<p>Snaga vaše zajednice uvijek je bila u vrijednim i posvećenim ljudima, koji svojim radom i istrajnošću čuvaju identitet i stvaraju pretpostavke za napredak - poručio je potpredsjednik Skupštine Crne Gore <b>Mirsad Nurković</b> povodom 1. septembra - Dana opštine Tuzi.</p>
<p>On je naveo da su Tuzi opština bogate tradicije, kulturne baštine i prirodnih ljepota, prepoznata po zajedništvu i multietničkom skladu.</p>
<p>- Dan opštine Tuzi je prilika da se podsjetimo na značajan put koji ste prošli u ostvarivanju statusa samostalne opštine, što je rezultat vizije, zajedništva i povjerenja u bolje sjutra. Taj uspjeh obavezuje sve nas da nastavimo zajedno graditi društvo zasnovano na solidarnosti, razumijevanju i prosperitetu. Vjerujući u potencijal i snagu Tuzi, svim građankama i građanima upućujem najiskrenije čestitke povodom Dana opštine, uz želju da ga obilježite u duhu zajedništva, ponosa i optimizma, sa uvjerenjem u još svjetliju budućnost - poručio je Nurković.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Nurković: Uspjeh Opštine Tuzi obavezuje sve nas da nastavimo zajedno graditi društvo zasnovano na solidarnosti

<p>Postizanje potpunog demokratskog sklada i harmoničnog odnosa između svih prosperitetnih društveno-političkih subjekata i građanskih različitosti, proklamovana je i potvrđena misija Vlade, u kojoj Tuzi i sve druge opštine imaju pouzdanog partnera, saveznika i inspiratora novih šansi i razvojnih mogućnosti - poručio je premijer <b>Milojko Spajić</b> čestitajući rukovodstvu i građanima Tuzi 1. septembar - Dan opštine.</p>
<p>Kako je istakao, održivi razvoj i domaćinski odnos gradskog menadžmenta, garant su sigurnog daljeg napretka i razvoja.</p>
<p>- Uvjeren da ćemo svi ponaosob nastaviti da dajemo značajan prilog jačanju građanske solidarnosti, društvene odgovornosti, ekonomskog napretka i iskrenog evrooptimizma, još jednom vam čestitam Dan opštine - navodi Spajić u čestitki.</p>

Spajić čestitao Dan Opštine Tuzi: Održivi razvoj i domaćinski odnos gradskog menadžmenta garant sigurnog daljeg napretka

<p>Kao jedna od najmlađih opština u našoj državi, Tuzi zauzimaju posebno mjesto i predstavljaju važan stub savremene Crne Gore. Malesija, poznata po bogatom kulturnom nasleđu i primjeru suživota koji traje vijekovima, uvijek je bila kraj koji služi na ponos čitave Crne Gore - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore <b>Andrija Mandić </b>čestitajući Dan Opštine Tuzi.</p>
<p>Skupština Crne Gore, kako dodaje, ostaje posvećena snažnoj podršci razvoju svih lokalnih samouprava, pa tako i Opštine Tuzi. </p>
<p>- Uvjeren sam da samo zajedničkim radom na očuvanju mira, unapređenju stabilnosti i podsticanju ekonomskog napretka možemo izgraditi još bolju i sigurniju budućnost za sve građane naše zemlje. Uz uvjerenje da će Tuzi i u godinama koje dolaze nastaviti da se razvijaju na dobrobit svih njenih stanovnika, još jednom Vam srdačno čestitam Dan opštine, uz najbolje želje za napredak i blagostanje - poručio je Mandić.</p>

Mandić: Tuzi predstavljaju važan stub savremene Crne Gore

<p>Vaša opština danas zauzima značajno mjesto u zemlji kada je riječ o poljoprivredi, trgovini i malom preduzetništvu. Njeni prirodni resursi - od pitome ravnice Zatrijepča, do ljepota Skadarskog jezera i planinskog zaleđa - svjedoče o ogromnim turističkim i ekološkim potencijalima, koji mogu i treba da postanu motor održivog razvoja - kazao je predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović </b>čestitajući Dan Opštine Tuzi rukovodstvu opštine, odbornicama i odbornicima i svim stanovnicima ove opštine.</p>
<p>- Svjesni smo i izazova sa kojima se opština suočava - od infrastrukturnih potreba i ekoloških pitanja, do potrebe za većim ulaganjima u obrazovanje, zdravstvo i podršku mladima. No, vjerujem da će, uz odgovorno upravljanje, kao i uz podršku građana, Tuzi nastaviti da jačaju svoj institucionalni kapacitet i da grade budućnost dostojnu istorije koju baštine - naveo je Milatović.</p>
<p>Institucija predsjednika, kako je istaknuto, ostaje posvećena pružanju podrške svim kvalitetnim inicijativama koje dolaze iz opštine Tuzi.</p>
<p>- Bilo da se tiču lokalnog razvoja, unapređenja javnih usluga, očuvanja kulturnog nasljeđa ili podsticanja privrede i turizma. Vjerujem da zajedničkim radom, uz otvoren dijalog i uvažavanje lokalnih potreba, možemo doprinijeti stvaranju još boljih uslova za život svih građana i građanki Tuzi. Srećan Dan opštine Tuzi - uz želju za trajni napredak, međusobno poštovanje i uspjehe, na dobrobit svih građana i građanki - poručio je Milatović.</p>

Milatović: Prirodni resursi opštine Tuzi treba da postanu motor održivog razvoja

<p>Tuzi su opština bogate tradicije, kulturne baštine i prirodnih ljepota, prepoznata po zajedništvu i multietničkom skladu, kojim se s pravom ponosimo. Snaga naše zajednice oduvijek su bili vrijedni i čestiti ljudi Malesije, koji svojim radom i posvećenošću čuvaju identitet i stvaraju pretpostavke za napredak - kazao je potpredsjednik Skupštine Crne Gore <b>Nikola Camaj</b> povodom 1. septembra - Dana opštine Tuzi.</p>
<p>Ovaj praznik je, prema njegovim riječima, ujedno i prilika da se podsjeti na put koji se prošao do sticanja statusa samostalne opštine.</p>
<p>- Put koji nije bio nimalo lak, ali u kojem su istrajnost i zajednička vizija svih onih koji su vjerovali u Tuzi kao opštinu prevagnuli nad brojnim preprekama. Taj uspjeh, koji danas pripada svim građanima, predstavlja trajnu obavezu da opravdamo ukazano povjerenje - ističe Camaj.</p>
<p>Kao neko ko potiče iz Tuzi ovaj praznik za njega ima poseban značaj.</p>
<p>- To je prilika da se svi zajedno podsjetimo na ono što nas spaja, ali i da iskažemo odlučnost da istrajemo u izgradnji još prosperitetnije budućnosti. Uvijek vjerujući u potencijal i snagu naše opštine, svim građankama i građanima od srca želim srećan Dan opštine Tuzi, uz nadu da ćete ga obilježiti u duhu zajedništva, ponosa i optimizma - poručio je Camaj.</p>

Camaj: Tuzi opština bogate tradicije, kulturne baštine i prirodnih ljepota kojima se s pravom ponosimo

<p>Predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović</b> sastao se na marginama Bledskog strateškog foruma sa predsjednikom Evropskog savjeta <b>Antoniom Koštom, </b>saopšteno je iz kabineta Milatovića.</p>
<p>Kako se ističe, razgovor je bio posvećen napretku Crne Gore na evropskom putu i organizaciji samita Evropska unija - Zapadni Balkan, čiji će naša zemlja biti domaćin naredne godine, kada obilježava dvije decenije obnove nezavisnosti.</p>
<p>- Razgovor sa predsjednikom Koštom je uvijek jedan prijateljski razgovor sa fokusom na evropsku budućnost Crne Gore. Složili smo se da je Crna Gora najnaprednija od svih zemalja kandidata za članstvo. Međutim, takođe smo se složili i da dodatno u narednom periodu treba intenzivirati reformske procese, reformsku agendu kako bismo dostigli zacrtani cilj- a to je članstvo u Evropskoj uniji do 2028. godine- poručio je predsjednik Milatović.</p>
<p>On je istakao da je ovo trenutak kada Vlada mora dosta ozbiljnije da shvati našu evropsku agendu.</p>
<p>- Mislim da više ne smijemo doći u situaciju da upravo zbog nezavršavanja određenih reformi dođemo u situaciju da umjesto 20 miliona eura dobijemo deset miliona iz fondova EU, i zaista neophodna je jedna dodatna ozbiljnost kako bismo obezbijedili ono što su očekivanja naših građana: a to je da Crna Gora uskoro postane punopravna članica EU. Vrata su nam otvorena. Mi sada reformama moramo da prođemo kroz ta vrata- aopštio je predsjednik Milatović.</p>
<p>U razgovoru sa predsjednikom Evropskog savjeta podsjetio da je u prve dvije godine njegovog mandata Crnu Goru posjetilo 11 lidera EU, više nego u prethodna tri predsjednička mandata zajedno.</p>
<p>- To je konkretna diplomatska kampanja koju vodim za članstvo u EU do 2028. godine. Ne tražim čuda, tražim da radimo, da završimo posao, jer samo tako građani mogu da osjete stvaran napredak u svojim životima- rekao je Milatović.</p>
<p>Kazao je da Crna Gora dosljedno pokazuje posvećenost evropskim vrijednostima kroz potpuno usklađivanje sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU. Posebno je istakao jačanje bilateralnih odnosa sa susjedima i regionalnu saradnju, jer je ona, kako je rekao, „ključna za evropski put država Zapadnog Balkana“.</p>
<p>Sagovornici su ocijenili da primjer Crne Gore pokazuje da je politika proširenja i dalje ključna politika Evropske unije i pokazatelj njene snage.</p>

Milatović sa Koštom: Intenzivirati reformske procese i agendu kako bismo dostigli zacrtani cilj- EU u 2028.

<p>Na Strateškom forumu u Bledu, hrvatski premijer <b>Andrej Plenković</b> &nbsp;govorio je o političkoj situaciji na Zapadnom Balkanu i izazovima koji prate proces proširenja Evropske unije.</p>
<p>- Srbija je na rubu građanskog rata- rekao je Plenković u panel raspravi s trojicom premijera iz Slovenije, Albanije i Crne Gore na Bledskom strateškom forumu.&nbsp;</p>
<p>Tema panela bila je dalje proširenje Evropske unije, a hrvatski je premijer, iako kao i uvijek naglašava podršku proširenju, naglasio da treba vidjeti i surovu političku stvarnost.</p>
<p>- Imate Sjevernu Makedoniju koja je blokirana. Imate Srbiju s više od dvije godine najvećih, najsnažnijih i najozbiljnijih unutrašnjih nemira i demonstracija, na rubu građanskog rata. Imate Bosnu i Hercegovinu, s <b>Dodikom</b> koji godinama rasteže separaciju ili ne separaciju, i hop, on je vani. Imate Banjsku, koja je 2023. prošla bez ozbiljne opaske ili artikulacije bilo koga u EU, pravimo se da se to nije dogodilo. To je stvarnost. Moramo biti zaista trezveni oko proširenja i mijenjajućeg globalnog konteksta. Ja sam za proširenje, mislim da se svi trude da pristupe, ali trebaju se politički stabilizovati - rekao je Plenković.&nbsp;</p>

Plenković na forumu u Bledu: Oprezno sa proširenjem EU, Srbija je na rubu građanskog rata

<p>Ukoliko se dobro planira tokom cijele godine troškovi koje iziskuje septembar neće biti veliki problem za porodice, ne za sve, nažalost, jer 26 odsto djece živi na ivici siromaštva i oni nemaju ni najosnovnije potrepštine, rekao je gostujući u emisiji E uživo, na Televiziji E, ekonomski analitičar <b>Mirza Mulešković</b>.</p>
<p>Septembar je problematičan mjesec, kaže Mulešković, za porodice koje imaju više đaka u porodici, a naročito u kontekstu nedostatka finansijske pismenosti.</p>
<p>- To su finansijski krupne stvari koje se moraju planirati tokom cijele godine, jer su to troškovi koji su u visini, možda, čak u cijele jedne zarade jednog od roditelja, tako da je to nešto što je neophodno obezbjediti odmah i ukoliko se ne planira dobro to bude veliki problem za familije. Treba da znamo da nemamo svi istu količinu novca, imate familije koje ne mogu da odvoje da kupe osnovne stvari za početak školske godine, što pokazuju i podaci, jer imate oko 26 posto djece koje su u riziku od siromaštva u Crnoj Gori, pa samim tim ti mališani danas možda nemaju ni pribor za školu- rekao je Mulešković.</p>
<p>Smatra da se ne može pobjeći od potrošačkog društva, jer je sveprisutno, ali je neophodno prilagođavati se sistemu.</p>
<p><br/>
- &nbsp;Mi smo ušli u potrošačko društvo, a to potrošačko društvo nosi. Potrošačko društvo kao takvo iz dana u dan traži sve više novca od vas, jer funkcioniše na tim osnovama, prikazuje vam sve lijepe stvari i da na taj način vam izvuče sve ono što ste zaradili- istakao je Mulešković.</p>
<p>Inflacija, podsjeća Mulešković, je najveći neprijatelj kućnog i ličnog budžeta, ali je u početku dobra za državu, jer se generišu veći prihodi zbog naplate PDV-a, ali dugoročno postaje i neprijatelj države.</p>
<p>Kaže da se skok cijena može uočiti od 2022. godine i administrativnog povećanja zarada, a ove godine je inflacija izraženija zato što imamo rezultat od prošlogodišnjih reformi i novog administrativnog povećanja zarada.</p>
<p>- &nbsp;Inflacija nije dobra, ona smanjuje životni standard građana ukoliko se ne radi mnogo više na razvoju ekonomije i ono što mogu da vam kažem da je Crna Gora, ako bi pogledali podatke, negdje na 54 odsto prosjeka Evropske unije, 2024. godine, a 2019. godine smo bili na 50 posto prosjeka EU, što vam jasno govori da iako je došlo do velikog rasta zarada inflacija je bila tolika da rast životnog standarda nije pratio to povećanje zarada- naglasio je Mulešković.</p>
<p><br/>
Osvrnuvši se na ljetnu turističku sezonu, Mulešković kaže da je ova sezona, kao i prošla veoma čudna, jer je povećan broj turista, a smanjen broj noćenja.</p>
<p>Podsjeća da se u ovu turističku sezonu krenulo sa nespremnom infrastrukturom, sa jako slabom avio povezanošću, ali je i veliki problem to što je Crna Gora postala jako skupa destinacija.</p>
<p>- Moramo čekati septembar da vidimo kakvi su zaista finansijski iskazi turističkih poslenika, jer broj turista može da znači, a ne mora da znači, jer treba da vidimo koliko su zapravo ti turisti potrošili, jer je to vrijednosna strana te turističke sezone. Mi možemo da imamo 50 odsto manje turista, ali ukoliko će oni da troše mnogo više nama će opet da bude uspješna sezona- zaključio je Mulešković.</p>

Mulešković: U Crnoj Gori čak 26 odsto djece na ivici siromaštva, septembarski troškovi prijete porodicama u finansijskom riziku

<p>Saobraćaj kroz tunel Klisura, na putu Berane – Kolašin, sjutra će privremeno biti obustavljen, saopšteno je iz Uprave za saobraćaj.<br/>
<br/>
Navodi se da će, zbog ispitivanja tunelskih instalacija, saobraćaj biti obustavljen od 12 sati i 15 minuta do 13 sati i 45 minuta.<br/>
<br/>
Iz Uprave za saobraćaj su naglasili da obustava važi za sve vrste vozila.<br/>
<br/>
- Molimo građane koji planiraju putovanje tim pravcem da imaju u vidu navedeno i da koriste alternativne puteve preko Ribarevina i Trešnjevika- kaže se u saopštenju Uprave.<br/>
<br/>
Oni su naglasili da je riječ o privremenom prekidu saobraćaja zbog radova čiji je cilj povećanje nivoa bezbjednosti svih korisnika tunela Klisura.</p>

Sjutra privremena obustava saobraćaja kroz tunel Klisura

<p>U selu Petnjica nadomak Šavnika, na tlu suverene države, juče su se, u okviru Dana Radovana Bećirovića Trebješkog, a uz podršku šefa crnogorskog &nbsp;parlamenta <b>Andrije Mandića</b>, te podršku Crkve Srbije, vijorile zastave druge zemlje, slavili osuđeni ratni zločinci, pjevale strane himne, klicalo "srpskom svetu". Sve je to, vjerovali ili ne, obezbjeđivala crnogorska policija.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_cec0c3afc21e89717a3010ab29462341dbc43b41e491d21b1ea55799472d5e14.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250901090948_cec0c3afc21e89717a3010ab29462341dbc43b41e491d21b1ea55799472d5e14" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države<span>(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>U Petnjici, rodnom mjestu osuđenog ratnog zločinca Radovana Karadžića, održana je manifestacija recitala, poezije, gusala, u kojoj je Karadžić predstavljen kao "čestiti predsjednik" i "vrhovni komandant Vojske Republike Srpske", dok su govornici slavili njegove "zasluge" i "borbu za očuvanje srpskih ognjišta". Sve je bilo ispraćeno pjesmama o "svetom Kosovu" i "nepresušnoj mržnji" prema svemu što nije srpsko, te veličani boraca sa Košara. Sve je to fotografijama i video snimcima zabilježio i Portal ETV.&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FEhbxa8ThC1E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>VELIČANJE RATNOG ZLOČINCA</h2> <p>Da podsjetimo, veličali su juče Karadžića, koji je pravosnažno osuđen za genocid, teror i sistematsko uništavanje čitavih zajednica u Bosni i Hercegovini.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjCl-BogP2lQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju (MKTJ / ICTY) optužio je Karadžića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Godinama se skrivao, a uhapšen je tek 2008. u Beogradu, gdje se krio pod lažnim identitetom kao „doktor Dabić“.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_5c8ec8cef25dd48fa8de56e6f7ffebf004c99f9e4a5de7babfc11d37087ff5b7.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250901090948_5c8ec8cef25dd48fa8de56e6f7ffebf004c99f9e4a5de7babfc11d37087ff5b7" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države<span>(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</span><span></span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Suđenje mu je počelo 2009. godine u Hagu, a presuda je donijeta 2016. godine, kasnije potvrđena i pooštrena 2019. pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove (MICT). On je 2016. osuđen na 40 godina zatvora, dok mu je 2019. godine kazna preinačena u doživotni zatvor.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_63171be97b7c521407c31985bb5ff5799fccd6a327b92ab6351fe2960fb90d6d.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250901090948_63171be97b7c521407c31985bb5ff5799fccd6a327b92ab6351fe2960fb90d6d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1415" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države<span>(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Gotovo isti scenario ponovio se i u Šavniku. U Centru za kulturu održano je "epsko veče posvećeno", kako napisaše, "herojima Paštrika i Košara i slavnoj vojsci Republike Srpske". Prisutni su bili šef crnogorskog parlamenta i prvi čovjek NSD Andrija Mandić, jedan od mitropolita Crkve Srbije Metodije, funkcioneri Nove srpske demokratije, gosti iz Srbije i Republike Srpske... Dominirale su majice sa napisima Srpska dobrovoljačk garda, ikonografija sa tri podignuta prsta, slavljenje ratnih simbola i pjevanje himne druge države: "Bože pravde", pa je veče nastavljeno sa "Tamo daleko", "Onamo, 'namo".</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FD2nzQQePgLQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jedini znak da se sve to dešava u Crnoj Gori bio je geografski - sve ostalo govorilo je suprotno. Mnogo vozila je na teritoriji Petnjice bilo sa registarskim oznakama iz Srbije. Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, na teritoriji Petnjice i Šavnika juče su bile i "agenture" iz Srbije, odnosno iz BIA, ali i bezbjednosnih struktura Republike Srpske.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_9101ea8cec12448aa5db736b7160a65c323526d1129dc02c07385805a1c9ff07.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250901090948_9101ea8cec12448aa5db736b7160a65c323526d1129dc02c07385805a1c9ff07" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države<span>(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;</p> <h2>POČETAK U VILI GORICA</h2> <p>Dan je počeo sastankom u Vili Gorica, gdje su se predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i lider Demokratske narodne partije <b>Milan Knežević</b> sastali sa <b>Nenadom Stevandićem</b>, predsjednikom Narodne skupštine Republike Srpske. Povod: Dolazak Stevandića na poziv organizatora manifestacije "Dani Radovana Bećirovića Trebješkog" u Šavniku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FrntekfKswV8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>OKUPACIJA</h2> <p>Manifestacija se sinoć u Šavniku završila porukama o "vjekovnim srpskim ognjištima", "Kosovu kao svetoj zemlji", te militarizovanim pjesmama koje veličaju rat, mržnju i lažnu istoriju. Sve to - na teritoriji Crne Gore, zemlje koja je članica UN, međunarodno priznata i, prema Ustavu - građanska, sekularna i nezavisna.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_2ad895d6eedfc8f4e72dd132a9d7a1f28331a690e9ad4803f7eeb4dfb2c19dbe.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250901090948_2ad895d6eedfc8f4e72dd132a9d7a1f28331a690e9ad4803f7eeb4dfb2c19dbe" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države<span>(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Jučerašnji dan bio je ogledalo političke realnosti: Crna Gora se nalazi pod mekom, kulturno-identitetskom i političkom okupacijom. Na njenoj teritoriji slave se tuđe pobjede, ratni zločinci, tuđe ideologije - dok domaće institucije ćute ili, još gore, učestvuju.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_5c8ec8cef25dd48fa8de56e6f7ffebf004c99f9e4a5de7babfc11d37087ff5b7.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250901090948_5c8ec8cef25dd48fa8de56e6f7ffebf004c99f9e4a5de7babfc11d37087ff5b7" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države<span>(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</span><span></span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Ono što se desilo u Petnjici i Šavniku nije incident. To je politika. I to više nije pitanje simbolike - to je pitanje državnog dostojanstva i opasno klimave nezavisnosti.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_aa4a5752ef47e299b40d06cb8a8d512a05dc25f0784d30a54e81b08978b1fcb0.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250901090948_aa4a5752ef47e299b40d06cb8a8d512a05dc25f0784d30a54e81b08978b1fcb0" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države<span>(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</span></figcaption> </figure>

Šavnik juče bio ogledalo porobljene države: Slavio se ratni zločinac Radovan Karadžić, pjevale tuđe himne i vijorile tuđe zastave

<p>Poslanik Demokrata <b>Duško Stjepović</b> nastavlja utabanim tragom svojih partijskih kolega, koristeći skupštinsku govornicu, ovoga puta u Danskoj, kao pozornicu za direktan udar na Hrvatsku. Njegovo izlaganje, prepoznatljivo po provokacijama i opasnim insinuacijama, djeluje kao svjesna i koordinisana namjera da se Crna Gora zadrži što dalje od članstva u Evropskoj uniji. A Hrvatska – kao susjed, partner i članica EU – u tom procesu ima ključnu ulogu.</p> <p>Stjepović &nbsp;je kao predsjednik Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Skupštine Crne Gore, &nbsp;boravio &nbsp;u Kopenhagenu, gdje je bio učesnik Interparlamentarne konferencije za zajedničku vanjsku i bezbjednosnu politiku i zajedničku bezbjednosnu i odbrambenu politiku.</p> <p>Stjepović je poručio da „neki susjedi umišljaju da članstvo u EU znači pravo da drugima drže lekcije iz demokratije“, insinuirajući da Hrvatska zloupotrebljava svoj položaj.&nbsp;</p> <p>- Neki susjedi su uvjereni da im članstvo u Evropskoj uniji daje za pravo da drugima drže lekcije iz demokratije i da tu svoju poziciju mogu zloupotrebljavati na krajnje nekorektan način – na način koji njihovim susjedima nije padao na pamet kada su oni ulazili u ovo odabrano evropsko društvo. Taj naš susjed nije u poziciji da bilo kome drži lekcije sve dok se njegov državni vrh i ljudi koji ga danas ovdje predstavljaju jasno i glasno ne ograde od izjava, pjesama i poteza koji su, da ostanem u diplomatskom rječniku, suprotni svemu onome što predstavlja antifašizam - kazao je on.&nbsp;</p> <p>Njegovo izlaganje, kako saznaje Portal ETV, &nbsp;bilo je u potpunosti na "istim talasnim dužinama" sa predstavnikom delegacije Srbije iz Srpske napredne stranke <b>Aleksandra Vučića</b>.&nbsp;</p> <p>Ovaj nastup još jedna je u nizu provokacija Hrvatske.</p> <p>Ministar odbrane Crne Gore <b>Dragan Krapović</b> iskoristio je nedavno gostovanje na A plus televiziji da provocira naše susjede u Hrvatskoj, noseći značku na kojoj su brod „Jadran“, a zbog koje je iz Zagreba početkom avgusta stigla protestna nota.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822230828_495bc90b642371894acfe4e072e1443f45ed22a00ff1c189a0016e35eac33324.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250822230828_495bc90b642371894acfe4e072e1443f45ed22a00ff1c189a0016e35eac33324" data-rendition-name="original" width="1930" height="1080" loading="lazy" alt="Ktrapović na A plus"> <figcaption>Krapović na A plus<span>(Photo: A pluss TV/Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Hrvatska je uputila protestnu notu Crnoj Gori zbog jednostrane odluke Ministarstva odbrane Crne Gore o izradi znački s motivom školskog broda "Jadran".&nbsp;</p> <p>Takvi potezi i poruke, kako su tada naveli, nijesu u duhu dobrosusjedskih odnosa te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Hrvatska dužna da poštuje.</p> <p>Školski brod "Jadran" predstavlja dio hrvatske vojne imovine, zvaničan je stavu te zemlje. Notom je najavljena detaljna analiza ukupne vojne sukcesije, prema kojoj joj Crna Gora duguje više od dvije milijarde američkih dolara.&nbsp;</p> <p>U odgovoru Televiziji E su ranije naveli da Hrvatska ostaje posvećena dijalogu i da će nastaviti da se zalaže za evropski put Crne Gore, ali i da očekuje izbjegavanje jednostranih i simbolički provokativnih poteza.&nbsp;</p> <p>Republika Hrvatska potražuje "Jadran" već godinama, a to je bio još jedan u nizu povoda da eskaliraju nesuglasice između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Hrvatske, odnosno dvojice ministara odbrane Dragana Krapovića i Ivana Anušića.</p> <p>Rezultat niza novootvorenih spornih pitanja tokom posljednjih pet godina između dvije države bilo je i blokiranje otvaranja pregovaračkog poglavlja vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika, krajem prošle godine. Takođe, zbog usvanja rezolucije o genocidu u Jasenovcu, Hrvatska je dodijelila status "persona non grata" predsjedniku Skupštine<b> Andriji Mandiću</b>, potpredsjedniku Vlade <b>Aleksi Bečiću</b> i poslaniku <b>Milanu Kneževiću</b>.</p> <p>Posljednji u nizu poteza, prije slanja protestne note Hrvatske, povukao je crnogorski ministar odbrane Dragan Krapović, odlukom da na ovogodišnje obilježavanje operacije "Oluja" u Hrvatskoj ne ide vojni, već samo diplomatski predstavnik Crne Gore.</p> <p>Stjepovićeva izjava samo doliva ulje na vatru i potvrđuje ono što je sve teže ignorisati – sistemski otpor jednog političkog krila prema svakom koraku koji vodi Crnu Goru ka članstvu u EU.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCskoCKds52I&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Demokrate nastavile sa provociranjem susjeda: Stjepović se u Danskoj obrušio na Hrvatsku

<p>Još u vrijeme vladavine predavgustovske većine, neđe prije 2018. godine, <b>Vladimir Pavićević</b>, pihtija od čovjeka, što bi rekao rahmetli <b>Marko Vešović</b>, prilikom prvog gostovanja na beogradskoj N1 televiziji nakon što je došao u Crnu Goru, rekao je voditeljki da ga je iznenadilo koliko je veliki uticaj i moć nevladinog sektora u Crnoj Gori. I to je bilo vidljivo svakome ko je imao mrvu objektivnosti. Nevladin sektor, uz izdašnu finansijsku pomoć EU, imao je toliki uticaj na stavove EU o Crnoj Gori da su izvještaji EK faktički bili pisani u Podgorici, od nevladinog sektora. Problem je bio što su te nevladine organizacije i tzv. nezavisni mediji imali samo jednu političku misiju - ne da demokratizuju Crnu Goru, već promjenu vlasti.&nbsp;</p> <p>Ako su iskreno vjerovali da će obaranjem DPS-a dobiti uređenu državu od primitivne pustokupljevine kao alternative, onda se radi o političkim diletantima. Tako da mi posipanje pepelom bivših i sadšnjih kolumnista Vijesti i njihovih voditelja političkih emisija, koji nesumnjivo imaju svoj procenat u doprinosu sadašnjem stanju u Crnoj Gori, izaziva samo gorušicu.</p> <h2>UTICAJ NVO</h2> <p>Kao osnivač jedne široko prihvaćene patriotske NVO, pisao sam prije 7-8 godina kabinetu premijera <b>Duška Markovića</b> i tražio objašnjenje zašto jedne te iste NVO svake nedelje imaju sastanak sa njim i zašto mi nijesmo poželjni na tim sastancima? Odgovor Duška Markovića bio je da su to NVO od čijih stavova zavisi mišljenje EU o stanju u Crnoj Gori. I to ubjedljivo govori o moći koje su NVO imale da utiču na prilike u Crnoj Gori u to vrijeme. A nijesu uticale, jer nijesu htjele biti partner u transformaciji Crne Gore sa tadašnjom vlašću.</p> <p>Skoro je <b>Vanja Ćalović</b> iz MANS-a napala člana izvršne vlasti da je u vrijeme dok je rukovodio u MUP-u odeljenjem za suzbijanje šverca droga Luka Bar bila tranzitna za kokain iz Južne Amerike. Valjda je informacije dobijala od barona Fon <b>Medojevića</b>. U svakom godišnjem izvještaju američke vlade, koji je rađen na osnovu izvještaja najrespektabilnije agencije za istragu puteva narkotika, DEA, Crna Gora nije nikad pomenuta kao ruta za šverc kokaina i heroina. Samo budala bi uvozila preko Luke Bar velike količine kokaina i rizikovala šverc kopnenim putem u zapadne zemlje, jer je to bilo glavno tržište za količine koje su se transportovale iz Južne Amerike. Zemlje Balkana definitivno su beznačajno tržište za iole ozbiljnije količine. Zato su glavne rute bile obala Španije, holandske luke za kontejnerski transport i njemačke luke sa ogromnim brodskim prometom. Crna Gora je pominjana samo za šverc marihuane iz Albanije. Doduše, nakon promjene vlasti bile su dvije isporuke u kontejnerima sa bananama, malo da se provjeri naklonost vlasti, ali i da se preuzme lanac samoposluga „Voli“.</p> <p>MANS je slao izvještaje EU u kojima je kriminalizovao vlast u Crnoj Gori, a onda se pozivao na izvještaje EK koji sadrže njihove navode u redovnim izlivima mržnje prema predavgustovskoj vlasti. Veoma blagonaklona prema vlastima nakon 2020. godine, Čalović je ćutala na urušavanje skoro svih segmenata države, baveći se još uvijek jedino svojim iskonskim neprijateljem, predavgustovskim vlastima. Progovorila je oštro o aktuelnoj situaciji tek nakon međudržavnog ugovora sa Emiratima.&nbsp;</p> <h2>GLASNA TIŠINA</h2> <p>Vrijeđa zdrav razum kad slušamo hvalospjeve o ulozi NVO u kritici „rada“ postavgustovske vlasti. Nije im smetalo kršenje Ustava prilikom formiranja parlamentarne većine 23. novembra 2020, niti što je na śednici 28. decembra te godine, bez kvoruma, sa 40 prisutnih poslanika, bez uvjerenja DIK-a, verifikovan mandat poslanici sa liste „Crno na bijelo“. Nije im zasmetala ni dodjela nagrade „Miroslavljevo jevanđelje“ <b>Milutinu Mićoviću </b>za djelo prepuno nacionalne mržnje, ni ulasci srpskog patrijarha u Crnu Goru helikopterima, kao da je išao u Leskovac, ni trovanje građana Cetinja 5. septembra 2021, upotreba gumenih metaka, bacanje na ljude šok bombi, ni potpisivanje Temeljnog ugovora sa Beogradskom patrijaršijom, čime je prkršen član 3 Ustava Crne Gore, koji propisuje da je teritorija Crne Gore nedjeljiva, što znači da pravno lice iz druge države ne može biti vlasnik zemlje i da se mora registrovati pravno lice u Crnoj Gori da bi ostvarilo pravo vlasništva. Prećutali su još hiljade kršenja Ustava, zakona, nepoštovanje javnih nabavki, zloupotreba vlasti, nepotizma, partitokratije, kakistokratije, koruptivnih radnji, nehumanog ponašanja prema pritvorenicima, uskraćivanje njihovih osnovnih ljudskih prava, prava na pravično suđenje pred nezavisnim sudstvom, pretvaranje pritvora u zatvor držeći optužene u pritvoru mjesecima i godinama bez zakonskog osnova, itd, itd... Veći dio navedenog implicintno sadrže međunarodne povelje o ljudskim pravima, čiji je potpisnik i Crna Gora.</p> <p>Prije desetak godina, u jednoj konverzaciji na društvenim mrežama, današnji direktor RTCG mi je napisao da je on više uradio za demokratiju u Crnoj Gori nego „tvoj <b>Milo</b>“. Moj, jer sam se, valjda, obogatio od Milovih para. Što bi rekli, svako sudi po sebi. Danas je njegov doprinos demokratiji taman kao svih nekad najpoznatijih NVO, liše <b>Daliborke Uljarević</b>. Nego, zna li neko što je zamučao <b>Muk</b>? Đe li je?</p> <p>Iako apsolutno osuđujem napad crkvenih Kmera na <b>Teu Gorjanc Prelević</b>, moram i nju da zapitam je li i ona prespavala sve ono što sam naveo? Probudila se tek kad je najavljeno prikazivanje filma „Heroji Halijarda“, u kojem se glorifikuju četnici, u bioskopu koji nosi ime Nikole Đurkovića, čovjeka kojeg su ubili četnici i igrali kolo oko njegovog leša u Herceg Novom.&nbsp;</p> <h2>PITANJE CRKVE</h2> <p>Vrlo dobro se śećam podrške Tee Gorjanc Crkvi Srbije u vrijeme donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti i litija po Crnoj Gori. Zakona koji je za građansku, sekularnu Crnu Goru bio od krucijalnog značaja. Ne znam kome razumnom danas nije jasno da je najveći problem Crne Gore ta litijaška, svetosavska sekta i da je ona najveća smetnja evropeizaciji i modernizaciji Crne Gore? Kamen o njenom vratu!&nbsp;</p> <p>Gotovo sam siguran da Tea Gorjanc, iako se bavila crkvenom imovinom, nema pojma o crkvenom pitanju. Ali bi makar morala znati da je u Ustavu Crne Gore iz 1905, u članu 40 pisalo: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve“... Što znači da CPC po tom Ustavu nije imala nikakve pravne veze sa Crkvom Srbije (SPC). Uostalom, u Zakonu o crkvama i verskim zajednicama u Republici Srbiji, u članu 11, stav 1, priznaje se SPC pravni kontinuitet stečen na osnovu „Načertanija o duhovnoj vlasti“ od 21. maja 1836. godine i Zakona o Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi iz 1929. godine („Službene novine Kraljevine Jugoslavije“, broj 269/1929).&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250831070836_0f245c8926437a38f37ae18953ce2107304a16dae4e71d1b0f0ce5b34e26c52d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250831070836_0f245c8926437a38f37ae18953ce2107304a16dae4e71d1b0f0ce5b34e26c52d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Ukaz Aleksandra Karađorđevića"> <figcaption>Crkva Srbije fizički postoji u Crnoj Gori od 1920. godine, dekretom regenta Aleksandra Karađorđevića<span></span></figcaption> </figure>  <p>Drugim riječima, Crkva Srbije fizički postoji u Crnoj Gori od 1920. godine, kad je dekretom regenta <b>Aleksandra Karađorđevića</b> formirana Ujedinjena srpska pravoslavna crkva uz okupacione trupe u Crnoj Gori, a u pravni sistem Kraljevine Jugoslavije ušla je 1929. Što znači, da sakralno nasljeđe Crne Gore izgrađeno do 1918. godine niti je gradila Crkva Srbije, niti joj je pripadalo. Niti je bilo kada do devedesetih godina XX stoljeća bila upisana kao vlasnik tih crkvenih objekata. Nijednoj NVO nije padalo na pamet da postavi pitanje nezakonitog upisa sakralnog naslijeđa Crne Gore, iako je u tome bilo i korupcije, i kršenja zakona, i kršenja svih pravnih normi. Upisivano je vlasništvo nad manastitrima i crkvama bez ijednog dokumenta o vlasništvu. U većini vlasničkih listova ne postoji osnov vlasništva?! Za tu pljačku nije im smetalo što se dešava u vrijeme vlasti oko DPS-a? Drvilo se o postojećim i nepostojećim pljačkama, ali nijednu izvikanu NVO nije bilo briga što se ogromno kulturno nasljeđe i neprocjenjivo bogatstvo poklanja drugoj zemlji.</p> <p>Iako je kritikovan Zakon o slobodi vjeroispovijesti time da se osporavanje vlasništva nad crkvenim objektima može izvršiti samo sudskom odlukom, ni Crkvu Srbije, niti ijednu izvikanu NVO nije zanimalo što je Cetinjski manastir prepisan u oktobru 2021. sa Opštine Cetinje na Crkvu Srbije jednim običnim dopisom cetinjskom katastru tadašnjeg premijera <b>Zdravka Krivokapića</b>. To je to licemjerje crnogorskih nevladinih organizacija i tzv. nezavisnih medija, kojima je pitanje ljudskih prava i poštovanja zakona politički, nacionalno ili vjerski obojeno, taman kao što je crnogorsko pravosuđe danas. Ćutali su i na laži koje je širila Srbija u međunarodnoj zajednici, da je u Crnoj Gori ugroženo hrišćanstvo.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250831070836_442dab5c-8017-4fa2-82aa-73164adf1ea7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250831070836_442dab5c-8017-4fa2-82aa-73164adf1ea7" data-rendition-name="original" width="4000" height="2000" loading="lazy" alt="Cetinjski manastir"> <figcaption>Civilni sektor ćutao kada je 2021. Cetinjski manastir prepisan Crkvi Srbije<span>(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>Dobro je što se reaguje na postavljanje spomenika ratnom zločincu <b>Pavlu Đurišiću</b>, ma je <b>Amfilohije Radović</b> i u vrijeme predavgustovske vlasti držao molebane <b>Draži Mihailoviću</b>, uz muk svih NVO. A i mlake reakcije vlasti. Muk je bio i na Titovu kopilad, i na Titovo jajce, i na volove, i na lažne ljude, lažne vjere... Uostalom, pogledajte dokumentarac „Svjedok božje ljubavi“ na youtubeu da se uvjerite u otvoreno sijanje nacionalne, vjerske i svake druge mržnje, na koje se NVO nijesu ni osvrnule. Kao što se ni danas, ne obaziru na međunarodne povelje o ljudskim pravima, koje štite pravo svih građana na ispoljavanje vjere. Postavgustovska većina neformalno Crkvu Srbije tretira kao državnu vjeru, iako je to protivno svim međunarodnim poveljama i odlukama Suda u Strazburu. Državu ne treba da interesuju crkveni kanoni, ona je dužna da ravnopravno tretira sve uredno registrovane crkvene zajednice.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250831070836_fe01ebd82ffc37af96311116e891990378ae9e465cd74ea698a7e4c5ccdb49c5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250831070836_fe01ebd82ffc37af96311116e891990378ae9e465cd74ea698a7e4c5ccdb49c5" data-rendition-name="original" width="500" height="500" loading="lazy" alt="CPC logo"> <figcaption>Crnogorska pravoslavna crkva obespravljena u Crnoj Gori<span></span></figcaption> </figure>  <p>Đe su te NVO, zaštitnice ljudskih prava, da zaštite pravo vjernika Crnogorske pravoslavne crkve, da zahtijevaju da se i njoj obezbjede uslovi kao Crkvi Srbije za rad i za podizanje hramova, a ne da joj se čak oduzima plac u Podgorici koji je bio njoj namijenjen za izgradnju crkve. Dok se Crkvi Srbije dodjeljuje sedam placeva samo u Podgorici? Da ne pominjemo druge gradove. A, ponavljam, sa ogromnom moći kojom Crkva Srbije raspolaže, Crna Gora će uvijek biti proruska i velikosrpska gubernija, udaljena miljama od Evrope, evropskih vrijednosti i uređene države. A i članstva u EU.</p>

Društvo „kokošjeg“ pamćenja

<p>Direktor podgoričkih "Puteva", funkcioner NSD, Radoš Zečević, nastavlja sa zloupotrebom resursa Glavnog grada. Dva kombija tog preduzeća juče su prevozila goste do Šavnika, na manifestaciju gdje se pjevaju tuđe himne i veličaju ratni zločinci, a kliče Republici Srpskoj.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901160924_b32f4018b4e3a07b1f659cb779f433017383c04ff329c360de80d965f47f9a4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250901160924_b32f4018b4e3a07b1f659cb779f433017383c04ff329c360de80d965f47f9a4a" data-rendition-name="original" width="1067" height="1601" loading="lazy" alt="Putevi"> <figcaption>Foto: Portal ETV<span></span></figcaption> </figure>  <p>Naime, dva kombija preduzeća Putevi, što je zabilježio Portal ETV, dovezla su jedan broj gostiju koji su bili dio manifestacije Dani Radovana Bećirovića Trebješkog.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsavnik-i-petnjica-juce-bili-ogledala-porobljene-drzave-slavio-se-ratni-zlocinac-radovan-karadzic-pjevale-tude-himne-i-vijorile-tude-zastave&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Ovo nevjerovatno ponašanje i zloupotreba resursa gradskog preduzeća za potrebe ovakvih manifestacija predstavlja ne samo zloupotrebu, već i opasnu demonstraciju moći i bahatosti, ali i odnosa prema suverenoj Crnoj Gori i njenim simbolima.</p> <h2>IMA PARA ZA NAVIJAČE SRBIJE</h2> <p>Da podsjetimo javnost da su navijači fudbalske reprezentacije Srbije iz Podgorice uživali u utakmicama tokom Evropskog prvenstva u Njemačkoj, pored ostalog, zahvaljujući i lokalnom preduzeću “Putevi”, koje je njihovu navijačku strast podržalo sa 500 eura.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901160924_60b3fa461cea2cbc05ff3b62d3ddfb62f12eeae82f30b822b60ab355f47e784a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250901160924_60b3fa461cea2cbc05ff3b62d3ddfb62f12eeae82f30b822b60ab355f47e784a" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Šavnik"> <figcaption>Foto: Portal ETV<span></span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901160928_dd52331b6631f9bfb52c6f80dbc700ee9605ca448b4c354de3d6056191be63d6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250901160928_dd52331b6631f9bfb52c6f80dbc700ee9605ca448b4c354de3d6056191be63d6" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Šavnik"> <figcaption>Foto: Portal ETV<span></span></figcaption> </figure>  <p>- Klubu navijača reprezentacije države Srbije odobrava se dodjela novčanih sredstava u iznosu od 500 eura povodom odlaska na Evropsko prvenstvo u fudbalu koje se održava u Njemačkoj... Obratili su se zahtjevom za sponzorstvo broj 6.677 dana 18. juna 2024. godine u cilju pomoći za smještaj navijačima reprezentacije Srbije na Evropskom prvenstvu u fudbalu. Odluka stupa na snagu danom donošenja, a njenu realizaciju pratiće Služba za ekonomsko-finansijske i komercijalne poslove - piše u odluci.</p> <h2>ODBILI NAVIJAČE CRNE GORE</h2> <p>Nakon toga je, podsjetimo, Neformalni klub navijača Crne Gore obratio se direktoru podgoričkih "Puteva" Radošu Zečeviću sa zahtjevom za finansijsku pomoć odlasku u Plzen, na utakmicu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo u fudbalu. Na ovaj korak su se odlučili inspirisani Zečevićevom odlukom da iz kase gradske kompanije izdvoji 500 eura kao podršku navijačima reprezentacije Srbije iz Podgorice koji su bodrili susjednu zemlju na Evropskom prvenstvu u Njemačkoj.</p> <p>Međutim, kada je u pitanju pomoć crnogorskim navijačima, reakcija je izostala, iako su iz "Puteva" nedavno rekli da ne vrše selektivnu podršku "niti favorizuju bilo koju navijačku, nacionalnu ili sportsku grupaciju".</p> <h2>OZBILJNE SUMNJE</h2> <p>Šef kluba odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac optužio je u junu direktora preduzeća „Putevi“ d.o.o. Podgorica, Radoša Zečevića, da prećutkuje ozbiljne optužbe koje, prema njegovim riječima, potresaju to lokalno preduzeće.</p> <p>- Zašto direktor 'Puteva' Radoš Zečević ne saopšti odbornicima i javnosti da policija sumnjiči da je vozilom preduzeća, registarskih oznaka PG CGC, jedan zaposleni dilovao narkotike? - upitao je Klikovac na mreži X.</p>

Kombiji podgoričkih 'Puteva' prevozili goste do Šavnika, đe su juče pjevane tuđe himne i klicalo Republici Srpskoj - Zečević ne prestaje sa zloupotrebama

Tag: dan-opstine-tuzi