Agencija Evropske unije za droge (EUDA) potpisala je danas Radni dogovor sa Crnom Gorom na marginama Ministarskog foruma EU-Zapadni Balkan o pravdi i unutrašnjim poslovima, koji se održava u Budvi, saopšteno je iz Evropske kuće.
Kako su kazali, Radni dogovor je potpisan u Podgorici, u prisustvu evropske komesarke za unutrašnje poslove Ilve Johanson. Potpisnici sa crnogorske strane su ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović, u ime Ministarstva zdravlja. Izvršni direktor EUDA Aleksis Gosdel potpisao je Radni dogovor u ime ove agencije.
- Novi sporazum predviđa razmjenu ekspertize između uključenih tijela, doprinoseći tako razvoju kapaciteta za prikupljanje podataka i izvještavanje o drogama u regionu. Omogućava razmjenu strateških informacija o prijetnjama po zdravlje i bezbjednost povezanih s drogama, kao i iskustava o zdravstvenim i socijalnim odgovorima na probleme povezane s drogama. Takođe omogućava transfer znanja i podataka kroz crnogorski nacionalni sistem ranog upozoravanja o novim psihoaktivnim supstancama - navodi se u saopštenju.
Johanson je kazala da joj je veliko zadovoljstvo što Crna Gora danas potpisuje Radni dogovor s Agencijom Evropske unije za droge (EUDA).
- Bolja razmjena podataka s Agencijom EU za droge će unaprijediti našu operativnu saradnju u borbi protiv droga i trgovine drogama, koje predstavljaju prijetnju po zdravlje i bezbjednost kako u EU, tako i u Crnoj Gori. Ovaj sporazum je važan korak naprijed u saradnji EU sa Crnom Gorom i približiće Crnu Goru Evropskoj uniji - rekla je Johanson.
Šaranović je rekao da ćemo uspostavljanjem saradnje sa Agencijom Evropske unije za droge dodatno ćemo razvijati kapacitete naših struktura za prikupljanje, obradu, analizu podataka i informacija u skladu sa indikatorima i standardima koji su naučno utemeljeni i kao takvi jedini validni za sveobuhvatni monitoring u oblasti droga.
- A sa krajnjim ciljem multidiciplinarnog sagledavanja problematike zloupotrebe droga u Crnoj Gori, na osnovu kojih pokazatelja se i usmjeravaju i planiraju buduće politike sprečavanja zloupotrebe droga - naveo je Šaranović.
Ivanović je kazao da je ovaj dokument od izuzetne važnosti jer predstavlja temelj za jačanje saradnje između Crne Gore i Evropske unije u borbi protiv upotrebe i zloupotrebe droga.
- Uspostavljanje radnog aranžmana sa Agencijom Evropske unije za droge (EUDA) omogućava Crnoj Gori pristup najnovijim podacima, ekspertizi i najboljim praksama, što je ključno za unaprjeđenje nacionalnih politika u oblasti prevencije, tretmana zavisnosti i smanjenja rizika. Takođe, jačanje Nacionalne opservatorije za droge doprinosi boljem praćenju situacije u zemlji, dok razmjena strateških informacija povećava bezbjednosnu i zdravstvenu zaštitu građana, posebno u kontekstu evropskih integracija i usklađivanja zakonodavstva sa standardima EU - rekao je Ivanović.
Gosdel je naveo da današnji dan predstavlja istorijsku prekretnicu u dugogodišnjem partnerstvu između EUDA i Crne Gore, koje je započelo prije više od 15 godina.
- Radni dogovori, poput ovog koji je danas potpisan, predstavljaju važan pripremni korak za države kandidatkinje za članstvo u EU na putu ka punopravnom članstvu. Oni omogućavaju razmjenu strateških informacija i stručnosti, što je ključna prednost u suočavanju s prijetnjama po zdravlje i bezbjednost povezanim s drogama. Uvjeren sam da će ovaj sporazum, zajedno s aktivnostima u okviru našeg trenutnog projekta IPA8, pružiti snažnu osnovu za unaprijeđenu saradnju između EUDA i crnogorske Nacionalne opservatorije za droge i njene mreže nacionalnih stručnjaka i institucija koje obezbjeđuju podatke - kazao je Gosdel.
Radni dogovor je iniciran zahtjevom ministra zdravlja i ministra unutrašnjih poslova Crne Gore (novembar 2023).
Nakon što je dobila pozitivno mišljenje Evropske komisije (septembar 2024), Upravni odbor EUDA ovlastio je izvršnog direktora da potpiše sporazum. Ovaj Radni dogovor je četvrti potpisan između EUDA i partnera sa Zapadnog Balkana (Albanija 2019, Kosovo i Srbija 2020).
EUDA je, dodaje se, započela saradnju sa Crnom Gorom 2007. u okviru tehničkih projekata koje finansira EU, a koji su osmišljeni da pripreme partnere sa Zapadnog Balkana za pristupanje EU (i za učešće u radu EUDA i njene Reitox mreže).
Crna Gora je jedan od šest partnera koji trenutno primaju podršku u okviru projekta EUDA IPA8, koji traje od januara 2023. do decembra 2026. Crna Gora je nedavno ažurirala Nacionalni izvještaj za droge (2023), koji je dostupan na sajtu EUDA na engleskom i crnogorskom.
Saradnja Crne Gore sa EUDA odvija se kroz Nacionalnu opservatoriju za droge (NDO), koja je smještena u okviru Ministarstva zdravlja.
- Nakon nedavne terenske procjene koju su sproveli stručnjaci EUDA u junu 2024, pokazalo se da je postignut napredak u tri osnovne funkcije koje obavlja NDO: (1) prikupljanje podataka; (2) praćenje, analiza i interpretacija prikupljenih podataka; i (3) izvještavanje i širenje informacija - saopštili su iz Evropske kuće.
Današnji sporazum otvara put za veću saradnju u praćenju i izvještavanju o fenomenu droga u EU i šire, te jačanju spremnosti u odnosu na droge.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Johanson: Bolja razmjena podataka sa Agencijom EU za droge unaprijediće saradnju sa Crnom Gorom

Nosilac liste “Herceg Novi – Grad kakav nam treba! Dejan Stojadinović zahvalio je glasačima koji su podršku dali listi na čijem je čelu.
- &nbsp;Želim da izrazim najiskreniju zahvalnost svakom pojedinačnom glasaču koji je prošle nedjelje svoju podršku dao listi i programu „Herceg Novi – Grad kakav nam treba!“. Program koji smo ponudili za mene predstavlja svojevrsni ugovor sa građanima i jedan složeni projekat na kom smo obećali da ćemo raditi, bez obzira na ishod izbora. Koja god bila pozicija Demokratske partije socijalista u narednom periodu, odgovorno stojim iza namjera i planova navedenim u programu i ovom prilikom, još jednom potvrđujem, da ćemo mi učiniti sve da se dobar dio njega realizuje. Jer naš program nije prazna lista želja, već zbir nužnih poteza kako bi naš grad kvalitetno funkcionisao - naveo je Stojadinović.
Kako je rekao, od infrastrukturnih rješenja, preko podrške kulturi i razvoju inovativnih biznisa, već sada pripremaju model po kome mogu da pristupe realizaciji predloženih projekata.
- Naša odlučnost, dobra volja i podrška struke, nije uslovljena našom budućom pozicijom na političkoj sceni Herceg Novog i na tome ćemo insistirati. Ovim putem pozivam svakog pojedinačnog glasača koji je u nedjelju dao podršku našem programu, da nam se javi i da se pridruži aktivnostima kroz koje namjeravamo da djelujemo, u interesu našeg grada. Svaka ideja, inicijativa i savjet su dobro došli - rekao je Stojadinović.
Prema njegovim riječima, opored prebrojavanja mandata, glasova i procenata, ono što je najsnažnija poruka građana je niska izlaznost, koja se, kaže, ne smije tumačiti kao nezainteresovanost, već više kao nezadovoljstvo.
- Ipak, ovakav rezultat ne mora da znači da Herceg Novi ne treba da ima šansu da se mijenja. Ovo zavisi od više političkih činilaca i njihove spremnosti i volje da se odluče za promjene, ukoliko cijene da trebaju stati iza svoje odvažne retorike tokom kampanje. Promjena je moguća, pitanje je da li je svi želimo ili smo samo u kampanji „glumili“ tu želju. Da li je Novi spreman za promjenu? Da li se po prvi put svi možemo okupiti oko projekata koji znače napredak Novoga? Da li je želja dovoljno jaka kod svih? Vidjećemo u ovih par dana - kaže Stojadinović.
Što god bio epilog predstojećih pregovora, poručuje da ostaju dosljedni svojim namjerama iz programa i otvoreni za saradnju sa svima koji žele da se Herceg Novi razvija i raste.
- Naš grad ima sve predispozicije da bude otvoren, progresivan, da bude zamajac kompletnom razvoju Crne Gore. Sve manje od toga Herceg Novi ne zaslužuje. Još jednom, svim našim glasačima hvala na ukazanom povjerenju, koje ćemo opravdati u mandatu pred nama - &nbsp;zaključio je Stojadinović.

Stojadinović: Hvala glasačima na ukazanom povjerenju, učinićemo sve da ga opravdamo

Za naše izbore je od ključne važnosti da se, uz otvorene liste, sprovede profesionalizacija i depolitizacija izborne administracije, unaprijedi transparentnost i kontrola nad finansiranjem političkih partija i izbornih kampanja, urede registri iz kojih se izvodi birački spisak… Dakle, put ka transparentnijem i pravednijem izbornom procesu je dug i zahtijeva sveobuhvatan pristup, a otvorene liste nijesu jedino rješenje, ali svakako predstavljaju važnu etapu na tom putu, poručili su iz Centra za demokratsku tranziciju.
- Nijedna zemlja nema savršen i potpuno pravičan izborni sistem, niti takvo nešto postoji. Svaki sistem nosi sa sobom određene prednosti i mane, a na samim državama je da odaberu sistem i prilagode ga svojim specifičnostima i potrebama. U Crnoj Gori imamo proporcionalni izborni sistem sa zatvorenim listama. To znači da partije diktiraju ko će se naći na izbornoj listi i na kojem mjestu, pa ko može biti predstavnik u parlamentu zavisi skoro u potpunosti – od partije- kazali su iz CDT-a.
Ipak, kako ističu, odavno se govori o potrebi uvođenja otvorenih lista u Crnoj Gori, odnosno davanja mogućnosti biračima da osim partije, mogu da iskažu preferencije i prema određenom kandidatu/kandidatima unutar tih partija, ili, prostije rečeno, da birači odluče koji bi pojedinac najbolje mogao da ih predstavlja u Skupštini.&nbsp;
- Rasprava o ovom modelu dugo traje, pa dok jedni otvorene liste vide kao “naš spas” i ključni, ako ne i jedini put, ka unapređenju transparentnosti i odgovornosti političkih partija, drugi prije navode razloge zbog kojih smatraju da otvorene liste ne mogu proizvesti željene efekte u našem društvu. Među tim “drugima”, dakako, najviše su “sumnjičave” političke partije koje ne pokazuju spremnost da se makar donekle odreknu svojih monopola nad izborima i izbornim procesima- navode iz ove organizacije.
Iz CDT-a podsjećaju na to da, u svakodnevnoj polemici, koja najčešće ulazi u sferu dnevno-političkih prepucavanja, često se ponavljaju poluinformacije koje dovode javnost u zabludu.
Skrenuli su pažnju na najprisutnije zablude u društvu vezano za otvorene liste, a prva je ta da one &nbsp;mogu da se uvedu tek nakon što se država podijeli u više izbornih jedinica u kojima se bira više poslanika.
Crna Gora je određena kao jedna, jedinstvena izborna jedinica u kojoj se raspodjeljuju svi mandati, a primjenjuje se model zatvorenih lista u proporcionalnom sistemu, pojasnili su iz CDT-a, što znači da birači, dakle, ne mogu da glasaju za pojedinačne kandidate niti mogu da vrše promjene u odnosu na ponuđeni redoslijed kandidata na listi.
- Međutim, da bismo to promijenili nije neophodno da u Crnoj Gori radikalno mijenjamo sistem uvođenjem više izbornih jedinica. Otvorene liste nijesu zavisne od teritorijalne podjele, već predstavljaju demokratski mehanizam koji omogućava biračima da utiču na to koji će kandidati unutar partije dobiti mjesto u parlamentu. U prilog tome govore iskustva zemalja koje imaju na snazi otvorene liste u proporcionalnom sistemu, poput Holandije. Štaviše, moglo bi se tvrditi da otvorene liste posebno dolaze do izražaja upravo u sistemima sa jednom izbornom jedinicom, jer omogućavaju biračima da biraju kandidate iz cijele zemlje, a ne samo iz svog lokalnog okruga- pojašnjavaju iz CDT-a.
Jedna od zabluda je, kako kažu iz ove NVO i da će otvorene liste ''istjerati'' žene iz političkog života.
- Crna Gora ima patrijarhalnu političku kulturu u kojoj su neophodne rodne kvote. Neke druge zemlje, npr. skandinavske (Finska i Švedska), imaju otvorene liste i u vrhu su globalno kad je u pitanju predstavljenost žena. To ukazuje da otvorene liste, same po sebi, nijesu smetnja za bolju predstavljenost žena, već mogu biti i prednost. U Crnoj Gori su svakako neophodni korektivni mehanizmi u vidu rodnih kvota, koji se mogu jednako dobro implementirati i u sistemu koji koristi otvorene liste. Osim toga, navodimo i primjer Kosova u čijem izbornom zakonu postoje zaštitne norme po kojima bez obzira na rezultat pojedinačnih kandidata, 30 odsto izabranih kandidata moraju biti žene. Dakle, umjesto da predstavljaju prepreku, otvorene liste mogu, uz pravi pristup, obezbijediti bolju političku participaciju žena- poručuju iz CDT-a.
Dio javnosti smatra i da su otvorene liste &nbsp;besmislene, jer rukovodstvo partije i dalje odlučuje ko se uopšte može naći na listi i na kojem mjestu.
U tom smislu, iz CDT-a pojašnjavaju da, iako je tačno da rukovodstvo partije i dalje ima uticaj na to ko će se naći na izbornoj listi i na kojem mjestu, ovaj argument nije dovoljno jak da se tvrdi da su otvorene liste "besmislene" ili "nepotrebne".&nbsp;
- U sistemu zatvorenih izbornih lista, rukovodstvo partije ima potpuni uticaj, ne samo na to ko će biti na listi, već i na redoslijed kandidata, što direktno utiče na šanse kandidata da uđe u parlament- kažu iz CDT-a.
S druge strane, naglašavaju, u sistemu otvorenih lista, iako partija još uvijek određuje ko će biti na listi, birači imaju mogućnost da utiču na to koji će kandidat sa liste da osvoji mandat nezavisno od njegovog mjesta na listi. Drugim riječima, u sistemu otvorenih lista i kandidat koji se nalazi na posljednjem mjestu na listi, može ući u parlament ako dobije dovoljno glasova.
- Takođe, iako partija i dalje ima kontrolu nad selekcijom kandidata, u sistemu otvorenih lista, partijsko rukovodstvo je motivisano da na liste stavi uticajne i ugledne kandidate koji mogu dobiti podršku biračkog tijela, a ne samo lojalne stranačke aparatčike- navodi se u saopštenju CDT-a.
Na kraju, važno je napomenuti da otvorene liste nijesu usmjerene protiv političkih partija, već samo omogućavaju izbor temeljen na direktnoj podršci i povjerenju birača.
S druge strane, ima i onih koji misle da će otvorene liste automatski &nbsp;iskorijeniti partitokratiju, nepotizam i klijentelizam.
Otvorene liste mogu predstavljati važan korak ka smanjenju partitokratije, nepotizma i klijentelizma, upozoravaju iz CDT-a, ali same po sebi nijesu dovoljno efikasne da eliminišu ove negativne pojave.&nbsp;
Očekuje se, pojasnili su iz CDT-a, da otvorene liste pokrenu neke važne procese u našoj zemlji, prije svega unutarstranačku demokratizaciju, kao i da motivišu političare da budu odgovorniji i transparentniji. Uz to, smatra se da može doći do veće angažovanosti građanki i građana, čime bi se ojačala politička svijest i unaprijedilo civilno društvo.
- Međutim, da bi se zaista riješili problemi poput partitokratije, nepotizma i klijentelizma, potrebno je raditi na širem pravnom i institucionalnom okviru. To podrazumijeva uvođenje efikasnih antikorupcijskih mehanizama, jačanje nezavisnih institucija koje nadgledaju rad političara i političkih partija, kao i izgradnju snažne pravne države koja će obezbijediti odgovornost i transparentnost. Dakle, za stvarnu borbu protiv ovih problema neophodna je sveobuhvatna reforma, a ne samo promjena izbornog modela- zaključuje se u saopštenju.

CDT: Uz otvorene liste neophodno sprovesti profesionalizaciju i depolitizaciju izborne administracije

Crnogorski elektrodistributivni sistem donirao je Institutu za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore 30.000 eura za nabavku aparata za funkcionalno ispitivanje sluha "Eclipse - 25".
Na ugovor o donaciji, kako je precizirano u saopštenju, potpis su stavili direktor Crnogorskog elektrodistributivnog sistema Vladimir Ivanović i direktor Kliničkog centra Crne Gore Aleksandar Radović.&nbsp;
Ivanović je rekao da potpisivanje ugovora sa Kliničkim centrom Crne Gore predstavlja nastavak tradicionalne saradnje sa najznačajnijom zdravstvenom institucijom u zemlji.&nbsp;
-- Posebno nam je drago što su sredstva dodijeljena baš Institutu za bolesti djece jer je naš ovogodišnji fokus kroz društveno odgovorno poslovanje usmjeren na pomoć najmlađima. Briga o djeci je najvažnija obaveza svih nas, zato sam danas jako ponosan jer vjerujem da će ova donacija umnogome pomoći našim mališanima, ali i osoblju Instituta koje će dobiti savremeni aparat koji pruža sve mogućnosti ispitivanja sluha, te na taj način pružiti kvalitetniju njegu i svjetliju budućnost za naše najmlađe - istakao je Ivanović.
Radović je rekao da su zahvalni CEDIS-u na još jednoj vrijednoj donaciji, koja će značajno unaprijediti dijagnostičke kapacitete najmlađih pacijenata.&nbsp;
- Novi aparat omogućava savremeno i precizno ispitivanje sluha kod djece različitog uzrasta, što je od izuzetne važnosti za rano otkrivanje i liječenje poremećaja sluha. Kontinuirana podrška koju dobijamo od CEDIS-a potvrđuje njihovu posvećenost zajednici, a posebno radu sa najmlađima. Upravo su ovakve inicijative ono što doprinosi unapređenju zdravstvene zaštite koju pružamo i samim tim unaprjeđenju života građana i razvoju zajednice - poručio je Radović.
CEDIS je, kako se navodi u saopštenju, ranije bio potpisnik četvorogodišnjeg sporazuma sa Kliničkim centrom čija je vrijednost iznosila 100.000 eura.&nbsp;
- Sredstva su raspoređena u skladu sa godišnjim potrebama KCCG, pa su donacije utrošene za izgradnju "Baby friendly" odjeljenja na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, nabavku pedijatrijskog kardiološkog ultrazvuka za potrebe Instituta za bolesti djece, špric pumpi za potrebe Klinike za anesteziju, zatim za adaptaciju Klinike za plastičnu, rekonstruktivnu i estetsku hirurgiju, kao i nabavku stacioniranih ultrazvučnih aparata za potrebe Centra za RTG dijagnostiku - precizirali su iz CEDIS-a.

CEDIS donirao 30.000 eura Institutu za bolesti djece KCCG za nabavku aparata za funkcionalno ispitivanje sluha

Mohamed Alabar nema namjeru da u projekat Velike plaže uloži 35 milijardi, kako tvrdi crnogorski premijer Milojko Spajić.
- Konkretan iznos na koji se pozivate ne odgovara investiciji koju razmatramo - ovako je Alabar odgovorio Centru za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) na pitanje kako je moguća ovolika investicija u Ulcinju.&nbsp;
Moguće je, međutim, dodao je Alabar, da suma od 35 milijardi odražava širi ekonomski uticaj projekta.
- Moje zanimanje za Crnu Goru počelo je dok sam bio turista, posjetilac - privukla me njena prelijepa obala, bogata kultura i izuzetna arhitektura. Vjerujem da Crna Gora posjeduje izvanredan potencijal, i svaki projekat ovdje mora prije svega služiti zajednici - za ljude, od strane ljudi. Trenutno čekamo smjernice lokalnih vlasti, zajednice i Vlade, kako bismo bolje razumjeli njihove želje i način na koji možemo smisleno doprinijeti - rekao je Alabar.
Novoizabrana ministarka javnih radova Majda Adžović rekla je kako očekuje da će Skupština usvojiti dva predloga zakona o potvrđivanju sporazuma Vlade sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Na TV Vijesti je rekla da Vlada u potpunosti stoji iza sporazuma, ali da nije neočekivano da predsjednik države Jakov Milatović vrati zakone, ukoliko budu usvojeni, na ponovno odlučivanje.
Na konstataciju da je milijarder Mohamed Alabar "demantovao izjavu premijera" &nbsp;Spajića da planira uložiti 35 milijardi eura na Velikoj plaži, Adžović je kazala da &nbsp;je cifra od 30, 35 milijardi eura cjelokupan projekat, ne konkretno investicija samog investitora, "nego ono što će da izazove na tržištu".

Alabar: Ne namjeravam da uložim 35 milijardi

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: agencija-evropske-unije-za-droge

Johanson: Bolja razmjena podataka sa Agencijom EU za droge unaprijediće saradnju sa Crnom Gorom

Stojadinović: Hvala glasačima na ukazanom povjerenju, učinićemo sve da ga opravdamo

CDT: Uz otvorene liste neophodno sprovesti profesionalizaciju i depolitizaciju izborne administracije

CEDIS donirao 30.000 eura Institutu za bolesti djece KCCG za nabavku aparata za funkcionalno ispitivanje sluha

Alabar: Ne namjeravam da uložim 35 milijardi

PRATITE TVe UŽIVO