Spasioci su oslobodili ženu iz ruševina hotela u Mjanmaru, saopštili su zvaničnici u ponedjeljak, što je tračak nade tri dana nakon razornog zemljotresa u kojem je stradalo oko 2.000 ljudi, dok timovi &nbsp;u Mijanmaru i Tajlandu vodie trku s vremenom da pronađu još preživjelih.
Žena je izvučena iz ruševina nakon što je 60 sati bila zarobljena ispod srušenog hotela "Veliki zid" u gradu Mandalaj, nakon petočasovne operacije spašavanja koju su izveli kineski, ruski i lokalni timovi, objavila je kineska ambasada na Fejsbuku. Navodi se da je u stabilnom stanju u ranim jutarnjim satima u ponedjeljak.
Mandalaj se nalazi blizu epicentra zemljotresa jačine 7,7 stepeni, koji je u petak prouzrokovao masovnu devastaciju u Mijanmaru i štetu u susjednom Tajlandu.
U Bangkoku, glavnom gradu Tajlanda, hitne službe su danas nastavile očajničku potragu za 76 osoba za koje se vjeruje da su zatrpane ispod ruševina nebodera u izgradnji koji se srušio. Koristeći dizalice i pse tragače, spasioci pokušavaju pronaći preživjele.
Guverner Bangkoka, Čadčart Sitipunt, izjavio je da se spasioci ne predaju, uprkos tome što se vremenski okvir za pronalaženje preživjelih brzo zatvara.
- Potraga će se nastaviti i nakon 72 sata jer su u Turskoj ljudi preživjeli i nakon što su bili zarobljeni cijelu sedmicu. Potraga nije otkazana - rekao je Čadčart.
Dodao je da su skeneri detektovali moguće znakove života ispod ruševina, a psi tragači su raspoređeni kako bi precizno locirali preživjele.
- Otkrili smo slabe znakove života na više mjesta - rekao je on.
Zvanični broj mrtvih u Tajlandu u nedjelju je iznosio 18, ali bi mogao znatno porasti ako ne bude više spašavanja na mjestu urušenog objekta.
U Mijanmaru su državni mediji su objavili da je potvrđena smrt najmanje 1.700 ljudi. Vol Strit Žurnal, pozivajući se na vladajuću vojnu huntu, izvijestio je da je broj poginulih u Mijanmaru dostigao 2.028. Rojters nije mogao odmah da potvrdi taj broj. Ujedinjene nacije su saopštile da hitno šalju pomoć za procijenjenih 23.000 preživjelih u centralnom Mijanmaru pogođenih zemljotresom.
- Naši timovi u Mandalaju pridružuju se naporima da pojačaju humanitarnu reakciju, uprkos tome što su i sami prošli kroz traumu - rekla je Noriko Takagi, predstavnica Agencije UN za izbjeglice u Mijanmaru.&nbsp;
- Vrijeme je od presudne važnosti, jer Mijanmaru treba globalna solidarnost i podrška usred ove ogromne devastacije – poručila je ona.
Indija, Kina i Tajland su među susjedima Mijanmara koji su poslali pomoć i spasilačke timove, zajedno sa ekipama i materijalom iz Malezije, Singapura i Rusije.
Sjedinjene Američke Države su obećale dva miliona dolara pomoći „preko humanitarnih organizacija sa sjedištem u Mijanmaru“. U saopštenju je navedeno da je tim za hitne intervencije Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), koja prolazi kroz velike rezove pod administracijom Donalda Trampa, upućen u Mijanmar.
Razaranje izazvano zemljotresom dodatno je pogoršalo krizu u Mijanmaru, koji je već zahvaćen građanskim ratom nakon vojnog udara 2021. godine kada je svrgnuta izabrana vlada dobitnice Nobelove nagrade za mir Aung San Su Ći.
Jedna pobunjenička grupa saopštila je da vladajuća vojska Mijanmara nastavlja sa vazdušnim napadima na sela čak i nakon zemljotresa, dok je ministar vanjskih poslova Singapura pozvao na hitan prekid vatre kako bi se omogućila pomoć ugroženima. Kritična infrastruktura – uključujući mostove, autoputeve, aerodrome i željezničke pruge – širom zemlje sa 55 miliona stanovnika je oštećena, što usporava humanitarne napore, dok sukobi nastavljaju da razaraju ekonomiju, raseljavaju više od 3,5 miliona ljudi i paralizuju zdravstveni sistem.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Svijet

Žena spašena iz ruševina nakon zemljotresa u Mijanmaru

Visoki zvaničnik Hamasa izjavio je danas da je palestinski pokret prihvatio novi prijedlog o prekidu vatre u Pojasu Gaze koji su predstavili posrednici, pozivajući i Izrael da ga prihvati.
- Prije dva dana dobili smo prijedlog od egipatske i katarske posredničke braće. Mi smo to odobrili. Nadamo se da okupator (Izrael) to neće opstruirati - rekao je zvaničnik Hamasa Halil al Haja u televizijskom obraćanju povodom Ramazanskog bajrama.
Član političke uprave Hamasa Basem Naim rekao je u petak da se intenziviraju razgovori između palestinskog islamističkog pokreta i posrednika koji imaju za cilj obnavljanje primirja u Pojasu Gaze, dok Izrael nastavlja svoje vojne operacije na toj palestinskoj teritoriji.
Palestinski izvori bliski Hamasu rekli su AFP-u da su u četvrtak uveče u Dohi počeli pregovori između Hamasa i egipatskih i katarskih posrednika da se oživi prekid vatre i dogovor o oslobađanju talaca iz Pojasa Gaze.
Pregovori u Dohi počeli su dan nakon što je izraelski premijer Benjamin Netanjahu zaprijetio da će zauzeti djelove Pojasa Gaze, ako Hamas ne oslobodi taoce. Hamas je upozorio da će se taoci „vratiti u kovčezima“ ako Izrael ne prestane sa bombardovanjem.

Hamas prihvatio novi prijedlog o primirju koji su predstavili posrednici

Premijer Grenlanda Jens-Frederik Nilsen poručio je da se "Sjedinjene Američke Države neće domoći Grenlanda", a što je pristiglo kao odgovor na izjave predsjednika SAD-a Donalda Trampa da želi preuzeti kontrolu nad tim velikim arktičkim poluautonomnim ostrvom.
- Predsjednik Tramp rekao je da će SAD uzeti Grenland. Želim biti jasan: SAD to neće dobiti. Mi ne pripadamo nikome. Sami određujemo svoju budućnost - rekao je Nilsen u objavi na Fejsbuku.
Tramp je u subotu EnBiSi njuzu rekao da je imao "potpuno" realne razgovore o aneksiji Grenlanda.
- Uzećemo Grenland. Sto posto - kazao je Tramp.
Tokom posjete vojnoj bazi na sjeveru Grenlanda u petak, američki potpredsjednik Džej Di Vens optužio je Dansku da nije radila dobar posao u pružanju sigurnosti ostrvu, te je dao do znanja da bi Sjedinjene Američke Države bolje štitile ovaj strateški smješteno ostrvo.

Nilsen: Želim biti jasan - SAD neće dobiti Grenland

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je danas da se "ne šali" kada kaže da gleda kako bi mogao da odsluži i treći predsjednički mandat, iako je to zabranjeno po Ustavu SAD.
- Ima metoda po kojima bi to moglo da se uradi - rekao je Tramp u telefonskom intervjuu za En-Bi-Si Njuz (NBC News), ali i dodao da je „mnogo rano da se o tome razmišlja“.
Kako ocjenjuje agencija AP, ovo je najjasnija indikacija da Tramp razmatra kako da premosti ustavnu barijeru kojom bi bio spriječen da bude predsjednik ponovo kad se završi njegov drugi mandat početkom 2029. godine.&nbsp;
Prema 22. Amandmanu, dodatom Ustavu 1951. godine kada je predsjednik Franklin D. Ruzvelt izabran četiri puta uzastopno, kaže se da „ni jedna osoba neće biti izabrana na dužnost predsjednika više nego dva puta“.
Novinarka je pitala Trampa da li je jedan potencijalni put do trećeg mandata da se potpredsjednik Džej Di Vens kandiduje za predsjednika, a da onda „preda palicu“ njemu. Tramp je odgovorio da je „to jedan način“, ali da ima i drugih.
Novinarka ga je pitala da li može da mu navede neki drugi način, na šta je Tramp odgovorio „ne“.
On je nagovijestio da bi Amerikanci podržali njegov treći mandat zbog njegove popularnosti.
AP podsjeća da je Tramp i ranije pominjao služenje više od dva mandata, uglavnom u formi viceva pred prijateljskom publikom.

Tramp razmišlja o trećem predsjedničkom mandatu

Iz Suda Bosne i Hercegovine su u detaljnom obrazloženju presude objasnili i pravne posljedice presude predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku (SNSD) ukoliko dođe do pravosnažnosti, a što je predmet diskusije među pravnicima u proteklom periodu.
Ovaj sud je Dodika prvostepeno osudio na godinu zatvora i šestogodišnju mjeru zabrane izvršavanja funkcije predsjednika RS-a, a po optužnici koja govori o tome da je onemogućio izvršavanje odluka visokog predstavnika.
Upravo je zabrana vršenja političke funkcije predmet diskusije. Dok jedni smatraju da se ona isključivo odnosi na funkciju entitetskog predsjednika, drugi misle da se to odnosi na sve političke funkcije. Osim toga, polemiše se o tome da li će ta zabrana na snazi biti šest godina ili kraće od toga.
Iz Suda Bosne i Hercegovine su napomenuli da nisu donijeli posebnu odluku o prijedlogu Tužilaštva Bosne i Hercegovine o utvrđivanju pravnih posljedica osude. Obrazložili su zašto su tako postupili.
- Pravne posljedice osude nisu krivičnopravna sankcija, zbog čega se ne utvrđuju, ne izriču i ne unose u presudu, s obzirom na to da nastupaju po automatizmu, odnosno po sili zakona. Upravo ih takva priroda i odvaja od krivičnopravnih sankcija, kakva je na primjer mjera sigurnosti, koja mora biti izrečena presudom da bi bila primijenjena - ukazali su.
Iz prethodno navedenog, kako su i sami naglasili, jasno je da nisu imali zakonsku osnovu za odlučivanje o spomenutom prijedlogu Tužilaštva. Također su ukazali da u Dodikovom slučaju postoji, kako su naglasili, preklapanje faktičke suštine potencijalne pravne posljedice osude, koja će nastupiti ako se za to steknu zakonski uslovi, s izrečenom mjerom sigurnosti - jedno drugo ne isključuje.
Istakli su da će pravne posljedice osude nastupiti u onom obimu i u zakonom predviđeno vrijeme, bez utjecaja, kako su naveli, njihove posebne odluke kao suda. Potom su naglasili ono što je najvažnije u Dodikovom slučaju, a oko čega se vodila diskusija.
- Smatramo bitnim istaći da pravne posljedice osude prestaju brisanjem osude, kako je to propisano u članu 121. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, kao i to da se osuda ne može brisati iz kaznene evidencije dok traje primjena mjera sigurnosti, a kako je to navedeno u stavu šest. istog člana Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine - objasnili su.
Naime, članom 121. Krivičnog zakona je propisano da se osuda na novčanu kaznu i na kaznu zatvora do jedne godine briše iz kaznene evidencije po proteku roka od pet godina od dana izvršene, zastarjele ili oproštene kazne, ali ako za to vrijeme osuđeni ne počini novo krivično djelo.
Nadalje, stavom 6. člana 121. Krivičnog zakona je propisano da se osuda ne može brisati iz kaznene evidencije dok traje primjena mjera sigurnosti niti dok oduzimanje imovinske koristi, pribavljene krivičnim djelom, nije potpuno provedeno.
Dakle, iz ovog je jasno da Dodik šest godina neće moći izvršavati bilo koju političku funkciju ako pravosnažna presuda bude identična onoj prvostepenoj.
Klix.ba podsjeća da je profesor krivičnog prava i delegat Vijeća naroda RS Dževad Mahmutović (SDA) u prošlomjesečnom gostovanju u njihovom studiju isto konstatovao.
- Kada bi se gledala samo jednogodišnja kazna zatvora, onda bi se ona brisala u roku od pet godina. Međutim, u njegovom slučaju postoji mjera sigurnosti, a to je zabrana obavljanja funkcije, što znači da se osuda briše kada prestane mjera sigurnosti, to jest nakon šest godina - rekao je Mahmutović.
Potvrdno je odgovorio na pitanje da li to znači da Dodik šest godina neće moći biti na bilo kojoj javnoj funkciji.

Dodik najmanje šest godina neće moći biti na bilo kojoj funkciji

Predsjednik SAD Donald Tramp želi kontrolu nad Grenlandom. Time je skrenuo pažnju na geopolitičko žarište od globalnog značaja. Nisu uzalud tu umiješane velike sile, piše Dojče vele.
U julu i avgustu 2024. led Arktičkog mora pucao je pod čelikom tri teška ledolomca: Suelong 2, Ji Di i Džong Šan Da Šue Dži Di. Ta tri broda isprobavala su nesmetanu plovidbu Sjevernim morem – što je bilo praktično, ali prije svega simbolično: Kina je prisutna u Arktiku i to trajno, poručivali su brodovi. Poruka je bila jasna i nije prošla nezapaženo – ruska državna novinska agencija RIA Novosti objavila je u oktobru 2024. članak pod naslovom: „Arktik postaje kineski“, prenosi Dojče vele (DW).
Kina je odavno aktivna u Arktiku, kaže Mihael Pol, iz berlinskog instituta Nauka i politika (SWP).
- Još od ranih 2000-ih Kina je veoma angažovana u regionu, naročito na Islandu. Međutim, Peking se potom suočio s otporom Danske i SAD. Od tada se Peking okreće drugim državama u regionu, prije svega Rusiji. Ipak, zbog rata u Ukrajini, Rusija je oslabljena – i sve više je u ulozi podređenog partnera Kine, pa i u Arktiku - ocjenjuje sagovornik Dojće velea.
Kina, kao i druge zemlje regiona, angažuje se u Arktiku zbog klimatskih promjena, koje su u tom dijelu svijeta posebno izražene. Globalna prosječna temperatura u 2024. bila je oko 1,5 stepeni Celzijusa viša nego u predindustrijskom periodu. Međutim, prema podacima Alfred-Vegener-Instituta za polarna i morska istraživanja, Arktik se zagrijava čak četiri puta brže od ostatka planete. Posljedica toga je ubrzano topljenje arktičkog leda.
Ako se sadašnje prognoze obistine, u ljetnjim mjesecima između 2030. i 2040. led bi se mogao gotovo potpuno povući, čime bi se otvorile tri nove pomorske rute između Pacifika i Atlantika. To bi značajno skratilo postojeće trgovačke puteve.
<h2>Tri nove pomorske rute</h2>
Jedna od tih ruta, takozvani Sjeveroistočni prolaz, koji prolazi blizu ruske obale, već sada se razvija kao trgovački i transportni put za sirovine između Kine i Rusije.&nbsp;
- Posebno je važan za transport gasa s poluostrva Jamal, na zapadu Sibira, ka Kini - kaže politikolog Klaus-Peter Zalbah sa Univerziteta u Osnabriku.&nbsp;
Međutim, ovaj prolaz ne koristi se mnogo. Kaže da trenutno tamo prolazi samo nekoliko desetina brodova godišnje.
Još manje prohodan je Sjeverozapadni prolaz, koji prolazi duž kanadske obale. On se smatra znatno težim za plovidbu u poređenju sa Sjeveroistočnim prolazom.
- Naučna služba američkog Kongresa sumnja da će ikada postati ekonomski isplativ za komercijalnu upotrebu - kaže Zalbah.&nbsp;
Takođe, politički gledano, ovaj prolaz predstavlja izazov za Rusiju i Kinu.&nbsp;
- Naime, prolazi kroz područja koja Kanada smatra svojim teritorijalnim vodama i zadržava pravo da reguliše plovidbu tim dijelom okeana - objašnjava on.
S obzirom na ubrzano topljenje leda, očekuje se da će se tokom ljetnjih mjeseci otvoriti i takozvana transpolarna morska ruta. Ova ruta prolazi najkraćim putem između kopnenih masa na sjeveru, direktno kroz okean, što olakšava navigaciju.
- Na toj ruti bi Island mogao igrati značajnu ulogu kao logističko čvorište. Kina je već izgradila ogromnu ambasadu na Islandu, što ukazuje na snažno kinesko prisustvo u budućnosti. Island, s druge strane, nastoji da ojača veze s Evropskom unijom, ali i sa Rusijom i Kinom - dodaje Zalbah.
<h2>Tramp uporno hoće Grenland</h2>
Američki predsjednik Donald Tramp ponovo razmatra mogućnost da Grenland stavi pod kontrolu SAD, projekat koji je već pokušao da ostvari tokom svog prvog mandata. Pored toga, taj projekat je u skladu s opštom američkom politikom od kraja Drugog svjetskog rata.
U stvarnosti, saradnja Kine i Rusije na sjevernoj pomorskoj ruti vodi ka tome da te dvije zemlje određuju koje će druge države ubuduće moći da je koriste, kaže Mihael Pol.
- Zbog toga je razumljivo da bi Tramp mogao da reaguje izuzetno osjetljivo na ovu temu. Sličnu reakciju imao je i kada je riječ o Panamskom kanalu, čija su dva glavna pristaništa – na ulazu i izlazu – ranije kontrolisale kineske kompanije. Međutim, sada su ta pristaništa prodata američkom konzorcijumu. Takođe, Japan i Južna Koreja žele da koriste sjevernu pomorsku rutu, ali pritom ne žele da se potčine ruskom ili kineskom režimu - objašnjava Pol.
<h2>Bogata nalazišta sirovina</h2>
Istovremeno, topljenje leda omogućava lakši pristup ogromnim zalihama prirodnih resursa u ovom regionu. Američki Geološki zavod (USGS) procijenio je još 2008. da se oko 30 odsto neotkrivenih svjetskih rezervi prirodnog gasa i 13 odsto neotkrivenih rezervi nafte nalazi na Arktiku.
Grenland posjeduje značajna nalazišta rijetkih zemnih metala, ključnih za proizvodnju visoke tehnologije, uključujući pametne telefone, elektromotore i baterije.
Osim toga, u arktičkom regionu nalaze se i značajne količine metala, dijamanata, uglja i uranijuma.&nbsp;
- Sve to dodatno pojačava trku za dominaciju nad ovim područjem - kaže &nbsp;Zalbah.
Međutim, eksploatacija tih resursa nosi sa sobom ozbiljne izazove, upozorava Pol.&nbsp;
- Rudarenje se odvija u ekstremnim klimatskim uslovima i zahtijeva logističku infrastrukturu koja, bar za sada, praktično ne postoji. Na Grenlandu su neka nalazišta ispala komercijalno manje isplativa nego što se prvobitno pretpostavljalo. Takođe, u pojedinim djelovima Arktika prava na korišćenje resursa još nisu u potpunosti razjašnjena - dodaje Pol.
<h2>Vojna dimenzija</h2>
Arktik je i sa vojnog aspekta od velikog značaja. Budući da predstavlja najkraću rutu između Rusije i Sjeverne Amerike, u slučaju ruskog napada, rakete bi prolazile preko ovog područja. Na bazi Tule, koja je prije skoro dvije godine preimenovana u svemirsku bazu Pitufik, SAD održavaju sistem za rano upozorenje na moguće raketne napade iz Rusije ili drugih regiona. Osim toga, baza služi i kao logistički centar za američke i NATO avione.
Međutim, SAD i NATO će se sve češće suočavati i sa vojnom prisutnošću Kine u ovom regionu. Još 2015. pet kineskih ratnih brodova ušlo je u američke teritorijalne vode kod Aljaske. Od 2021. kineski ratni brodovi redovno patroliraju tim područjem.
Godine 2022. američka mornarica registrovala je flotu ruskih i kineskih brodova na udaljenosti od samo 160 kilometara od ostrva Kiska, koje pripada Aljasci. Među njima je bio i razarač Nančang klase 055, sposoban da nosi do 112 krstarećih raketa ili hipersonične protivbrodske rakete.
- Sjeverna Amerika više nije bezbjedna zona - zaključuje Pol u svojoj studiji.

Strateška trka Kine, SAD i Rusije na Arktiku, bogatom nalazištima sirovina

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je danas u telefonskom razgovoru izraelskog premijera Benjamina Netanjahua da prekine sa udarima na Gazu i da se vrati primirju, u vrijeme kada Irzael nastavlja bomabrdovanje te palestinske teritorije.&nbsp;
- Pozvao sam izraelskog premijera da prekine sa udarima na Gazu i da se vrati primirju koje Hamas treba da prihvati. Podvukao sam da dostava humanitarne pomoći mora odmah da bude nastavljena - napisao je francuski predsjednik na društvenoj mreži Iks.
Krhko primirje koje je stupilo na snagu 19. februara poslije 15 mjeseci rata i omogućilo nekoliko nedjelja relativnog mira u Pojasu Gaze prekinuto je 18. marta kada je Izrael nastavio bombardovanje i kopnenu ofanzivu na palestinskoj teritoriji.
Visoki zvaničnik Hamasa izjavio je u subotu da je palestinski pokret prihvatio novi prijedlog o prekidu vatre u Pojasu Gaze, koji su predstavili posrednici, pozivajući i Izrael da ga prihvati.
I Emanuel Makron je danas pozvao Izrael da strogo poštuje prekid vatre u Libanu, gdje je Izrael u petak bombardovao jug Bejruta prvi put poslije četiri mjeseci primirja.
- Taj zahtjev odnosi se na sve strane, da garantuju svu bezbjednost civilnom stanovništvu sa dve strane plave linije između Izraela i Libana - dodao je Makron.
Makron, koji je u petak u Parizu primio libanskog predsjednika Džozefa Auna, ponovo je apelovao da se ponovo uspostavi pun suverenitet Libana, kao i da to zahtijeva potpuno povlačenje Izraela sa libanske teritorije i podršku libanskoj vladi da ponovo uspostavi monopol na držanje oružja.

Makron pozvao Netanjahua da prekine sa udarima na Gazu i da se vrati primirju

Njemačka testna raketa za lansiranje satelita iz Evrope eksplodirala je 40 sekundi nakon polijetanja iz svemirskog centra u Norveškoj.
Njemačka privatna kompanija "Isar Aerospace" saopštila je da je ovo bio inicijalni test.
Raketa Spektrum predstavljala je prvi pokušaj leta u orbitu iz Evrope. Nekoliko zemalja, uključujući Švedsku i Veliku Britaniju, žele udio u rastućem tržištu komercijalnih svemirskih misija.
Kompanija "Isar Aerospace" upozorila je ranije da bi let mogao da se okonča prerano, ali je nakon leta saopštila da je test donio mnogo vrijednih podataka za njen tim.
Raketa Spektrum, koja je lansirana iz svemirskog centra "Arctic Andoeya", dizajnirana je da ponese satelite male i srednje veličine, težine do jedne tone. Na svom prvom letu nije nosila teret.

Propao prvi evropski pokušaj leta u svemir: Njemačka raketa eksplodirala nakon lansiranja

Američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio je Iranu bombardovanjem i sekundarnim carinama ako Teheran ne postigne dogovor s Vašingtonom o nuklearnom programu.
U telefonskom intervjuu za EnBiSi njuz (NBC News) Tramp je rekao da su američki i iranski zvaničnici razgovarali, ali nije otkrivao detalje razgovora.
- Ako se ne dogovore, doći će do bombardovanja. Ali postoji i šansa da ću im uvesti sekundarne tarife kao prije četiri godine - rekao je Tramp.
U svom prvom mandatu Tramp je povukao SAD iz sporazuma iz 2015. između Irana i svjetskih sila, koji je postavio stroga ograničenja na sporne nuklearne aktivnosti Teherana u zamjenu za ublažavanje sankcija.
Tramp je takođe ponovo uveo oštre američke sankcije. Od tada je Iran daleko premašio dogovorene granice u svom eskalirajućem programu obogaćivanja uranijuma. Teheran je do sada odbio Trampovo upozorenje da se postigne dogovor ili da se suoči s vojnim posljedicama.
Iran je preko Omana poslao odgovor na Trampovo pismo u kojem je pozvao Teheran da postigne novi nuklearni sporazum, rekao je u četvrtak iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči, a prenosi zvanična novinska agencija IRNA.
Zapadne sile optužuju Iran da ima tajnu agendu za razvoj sposobnosti nuklearnog oružja obogaćivanjem uranijuma do visokog nivoa fisione čistoće, iznad onoga što kažu da je opravdano za civilni program atomske energije.
Teheran kaže da je njegov nuklearni program u potpunosti za potrebe civilne energije, prenosi Rojters.

Tramp zaprijetio da će bombardovati Iran ako ne pristanu na nuklearni sporazum

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu najavio je pojačavanje pritiska na Hamas dok istovremeno nastavlja pregovore o oslobađanju talaca i radi na sprovođenju plana "dobrovoljne emigracije" američkog predsjednika Donalda Trampa.
Netanjahu je potvrdio da je izraelska vlada pristala povećati pritisak na Hamas, koji pak tvrdi da je prihvatio prijedlog o primirju koji je došao od posrednika Egipta i Katara.
Ujedno je premijer Izraela odbacio tvrdnju da ova država, koja je nakon dvomjesečnog primirja ponovo započela bombardiranje Gaze i vratila snage u enklavu, ne pregovara.
- Mi to radimo uz paljbu i upravo zato je to i učinkovito - kazao je i dodao: "Primjećujemo da se odjednom pojavljuju pukotine."
Ministarstvo zdravstva u Gazi je i danas, prvog dana Bajrama, izvijestilo da je u izraelskim napadima ubijeno najmanje 20 ljudi, uključujući nekoliko djece. Devetero ih je stradalo u jednom šatoru u južnom gradu Kan Junisu, tvrde zdravstvene vlasti u Gazi, prenosi The Times of India.
Izraelski premijer je rekao da Izrael zahtijeva da Hamas položi oružje te da će njegovim vođama biti dopušteno napustiti Gazu.
Nije dao pojedinosti o tome koliko dugo će izraelske trupe ostati u enklavi, ali je ponovio da Hamasovi vojni kapaciteti i kapaciteti za vladanje moraju biti uništeni.
- Osiguraćemo opštu sigurnost u Pojasu Gaze i omogućiti provedbu Trampovog plana, plana dobrovoljne emigracije. To je plan, ne skrivamo ga, spremni smo o njemu raspravljati bilo kada - dodao je on.

Netanjahu: Mi pregovaramo uz paljbu, zato je to i učinkovito

Centar za rani razvoj Kliničkog centra Crne Gore organizuje IV simpozijum o poremećajima iz spektra autizma, koji će se održati 1. aprila u Naučno-tehnološkom parku Crne Gore, sa početkom u 9 sati.
Kako je saopšteno iz KCCG, ovogodišnja tema simpozijuma, "Novi horizonti spektra: Izazovi i mogućnosti razumijevanja autizma", ima za cilj da ponudi dublji uvid u autizam iz različitih naučnih i društvenih perspektiva.&nbsp;
Skup će okupiti stručne kadrove iz oblasti dijagnostike, terapije, istraživanja autizma i društvene inkluzije, stvarajući prostor za razmjenu znanja i diskusiju o savremenim pristupima u tretmanu i podršci osobama iz spektra autizma.

IV simpozijum o poremećajima iz spektra autizma sjutra u Podgorci

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 14 saobraćajnih nezgoda, u kojima su četiri osobe povrijeđene lakše, a devet teže. 
 
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano osam nezgoda, Kotoru tri, Nikšiću dvije i Baru jedna. 
 
Izdato je 370 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 76 prekršajnih prijava. 
 
Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.

Za 24 sata 14 saobraćajnih nezgoda

Jedan od najistaknutijih i jedinstvenih džez trubača svoje generacije, Itamar Boročov iz Izraela, nastupiće u utorak, 1. aprila u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“ u Podgorici, čime će zvanično otvoriti 18. izdanje manifestacije „Mjesec poštovanja džza u Crnoj Gori - JAM 2025“.
Boročov će zatim održati koncerte i u Kraljevskom pozorištu Zetski dom na Cetinju (2. april, 20h) i u Bijeloj sali Međunarodne škole „Adriatic Open School“ u Baru (3. april, 19h). Njegovu crnogorsku turneju podržala je Ambasada Izraela u Beogradu.
Odrastao u muzičkoj porodici u kosmopolitskoj Jafi, Boročov danas živi u Njujorku i stvara jedinstven muzički izraz koji spaja džez s bliskoistočnim i sefardskim uticajima. Njegova muzika obuhvata bogate melodijske linije, dublje harmonije i karakteristične mikrotonske prelaze koje izvodi na specijalno izrađenoj trubi s četiri ventila.
Boročov je nastupao u nekim od najprestižnijih koncertnih dvorana i klubova, uključujući Linkoln centar, Kenedi centar, "Blue Note" u Njujorku i "Ronnie Scott's" u Londonu, te na renomiranim festivalima poput Montrealskog džez festivala, Roskildea i Londonskog džez festivala. Kvartet Itamara Boročova izabran je za nastup na WOMEX-u 2019, a 2021. osvojio je prestižnu nagradu "LetterOne Rising Stars Jazz Award".
Njegov najnoviji album Arba, snimljen u Bruklinu s vrhunskim njujorškim muzičarima i producentom Metom Pirsom, objavljen je 2023. u izdanju "Greenleaf Music". Na ovom izdanju Boročov se vraća korijenima, istražujući bliskoistočne makame kroz prizmu savremenog džez izraza.
Ulaznice za koncert u Podgorici dostupne su po cijeni od 10 eura na biletarnici KIC-a (9-20h), a informacije i rezervacije mogu se dobiti putem telefona 020 664 237.

Itamar Boročov otvara 18. izdanje „Mjeseca poštovanja džeza u Crnoj Gori – JAM 2025“

Granična policija u Ulcinju na graničnom prijelazu Sukobin oduzela je prilikom ulaska u Crnu Goru, nakon kontrole vozila i lica E.S.(28) iz Skadra, koji je upravljao Audijem A3 albanskih registarskih oznaka, vozilo za kojim je raspisana međunarodna potraga. 
- Provjerom kroz elektronske evidencije policije utvrđeno je da je za predmetnim vozilom raspisana međunarodna potraga od strane NCB Interpol-a Francuske počev od 3.1.2025 godine. Po nalogu postupajućeg tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju, od E.S. je prikupljeno obavještenje na okolnosti događaja a predmetno vozilo je oduzeto radi daljih provjera – navodi se u saopštenju Uprave policije.

Granična policija na Sukobinu oduzela Audi koji potražuje Interpol Francuske

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;