Sirijski predsjednik Ahmed Šara pozvao je danas na mir nakon što je u prethodnih nekoliko dana u najvećem nasilju od pada Bašara al Asada ubijeno više od 1.000 osoba, većinom civila, saopštila je Sirijska opservatorija za ljudska prava.
U nekoliko naselja su naoružane grupe pucale na vladine snage i postavljale zasjede na putevima koje vode do većih gradova u obalnom području, rekao je sirijski bezbjednosni zvaničnik za Rojters.
Bezbjednosni izvori naveli su da je najmanje 200 njihovih pripadnika ubijeno u tim sukobima u napadima na njihove snage.
Sa duge strane Alaviti, koji čine oko 10 odsto stanovnika te zemlje, a uglavnom su ostali verni Al Asadu, žale se da ih diskriminišu nove islamističke vlasti. Oni su naveli da su vladine snage izvršile masakr nad njima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

U sukobima u Siriji ubijeno više od 1.000 ljudi: Predsjednik poziva na mir

Poreska uprava ostvarila je u prvom kvartalu 2025. godine bruto naplatu poreskih prihoda u iznosu od 466,1 miliona eura, što je za 21,7 miliona eura ili pet odsto više u odnosu na isti period prethodne godine. Takođe, plan naplate premašen je za 17,1 miliona eura, odnosno četiri odsto, saopšteno je iz ove institucije.
Najveći rast ostvaren je po osnovu poreza na dodatu vrijednost (PDV), koji je u prvom kvartalu iznosio 133 miliona eura, što predstavlja povećanje od 24,3 miliona eura ili 22,5 odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine.
Porez na dobit pravnih lica donio je budžetu 166,8 miliona eura, što je više za 15,1 milion eura ili 10 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
<h2>Martovska naplata stabilna</h2>
U martu 2025. godine naplata bruto prihoda iznosila je 247,7 miliona eura, što je za dva miliona eura ili jedan odsto više nego u istom mjesecu prošle godine. Plan naplate u martu premašen je za 7,6 miliona eura ili tri odsto.
Po osnovu poreza na dobit pravnih lica u martu je naplaćeno 157 miliona eura, što je za 13,4 miliona eura ili devet odsto više nego u istom periodu prethodne godine. Naplata PDV-a u martu iznosila je 31,9 miliona eura, što je povećanje od 4,4 miliona eura ili 16 odsto.
<h2>Borba protiv sive ekonomije</h2>
Poreska uprava istakla je da nastavlja sistemsku borbu protiv sive ekonomije u saradnji sa nadležnim institucijama, kako bi se stvorilo povoljnije poslovno okruženje i smanjio prostor za nelegalne aktivnosti.
U cilju poboljšanja naplate prihoda, definisani su prioriteti u radu, među kojima su prepoznavanje poreskih obveznika s najvećim stepenom rizika, pojačan inspekcijski nadzor, digitalizacija poslovanja i promocija poreske discipline među građanima i privrednicima. Sveobuhvatna primjena ovih mjera trebalo bi da doprinese povećanju broja obveznika koji dobrovoljno ispunjavaju poreske obaveze na dugoročnom planu.

PU: Naplata poreskih prihoda u prvom kvartalu premašila plan

Najnovija runda američkih trgovinskih tarifa, najavljena u srijedu, oduzeće još više snage svjetskoj ekonomiji, koja se jedva oporavila od postpandemijskog inflatornog skoka, pritisnuta rekordnim dugom i uznemirena geopolitičkim sukobima.
U zavisnosti od toga kako predsjednik Donald Tramp i lideri drugih zemalja sada budu postupali, ovo bi takođe moglo ostati upamćeno kao prelomni trenutak za globalizovani sistem, koji je do sada uzimao zdravo za gotovo snagu i pouzdanost Amerike.
- Trampove tarife nose rizik uništenja globalnog poretka slobodne trgovine, čiji je predvodnik od Drugog svjetskog rata bila upravo Sjedinjene Američke Države - rekao je Takahide Kiuči, glavni ekonomista u Nomura Research Institutu.
Međutim, u narednim mjesecima će prevladati jednostavan efekat rasta cijena – i time smanjenja potražnje – uzrokovan novim nametima na hiljade roba koje kupuju i prodaju potrošači i preduzeća širom svijeta.
- Vidim ovo kao odvođenje američke i globalne ekonomije ka lošijim performansama, većoj neizvjesnosti i potencijalno nečemu što bismo mogli nazvati globalnom recesijom - rekao je Antonio Fatas, makroekonomista sa poslovne škole INSEAD u Francuskoj.
Govoreći u ružičnjaku Bijele kuće, Tramp je rekao da će uvesti osnovnu tarifu od 10% na sav uvoz i pokazao grafikon sa višim carinama na neke od najvećih trgovinskih partnera SAD, uključujući 34% na Kinu i 20% na Evropsku uniju.
Tarifa od 25% na automobile i auto-dijelove potvrđena je ranije. Tramp je rekao da će tarife vratiti strateški vitalne proizvodne kapacitete u Sjedinjene Države.
Pod novim globalnim nametima koje je Tramp uveo, američka prosječna carinska stopa na sav uvoz skočila je na 22% – nivo posljednji put viđen oko 1910. godine – sa samo 2,5% u 2024, rekao je Olu Sonola, šef ekonomskih istraživanja za SAD u Fitch Ratings.
- Ovo mijenja pravila igre, ne samo za američku ekonomiju, već i za globalnu. Mnoge zemlje će vjerovatno završiti u recesiji - rekao je Sonola.
Izvršna direktorka MMF-a Kristalina Georgieva rekla je na Rojtersovom događaju ove sedmice da za sad ne vidi globalnu recesiju. Dodala je da MMF uskoro očekuje malu korekciju naniže svoje prognoze globalnog rasta od 3,3% za 2025. godinu.
Međutim, uticaj na nacionalne ekonomije biće vrlo različit, s obzirom na spektar tarifa koje variraju od 10% za Britaniju do 49% za Kambodžu.
Ako rezultat bude širi trgovinski rat, to bi imalo još veće posljedice za proizvođače poput Kine, koja bi morala da traži nova tržišta suočena sa slabom domaćom potrošnjom.
- Azijske ekonomije biće pogođene jače od većine drugih američkim recipročnim tarifama. Ne samo da azijske ekonomije imaju više carine od mnogih drugih, već su i mnogo zavisnije od američke potražnje za robom - rekao je Marcel Thieliant, direktor za Azijsko-pacifički region u Capital Economics.
Ako tarife gurnu same SAD u recesiju, to će ozbiljno pogoditi zemlje u razvoju, čija je sudbina blisko povezana sa sudbinom najveće svjetske ekonomije.
Akcije su potonule, a investitori su pojačano tražili sigurnost u obveznicama, zlatu i japanskom jenu u četvrtak, zbog pojačanih ekonomskih briga.
<h2>„Obrnuti svijet“</h2>
Lančani efekti na centralne banke i vlade takođe bi mogli biti veliki.
Raspad lanca snabdijevanja, koji je godinama držao cijene pod kontrolom, mogao bi dovesti do svijeta u kojem inflacija teži da bude „viša“ od 2%, što centralne banke trenutno smatraju upravljivim ciljem.
To bi zakomplikovalo odluke za Banku Japana, koja bi se mogla suočiti s pritiskom da suzbije inflaciju dodatnim povećanjem kamatnih stopa, baš dok njeni glavni ekonomski rivali planiraju sniženja, i dok njen izvoz trpi udar zbog američkih tarifa.
Ali, malo je toga što zemlje mogu učiniti osim ublažavanja ekonomskih posljedica i traženja izuzeća od Vašingtona. Izvoznici automobila &nbsp;- Japan i Južna Koreja - pogođeni recipročnim tarifama od 24%, odnosno 25%, već su najavili hitne mjere za podršku pogođenim preduzećima.
Iako su saveznici SAD, obje zemlje su bile označene od Trampa kao najgori prestupnici u nepoštenim trgovinskim praksama.
Japanski ministar trgovine upozorio je da američke tarife mogu prekršiti pravila Svjetske trgovinske organizacije (STO), ali je samo rekao da će Tokio razmotriti „razne opcije“ odgovora.&nbsp;
- S obzirom na jake bezbjednosne veze sa Sjedinjenim Državama, Japan nema nikakve karte za igru kako bi dobio ustupke - rekao je Kiuči iz Nomure.
Australijski premijer kritikovao je tarife kao nešto što „nije čin prijatelja“, ali je odbacio recipročnu reakciju.
Slaba ekonomska aktivnost ostaviće neke vlade u još većem problemu pri otplati rekordnog svjetskog duga od 318 triliona dolara i pronalaženju sredstava za budžetske prioritete poput odbrane, klimatskih mjera i socijalne zaštite.
A šta ako tarife ne reultiraju Trampovim ciljem - privatnim investicijama u američku industriju, s obzirom na to da se SAD već suočava sa nedostatkom radne snage i skoro punom zaposlenošću?
Neki analitičari smatraju da će pokušati druge metode smanjenja američkog trgovinskog deficita – na primjer, traženjem od drugih zemalja da podrže prilagođavanje deviznih kurseva kako bi američki izvoznici imali koristi.
- Nastavićemo da ga viđamo kako predlaže potencijalno još rizičnije načine za suočavanje sa kontinuiranim slabljenjem snage dolara - rekla je Freja Beamiš, glavna ekonomistkinja investicione firme TS Lombard.
Takvi potezi mogli bi ugroziti privilegovani status dolara kao svjetske rezervne valute – iako malo ko predviđa takav ishod, jer trenutno nema realne alternative dolaru.
Ipak, predsjednica Evropske centralne banke Kristina Lagard rekla je u srijedu na događaju u Irskoj da Evropa mora djelovati odmah i ubrzati ekonomske reforme kako bi opstala u onome što je nazvala „obrnutim svijetom“.
- Svi su imali koristi od hegemonije SAD, koja je bila posvećena multilateralnom, pravilima vođenom poretku - rekla je o posthladnoratovskom periodu niske inflacije i rastuće trgovine.
- Danas se suočavamo sa zatvaranjem, fragmentacijom i neizvjesnošću – kazala je ona.

Trampove tarife dodatno će opteretiti posrnulu svjetsku ekonomiju

Sjedinjene Američke Države (SAD) uvele su carinu od deset odsto na robu koja se uvozi iz Crne Gore, pokazao je grafikon koji je u srijedu uveče objavila Bijela kuća na svom nalogu na mreži X.&nbsp;
Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da SAD uvode "recipročne carine" svim zemljama, otprilike u visini polovine onoga što one naplaćuju Vašingtonu, prenose Vijesti.
Tramp je izvršnu uredbu potpisao na događaju u Bijeloj kući, nazvanom Dan oslobođenja. On je tom prilikom prikazao tabelu na kojoj su prikazane nove carine za većinu zemalja – od deset odsto do 49 odsto.
Carine koje SAD uvodi stupile su na snagu u ponoć.
Evropskoj uniji Tramp je uveo carine od 20 odsto, Velikoj Britaniji deset odsto, a Švajcarskoj 31 odsto.
Za Kinu je predvidio carine od 34 odsto, Tajvan 32 odsto, Južnu Koreju 25 odsto, a Japan 24 odsto. Najviše carine je uveo za Kambodžu, čak 49 odsto, a za Vijetnam 46 odsto.
Među zemljama koje se nalaze na spiskovima s novim carinama su i Srbija s carinom od 37 odsto, Bosna i Hercegovina s 35 odsto i Sjeverna Makedonija s 33 odsto.
Tramp je posegnuo za tako agresivnom retorikom pošto je pokazao spremnost da razgradi globalni ekonomski sistem iako su njegovom ustanovljavanju ključno doprinijele SAD poslije Drugog svjetskog rata.
"Našim poreskim obveznicima deru kožu više od 50 godina, ali to se više događati neće", poručio je Tramp iz Bijele kuće.
Predsjednik SAD je obećao da će se fabrička proizvodnja vratiti u SAD kao rezultat uvođenja carina.
Međutim, njegova politika rizikuje da dovede do naglog ekonomskog usporavanja, jer se potrošači i privreda suočavaju s mogućnošću naglog poskupljenja uvozne robe, među kojom i odjeće, a i automobila, te lančano i domaćih proizvoda.
Uznemirujući ekonomski pokazatelji poput pada vrijednosti akcija ili straha potrošača nijesu natjerali Trampovu administraciju da preispita svoju strategiju.
Savjetnik za trgovinu Bijele kuće Peter Navarro tvrdi da će nove carine donijeti SAD prihod od 600 milijardi USD godišnje, što će biti najveće dizanje američkih carina od završetka Drugog svjetskog rata.
Ministar trgovine Scott Bessent rekao je američkim kongresmenima da će carine biti ograničene i da se mogu spustiti u bilateralnim pregovorima s drugim državama.
Očekuje se da će uvoznici teret carina prevaliti na potrošače.
Premisa Trampove administracije je da će domaći proizvođači brzo povećati proizvodnju i stvoriti nova radna mjesta po fabrikama.
Uzimajući u obzir široko postavljanje carina od 20 odsto pa naviše, kako su to najavljivali neki zvaničnici Bijele kuće, većina ekonomskih analiza predviđa oštećenje privrede usljed visokih cijena i stagnacije, i da će privredni rast SAD, mjeren kroz bruto domaći proizvod, biti za oko jedan odsto niži. Predviđa se poskupljenje automobila, stanovanja, prehrambenih proizvoda, pa čak i osiguranja.
Tramp uvodi carine na svoju ruku, a ima načina da to učini bez odobrenja Kongresa, što otvara vrata opozicionim demokratama da kritikuju njegovu administraciju zbog ekonomskih posljedica.
Tramp je i u prvom mandatu uveo carine, ali one nijesu proizvele željeni efekat.

Tramp uveo carinu od deset odsto na robu iz Crne Gore

Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) otvara pitanja usklađenosti sa Ustavom i zakonima o zaštiti konkurencije i državnoj imovini, saopštio je crnogorski predsjednik Jakov Milatović.

On je Vijestima kazao da bi o tome trebalo da se izjasne nadležne institucije, odnosno da to zahtijeva odgovore nadležnih, ali i nameće pitanje da li može uticati na proces pristupanja Crne Gore u EU.

Milatović je dodao da se raduje svakoj investiciji i da smatra važnim da Crna Gora unapređuje ekonomsku saradnju sa drugim zemljama, uključujući i UAE.

Vlade Crne Gore i UAE potpisale su prošle sedmice sporazume o ekonomskoj saradnji i zajedničkom ulaganju, na svečanosti u predsjedničkoj palati u Abu Dabiju. Sporazume su potpisali crnogorski premijer Milojko Spajić i vicepremijer Vlade UAE i ministar vanjskih poslova šeik Abdulah Bin Zajed Al Nahjan, uz prisustvo predsjednika šeika Muhameda bin Zajeda Al Nahjana.

Milatović je kazao a Crna Gora ima ogroman razvojni potencijal, te da je na nama da ga iskoristimo u najboljem interesu građana, ali i budućih generacija.

„S tim u vezi, snažno podržavam sve aktivnosti koje doprinose održivom ekonomskom razvoju. Od početka mandata, posebnu pažnju usmjeravam na ekonomsku promociju Crne Gore, nastojeći da našu državu predstavim kao privlačnu, otvorenu i sigurnu destinaciju. Radujem se svakoj investiciji koja otvara nova radna mjesta, jača ekonomiju i doprinosi našem privrednom razvoju. U tom kontekstu, smatram važnim da Crna Gora unapređuje ekonomsku saradnju sa drugim zemljama, uključujući i UAE, sa kojima imamo odlične bilateralne odnose, zasnovane na međusobnom uvažavanju i poštovanju”, rekao je Milatović.

On smatra da je važno ukazati na nekoliko pitanja u vezi sa potpisanim sporazumom o saradnji sa UAE, koja zahtijevaju jasne odgovore nadležnih institucija.

“Članom 3a Sporazuma sa UAE predviđa se odstupanje od primjene domaćeg zakonodavstva koje se odnosi na javne nabavke, tendere i procedure nadmetanja. Nasuprot tome, odredbom člana 140 stav 3 Ustava Crne Gore propisano je da je zabranjeno narušavanje i ograničavanje slobodne konkurencije i podsticanje neravnopravnog, monopolskog ili dominantnog položaja na tržištu, pa se opravdano postavlja pitanje usaglašenosti sporazuma sa Ustavom“, naveo je Milatović.

On je dodao da treba imati u vidu da oblast saradnje u ovom slučaju nije odbrana ili nacionalna bezbjednost, već sektori turizma i razvoja nekretnina, koji su zasnovani na slobodnoj konkurenciji i nadmetanju, što dovodi u pitanje model neposredne pogodbe u izboru investitora koji je predviđen sporazumom.

„Istovremeno, postavlja se pitanje da li su pomenute norme sporazuma u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti konkurencije”, upozorio je Milatović.

On smatra da je neophodno istaći da je državna imovina temelj državnog suvereniteta, i da ona pripada svim građanima, te da njeno raspolaganje mora biti pod strogim kontrolnim mehanizmima, što i predviđa Zakon o državnoj imovini.

“Član 40 Zakona o državnoj imovini predviđa da se davanje u zakup državne imovine neposrednom pogodbom, što podrazumijeva potpisani sporazum, može obavljati u slučaju kada davanje u zakup ne uspije ni nakon tri uzastopna objavljivanja javnog poziva za javno nadmetanje ili prikupljanje ponuda”, objasnio je Milatović.

Potencijalnu zabrinutost, prema njegovim riječima, izaziva moguća neusklađenost ključnih djelova sporazuma sa UAE i Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Crne Gore i EU.

“Naime, prema SSP-u, zabranjena je svaka državna pomoć kojom se narušava tržišna konkurencija davanjem prednosti određenom učesniku. Istovremeno, Crna Gora je dužna da obezbijedi nediskriminatorne uslove domaćim i kompanijama iz EU u postupcima koji se tiču dodjele državnih ugovora. Iz toga se nameće pitanje da li ovakav sporazum može uticati na proces pristupanja Crne Gore u EU”, rekao je Milatović.

On je dodao da u periodu kada se donose važne odluke za pravac kojim će se Crna Gora kretati, posebno je važno podsjetiti na odgovornost koju imaju donosioci odluka.

“Neophodno je da svaka odluka koja se donosi bude utemeljena na zakonitosti, transparentnosti i dugoročnoj viziji razvoja Crne Gore kao buduće članice EU. Imajući u vidu sve navedeno, pozivam nadležne organe da javnosti razjasne sve postojeće nedoumice koje se odnose na potpisani sporazum”, rekao je Milatović.

On je kazao da se sporazumom sa UAE Crna Gora obavezuje na unaprijed nepoznate troškove koji mogu prevazilaziti njene finansijske mogućnosti i koji nijesu planirani srednjoročnim fiskalnim okvirom, na šta je već ukazano u mišljenju Ministarstva finansija.

“Naime, u sporazumu je navedeno da UAE određuje izvođača projekta, u čiju korist se očekuje da će Crna Gora obezbijediti zemljište i izvršiti neophodna ulaganja u javnu infrastrukturu. Zato je važno imati jasnu procjenu preuzetih obaveza koje se tiču obezbjeđenja zemljišta, ali i ulaganja u javnu infrastrukturu“, saopštio je Milatović.

On smatra da je, u periodu kada se donose važne odluke za pravac kojim će se Crna Gora kretati, posebno važno podsjetiti na odgovornost koju imaju donosioci odluka.

„Neophodno je da svaka odluka koja se donosi bude utemeljena na zakonitosti, transparentnosti i dugoročnoj viziji razvoja Crne Gore kao buduće članice EU”, rekao je Milatović.

Milatović: Utvrditi da li je sporazum sa UAE u skladu sa Ustavom

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Tag: ahmed-sara

U sukobima u Siriji ubijeno više od 1.000 ljudi: Predsjednik poziva na mir

PU: Naplata poreskih prihoda u prvom kvartalu premašila plan

Trampove tarife dodatno će opteretiti posrnulu svjetsku ekonomiju

Tramp uveo carinu od deset odsto na robu iz Crne Gore

Milatović: Utvrditi da li je sporazum sa UAE u skladu sa Ustavom

PRATITE TVe UŽIVO