<p>Overpost Ground Pop, izložba otvorena u Galeriji MSUCG, sumira sve ono čime se ja bavim, poručuje da se izražavam kroz univerzalni jezik &nbsp;umjetnosti i taj jezik pop arta nosi eho univerzalne priče, koju umjetnik želi da ispriča, kazao je u emisiji "Srećan dan", na Televiziji E, umjetnik i profesor <b>Aleksandar Leka Mladenović</b>.</p>
<p>Sve stvari se dešavaju u vrijeme kad im je zaista vrijeme, kaže Mladenić, i na mjestu na kome trebaju da se dese, to je iskuskustvo, kako kaže, četrdesetogodišnjeg rada.</p>
<p>- Ovaj naziv sumira sam naziv čime se ja bavim, da sam potekao iz punk-a, jedne underground subculture, kao tinejdžera to me iniciralo da se bavim umjetnošću i kreacijom, da bi došlo do toga da predajem na Fakultetu likovnih umjetnosti, ali da mi je glavno zanimanje da sam umjetnik, i da se ispoljavam kroz univerzalni jezik umjetnosti, ja koristim jezik pop arta na neki svoj način i mislim da on odražava i neki savremeni trenutak, a da je eho univerzalne priče koju umjetnost želi da ispriča - rekao je Mladenović.</p>
<p>Punk je uticao muzikom i buntom, objašnjava Mladenović, na način &nbsp;koji čovjeku daje mogućnost da se izrazi na jedan, kako kaže, demokratičan način.</p>
<p>- Čovjek može da uzme stvar u svoje ruke, sam izda časopis, da bude novinar, i da počinje da bude svjesno političko biće, tako bar ja smatram - naglasio je Mladenović.</p>
<p>Spontano nastao, ali nije pokret, objašnjava Mladenović, punk nastaje u Engleskoj u trenutku ogromne stope nezaposlenosti, kao reakcija, dodaje on , nezadovoljstva ogromnog broja mladih.</p>
<p>- Pitanja ljudskih sloboda, moći, identiteta, sve ono što se tiče samog čovjeka. Svjedoci smo da su prava čovjeka danas ugrožena, osnovna ljudska prava, od prava na vazduh, na sunce, na čistu vodu, na govor, na slobodu govora. To je nešto što ne smijemo da prenebrinemo, veliki je jaz u globalnom društvu, između super bogatih ljudi i ljudi koji su na rubu egzistencije - istakao je Mladenović.</p>
<p>Sagovornik emisije "Srećan dan" vjeruje da je snaga u pojedincima, a ističe važnost javnih ličnosti, koje svojim primjerom pokazuju da može čovjek da bude i skroman i solidaran, dodaje on, poput nekadašnjeg predsjednika Urugvaja, <b>Hosea Muhike</b>.</p>
<p>- Moja misija je, pošto sam negdje u tim godinama, jeste, osim što mi je to posao, da mlade usmjeravam na njihovom profesionalnom putu, u njihovom razvoju, jeste da im na neki način pomognem, koliko je to u mojoj moći, da se negdje snađu, u tom, tako da kažem, i lijepom i teškom, umjetničkom životu - poručio je Mladenović.</p>
<p>Dužnost umjetnika je da umjetnost ne bude dio samo buržoaske djelatnosti, kaže Mladenović, da to ne bude slika koja će da se okači na zid, a svi umjetnici, dodaje on, djeluju u okviru svojih djelatnosti (grafika, slikarstvo, bilo koji medij), poput čuvenog Benksija (Banksy), čije su slike &nbsp;grafita &nbsp;u Palestini obišle cijeli svijet.</p>
<p>Nagrade znače, poručuje Mladenović, jer to prije svega priznanje od kolega i kritike, a najvažnije su mladim umjetnicima, ističe on, da im daju podsticaj.</p>
<p>- Nagrade su važne i ljudima koji su na zalasku karijere, ili u trećem dobom, da ipak kažemo da društvo nije zaboravilo na ljude koji su ustrajali u tom poslu, koji je zahtjevan - rekao je Mladenović.</p>
<p>Neki ljudi koji su napravili nešto zanimljivo i dobro, kaže Mladenović, su njegovi likovi, postoji puno ljudi koji su mnogo učinili, za koje niko nije čuo, ili je, kako kaže čuo mali broj ljudi.</p>
<p>- Ne želim da zvučim kao neki pamflet, ili floskula, uvijek gledam da to zaista bude umjetnost, želim da skrenem pažnju, da inspirišem i sugerišem na neka pitanja. Upravo sam na ovoj izložbi posvetio jedan ciklus, Neoslikani heroji i heroine, su ljudi koji nijesu marili mnogo za slavu, ali su izvršili ogromnan - zaključio je Mladenović.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mladenović: Neoslikani heroji i heroine

<p>Lazar Žarić (23) iz Tivta danas je uhapšen zbog sumnje na ubistvo u pokušaju, a nakon što je u tamošnju Hitnu pomoć stigla osoba sa prostrijelnom ranom na desnoj nozi - zadobijenom iz vatrenog oružja.</p>
<p>- Policijskim službenicima Odjeljenja bezbjednosti Tivat je danas od strane Hitne medicinske pomoći u Tivtu prijavljeno, da je u njihove prostorije radi pružanja pomoći pristupilo lice sa povredama u vidu prostrijelne rane desne noge zadobijene iz vatrenog oružja od strane njemu nepoznatog lica - saopšteno je iz Uprave policije.</p>
<p>Postupajući po informacijama, a u koordinaciji sa tužiocem u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, policijski službenici su izvršili kriminalističku obradu lica mjesta i izuzeli odgovarajuće tragove koji potiču iz izvršenog krivičnog djela.</p>
<p>- Preduzimanjem policijskih mjera i radnji i na osnovu prikupljenih podataka u cilju pronalaska osumnjičenog lica, policija je identifikovala i locirala L.Ž. (23) iz Tivta, i istog po nalogu tužioca lišila slobode zbog sumnje da je počinio krivično djelo ubistvo u pokušaju - dodali su u policiji.</p>
<p>Žaroć će, kako su kazali, biti sproveden na dalju nadležnost Višem državnom tužilaštvu u Podgorici.</p>

Tivat: Žarić uhapšen zbog sumnje na ubistvo u pokušaju

<p>Primjećujem da se djeca opredijele da prijave nasilje od strane svojih roditelja ili vršnjačko nasilje, i jako nam je drago kada se to desi, jer sa tako malim osvješćenim bićem možemo lakše i da radimo - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, <b>Ivana Srdanović</b> iz Centra za socijalni rad.</p>
<p>&nbsp;Svjetski dan djeteta je dan kad je usvojena Konvencija o pravima djeteta, objašnjava Srdanović, 20.novembra 1989.godine, i, dodaje ona, to je dan kad bi se trebalo prisjetiti koliko su djeca važna i koliko se, ističe, može naučiti od djece.</p>
<p>- Mi se kao institucija trudimo, i borimo da pomognemo porodicama u što boljem funkcionisanju i zdravom načinu odrastanja kad su djeca u pitanju. Najčešće se trudimo da zaštitimo prava i interese malodobne djece, obzirom da su oni temelj našeg društva. Za svakog čovjeka, njegovu ličnost, njegove osobine odnosa prema društvu jako je značajan uticaj djetinjstva, i stoga se trebamo svi zajedno potruditi da svako dijete ima što bezbrižnije detinjstvo, kako bi mi bili bolje društvo - rekla je Srdanović.</p>
<p>Najčešći izazov, podsjeća Srdanović, u radu sa djecom je između onoga što djeca žele i onoga, dodaje ona, što je najbolji interes za njih, odnosno sukoba njihovih želja i onoga, kako kaže, što je najbolje po djecu.</p>
<p>- Djeca ne mogu racionalno razmišljati, niti racionalno donositi svoje odluke, što je uslovljeno i zavisi od od njihovog psihofizičkog razvoja, njihove emocionalne zrelosti, stoga negdje uvijek imamo izazov kada radimo sa djecom, odnosno sa porodicom u nekom post razvodnom periodu, kad djeca mogu biti instruisana od strane jednog roditelja, odnosno kad dolazi do otuđivanja djeteta od drugog roditelja. Pravi je izazov raditi sa takvim porodicama, i složićemo se svi da djeca trebaju da imaju, za pravilan njihov razvoj, učešće oba roditelja, i da imaju pravo na oba roditelja - naglasila je Srdanović.</p>
<p>Komentarišući podatke Zaštitnika ljudskih prava o velikom broju prijava, preko 800, povodom kršenja prava djeteta, Srdanović kaže da je društvo osvješćenije &nbsp;i da se više prijavljuje povreda, kako ljudskih prava, tako i, ističe ona, dječjih prava.</p>
<p>Djeca su informisana, poručuje Srdanović, zbog dostupnosti sajtovima i internetu djeca se lakše i brže dolaze do informacija, dodaje ona, o svojim pravima, koja, kako kaže, poštuju i zastupaju.</p>
<p>- Primjećujem da se djeca opredijele da prijave nasilje od strane svojih roditelja ili vršnjačko nasilje, i jako nam je drago kada se to desi, jer sa tako malim osvješćenim bićem možemo lakše i da radimo. Da me ne shvatite pogrešno, nijesam rekla da mi je drago da takvo jedno dijete pretrpjelo jedno nasilje, ali kad imamo osviješteno dijete mnogo je lakše razgovarati sa njim i zajedno dolaziti do pronalaska nekog rješenja za njegovu bolju budućnost - istakla je Srdanović.</p>
<p>Kada je pitanje zanemarivanja i nasilja nad djecom, poručuje Srdanović, takvo dijete se izmješta iz porodične sredine, u kojoj je ono, ističe ona, bilo grubo zanemareno, ili u kojoj je doživjelo nasilje.</p>
<p>- Procjenjujemo gdje bi to dijete trebalo da bude izmješteno. Da li je to srodnička porodica sa kojom dijete ima blizak odnos, koji bi mogli da preuzmu dalju brigu o djetetu, jer ipak srodničke porodice su poznata lica djeci i mogu pomoći u prevazilaženju trauma koje ovakvi događaji nose. Ukoliko nemamo srodničkih porodica koje bi preuzele brigu o takvom djetetu, izmještamo dijete u hraniteljske porodice, koje bi najadekvatnije pružile podršku djeci, odnosno odgovorile njihovim potrebama. Kod djece koja su žrtve trgovine ljudi, ili koja su bila eksploatisana, smještamo ih uglavnom u skloništa i kao krajnji vid zaštite djecu izmještamo u ustanove socijalne i dječije zaštite, odnosno u dječje domove. Štitimo prava i interese djeteta, na način što organ starateljstva rješenjem postavlja privremenog staratelja takvoj djeci, koji će u daljim postupcima štiti njihova prava i interese. Ulogu privremenog staratelja uglavnom obavlja radnik Centra za socijalni rad, kako bi na što adekvatniji način pružio podršku djetetu, odnosno zaštitio njegova prava i interese - zaključila je Srdanović.</p>

Srdanović: Djeca su informisana o svojim pravima, koja poštuju i zastupaju

<p>Za mene je svaki korak mog stvaralaštva apsolutno bitan, jer bez početka ne bih bila ni ovdje gdje jesam sada, volim svaki dio svoje karijere, posebno kad iz ove sad pozicije posmatram sebe unazad, srećna sam i apsolutno ništa ne bih promijenila - kazala je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, dizajnerka <b>Marta Miljanić.</b></p>
<p>Marta Miljanić je prva crnogorska modna dizajnerka koja je stigla do Holivuda, a njene kreacije su bile izbor velikih zvijezda, poput Lady Gage, Nicole Scherzinger, Ellie Brooke i mnogih drugih, sarađuje sa najprestižnijim modnim magazinima a bila je gošća emisije Srećan dan.</p>
<p>Inspiraciju traži apsolutno svuda i svuda je traži, kaže Miljanić, jer je od nekih petnaest kolekcija, svaka priča za sebe, ističe ona, bilo da je inspirisano filmom, muzikom, ili nekim trećim vidom umjetnosti.</p>
<p>- Šta me god inspiriše ili pokreće u tom momentu, ili ako nađem neku zanimljivu temu koja me u tom momentu privlači, bilo šta može da inspiriše, apsolutno bilo šta - rekla je Miljanić.</p>
<p>Kad je shvatila da je na našim prostorima uradila sve što je mogla, prisjeća se Miljanić, i postigla mnogo toga, za nju nije bilo ničeg dalje, dodaje ona, i nije vidjela način na koji bi rasla i razvijala se kao umjetnik.</p>
<p>- Onda sam se samo okrenula na neku drugu stranu i počela sam da kucam na razna vrata i da šaljem mailove, otprilike je to tako i počelo - prisjetila se Miljanić.</p>
<p>Na Balkanu pojedini dizajneri čine itekako razliku, smatra Miljanić, i apsolutno mogu da pariraju bilo kome, a za balkansku ukupnu dizajnersku scenu, ističe ona, nije baš optimistična.</p>
<p>Sagovornica emisije Srećan dan kaže da je u Kaliforniji ne samo ravnopravna, nego je postigla više od, kako kaže, prosječnog dizajnera, sa tih prostora.</p>
<p>- Apsolutno sam ponosna na svaki moj korak koji sam imala kao dizajner, jer je svaki korak, i prvi i posljednji, bitan. Ja ne biram to kao određeni momenat, trenutak. Ako me pitate za Lady Gagu ili za nešto što mi se već desilo sa poznatim ličnostima, ne bih rekla da je to najsvjetlija tačka. Za mene je svaki korak mog stvaralaštva apsolutno bitan, jer bez početka ne bih bila ni ovdje gdje jesam sada. Uopšte nemam taj momenat da razmišljam na taj način. Apsolutno volim svaki dio svoje karijere, posebno kad iz ove sad pozicije posmatram sebe unazad, srećna sam i apsolutno ništa ne bih promijenila - naglasila je Miljanić.</p>
<p>Prije pet godina se desila saradnja sa Showroom-om iz Los Anđelesa, prisjeća se Miljanić, koji su je pronašli preko instagrama uz pomoć stilistkinje, dodaje ona, sa kojom je prethodno sarađivala.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;- Stilistkinja je mene nazvala i pitala da sarađujemo. Tada je spremala editorijal za jednu pjevačicu i trebalo je da se editorijal za &nbsp;Mood magazin i tako smo se prvo nas dvije skontale i onda kada je izašao editorijal i kada je sve to bilo objavljeno, taj PR iz Showroom-a je primjetio moje ime i tu moju haljinu, koja je bila potpisana i onda je kontaktirao &nbsp;vjerovatno stilistu, pa je stilista dao moj instagram, i to je tako išlo, ja mislim - rekla je Miljanić.</p>
<p>Najviše voli kad ima priliku da sarađuje na nekom projektu, poručuje Miljanić, poput muzičkog spota, ili red carpet, &nbsp;da radi nešto, ističe ona, što je custom- made, jer tako dobija priliku da pokaže svu svoju, kako kaže, kreativnost i uradi nešto što će biti primijećeno.</p>
<p>- Nijesam od ljudi koji se pretjerano vezuju za svoje stvaralaštvo. Kad završim sa projektom idem dalje, znači razmišljam o sljedećem već. Imam nešto što volim zbog puno rada na njemu, jer ja volim ručni rad, i sve što moram da radim sama rukama da pravim. To je bila ta jakna koju je Lady Gaga nosila, ona je imala puno lanaca i čitavu konstrukciju sam zapravo napravila od lanaca. Izgledala je, doslovno, kao obična jakna, samo urađena od lanaca, nije imala nikakvu drugu postavu ispod, ništa, to je samo.bilo od lanaca urađeno sve ali, zahtijevalo je puno vremena i puno tehničkog razmišljanja o tome kako će ta konstrukcija da stoji kao što stoji običan odjevni predmet - naglasila je Miljanić.</p>
<p>Nikada do sada nije bila u prilici da usklađuje ili mijenja svoj rad, poručuje Miljanić, ili da ruši svoju estetiku i svoj koncept, kako kaže, jer ni ona nikad nije dozvoljavala da neko remeti njen koncept i dizajn.</p>
<p>Sve velike zvijezde imaju ogromne timove, kaže Miljanić, to su kao firme, te je &nbsp;ona najčešće sarađivala, kako kaže, &nbsp;sa stilistima,tih zvijezda.</p>
<p>- U principu zna se glavno pravilo, ne ideš da animiraš super stara već stilistu. Kad imam cilj, ili kad želim baš sa nekim da radim, tražim stilistu i kontakt stiliste, ne ostale, jer je stilista tu najvažniji za mene i za ono što ja želim i za saradnju ako želim - zaključila je Miljanović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dv8cfhcvPaCI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Miljanić: Volim ručni rad i sve što sama rukama napravim

<p>Heroj iz Pljevalja, Emir Lojo, koji je 24. oktobra bez straha za svoj život, na vapaj medicinske sestre – upomoć, utrčao u ordinaciju u Domu zdravlja, gdje je zatekao ljekara Ilhana Tursumovića u krvi, sa nožem pod grlom, savladao napadača koji je prijetio da će da zakolje doktora, trebalo bi uskoro, poslije godina uzaludnih prijavljivanja na oglase, da dobije posao.</p> <p>- Herojski čin Emira Loja nije zaboravljen. Kao društveno odgovorna institucija, u dogovoru sa ministrom zdravlja Vojislavom Šimunom pronaćićemo modus da se gospodinu Loju pomogne prilikom pronalaska posla – kazao je danas za Portal ETV predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš.</p> <p>On je četiri dana poslije herojskog čina primio Emira Loja kada mu je obećao da će mu biti obezbijeđen posao.</p> <p>- Ovaj čin je primjer kako pojedinac može da utiče na život drugih. Tvoja hrabrost zaslužuje sve pohvale, i mi smo ponosni što imamo ovakve ljude u našem gradu - rekao je tada Vraneš.</p> <p>Lojo je diplomirani ekonomista i, kako smo pisali, od 2019. godine u Pljevljima ne može naći posao. Konkuriše i na oglase sa nižim kvalifikacijama, ali uzalud.</p> <p>Portal ETV prvi je medij koji je ispričao priču o heroju iz Pljevalja Emiru Loju, kada smo ukazali i na sramotnu činjenicu da ga do objavljivanja tog teksta, 26. oktobra, niko od lokalnih i državnih zvaničnika nije pozvao da mu, makar, zahvali na herojskom činu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241120171152_8bcefc8151fe94198fa36ba897dd1c56e9538ec060ab682c71657015a3bc2765.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241120171152_8bcefc8151fe94198fa36ba897dd1c56e9538ec060ab682c71657015a3bc2765" data-rendition-name="original" width="910" height="784" loading="lazy" alt="Emir Lojo"> <figcaption>Emir Lojo<span></span></figcaption> </figure>  <p>Da je doktor Tursumović preživio užasan napad nožem zahvaljujući Loju objavio je na društvenoj mreži Fejsbuk Pljevljak Pavle Čolović i apelovao na državne i lokalne vlasti da zaposle ovog mladića.</p> <p>Lojo je tada za Portal ETV ispričao da je u hodniku čekao red kako bi ovjerio ljekarsko uvjerenje koje je trebalo da preda uz ostalu dokumentaciju za oglas za vozača u Domu starih, kada je istrčala medicinska sestra dozivajući upomoć. Obratila mu se i lično i on je bez razmišljanja utrčao u ambulantu i savladao napadača koji je doktoru držao nož pod grlom.</p> <p>- To je slika koju nikada neću zaboraviti. Napadač je doktoru držao nož tačno pod grkljanom, a doktor sav u lokve od krvi – ispričao je Lojo tada za naš portal.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241120171152_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241120171152_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Dom zdravlja Pljevlja"> <figcaption>Dom zdravlja Pljevlja<span></span></figcaption> </figure>  <p>Doktor Tursumović, poznati pljevaljski neuropsihijatar, još nije spreman da govori za medije.</p> <p>Njega je, na radnom mjestu, u ordinaciji, pokušao da ubije šezdesetpetogodišnji sugrađanin Dušan Vukašinović. U ambulantu je došao naoružan nožem, očito s namjerom da se obračuna sa doktorom koji je dan ranije odbio da mu izda ljekarsko uvjerenje za oružni list.</p> <p>- Začuo se krik. Bila je to medicinska sestra koja je radila sa doktorom Tursumovićem... Vikala je: „Upomoć, neka mi neko pomogne! Čovjek je nožem napao doktora Tursumovića!“... Onda je zavikala: „Lojo, molim Vas, pomozite“! I ja sam pojurio. Ušao u prostoriju i imao sam što vidjeti. Bez razmišljanja sam krenuo prema napadaču i uhvatio ga za ruku. Nekako mu oteo nož, savladao ga i bacio na krevet. U to su još dvojica momaka ušla da mi pomognu da ga zadržim. On je samo ponavljao: „Pustite me da ga zakoljem! Pustite me da ga zakoljem!“... Vikao je: „Polomi mi ruku!... Pustite me, pustite me!“... To je trajalo jedno pet-šest minuta, a meni je to bila vječnost. To je scena koja će mi za čitav život ostati. Držali smo ga dok je došla policija. Nož sam spustio na radijator. Sav od krvi – ispričao je Lojo za Portal ETV što se tog dana desilo u pljevaljskom Domu zdravlja.</p> <p>Emira Loja, u saopštenjima, nijesu pomenuli ni policija, ni tužilaštvo, iako bi i on trebalo da se tretira kao žrtva Vukašinovićevog napada.</p> <p>Policija je tada saopštila da su uhapsili napadača na ljekara, ne pominjući da ga je, ugrožavajući sopstveni život, savladao Lojo i da su oni stigli na „gotov posao“.</p> <p>Dr Tursumović, iako je bio teško povrijeđen, uspješno se oporavlja. Imao je više ubodnih rana na leđima, grudnom košu i po rukama. Da nije bilo Loja i njegovog herojskog čina, dr Tursumović, vjerovatno, ne bi preživio napad pomahnitalog sugrađanina.</p> <p>Vukašinović je okrivljen za krivična djela - ubistvo u pokušaju u sticaju sa krivičnim djelom nasilničko ponašanje.</p>

Vraneš: Herojski čin Emira Loja nije zaboravljen

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: aleksandar-leka-mladenovic

Mladenović: Neoslikani heroji i heroine

Tivat: Žarić uhapšen zbog sumnje na ubistvo u pokušaju

Srdanović: Djeca su informisana o svojim pravima, koja poštuju i zastupaju

Miljanić: Volim ručni rad i sve što sama rukama napravim

Vraneš: Herojski čin Emira Loja nije zaboravljen

PRATITE TVe UŽIVO