja AP.
Njusom je izjavio da carine izazivaju haos među stanovnicima Kalifornije i ugrožavaju njihova radna mjesta.
- Zalažemo se za američke porodice koje ne mogu da priušte nastavak haosa- rekao je Njusom.
On je prethodno zatražio od drugih zemalja da robu izvezenu iz Kalifornije izuzmu od carina koje uvode kao odgovor na Trampovu odluku.

Guverner Kalifornije najavio tužbu zbog Trampovih carina

Izrael je predložio primirje u trajanju od 45 dana u Pojasu Gaze, kako bi se omogućilo oslobađanje talaca i potencijalno započeli indirektni pregovori o okončanju rata. Hamas, koji je već odbacio jedan od uslova, da položi oružje, saopštio je da još razmatra ovaj prijedlog.
Prema kopiji dokumenta do koje je došao Rojters, ključni elementi izraelske ponude podrazumijevaju uključivanje egipatskih i katarskih posrednika, uz podršku Sjedinjenih Američkih Država, kako bi se otvorili pregovori o trajnom okončanju sukoba.&nbsp;
Vlada premijera Benjamina Netanijahua se još nije zvanično oglasila povodom plana primirja&nbsp;
Izraelske snage bi se povukle na položaje koje su držale prije prekida prethodnog primirja, 18. marta, a Palestincima bi bilo dozvoljeno da prelaze preko koridora Netzarim, koji razdvaja sjeverni i južni dio Gaze.
Tokom prve sedmice primirja, Hamas bi oslobodio 10 živih talaca u zamjenu za 120 Palestinaca osuđenih na doživotne kazne, kao i više od 1.000 Palestinaca uhapšenih nakon 7. oktobra 2023.
Humanitarna pomoć bi ponovo počela da se distribuira, a započeli bi i radovi na obnovi uništene infrastrukture.
Nakon toga, Hamas bi dostavio dokaze o životu preostalih talaca, a tijela poginulih bi bila vraćena.

Izrael predložio uslove primirja u Gazi: Hamas već odbio prijedlog o polaganju oružja

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.