Samo na primjerima broja destinacija ka kojima iz Podgorice i Tirane lete dva low cost giganta, Wizz Air i Ryanair, jasno je gdje je danas Crna Gora. 
Nekada perjanica balkanskog turizma i biser Evrope, Crna Gora danas polako gubi korak — i to ne samo na kopnu i moru, već i u vazduhu. Dok susjedna Albanija grabi krupnim koracima naprijed i ruši turističke i avio-rekorde, crnogorska avio-infrastruktura se urušava. 
Od kako su “oslobodioci” preuzeli, Crna Gora je gotovo iščezla sa evropskih avio-mapa kao relevantna destinacija. Destinacija do kojih se leti je nikad manje dok su privremeni parking prostori na šljunku i povećanje cijena sata parkiranja postali realnost. A to više nije ni sramota — to je čista propast.
U međuvremenu, Tirana gradi, modernizuje i širi se. Low-cost giganti poput Wizz Aira i Ryanaira biraju Albaniju kao regionalni centar, a Crna Gora ostaje po strani.
<h2>BROJKE KOJE GOVORE SVE </h2>
<ul><li>Wizz Air Tiranu povezuje sa 56 destinacija</li><li>Wizz Air iz Podgorice – svega devet destinacija </li><li>Ryanair iz Tirane povezuje 31 grad </li><li>Ryanair iz Podgorice – svega šest destinacija </li></ul>
Direktor Međunarodnog aerodroma Tirana, Piervittorio Farabbi, nedavno je izjavio da sve više crnogorskih građana bira Tiranu zbog drastično veće ponude letova i povoljnijih cijena.
Prema podacima Albanske granične policije, u prvoj polovini 2025. godine na aerodromu u Tirani registrovano je oko 76.000 crnogorskih pasoša — što predstavlja rast od 13 odsto u odnosu na isti period prošle godine. 
U cijeloj 2024. godini, aerodrom u Tirani koristilo je preko 120.000 građana Crne Gore. A stvarni broj je vjerovatno još veći, jer mnogi putuju sa pasošima drugih zemalja.
<h2>AIR MONTENEGRO VS MONTENEGRO AIRLINES</h2>
Nacionalna avio.kompanija Air Montenegro iz Podgorice i Tivta leti ka 13 destinacija. 
Nekadašnji nacionalni avio prevoznik Montenegro Airlines letio je ka 30 destinacija u 15 država.
Tokom cijele godine, redovne destinacije su bile Beograd, Beč, Cirih, Frankfurt, Ljubljana, Moskva, Pariz, Rim. Od aprila do oktobra, u ljetnjoj sezoni, MA je letio ka Diseldorfu, Hanoveru, Kopenhagenu, Lajpcigu, Lionu, Londonu, Minhenu i Sankt Peterburgu.
Putem čartera letjelo se, zavisno od doba godine i za Bari, Tel Aviv, Prag, Grac, Linc, Klagenfurt, Bratislavu, Krf, Tatre, Ren, La Rošel, Dovil, Limož, Brive, Lion, Sent Etjen, Klermon Feran.
Montenegro Airlines je ukinut je odlukom "oslobodilaca" 25. decembra 2020.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Wizz Air i Ryanair iz Tirane lete ka 87 destinacija, iz Podgorice ka svega 15

Poslanik Demokratske partije socijalista, Nikola Milović, osvrnuo se na najnovije podatke Monstata, ocijenivši da je Crna Gora u ozbiljnom padu kada je u pitanju turizam, dok građani istovremeno snose milionske troškove putujući do aerodroma u Tirani.
Prema podacima Monstata, u periodu januar–jul 2025. godine u Crnoj Gori je ostvareno 370.000 noćenja manje u odnosu na isti period prošle godine. Samo u privatnom smještaju, u julu ove godine broj noćenja manji je za 11 odsto, odnosno skoro 300.000, u poređenju sa julom 2023. godine.
Milović podsjeća i da je ukupan turistički promet u 2024. godini zabilježio pad od 3,4 odsto u odnosu na 2023, što, kako navodi, pokazuje ozbiljan negativan trend.
- U međuvremenu, bilježimo istorijske rekorde Aerodroma u Tirani. Ako znamo da je najniža cijena autobuske karte na relaciji Podgorica–Tirana 22 eura, a da je prošle godine 120.000 crnogorskih građana putovalo sa aerodroma u Tirani, to znači da je samo za povratna autobuska putovanja izdvojeno 5,2 miliona eura. Za četiri godine, građani Crne Gore platili su 20 miliona eura samo za prevoz do Tirane i nazad. Zaista istorijski, zar ne? - &nbsp;naveo je Milović.

Portal ETV

Milović: Dok Crna Gora gubi turiste i prihode, građani platili 20 miliona za putovanja do Tirane

Direktor Međunarodnog aerodroma Tirana (TIA) Piervittorio Farabbi (Pjervitorio Farabi) saopštio je za Bankar da crnogorski putnici sve češće biraju Tiranu zbog bogate ponude letova, naročito low-cost opcija koje višestruko premašuju mogućnosti Podgorice i Tivta. - Prema podacima Albanske granične policije, oko 76.000 crnogorskih pasoša registrovano je na Međunarodnom aerodromu u Tirani (TIA) u prvoj polovini 2025, što je rast od 13 odsto u odnosu na isti period prošle godine – kazao je Farabi za Bankar. Podsjećanja radi, tokom cijele prošle godine je više od 120.000 građana Crne Gore koristilo aerodrom u Tirani, a broj je vjerovatno i veći jer mnogi putuju sa pasošima drugih zemalja. Aerodrom u Tirani, inače, zabilježio je rast prometa putnika od 268 odsto u odnosu na 2019. godinu, a kako za Bankar kaže Farabi, crnogorski putnici predstavljaju značajan dio ovog trenda, gdje i partnerstvo sa Goopti-jem olakšava putovanja iz Crne Gore, jer ta kompanija preuzima putnike na njihovoj lokaciji, čime se izbjegava potreba za vožnjom ili odlaskom na autobusku stanicu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810090828_21305ed206f381bcda1eeafbcf1ad58931c5e9c8ac23980e0ce7662f0870699a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250810090828_21305ed206f381bcda1eeafbcf1ad58931c5e9c8ac23980e0ce7662f0870699a" data-rendition-name="original" width="794" height="401" loading="lazy" alt="Aerodrom tirana brojke"></figure>  Podsjetio je i da u tipičnoj avgustovskoj sedmici, aerodromi Podgorica i Tivat zajedno imaju 16 sedmičnih polazaka ka londonskim aerodromima, dok Tirana (TIA) ima oko 47, skoro tri puta više, na što British Airways dodaje još 11 sedmičnih polazaka. Slično je i sa aerodromima u Milanu: samo 3 sedmična leta iz crnogorskih aerodroma, naspram 58 sedmičnih letova Wizz Air-a i Ryanair-a ka Milan-MXP i Milan-BGY (ne računajući dodatne letove Air Albanije). Kada je riječ o potencijalnoj saradnji sa crnogorskom stranom, Farabi ističe da je TIA uvijek otvorena za kontakte sa drugim aerodromima i njihovim menadžmentom, posebno sa Balkana, jer uvijek postoje iskustva i najbolje prakse koje aerodromi mogu međusobno razmjenjivati i na njima graditi dalji razvoj.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810090828_7bb06fbfaf0d0e53224200a0c651a6f925bf3f7a18237b8f61121a0ed3bc4764.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250810090828_7bb06fbfaf0d0e53224200a0c651a6f925bf3f7a18237b8f61121a0ed3bc4764" data-rendition-name="original" width="860" height="572" loading="lazy" alt="Pjervitorio Farabi"><figcaption>Pjervitorio Farabi</figcaption></figure>  Aerodrom u Tirani ostvario je rekordne rezultate proteklih dana – možete li podijeliti i podatke (ili procjene) o tome koliko je putnika iz Crne Gore, ili sa crnogorskim pasošem, prošlo kroz TIA u prvoj polovini 2025. godine? Podatke o pasošima prikuplja Albanska granična policija na našim kontakt tačkama (bilo na fizičkim šalterima ili eGates kapijama) i, do sada, oni pokazuju da je oko 76.000 crnogorskih pasoša prešlo granicu na Međunarodnom aerodromu Tirana (TIA), bilo dolaskom ili odlaskom, tokom januara–juna 2025. godine. Ovo predstavlja rast od 13 odsto u odnosu na prošlu godinu. Vrijedi napomenuti da ovaj broj ne uključuje putnike koji koriste TIA kako bi stigli do Crne Gore: naša istraživanja i analiza O-D tržišta sugerišu da dodatnih tri do sedam odsto međunarodnih dolazakana TIA navodi Crnu Goru kao krajnju destinaciju. Da li ste primijetili porast interesovanja ili neke nove trendove među putnicima iz Crne Gore i šireg regiona, poput rasta broja letova niskotarifnih kompanija, novih destinacija ili promjena u učestalosti letova iz Tirane? Naši kanali na društvenim mrežama i osoblje zaduženo za korisničko iskustvo svakodnevno dobijaju upite i iz Crne Gore o operacijama TIA, naročito nakon najava novih linija (u posljednja tri mjeseca imali smo ih oko deset). Sa oko 120 direktnih linija i više od 1.500 sedmičnih letova, TIA nudi obilje opcija za putovanja, bilo turistička ili poslovna, ne samo za Albance već i za goste iz susjednih zemalja Zapadnog Balkana, poput Crne Gore. Naši podaci pokazuju da su Rim, Barselona i Brisel među najpopularnijim destinacijama crnogorskih putnika preko TIA. Kako bismo im olakšali putovanje, sklopili smo partnerstvo sa kompanijom Goopti, koja preuzima putnike na njihovoj lokaciji, čime se izbjegava potreba za vožnjom ili odlaskom na autobusku stanicu. Poznato nam je da ponuda ultra-niskotarifnih (ULCC) i niskotarifnih (LCC) letova na TIA, od strane kompanija poput Wizz Air i Ryanair, značajno nadmašuje trenutnu low-cost ponudu u Podgorici i Tivtu, kako po broju linija, tako i po učestalosti letova. Na primjer, u tipičnoj avgustovskoj sedmici, TGD i TIV zajedno imaju 16 sedmičnih polazakaka prema londonskim aerodromima, dok TIA ima oko 47, skoro tri puta više, na što British Airways dodaje još 11 sedmičnih polazaka. Slično je i sa aerodromima u Milanu: samo tri sedmična leta iz crnogorskih aerodroma, naspram 58 sedmičnih letova Wizz Air-a i Ryanair-a ka Milan-MXP i Milan-BGY (ne računajući dodatne letove Air Albanije). Dostupnost direktnih linija i veća sedmična učestalost (često i svakodnevni letovi) predstavljaju jasnu konkurentsku prednost, na kojoj planiramo da gradimo i u budućnosti. Recite nam nešto više o investicijama TIA, a koje bi mogle biti interesantne čitaocima iz Crne Gore i regiona, kao i mogućnosti potencijalnoj saradnje? Sa programom kapitalnih ulaganja vrijednim preko 100 miliona eura, najavljenim još 2021. godine, fokusiranim prvenstveno na agresivno proširenje kapaciteta aerodroma u svim ključnim elementima (pista, platforma, terminal i parking), TIA je nedavno pokrenula još jedan značajan infrastrukturni razvojni program s ciljem unapređenja iskustva putnika i kvaliteta usluga. Svi projekti realizovani su u skladu sa vizijom našeg jedinog akcionara, Kastrati Grupe, i stvorili su uslove za nevjerovatan razvoj u posljednje tri godine (u prvoj polovini 2025. promet putnika na TIA je +268 odsto u odnosu na isti period 2019.). Rane kapitalne investicije i naša efikasna marketinška strategija prema avio-kompanijama, i tradicionalnim i low-cost, stvorile su osnovu za današnje rekordne brojke. Naravno, krajnji cilj je obezbijediti odgovarajuću infrastrukturu koja će omogućiti direktne interkontinentalne letove, posebno ka Sjevernoj Americi, pri čemu je Njujork prva prirodna destinacija. Kada je riječ o potencijalnoj saradnji, TIA je uvijek otvorena za kontakte sa drugim aerodromima i njihovim menadžmentom, posebno sa Balkana. Uvijek postoje iskustva i najbolje prakse koje aerodromi mogu međusobno razmjenjivati i na njima graditi dalji razvoj. Protekle sedmice, iz Međunarodnog aerodroma Tirana objavili su informaciju o istorijskom prometu. U ponedjeljak je, po prvi put u istoriji, kroz terminal TIA prošlo preko 50.000 putnika u jednom danu – tačnije 51.000, čime je oboren dnevni rekord aerodroma. - Ovo je prvi put da Tirana International Airport premašuje 50 hiljada putnika u roku od 24 sata. Ponosan sam na sve naše timove koji su profesionalno, požrtvovano i koordinisano odgovorili na ovaj izazov - naveo je Farabi, istakavši doprinos svih operativnih sektora – od aerodromskih i bezbjednosnih službi do zemaljskog opsluživanja i korisničke podrške, kazao je tada Farabi. Pored dnevnog, aerodrom u Tirani postavio je i mjesečni rekord – tokom prošlog mjeseca jeveć do 25. jula kroz TIA prošlo gotovo 1,3 miliona putnika, što predstavlja najveći broj putnika ikada zabilježen u jednom mjesecu.

Farabi: Sve više crnogorskih putnika preko Tirane, 76.000 u prvih šest mjeseci

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u posljednja 24 sata, obavljena su 2.132 ambulantna pregleda, od čega 442 u Institutu za bolesti djece (IBD).
&nbsp;Kako je saopšteno iz KCCG, u Urgentnom centru zbrinuta su 243 pacijenta, a u dnevnim bolnicama njih 309.
&nbsp;- U istom periodu obavljeno je 77 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljena su 124 pacijenta, od čega 22 u IBD-u- navodi se u saopštenju KCCG.
&nbsp;Iz te zdravstvene ustanove su kazali da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 576 dijagnostičkih procedura, od čega 116 CT i 40 MR pregleda.
&nbsp;- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađene su 92 dijagnostičke procedure, od toga šest CT i deset MR pregleda- kaže se u saopštenju.
&nbsp;Dodaje se da je u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano 1.149 pacijenata i odrađeno 37.779 analiza.
&nbsp;U Porodilištu KCCG-a, u posljednja 24 sata, rođeno je 19 beba.

U KCCG za dan preko dvije hiljade pregleda, rođeno 19 beba

Institucije treba da rade svoj posao, bez političkih pritisaka i selektivne pravde. To je za RTNK poručio Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić komentarišući nedavna hapšenja u Crnoj Gori. Kaže da je parlament kroz kontrolnu funkciju više puta ohrabrivao nadležne organe da djeluju u skladu sa zakonom.
- Neka svako radi svoj posao. Institucije neka rade svoj posao. Mi smo više puta u parlamentu podsticali i ohrabrivali i kroz kontrolnu funkciju, a na dnevnom redu nalazi se izvještaj tužilaštva, gdje ćemo moći više da govorimo o konkretnim stvarima. Mislimo da je Glavno specijalno tužilaštvo odradilo jedan važan posao. Naravno da ono što se pojavilo u medijima nije bila nikakva tajna.Čitava Crna Gora je znala kako se upravljalo od strane bivše vlasti- istakao je Mandić.
Ističe da je najveći kvalitet političkih promjena iz 2020. sloboda koja je, kako kaže, stigla u Crnu Goru. Dodaje, međutim, da je pred pravosuđem još mnogo posla kako bi građani stekli povjerenje u pravdu.
- Da bi stekli povjerenje u pravdu, oni koji su kršili zakone treba da budu privedeni pravdi. I moramo da imamo pravosnažne presude. Sudstvo mora da odradi svoj dio posla. Da li je to moguće tako brzo promijeniti, da li je moguće uspostaviti institucije koje su potrebne Crnoj Gori – evo, vrijeme će pokazati. Ja mislim da nisu dovoljne samo te prve akcije koje posebno vole mediji, kada se neko hapsi, kada se čitaju razne poruke koje potvrđuju sve ono o čemu je opozicija govorila punih 20 godina, nego je potrebno da imamo jedan normalan sudski postupak gdje će se utvrđivati činjenice, gdje će odbrana imati pravo da saopšti sve svoje argumente, tužilaštvo dokaze koje je prikupilo i naravno da imamo sud koji će pravilno to sve da ocijeni i donese odluku koja je zasnovana na zakonu- kazao je Mandić.
Mandić ohrabruje i podstiče institucije da rade svoj posao, ali, kaže i da očekuje brže rezultate u procesima koji su već pokrenuti. Govoreći o ulozi medija, Mandić poručuje da novinarstvo u Crnoj Gori treba da bude zasnovano na profesionalizmu, a ne na političkim uticajima.
- Mi znamo da je režim koji je vladao želio mnoge novinare da upotrijebi za vlastite političke ciljeve. Imali smo novinare koji nisu željeli da budu novinari, već političari I vi pogledate I dođete do jednog poražavajućeg zaključka da su mnogi od njih baveći se tom časnom, uzvišenom profesijom, koja treba negdje da koriguje naše društvo, da su mnogi bili u funkciji, ne politike, nego čak I u funkciji organizovanih kriminalnih grupa I to je ono što je strašno- ocjenjuje Mandić.
Dodaje da niko ne bi smio da bude iznad zakona- ni političari, ni novinari, ni bilo ko drugi. Zakon, kaže, mora važiti jednako za sve.
- Ko god krši zakon, treba da se suoči sa državom i da odgovara za svoje postupke. Ako to mogu obični građani, činovnici, prosvetni i zdravstveni radnici, političari – ne vidim razlog zašto bi postojalo jedno zanimanje koje je izvan zakona- poručio je Mandić.
Predsjednik Parlamenta zaključuje da vrijeme treba da pokaže da li Crna Gora može da izgradi jake i nezavisne institucije koje će garantovati jednakost svih građana pred zakonom.

Mandić o akcijama SPO-a i SDT- a: Svi moraju biti jednaki pred zakonom, institucije da rade svoj posao

Saradnja &nbsp;JPU “Djina Vrbica“ i Biblioteke za slijepe Crne Gore, &nbsp;primjer je kako obrazovne i kulturne institucije zajedno mogu doprinijeti inkluzivnom društvu, razvijati kod djece &nbsp;razumijevanje različitosti i empatiju, ali i motivisati vaspitače da stvaraju nove oblike inkluzivnih aktivnosti. U nedjelji kada se obilježavaju Dani inkluzije, djeca iz starije vaspitne grupe Javne predškolske ustanove “Đina Vrbica” posjetila su Biblioteku za slijepe Crne Gore.
- Prije skoro četiri godine dogovorili smo saradnju sa Bibliotekom za slijepe Crne Gore, kada je direktorica naše Ustanove Bojana Razić i direktor Božidar Denda potpisali ugovor o donaciji. Tada smo dobili 34 audio publikacije koje su se pokazale kao izuzetno koristan način usvajanja sadržaja za djecu svih uzrasta- kazala je Dejana Prelević, koordinatorka projekta u JPU “Đina Vrbica”.
Prelević je istakla da su ovakvi projekti dragocjeni jer kod djece razvijaju razumijevanje različitosti i empatiju, ali i motivišu vaspitače da stvaraju nove oblike inkluzivnih aktivnosti.
- Ova saradnja je primjer kako obrazovne i kulturne institucije zajedno mogu doprinositi inkluzivnom društvu. Svaka posjeta, svaka zajednička aktivnost ostavlja dubok trag na djeci, oni uče da je različitost bogatstvo, a znanje dostupno svima- dodala je Prelević.
Ana Đurović, bibliotekarka u Biblioteci za slijepe Crne Gore je rekla “veoma nam je drago što nastavljamo saradnju sa JPU ‘Đina Vrbica’ i što djeci predškolskog uzrasta možemo pružiti pristup audio publikacijama koje pomažu u razvijanju vještina čitanja i verbalnog izražavanja”.
Prema njenim riječima rana edukacija je ključna za razvoj empatije i razumijevanja među djecom, jer ''kroz ovakve aktivnosti djeca uče da svijet posmatraju drugačijim očima, da razumiju važnost pristupa informacijama za sve, bez obzira na prepreke. To je vrijednost koja ostaje sa njima i van vrtića.”&nbsp;
- Zajedno sa djecom iz starije vaspitne grupe i kolegama Boškom Golubovićem, Draganom Bulatović, medicinskom sestrom Slavicom Đukić i asistentkinjom Minom, napravili smo ‘tihu knjigu’ &nbsp;taktilnu knjigu koja će biti poklon korisnicima Biblioteke. Ona pomaže razvoju mašte i kognitivnih sposobnosti, a može se čitati putem dodira,” kazala je Žana Goranović, vaspitačica u VJ “Đina Vrbica”.
Tokom posjete, djeca su imala priliku da vide kako nastaju audio publikacije i izdanja na Brajevom pismu, da obiđu tonski studio i snime pjesmice, kao i da u Brajevoj štampariji odštampaju svoja imena. Upoznala su se i sa taktilnim igrama prilagođenim osobama sa oštećenjem vida, poput “Iks-oks”, “Šaha” i “Ne ljuti se, čovječe”.
Biblioteka za slijepe Crne Gore redovno donira publikacije u DAISY formatu ustanovama u zemlji, omogućavajući pristup edukativnim i kulturnim sadržajima svima. Ovo je šesta donacija Biblioteke u ovoj godini, a saradnja sa predškolskim ustanovama ima poseban značaj jer najmlađe uči inkluziji od najranijeg uzrasta.

Djeca iz vrtića Đina Vrbica uče o svijetu bez barijera

Evo ima preko deset dana od brutalnog poteza tužilačke Ndragete prema procrnogorskim medijima i kako pokušavam da se presaberem i napišem nešto. Cijeli vijek sam bio bezbjednosno neinteresantno lice, čak i u decenijama direktorovanja i bavljenja ozbiljnim biznisima nisam uspio ući u „anali kriminala“, kako se to u Srpskome svetu kaže, i jednim potezom tužilaštva postao sam član Montekozanostre jer sam pisao za medije koje su vodili Don Draško Đuranović i Don Darko Šuković.
Nijednom im nije zasmetao politmerkantilististički i sokratovski medijski koncern Vijesti, kako ga nazva bivši vlasnik dr Miško Perović, koji je u međuvremenu prešao u srpsko vlasništvo. Ili RTCG čijeg direktora Raonikija, zvanog „Unfuckabul ( nenadjebivi)“ ni sud sa tri presude nije mogao da smijeni. Samo procrnogorski mediji!
Zbog čega toliko smeta tužilaštvu tih nekoliko medija u Crnoj Gori, koja je srpska medijska kolonija, još iz doba DPS-ovskih medijskih i crkvenih mudrolija zasuta vulgarno četničkim medijima? Osim toga imaju SC sa hiljadu i po šamana i Stolpnike i Miholjski zbor i srboruske bajkere „ Noćne vukove“, i stotine potencijalnih ratnih zločinaca iz Bosne i Hrvatske koje je Amfilohije umantijašio da ih sakrije. A da, i srpsku BIA-u koja ovdje neometano radi taman ka' u Srbiji. Smetaju zato što imaju istraživačke potencijale i zato što mogu prozrijeti i argumentovano najaviti opskurne namjere srboosvježivača prema suverenosti i nezavisnosti Crne Gore.
Znate li čemu treba da služi izbacivanje atributa nasilna aneksija? Da ne bismo mogli tražiti autokefaliju naše crkve, jer smo se tobože dobrovoljno uvalili u Srbiju i njihovu jeretičku crkvu. I čemu treba da služi vraćanje nazad ovom francuskom dendiju rezidencije na Kruševcu koju su sa svim svojim vlasništvom njegovi preci prodali Karađorđevićima? Možda zato da imamo gdje smjestiti Vučića i famelju kad 1. novembra nakon protesta helikopterima nenajavljeno uteknu u Crnu Goru? Oskar nigdje nije dobrodošao mada bi mogao platiti boravak u najskupljim rizortima na svijetu, ali nigdje ne bi imao tako pokorne sluge kao ovdje. I vladu i vojsku i policiju i sudstvo na raspolaganju da odavde preža povratak na vlast u Srbiji, iz NATO članice Crne Gore.
I kralj Petar I Karađorđević je skoro deceniju boravio u Crnoj Gori čekajući da mu Apis plati veliki kockarski dug u Švajcarskoj i potom ga krunišu u Beogradu. Tu nam se rodio i Aca Palikuća. I Đinđić i Vuk Drašković su ovdje čuvali dupe s tim da je Đinđić vratio se u Srbiju na vlast indiferentan i skeptičan, mada bez mržnje prema našim težnjama ka nezavisnosti,a Vuk je ipak pokazao zahvalnost. Sve je ovo vidljivo i jasno. Samo izdajnici žmure i prave se ludi i naivni.
Ajmo direktno, a ne kao kiša oko Kragujevca. Citiraću ludog i genijalnog Basaru:
- Opštepoznato je da u istoriji nema pravila, ali jedno ipak postoji-nazovimo ga pravilom govnarskog reciprociteta Količina, koje bi se moglo ovako formulisati: Količina govana koju jedno društvo napravi, to društvo mora do posljenje mrvice pojesti. Ima još jedno pravilo. Ako zbog kratkoće ljudskog vijeka i velike količine nagomilanog izmeta, jedan naraštaj nije u stanju da pokusa sve što je nasrao, ostatak moraju pojesti naraštajevi potomci. Po mom proračunu, mi- to jest današnji naraštaj- kusamo predačku kaku s kraja XIX i početka XX veka i ne samo da je kusamo, nego i tražimo repete, to jest-tražimo đavola.
Evo na primjer Pipun zaluđuje Zetu i diže je protiv od EU odobrenog i finansiranog projektakolektora za prečišćavanje fekalne kanalizacije. Kao smrđeće trista metara unaokolo. I Mojkovac je podnosio otrovnu jalovinu zbog rudarenja olova i cinka, i Pljevlja zbog rudnika uglja i termoelektrane, pa je nevaljala vlast prije vas sanirala jalovinu u Mojkovcu i pokrenula ekološke projekte u Pljevljima. Kad nakon vas dođe normalna vlast, očekuje nas izgradnja ustavnih kolektora po institucijama radi pročišćenja društvenih, ideoloških, političkih i jurističkih fekalija koje su nas preplavile i u kojima se počinjemo gušiti.
Ne znam ima li više ikakve svrhe od pisanja. Dodijalo mi je biti lelekača, hoću na proteste. Potreban je snažan otpor ili pobuna jer od kuknjave nema vajde.
Pozdrav Don Darko, baćo tua mano. Nadam se da ćeš ovo objaviti prije tvog hapšenja. Sijamo fratelli, sijamo cosanostra. Capisc'?

O idejnim, političkim i jurističkim kolektorima

Ko je kriv odgovaraće, niko ne može pobjeći od odgovornosti. Ako budemo došli do toga da se ono što je dio postupka nađe u medijima i da to bude predmet javne poruge i diskreditacije - svako je onda predmet: i ko je u ovoj sali i ko nije - poručio je lider Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković tokom sjednice Skupštine a govoreći u posljednjoj akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).
Toga, podvlači on, ima na pretek.
- Kada bismo mi počeli da objavljujemo što misle predstavnici parlamentarne većine jedni o drugima - vjerujte mi da ne bi bilo prijatno. Kada bismo govorili o određenoj aferi u Beranama, mislite li da bi bilo prijatno da to izađe u javnost? Što se dešavalo u Češkoj u određenim motelima? Mislite li da takvi snimci treba da ugledaju svjetlo dana i da ne treba imati moralni kompas ili kod đe treba kazati ovo je granica ili linija preko koje ne treba otići? Mislite li da ne znamo što se dešava po hotelima u Beogradu? Mislite li da ne znamo ko se na tim adresama sastaje i raspravlja o Crnoj Gori? Mislite li da ne znamo ko je predmet ucjena različite prirode i da to ne treba da ugleda svjetlost dana? Mislite li da ne znamo što se priča po bazenima u Zeti đe prisustvuju određeni tužioci? Mislite li da ne znamo kako su određeni tužioci umiješani u određene kriminalne radnje koje se tiču šverca cigareta? - pitao je Živković.
Pošto je, kako je rekao, brana pukla sad ćemo, poručuje Živković, gledati sve.
- Treba sve o nama da izađe to kraja i nije nikakav problem - jer neka mi neko u ovoj prostoriji ljudski kaže da nema neku poruku sa nekim biračem koju nije razmijenio kao što se navodi u naredbi za istragu. Ovo ne govorim kao političar nego kao čovjek. Ako smo došli do toga: onda će 90 odsto političke scene završiti u zatvoru. Ovdje je neko sebi u tužilaštvu ispisao novu optužnicu đe se tajne informacije saopštavaju medijima koji treba da služe za diskreditaciju političkih subjekata i na taj način preuređuje politička scena - naglasio je Živković.
Izdržaće, poručuje, udar što se tiče politike.
- Oni koji danas u tužilaštvu misle da ne postoji nešto iznad zakona - postoji - u Crnoj Gori su to običaj i tradicija. Za nas običaj i tradicija imaju mnogo veću vrijednost nego zakon. Mi smo spremni u ovoj bici da idemo do kraja. Što god bila posljedica naše borbe: bila to smrt ili zatvor. Ko udari jednom na čast ovih ljudi, budite sigurni da ćemo odgovoriti mnogo žešće nego što iko misli - zaključio je Živković.

Živković: Mislite li da bi bilo prijatno da u javnost izađe što se dešavalo u motelima u Češkoj, da su određeni tužioci umiješani u radnje koje se tiču šverca cigareta, ko je predmet različitih ucjena?

Vučinić, Radović i Jovanović bez podrške u parlamentu za sudijsku poziciju u Ustavnom sudu

Odbrana suspendovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića je toliko frapantna i ona zaslužuje da se danas ukine pritvor i bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i bivšem policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću. Čađenović je iz svoje tašne izvadio optužnice koje je kao tužilac podigao protiv vođa kavačkog klana upravo u periodu za koji SDT tvrdi da je on postao član tog istog klana, poručio je u izjavi za TV E, advokat Zoran Piperović.
&nbsp;„U periodu kada tužilaštvo Čađenovića tereti da je postao član grupe Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana, on pokazuje optužnice koji je u tom periodu njih procesuirao i to za krivična djela za koja se može izreći maksimalna kazna od 40 godina. Kada povežemo taj fakat sa faktom da je u spojenoj optužnici gdje ga nema, a tu je član Lazovićeve grupe, isto pomagao kavačkom klanu i formirana je sa tim narativom kod Lazovića, onda vidite svu apsurdnost danas“, rekao je branjenik Zorana Lazovića.
Ovo je za vjerovali ili ne, smatra Piperović. Pitao se i kakav bi, da su u sudnici bili lider GP URA Dritan Abazović, poslanik Demokrata Boris Bogdanović, bio njihov komentar kada bi čuli odbranu Čađenovića.
„Ne znam kako će iz ovoga časno da se izađe, da se više neko ne bruka. Samo jednu stvar sam pomislio dok sam slušao iznošenje odbrane Čađenovića – zašto nema u sudnici recimo Abazovića, Bogdanovića i još par ovih ljudi da čuju ovo, i da ih čovjek pita – izvinite, poslije ovoga imate li komentar, jeste li dobro, sjećate li se šta ste pričali, koje ste narative uvodili, cijelu ste politiku vodili na ovome predmetu. Ja vam tvrdim da poslije ovoga čovjek ostaje bez teksta“, istakao je advokat.
Prema njegovom mišljenju, nakon iznošenja odbrane suspendovanog tužioca, nikome ne može biti dobro, pa ni sudskom vijeću.
„Mi smo ovo isticali i na potvrđivanju optužnice, nije pomagalo ništa. Evo sad je čovjek rekao javno, vi ste tu mediji – pomognite, da neki čuju ako žele da čuju“, dodao je.
Ponovio je da je Čađenović iz tašne izvadio i rekao – „evo šta sam uradio u periodu za koji me terete“.
„U kojim je bio tužilac protiv ljudi čiji je postao član, zbog čega je suspendovan, bio u pritvoru, zbog čega je kao treći ubačen u grupu Zorana Lazovića, pa taj OKG fiktivni drži i dalje Lazovića u pritvor. Jedna „vesela“ saznanja koja ovu državu čine ne tužnom, nego besudnom“, zaključio je Piperović.

Frapantna odbrana Čađenovića; Piperović: SDT ga tereti da je postao član kavačkog klana u periodu kada je podigao optužnice protiv njih

Kreatori optužnice naveli su skupinu neistina da sam postao član kriminalne organizacije jednog od vođa kavčana Radoja Zvicera, da protiv njega i ostalih visokorangirnah članova iz tog mafijaškog klana nijesam pokretao postupke, podizao optužnice i da sam ih štitio. U periodu kada sam postao navodi član te grupe od 2020. do 2022. godine podigao sam tri optužnice i u tim aktima su Zvicer, Slobodan Kašćelan, Duško Roganović i više osoba koje sam optužio za najteža krivična djela, a za koja je zaprijećena maksimlan kazna- kazao je u Višem sudu u nastavku odbrane suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Njega Tužilaštvo tereti da je radio u interesu te mafijaške grupe a osim njega na optuženičkoj klupi su i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
Čađenović je na ročištu detaljno analizirao preostale četiri tačke optužnice ističući da su kreatori iznijeli neistine.
- Činjenično stanje ne podržava tezu da sam štitio Zvicera i ostale. Te zaključke ne podržava nijedan dokaz koji je tretiran u optužnici a biće dokaza koje svoje mjesto nijesu našli u optužnici i koji govore suprotno - kazao je Čađenović.
Jasno je, prema njegovim riječima, da nikada nije postao član nijedne kriminalne organizacije, već suprotno da je "gonio, procesuirao sve osobe za koje je postojala osnovana sumnja da su počinile neko krivično djelo iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva.
- Kod mene nije bilo povlašćenih, niti je bilo osoba kojima sam učinio neku uslugu. Odluke sam doniosio na osnovu svog znanja,dokaza i na osnovu ovlašćenja koja su mi data ZKP-om - rekao je Čađenović.
Dok je bio specijalni tužilac, ukazao je sudskom vijeću kojim predsjedava sudija Veljko Radovanović, da je podnio više od 40 optužnica i sve su potvrđene.
On je zatražio da sud izvrši uvid u te optužne akte.
U tim optužnicama procesuirao je osobe iz kavačke, škaljarske grupe i osobe koje za koje je postojala sumnja da su počinila krivična djela iz nadležnosti SDT.
- Ponavljam podizao sam i pokretao postupke protiv osoba iz kavačke kriminalne grupe. Ili ja nijesam shvatio ulogu u kriminalnoj organizaciji ili organizator nije obavijestio svoje saradnike da sam im i ja član. Prvi sam tužilac koji je procesuirao osobe iz te grupe i to je predmet još iz 2016. godine - naveo je Čađenović.
Iako taj period nije obuhvaćen optužnicom on je taj podatak naveo da bi, kako je rekao, pokazao kakav je odnos bio prema njegovom navodnom nalogodavcu (Zviceru) od tada pa sve dok je radio.
On je podsjetio kako su u porukama članovi tog klana govorili o njemu, kakve monstruozne prijetnje iznose da će ga ubiti, osakatiti...Čađenović je upitao da li se tako govori o osobi koja ih štiti?!
On je ustvrdui da kad je pristigla skaj komunikacije prioritet su bila teška krivična djela. Smatrao je, kako objašnjava, da osim poruka treba da postoje i materijalni dokazi koji će potkrijepiti to što proizilazi iz tih razgovora.
-Kada su stigle skaj komunikacije naložio sam Odsjeku za organizovani kriminalne da sistematizuju sve podatke o nestalim i ubijenim osobama a što nijesmo riješili. Više od 25 predmeta je navedeno u tim dokumentima i proslijedili smo ih Europolu na pretragu podataka. Na tom spisku ćete naći gdje su potencijalni izvršioci osobe iz kavačkog klana. Eto tako sam ih štitio - naglasio je suspendovani tužilac. Objasnio je da je za te predmete a u razgovoru sa tadašnji direktorom Uprave policije Zoranom Brđaninom formiran istražni tim koji će napraviti taj spisak.
Čađenović je naveo i da za vrijeme koje mu se ootužnicom stavlja na teret realizovao tri predmeta za pokušaj ubistva Milića Šakovića, ubistvo Nikole Stanišića i predmet za ubistvo Hodžića i Spahića.
- Tužilac je kreirao fantaziju koja nema utemeljenje u dokazima. Da sam štitio Zvicera i članove te grupe je prevara kreatora optužnice da sam bilo što radio u njihovom interesu, uklanjao izveštaj Europola, prekrajao ih po svojoj volji i izostavljao određene komunikacije. Ovo je najveća laž kreatora optužnice - kazao je Čađenović.
Kategoričan je bio da se sve komunikacije nalaze u spasima predmeta konstatujući da policija prilikom pretresa njegove kancelarije nije evidentirala predmete koji su bili u radu, dokumentaciju a nijesu ni "vidjei desktop na kojem je radio svakodnevno".
Suđenje se nastavlja 20. oktobra kada će Čađenović nastaviti odbranu.

Tag: aerodrom-tirana