<p>Bivši minstar pravde i kandidat za gradonačlenika Podgorice Andrej Milović saopštio je da se pribojava da izručenje kralja kripto valuta <b>Do Kvona</b> ne bude predmet trgovine u čiji će paket ući Aerodromi Crne Gore i davanje koncesije Južnoj Koreji. </p>
<p>- Zašto ovo kažem? Zato što kada je Apelacioni sud protivzakonito odlučio da Do Kvon bude izručen Južnoj Koreji, Spajić je bio jako zadovoljan i nije gledao blagonaklono na to što sam insistirao da Vrhovni sud o tome odluči. U tim danima, Spajić po prvi put počinje pozitivno da govori o južnokorejskoj ponudi za Aerodrome Crne Gore i da je njemu ta ponuda prihvatljiva, iako je mjesecima pripremao sve da koncesiju nad Aerodromima da Francuzima – saopštio je Milović. </p>
<p>Prema njegovim riječima, onog trenutka kada je izgledalo da Do Kvon ide za Južnu Koreju, sve se preokrenulo. </p>
<p>- Izručenjem Do Kvona Južnoj Koreji, ne bismo saznali kompletnu istinu od slučaju Do Kvon, ulozi Spajića, Abazovića i drugih aktera. Nadam se da SAD imaju dovoljno mehanizama da izvrše pritisak na Spajića (istrage vezane za zaduženje, put Petijevići, jadransko-jonska, LNG i sve ostalo) i uspjeti da „nateraju“ Spajića da se Do Kvon izruči našem strateškom partneru, radi otkrivanja pune istine i obeštećenja investitora – navodi Milović. </p>
<p>U suprotnom, kako tvrdi, i Do Kvon će biti dio nove Spajićeve trgovine državnim interesima i resursima, kao kompenzacija radi zataškavanja tog slučaja. </p>
<p>- Dodatno razotkrivanje Spajića leži u odluci Božovića o izručivanju Do Kvona, tj. da li će Do Kvon biti izručen SAD-u ili Južnoj Koreji. Ono što je krucijalno u ovom slučaju jeste korelacija između slučaja Do Kvon i davanja koncesije Aerodroma Crne Gore Južnoj Koreji. S toga, pitam Spajića, da li je istrgovao izručenje radi zataškavanja slučaja, u zamjenu za koncesiju nad Aerodromima Crne Gore – zaključuje Milović.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Milović: Spajić da ne trguje sa izručenjem Do Kvona

<p>Bivši ministar pravde i nekadašnji funkcioner Pokreta Evropa sad<b> Andrej Milović </b>kazao je da su informacije o planiranom hapšenju premijera <b>Milojka Spajića</b> uoči parlamentarnih izbora prošle godine dobili od direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB)<b> Borisa Milića</b> i njegovih ljudi, zbog čega je, kako kaže, narušen odnos između Milića i generalnog inspektora<b> Artana Kurtija.</b></p>
<p>Milović je iznio detalje, kako je rekao, montirane afere Do Kvon u kojoj su, tvrdi, učestvovali šef Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) <b>Predrag Šuković </b>i bivši premijer lider GP URA <b>Dritan Abazović</b>, a čiji je cilj bio hapšenje Spajića.</p>
<p>Milović je otkrio da je Abazović sa biznismenom, čije ime nije otkrio, dogovorio mjesto u Vladi, a da za uzvrat ne pokreće priču o finansiranju izborne kampanje Pokreta Evropa sad.</p>
<p>- Tu postoje dvije faze - faza Spajićevog poznanstva sa Do Kvonom prije i tokom politike i ona koja se odnosi na parlamentarne izbore. Kad je u pitanju faza za parlamentarne izbore - to je namještena afera, i ja sam branio Spajića i tada i sada, kao i Pokret Evropa sad jer nije istina da je Do Kvon učestvovao u bilo kakvim aktivnostima po pitanju parlamentarne kampanje i da PES ima neke crne fondove. To nije istina i to je iskoristio Dritan Abazović iako je dao riječ u kancelariji jednog biznismena tokom parlamentarnih izbora, gdje je napravljen dil da on bude potpredsjednik Vlade za bezbjednost i ministar unutrašnjih poslova, a da ne pokreće temu Do Kvona - rekao je Milović gostujući na A plus TV.</p>
<h2>Osujećeni plan</h2>
<p>Kako dalje objašnjava, Abazović je bio obaviješten da funkcioneri PES-a znaju za te planove, ističući da je Spajićevo okruženje dobijalo informacije od ljudi iz Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) koji su, kako kaže, slali signale da će biti kooperativni samo da ne budu strogi prema njima kada preuzmu vlast.</p>
<p>- On je obaviješten da mi to znamo. Dobijali smo informacije o aktivnostima Dritana Abazovića, šefa Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i svih drugih po pitanju želje da se uhapsi Spajić i nanese mu politička šteta i PES-u, u čemu se i uspjelo gurajući ovu aferu. I tada su ljudi iz Spajićevog okruženja meni rekli: "Napravili smo dogovor sa Abazovićem - neće gurnuti tu aferu jer nemaju dokaze, a on će dobiti tu poziciju koju smo dogovorili". Ja sam pitao šta je dogovoreno, rečeno je da ništa ne treba da brinem, da će on biti potpredsjednik Vlade za bezbjednost i ministar unutrašnjih poslova. Bio sam nezadovoljan jer sam im objasnio da mi ne možemo da trgujemo sa pozicijama, pogotovo ne na taj način, pogotovo ne sa ljudima koji su, kada su postali premijer i ministri, odmah radili protiv interesa Crne Gore. Mislio sam da nije dobro da kao na pijaci nudimo pozicije i da se na taj način kompenzuje. Takođe sam rekao da će ih Abazović prevariti, da se njemu ne može vjerovati i da njemu ispružena ruka da se neće plasirati afera lažna priča i riječ ne znači ništa. Na kraju se ispostavilo da sam u pravu - ustvrdio je Milović.</p>
<p>Milović tvrdi i da su ljudi iz ANB-a tada informisali okruženje Spajića o aktivnostima šefa SPO-a Predraga Šukovića kog su, kao kasnije i glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, konstantno pratili.</p>
<p>- Tako smo i mi došli do one fotografije iz "Cioccolatitaliani" kafea gdje sjedi Šuković sa Abazovićem. Tada smo vodili veliku bitku da sačuvamo Spajića od nečega što je bilo pripremljeno. Od člana kolegijuma jedne televizijske stanice, koja je uvijek bila "naklonjena" PES-u, saznali smo da je glavni i odgovorni urednik rekao da se ne ide kući da su kamere spremne, da budu pripravne kod tužilaštva jer se sprema privođenje Milojka Spajića. Potrebno ga je samo snimiti da bi se to emitovalo svuda jer smatraju da će to oboriti 5-10 odsto procenata na izborima. Na njihovu žalost, to se nije desilo, mi smo slikali gospodu koja je sastančila i pokazali taj dokaz i još neke stvari koje smo imali. Tada je prestao pritisak za njegovo hapšenje jer su se uključili oni faktori koji se vazda uključe kada neko pretjera na nacionalnom i domaćem terenu po pitanju bezbjednosti i pravosuđa - naveo je bivši ministar pravde.</p>
<h2>Nedostajući pazl</h2>
<p>Komentarišući pismo Do Kvona i odgovarajući na pitanje da li ga je pročitao, Milović je rekao da je objavljeno nekoliko verzija, te da se još ne zna što je od tog sadržaja autentično.</p>
<p>- Do Kvon je osam sati saslušavan pred ljudima iz SPO-a i govorio je ko je uticao da se dopišu određeni djelovi pisma. Predmet je tajan, to je kod SDT-a i SPO, ja ne mogu da vidim to pismo. Imali smo nekoliko verzija što je objavljeno, mi nemamo potvrdu što je autentično, ali imamo potvrdu od advokata Do Kvona da je on objasnio ko je uticao da se dopiše nešto - naveo je Milović.</p>
<p>Očekuje da slučaj bude riješen, dodajući da fali jedan mali detalj - izručenje Sjedinjenim Američkim Državama nakon što je Vrhovni sud preinačio odluke Višeg i Apelacionog suda.</p>
<p>- Mislim da fali mala puzla zbog koje sam insistirao da ministar pravde odlučuje o ekstradiciji Do Kvona. Na kraju je Vrhovni sud to utvrdio i sad čekamo da vidimo što će ministar <b>Bojan Božović</b> odlučiti - da li da se izruči SAD-u ili Južnoj Koreji. Puzla koja nedostaje je da se izruči Americi jer SAD i njene službe imaju najsavremeniji sistem otkrivanja svega po pitanju IT tehnologija i tehnike. I vjerujem da će insitutucije SAD-a biti puzla koja će riješiti enigmu oko Do Kvona i vidjeće se ko je uticao da se dopiše pismo, uloga advokata, prethodnog ministra pravde, da li je pozivana predsjednica Osnovnog suda, da li je zvala tužiteljku i koju, kako to da u svim predmetima izjašnjenje tužilaštva traje 15 dana na jemstvo, a u predmetu Do Kvona traje dan. To je cijela mreža koja će se odmotati i dobićemo rješenje situacije. Ja sam se kao ministar pravde zalagao da on bude izručen SAD-u, da se zadovolji pravda u Americi i nakon toga da ga izruče Koreji da tamo služi kaznu ako je potrebno. To je, mislim, pravedno - poručio je Milović.</p>

Tamara Klikovac

Milović: Direktor ANB-a i njegovi ljudi nas informisali o planovima Šukovića i Abazovića za hapšenje Spajića

<p>Sazrelo je vrijeme da Crna Gora i Bahrein na prijateljskim temeljima ojačaju i svoje ekonomske relacije, ocijenio je krunski princ i predsjednik Vlade Bahreina šeik <b>Salman Bin Hamad Al Kalifa</b>.<br/>
<br/>
On je izrazio zadovoljstvo posjetom premijera <b>Milojka Spajića</b> i kazao da bez obzira što je prva od uspostavljanja diplomatskih odnosa, posjeta predsjednika Vlade dolazi u pravom trenutku.<br/>
<br/>
- Sazrelo je vrijeme da naše dvije zemlje na prijateljskim temeljima ojačaju i svoje ekonomske relacije. Sa toliko sličnosti Bahrein i Crna Gora imaju snažan potencijal da bilateralne odnose u narednom periodu razvijaju intenzivnije u obostranom interesu - naveo je Bin Hamad Al Kalifa, saop[tenoje iy Kabineta premijera Spajića.<br/>
<br/>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je fascinantna zemlja sa kojom Bahrein, bez obzira na udaljenost, dijeli brojne sličnosti.<br/>
<br/>
 Stoga se nadam da će Vaša posjeta biti samo prva u nizu onih koje će učvrstiti naše prijateljstvo i saradnju - poručio je Bin Hamad Al Kalifa.<br/>
<br/>
Spajić je upoznao krunskog princa i predsjednika Vlade Bahreina sa prilikama u Crnoj Gori i istakao da su se nakon godinu mandata 44. Vlade i reformi koje su u tom periodu sprovedene stvorili uslovi da se naša zemlja intenzivnije ekonomski razvija.<br/>
<br/>
U tom kontekstu Spajić je predstavio investicione potencijale i plan infrastrukturnog razvoja Crne Gore te istakao da Vlada gradi podsticajan biznis ambijent.<br/>
<br/>
- Želimo da predstavimo Crnu Goru svijetu i da se otvorimo za nove, pouzdane investicije - poručio je Spajić.<br/>
<br/>
Paralelno sa tim, kako je kazao, moramo raditi i na stvaranju konkurentne radne snage kroz reformu obrazovanja i tržišta rada. U tom smislu, kako je istakao, postoji prostor za razmjenu iskustava sa Bahreinom čemu će posebno doprinijeti potpisivanje Memoranduma sa Fondom rada Tamkeen koji je postigao zavidne rezultate u ovoj oblasti.<br/>
<br/>
Sagovornici su ocijenili da Crna Gora i Bahrein kao multikulturna i multikonfesionalna društva imaju brojne sličnosti ali i zajedničke izazove da se kao male zemlje snažnije pozicioniraju na međunarodnom tržištu.<br/>
<br/>
- Dok slavimo svoje razlike moramo biti ujedinjeni u zajedničkom cilju - poručio je premijer Bahreina.<br/>
<br/>
Na sastanku je konstatovano da je u narednom periodu potrebno jačati ugovornu bazu kao temelj za unapređenje saradnje u oblastima od zajedničkog interesa, a posebno u domenu industrije, turizma, energetike, naprednih tehnologija i ICT-ja.<br/>
<br/>
U tom cilju, Spajić je uputio poziv krunskom princu i predsjedniku Vlade Bahreina šeiku Salmanu Bin Hamadu Al Kalifi da sa saradnicima u bliskoj budućnosti posjeti Crnu Goru.</p>

Salman Bin Hamad Al Kalifa: Ojačati ekonomske relacije Bahreina i Crne Gore

<p>Ministarstvo pravde formiraće do kraja godine radnu grupu za izradu nacrta zakona kojim se regulišu prava sudija po osnovu rada, saopšteno je iz Udruženja sudija.<br/>
<br/>
Navodi se da je to rezultat razgovora između Udruženja sudija, Ministarstva pravde i Ministarstva finansija o izradi posebnog zakona koji bi osigurao dalji razvoj nezavisnosti sudstva i poboljšanje uslova rada sudija.<br/>
<br/>
- Bez obzira na početno postojanje razlika u pogledu pristupa ovom važnom pitanju, intenzivni pregovori i konstruktivan dijalog doveli su do pomaka, i radna grupa koju će Ministarstvo pravde formirati do kraja godine, će pristupi izradi zakona koji bi trebao da stvori uslove da se omogući bolja zaštita prava građana pred sudovima, ali i da se unaprijedi funkcionisanje samog sudskog sistema - navodi se u saopštenju Udruženja sudija.<br/>
<br/>
Oni su kazali da za sada odustaju od ranije usvojenih mjera upozorenja.<br/>
<br/>
Kako su dodali, taj korak je samo početak stvaranja uslova za izgradnju efikasnog sudskog sistema.<br/>
<br/>
Iz Udruženja sudija su naglasili da to predstavlja i važnu poruku da je neophodan dijalog svih relevantnih faktora u društvu da daju doprinos konkretnim promjenama koje idu u korist svih građana i potvrdi pravne države u kojoj vladavina prava ima ključnu ulogu.<br/>
<br/>
- Nadamo se da će dalji rad na ovom zakonu rezultirati donošenjem propisa koji će osigurati nezavisnost sudova, unapriijediti pristup pravdi i doprinijeti stabilnosti pravnog sistema - kazali su iz Udruženja sudija.<br/>
<br/>
Oni su naglasili da će, kroz svoje djelovanje, nastaviti da se zalažu za pravdu, pravičnost i nezavisnost sudova u radu, jer su to, kako su naveli, osnovni postulati na kojima počiva svako demokratsko društvo.</p>

Radna grupa za izradu zakona o zaradama sudija do kraja godine

<p>U Azerbejdžanu će sjutra početi međunarodna konferencija o klimatskim promjenama, na kojoj će, kako je najavljeno, učesnici pokušati da pronađu načine da zaustave opasno zagrijavanje planete.&nbsp;</p>
<p>Konferencija, pod nazivom COP29, ove godine se održava u Bakuu, glavnom gradu Azerbejdžana.&nbsp;</p>
<p>Cilj samita COP je da se ograniče emisije ugljen-dioksida (CO2) i da se smanji nivo globalnog zagrijavanja na 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijski nivo, prenosi BBC.&nbsp;</p>
<p>Ključna tema razgovora ove godine biće prikupljanje novca za države u razvoju kako bi mogle da se prilagode klimatskim promjenama.<br/>
<br/>
Mnoge države se već suočavaju sa nepredvidivim vremenskim prilikama i zagađenjem vazduha, a siromašnije zemlje imaju probleme da pređu na čiste izvore energije.</p>

Sjutra Konferencija UN o klimi

<p>Četvrto izdanje Podgorica Millennium Run završeno je danas, a Glavni grad i ove godine bio je domaćin ovog sportskog spektakla. Više od 2.700 učesnika iz čak 37 zemalja oprobalo se tokom vikenda na trkačkim stazama, potvrđujući da je ova manifestacija još jednom u našu zemlju dovela učesnike sa svih kontinenata.&nbsp;</p>
<p>Pobjednik ovogodišnje maratonske trke (42.2 km) u konkurenciji muškaraca je <b>Bogdan Semenovych </b>iz Ukrajine<b> </b>koji je stazu pretrčao za dva sata, 19 minuta i 30 sekundi.&nbsp;</p>
<p>Drugoplasirani je <b>Stanley Kipruto </b>(Kenija) koji je na cilj stigao četiri minuta kasnije, dok je treće mjesto zauzeo <b>Mate Vasarhelyi </b>(Mađarska) koji je trku završio za dva sata, 24 minuta i tri sekunde.</p>
<p>U ženskoj konkurenciji najbrža je bila <b>Tunde Szabo </b>iz Mađarske koja je maraton istrčala za dva sata, 44 minuta i 50 sekundi. Drugo mjesto zauzela <b>Natalia Semenovych</b> iz Ukrajine koja je stigla na cilj sa 38 sekundi zakašnjenja, dok je trećeplasirana <b>Fruzsina Bakonyi </b>(Mađarska<b>)</b> sa vremenom od 2 sata, 53 minuta i 26 sekundi.</p>
<p>Na distanci polumaratona (21.1m)<b> </b>najbolji rezultat ostvario je <b>Adam Lomb </b>(Mađarska), drugi je bio <b>Nikola Mijailović</b> (Srbija)<b>,</b> dok je treće mjesto zauzeo <b>Sam Blake </b>(Australija). U ženskoj konkurenciji trijumfovala je <b>Ingrid Mollenkopf Rajović </b>(Crna Gora), ispred takmičarki iz Srbije<b> Teodore Simović i Nevene Jovanović.</b></p>
<p>Trku na 10km pobijedio je <b>Edis Dautović</b> (Crna Gora). Drugo i treće mjesto zauzeli su takođe takmičari iz Crne Gore <b>Stevan Andrijević </b>i <b>Petar Roćen</b>. Najbrža dama na 10km bila je <b>Ana Krivokapić </b>iz Crne Gore. Drugoplasirana i trećeplasirana su takmičarke <b>Chiara Rota </b>i<b> Francesca Grazia Barone, </b>obje iz Izalije.</p>
<p>Trka zadovoljstva na 5km protekla je u znaku prvoplasiranog <b>Abedina Mujezinovića </b>iz Bosne i Hercegovine, dok su drugo i treće mjesto zauzeli <b>Miljan Kukuličić i Dragoljub Koprivica</b>, obojica iz Crne Gore. U ženskoj konkurenciji na 5km prva tri mjesta zauzele su takmičarke iz Crne Gore - &nbsp;<b>Hana Efović, Andrea Saitaj i Jelena Maliković.</b></p>
<p>Podsjećamo, manifestacija je otvorena dječijom trkom koja je okupila &nbsp;veliki broj mališana, a sportskom nadmetanju priključili su se tradicionalno i vatrogasci iz više crnogorskih gradova.</p>
<p><b>Igor Majer</b>, organizator trke i osnivač Multisport akademije Mayer, saopštio je da je ovogodišnje izdanje Podgorica Millennium Run-a prošlo u znaku rekordnog broja učesnika, što je jasna potvrda da sport ne poznaje granice. On je podsjetio da je za pobjednike obezbijeđen i rekordni nagradni fond i to u iznosu od čak 15.000 eura.</p>
<p>- Ponosni smo što smo ugostili učesnike iz svih krajeva svijeta organizujući, ne samo sportski događaj, već i pravi most među kulturama i zajednicama. Podgorica je još jednom pokazala da može biti domaćin spektakla koji ostavlja trajni utisak, a podrška i entuzijazam svih prisutnih samo su nas dodatno motivisali da sljedeće izdanje bude još impresivnije. Čestitam svim učesnicima na izvanrednim rezultatima i radujem se što ćemo se ponovo okupiti na istom mjestu i naredne godine - rekao je Majer, uz veliku zahvalnost takmičarima, ali i svim partnerima koji su doprinijeli realizaciji ovogodišnjeg trkačkog spektakla.</p>
<p>Zadovoljstvo četvrtim izdanjem Podgorica Millennium Run-a, koji je premašio sve rekorde, nisu krili ni u Glavnom gradu.</p>
<p>- Ispred Sekretarijata za sport Glavnog grada, pokrovitelja ove manifestacije, ističemo veliko zadovoljstvo organizacijom Millennium Run-a. Reakcije učesnika kompletnim događajem su izuzetno pozitivne. Drago mi je da su uživali u svakom pređenom kilometru, u svakom trenutku u našem gradu. Postavili smo nove ciljeve i siguran sam da se u novembru 2025. vidimo u još većem broju i sa novim velikim koracima naprijed u svakom segmentu zahtjevne organizacije jednog ovakvog događaja<i> -</i> zaključio je Igor Vujačić, vršilac dužnosti sekretara za sport u Glavnom gradu.</p>

Pobjednici maratona Bogdan Semenovych iz Ukranije i Tunde Szabo iz Mađarske

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

U Štitaricama opet vijori crnogorska zastava

<p>Jarbol sa crnogorskom zastavom postavljen je danas ispred mjesne crkve u selu Štitarice kod Mojkovca.</p> <p>Dio mještana organizovao se prethodnih dana, skupili su novac za jarbol i danas ga podigli ispred crkve, a na njemu vijori zastava Države Crne Gore.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FBxvf-obNa84&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo pisali, podjele u selu izazvala je Crkva Srbije kada su nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtYM3j3p2A3M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Očigledno informisani o ovoj namjeri putem društvenih mreža, veliki broj policijskih službenika iz Bijelog Polja, Mojkovca, Herceg Novog i Berana okupili su se kod groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_5dcd4f621463bfc162b21157fbe9d8678f4e7788c07a925f5898320663116ed4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241102151116_5dcd4f621463bfc162b21157fbe9d8678f4e7788c07a925f5898320663116ed4" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p>Međutim, nije bilo prostora za bilo kakvu intervenciju jer su mještani civilizovano ostvarili zacrtan cilj.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_cf92eefba94471789714a92e87e5e29140c3f9eeb3295adc4718da724425807f.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241102151116_cf92eefba94471789714a92e87e5e29140c3f9eeb3295adc4718da724425807f" data-rendition-name="original" width="666" height="707" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p><b>Svetozar Baković</b>, porijeklom iz mojkovačkog sela Štitarice, poručio je nakon podizanja crnogorske zastave ispred crkve da mještani neće dozvoliti nikom da Crnogorce svede na statističku grešku.&nbsp;</p> <p>- Došao sam da iskažem revolt i nezadovoljstvo postavljanjem zastava tuđe države i tuđe crkve na štitaričko groblje. Ovo je groblje Mjesne zajednice Štitarica, Opštine Mojkovac i groblje crnogorsko. Nikakve Srbije, nikakvih srpskih zemalja, nikakvog <b>Dritana Abazovića</b> i ostalih veleizdajnika - istakao je on nakon što su postavili zastavu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102161120_292a45af162759b6dd3a7199211190904a690b6c5089f2309995a3a408f91777.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241102161120_292a45af162759b6dd3a7199211190904a690b6c5089f2309995a3a408f91777" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dio mještana mještana skupili novac za jarbol i podigli zastavu ispred crkve"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Baković, inače član SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, i Crkvenog odbora Mojkovac, rekao je da su na tom grobolju, koje je napravljeno prije 128 godina, sahranjeni njihovi preci.</p> <p>- Na natpisu gore piše: "Ovaj sveti hram napravi Opština štitarička pod vladom knjaza Nikole Petrovića Prvog Njegoša, 8. jula 1896. godine". Od tada 128 godina do dana današnjeg niko nije zabo nikakvu zastavu. Prođoše Turci, četnici, Italijani, Njemci - niko nikakvu zastavu ne zabode. Zbode je ova sad grupacija koja već četiri godine zavađa, muti i spaljuje Crnu Goru. U ovom selu nikad nikakvih problema nije bilo, do ovih sad momenata - šta je i kakva im je namjera? Što im gazda kaže, otrpilike, iz Beograda i Podgorice - oni to rade, slijepo slušaju i mislim da to ne vodi dobru - naglasio je Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_7388d2f344f9d0e1b29ec50765d2b7f9eb1a1bd5b78c6175c4a00f9684cfb06f.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20241102151116_7388d2f344f9d0e1b29ec50765d2b7f9eb1a1bd5b78c6175c4a00f9684cfb06f" data-rendition-name="original" width="720" height="1600" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p>U Štitaricama je, kako je rekao, između 50 i 60 kuća koje se ne slažu sa postavljanjem bilo kakvih zastava. Revolt su izrazili postavljanjem crnogorskih zastava na ogradi ispred groblja i na brijestu.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Postavili smo ih namjerno da bi SPC uz svoj nacionalizam pokazala i šovinizam, da ne kažem fašizam. Ako su sjutradan pocijepali crnogorsku zastavu, a ostavili svoju to je odraz šovinizma. Borimo se i izborićemo se protiv toga. Ovo je je trenutno stanje u koje su se mnogi zanijeli i koje žele da iskoriste da plove u mutnom. Vremena prolaze, vjere ostaju.&nbsp;</p> <p>On je iznio podatak da je po popisu iz 1971. godine u ovom selu živjelo 444 stanovnika - 442 su se izjasnili kao Crnogorci, jedan kao Hrvat i jedan je bio neizjašnjenje vjeroispovijesti.</p> <p>- Na popisu 1981. godine 355 je bilo mještana. Od tog broja 350 je bilo Crnogoraca, a pet se nije izjasnilo. Kad sve sagledate, sve što se dešava je od 90-ih godina naovamo. Svakome je jasno da neko želi da nam baci trn u oko, da nas zgazi i svede na statističku grešku. Sa ovog najsvetijeg mjesta im poručujem da u tome neće uspjeti - poručio je Baković.</p>