Bivšu pomoćnicu direktorice Gimnazije Slobodan Škerović Draganu Radunović nezakonito je smijenila direktorica Biljana Vučurović, odluka je Višeg suda u Podgorici koji je time poništio odluku Osnovnog suda.
U odluci od 9. maja ove godine, Viši sud je usvojio žalbu Radunović i poništio kao nezakonito rješenje o njenoj smjeni koje se dogodilo 7. aprila 2022. godine. Sud je obavezao Gimnaziju i da Radnunović naknadi troškove postupka 1210 eura.
U žalbi je Radunović navela da je nejasan dispozitiv rješenja o razrješenju, da u njemu nema datuma kada se ona razrješava dužnosti pomoćnice direktorice, niti se to može utvrditi iz obrazloženja tog rješenja.
Gimnazija nije odgovorila na žalbu Radunović.
Osnovni sud je takođe, prema presudi Višeg suda zanemario činjenicu da u tom rješenju nije navedeno ni da je drugo lice imenovano na tu dužnost, kada, kojom odlukom.
Kako u rješenju o razrješenju nema tih navoda, Viši sud je presudio da je rješenje o razrješenju nezakonito.
Viši sud je osporio zaključak prvostepenog suda koji cijeni da je razrješenje bilo jasno i dovoljno određeno, te da je jasno i od kod datuma Radunović prestaje dužnost, jer se taj datum vezuje za izbor novih pomoćnika direktora.
Viši sud je utvrdio da je Osnovni sud pravilno utvrdio činjenično stanje ali uz pogrešnu primjenu materijalnog prava.
Iz činjeničnog stanja, koje nije osporavano, proizilazi da je Radunović odlukom prethodne direktorice - &nbsp;Zoje Bojanić - Lalović od 19.10.2020. godine imenovana za pomoćnicu direktora na period od četiri godine, a da je Vučurović razriješila 07.04.2022, pozivajući se na član 153i Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju.
Nakon što je Biljana Vučurović izabrana za direktorku rješenjem Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta 03.02.2022, raspisan je 23.02.2022. javni konkurs za izbor novih pomoćnika direktora, koji je trajao do 10.03.2022. godine a na koji se nije prijavila Radunović, zbog čega i nije mogla biti imenovana.
Osnovni sud je ocijenio da je Gimnazija postupila po odredbama Opšteg zakona o vaspitanju i obrazovanju, jer je Radunović trajanje mandata skraćeno samim zakonom do izbora novih pomoćnika direktora. Novi pomoćnici direktora imenovani su 07.04.2022. godine, te su se tog dana stekli uslovi da Radunovič bude razriješena sa dužnosti pomoćnice direktora.
Zaključak Osnovnog suda je da je rješenje jasno i određeno i da nije nerazumljivo jer je u njemu navedeno pravno dejstvo rješenja, navedeno je lice na koje se odnosi, kao i radno mjesto sa kojeg je tužiteljica razriješena, te da ima i rok od kojeg počinje da teče pravno dejstvo. Osnovni sud je naveo da dijeli stav Radunović da je obrazloženje rješenja moglo biti i jasnije napisano, ali da stil pisanja neke odluke i njena konciznost ne mogu biti na štetu suštine, jer bi se u protivnom radilo o pretjeranom formalizmu.
Međutim, Viši sud smatra da se ovakvo mišljenje Osnovno suda ne može prihvatiti jer je pogrešno primijenjeno materijalno pravo.
Viši sud je naveo nema valjanog obrazloženja na osnovu kojih bi se utvrdilo da su nastupile zakonske pretpostavke za razrješenje Radunović. Iz dispozitiva tako ni iz obrazloženja se ne može utvrditi, da li je nakon raspisanog konkursa izabran novi pomoćnik direktora i ako jeste, od kog dana je izvršen izbor. Viši sud smatra da su to sve bitne činjenice za koje se vezuje ispunjenost uslova za razrješenje.
Viši sud smatra da je procjena Osnovnog suda da se radi o pretjeranom formalizmu i da stil pisanja neke odluke ne može uticati, nije pravična već da su to elementi koje je pobijano rješenje moralo sadrzati kako bi Radunović mogla imati mogućnost za provjeru navedenih činjenica od kojih je zavisila ispunjenost uslova za njeno razrješenje a samim tim i pravo na obrazloženu odluku.
Radunović se nije javila na konkurs ali svakako ima pravni interes da sud cijeni valjanost rješenja kojim je razriješena, ocijenio je Viši sud u presudi koju potpisuje predsjednica vijeća sudija Milena Matović.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vučurović nezakonito smijenila pomoćnicu Radunović

Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore danas je ponovo pokazalo šta znači odlučna i beskompromisna borba protiv kriminala, kazao je ministar Danilo Šaranović, komentarišući današnju akciju hapšenja Specijalnog policijskog odjeljenja.
U akciji SPO uhapšeni su biznismen Saša Pekić, policajci Dragan Backović i Predrag Vučurović, kao i Srđan Jokić zbog sumnje u šverc cigareta.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fu-akciji-spo-privedeni-policajci-backovic-i-vucurovic-i-jos-jedna-osoba&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Hapšenje službenika povezanih s organizovanim kriminalom, otkaz policajcima koji su zloupotrijebili uniformu i razotkrivanje „duvanske mafije” jasno šalju poruku: zakon je jednak za sve, bez izuzetka! Nema zaštićenih – ni među kriminalcima, ni među policajcima - naveo je Šaranović u saopštenju.
On je poručio da će svi koji su koristili policijsku značku i uniformu za ličnu korist ili saradnju s kriminalom, umjesto za zaštitu građana - odgovarati za svoje postupke. Dekriminalizacija policijskih redova, navodi Šaranović, ključni je korak ka obnovi povjerenja građana u rad Policije.
- Ministarstvo unutrašnjih poslova i crnogorska policija sada djeluju jedinstveno, usmjereni na suzbijanje kriminala - naveo je on.
Šaranović je kazao da su današnje akcije rezultat strateškog opredjeljenja da se policij očisti od, kako je rekao, "prljavih policajaca".
- Današnje akcije predstavljaju još jedan snažan udarac strukturama koje su iz policijskih redova organizovale kriminal, umjesto da se bore protiv njega. &nbsp;Takvo ponašanje zauvijek će ostati dio mračne prošlosti, jer ova institucija više neće tolerisati one koji ugrožavaju njen ugled i sigurnost građana. Policija mora biti bastion pravde, a ne zaštita za kriminal - naglasio je Šaranović.
Prema njegovim riječima, efikasna saradnja policije i tužilaštva garantuje pravdu, a eliminacija korumpiranih pojedinaca ključna je za uspješnu borbu protiv kriminala.&nbsp;
- Vrijeme bezakonja u Crnoj Gori je završeno – kriminalne grupe i oni koji ugrožavaju bezbjednost države suočiće se sa pravdom bez izuzetaka. &nbsp;Crna Gora više nikada neće biti utočište za bezakonje. Građani imaju pravo na siguran život u državi u kojoj vladaju zakon i pravda, a Ministarstvo unutrašnjih poslova ostaje čvrsto na putu beskompromisne borbe za sigurniju budućnost za sve - poručio je Šaranović.

Šaranović: Odgovaraće svi koji su koristili policijsku značku za ličnu korist ili saradnju s kriminalom

Predsjednik SAD Džozef Bajden će, po svemu sudeći, završiti svoj mandat sljedećeg mjeseca, ostavljajući neriješenom jednu od najvećih misterija Bijele kuće - ko je unio kokain u jednu od najčuvanijih zgrada na svijetu.
Otprilike 17 mjeseci nakon što je kokain otkriven u kutiji blizu ulaza u Zapadno krilo, krivac i dalje nije otkriven. 
Pošto je Tajna služba zatvorila istragu u julu 2023. nakon 11 dana bez saslušavanja nijednog osumnjičenog, stručnjaci za bezbjednost kažu da je malo vjerovatno da će krivac ikada biti identifikovan, piše "Washington Times". 
- Mislim da nikada više nećemo čuti ništa o kokainu. Tužno je što je Tajna služba odlučila da zatvori istragu tako brzo i što administracija nije učinila ništa da pomogne istrazi - kaže Robert Mekdonald, bivši nadzorni agent Tajne službe, koji je radio u jedinici za zaštitu predsjednika.
Mekdonald, koji sada predaje na Univerzitetu u Nju Hejvenu, opisao je incident kao "savršen zločin", jer je Tajna služba rekla da na paketu nema DNK ili otisaka prstiju i da video-dokazi nisu dovoljni. 
List iz Vašingtona nabrojao je pitanja na koja nema odgovora: Zašto je Tajna služba zatvorila istragu bez ijednog saslušanja; Zašto je Tajna služba "odložila" kokain odmah po završetku kratke istrage; Ako bi neko mogao da unese kokain kod predsjednika, šta je sa drugim, opasnijim, praškastim supstancama kao što su antraks ili fentanil; Zašto je Bijela kuća 2021. otpustila petoro zaposlenih koji su pali na testu za marihuanu, koja je legalna u mnogim državama, a izgleda je nezainteresovana za ovaj slučaj? 
- U ovom trenutku trebalo bi da su naučene lekcije kako bismo bili sigurni da se ovo nikada više ne ponavlja - rekao je Erik Karon, bivši specijalni agent Ministarstva za unutrašnju bezbjednost i konsultant za međunarodnu bezbjednost.
Drugog jula 2023. kesica kokaina pronađena je u prostoriji blizu ulaza u Zapadno krilo, koje se obično koristi za obilaske i gdje se posjetiocima daju uputstva da ostave svoje telefone i druge stvari. 
Ona se nalazi pored ulaza u podrum u Zapadnom krilu, jedan sprat ispod Ovalne kancelarije i samo nekoliko koraka od sobe za sastanke.
Uniformisani službenik Tajne službe otkrio je supstancu, ali nije znao šta je to. To je izazvalo zatvaranje kompleksa Bijele kuće pošto su bezbjednosni protokoli podignuti na viši nivo, a Vatrogasna služba Vašingtona je pozvana da izvrši procjenu materijala. Ocijenjeno je da nije opasan. 
Bajden i njegova porodica otišli su iz Bijele kuće u Kemp Dejvid kada je kokain otkriven, ali su ranije tog dana bili u kompleksu. 
Laboratorijsko testiranje je kasnije pokazalo da je supstanca kokain, što je navelo Tajnu službu na saopštenje da će "učiniti sve što je moguće da identifikuje krivca".
Bajdenova administracija odmah je počela da izbjegava odgovore na pitanja novinara. 
Portparolka Bijele kuće Karin Žan Pjer insistirala je da je kokain nađen u oblasti u kojoj se toliko krijumčari druga da bi identifikovanje osumnjičenog moglo biti teško. Ona je odbila da ponudi detalje o istrazi ili odgovor Bijele kuće, više puta se pozivajući na Tajnu službu.
- Pustimo Tajnu službu, u koju vjerujemo, da radi svoj posao i budimo uvjereni da će razotkriti ovu epizodu - rekla je tada.
Međutim, Tajna služba to nikada nije uradila. Istraga o ovom, jednom od najvećih skandala Bajdenove administracije, okončana je nakon 11 dana, uz saopštenje da nema fizičkih dokaza kao što su otisci prstiju ili DNK, kao i da kamere nisu bile na poziciji da snime počinioca.
- Bez fizičkih dokaza, istraga neće moći da identifikuje osobu od interesa među stotinama koje su prošle kroz predvorje u kojem je otkriven kokain - navodi se u saopštenju službe. 
Karon je rekao da nedostatak fizičkih dokaza nikada nije imao smisla.
- Jesu li potražili na kutiji otiske prstiju? Ključu koji je otvorio kutiju? Toliko je toga Tajna služba mogla da uradi da je htjela da sagleda ovo kao što to obično rade službe za sprovođenje zakona, ali su prosto odustali - rekao je on. 
Republikanci iz Predstavničkog doma prisustvovali su brifingu u Nadzornom odboru Kongresa i rekli da su ljuti zbog onoga što vide kao "nedostatak radoznalosti" Tajne službe.
Kongresmen Tim Burčet, republikanac iz Tenesija, nazvao je zaključak Tajne službe "lažnim", a istragu "potpunim neuspjehom". Tadašnji predsjednik Predstavničkog doma Kevin Makarti, republikanac iz Kalifornije, nazvao je istragu "farsom".
Gnjev je ponovo podgrijan u avgustu, kada je Tajna služba otkrila da su eliminisali kokain u skladu sa procedurom za držanje dokaza. Međutim, protokoli Tajne službe zahtijevaju da se dokazi čuvaju sedam godina.
- Zbog toga je Tajna služba ispala nesposobna i nema sumnje da su znali ko je donio taj kokain i ubacio ga u tu kutiju. S aparatom za nadzor koji imaju u Bijeloj kući, znaju ko je donio kokain - rekao je Karon. 
Pogađanje identiteta krivca postalo je "salonska igra" u Vašingtonu i sajtovi za klađenje su se uključili u akciju, piše "Washington Times".
Kladioničari su stavili Bajdenovog sina Hantera Bajdena kao favorita za misterioznog počinioca. Hanter Bajden ima dugu istoriju zloupotrebe droga, uključujući krek i kokain, prenosi Euronews. 
Ranije ove godine, osuđen je zbog lažnog iskaza u federalnom formularu za vatreno oružje, jer je tvrdio da nije koristio drogu kada ga je kupio. Otac ga je pred kraj mandata pomilovao za taj zločin. 
Među ostalim imenima koja se pominju su bili igrač američkog fudbala Travis Kelci, koji je posjetio Bijelu kuću mjesec dana prije nego što je kokain otkriven, i jedan od braće Džonas, muzičkih zvijezda, prema sajtu SportsBetting.ag, koji je objavio kvote.
Kao dio izuzetnog širokog pomilovanja Hantera Bajdena, Džozef Bajden je oslobodio svog sina svih zločina počinjenih između januara 2014. i decembra 2024. To znači da bi on, ako je kokain bio njegov, mogao da prizna krivicu bez ikakvog straha od krivičnog gonjenja. Stručnjaci ipak ne misle da će javnost ikada dobiti odgovore koje zaslužuje.
- Ovdje smo toliko daleko odmakli da nisam siguran da neko ima bilo kakav interes. Bilo je užasno i optika je loša, ali činjenica da se ovo nije ponovilo će omogućiti da slučaj nastavi da sakuplja prašinu - rekao je Mekdonald.

Bajden ostavlja neriješenom jednu od najvećih tajni Bijele kuće

Na prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) privremeno je obustavljena isplata ili prenos više od 1,5 miliona eura.
Kako je saopšteno iz SDT-a, Viši sud u Podgorici je, na prijedlog Tužilaštva, odredio privremenu mjeru obezbjeđenja i naložio privrednom društvu A.B, AD P, da privremeno obustavi isplatu ili prenos ovih novčanih sredstava sa računa P.M, državljanina Letonije i Ruske Federacije, prije pokretanja krivičnog postupka za krivično djelo pranje novca.
Razlog je postojanje osnovane sumnje da je novac stečen kriminalnom djelatnošću.
- Žalba protiv rješenja suda ne izdržava izvršenje rješenja - navedeno je u saopštenju SDT-a.

Privremeno obustavljena isplata ili prenos preko 1,5 miliona eura

Odbornici Skupštine opštine Bar su danas na 25. sjednici Skupštine jednoglasno usvojili Zaključak na osnovu kojeg se AD Luka Bar oslobađa plaćanja poreza na nepokretnost za 2025.godinu.
Sekretarka sekretarijata za finansije u Opštini Bar Ivana Backović kazala je da je izvršni direktor AD Luka Bar Ilija Pješčić uputio dopis predsjedniku Opštine Dušanu Raičeviću u kojem je naveo problemu sa kojim se suočilo ovo privredno društvo.
- Naime, uslijed velike mterijalne štete koja je izazvana nepogodom kada su srušena tri pretovarna mosta i utovarni toranj za žitarice, menadžment Luke je zatražio pružanje pomoći u cilju prevazilaženja nastalih poteškoća na način što će ovo privredno društvo biti oslobođeno plaćanja poreza na nepokretnosti za 2025. godinu. Poreska obaveza AD Luka Bar u 2024.godini je iznosila oko 140.000 eura, dok za 2025. godinu u ovom momementu nije moguće precizirati s obzirom da isti zavisi od brojnih parametara propisanih Zakonom. Shodno navedenom dopisu, Opština Bar je uputila zahtjev Agenciji za zaštitu konkurencije kao nadležnom organu za davanje mišljenja- da li predmetna poreska olakšica predstavlja državnu pomoć. Na ovaj dopis je Agenciju dosatvila odgovor da fiskalne olakšice predstavljaju vid državne pomoći te da je potrebno uputiti prijavu za dodjelu državne pomoći na propisanom obrascu što je Opština Bar i uradila - kazala je Backović.
Agencija je dostavila zahtjev za dopunu dokumentacije koji je proslijeđen Luci Bar, i nakon kompletiranja proslijeđeno je Agenciji za zaštiti konkurencije.
- Imajući u vidu da se radi o značajnom privrednom društvu koje je uredni poreski obveznik,koji zapošljava značajan broj radnika sa ciljem da se pruži pomoć u prevazilaženju situacije u kojoj su se zadesili, predlaže se SO Bar da predmetni Zaključak usvoji - obrazložila je Backović dodajući da Sekretarijat za finansije isti ne može primjenjivati do dobijanja konačnog Rješenja o usklađenosti sa Zakonom o državnoj pomoći koje izdaje Agencija za zaštitu konkurencije, kao nadležni organ za kontrolu državne pomoći.
Predsjednik Skupštine opštine Bar Branislav Nenezić konstatovao je da je Predlog zaključka na 25. Sjednici SO Bar usvojen jednoglasno, a za je glasalo 28 prisutnih odbornika od ukupno 33 u loklanom parlamentu.
- Zaključak na osnovu kojeg se AD Luka Bar oslobađa plaćanja poreza na nepokretnost za 2025.godinu je jedan od razloga zašto je 25.sjednica SO Bar zakazana danas - kazao je Nenezić uz podsjećanje da je Opština Bar čekala na mišljenje Agencije.
Zaključak je naknadno uvršten u dnevni red 25. Sjednice SO Bar na predlog predsjednika Opštine Bar Dušana Raičevića.

Luka Bar oslobođena plaćanja poreza na nepokretnost za 2025. godinu

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Kad litijaši marširaju – na državu

U danima koji slijede 15 profesorica i profesora podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ biće u veoma nezavidnoj situaciji, jer se direktorica Biljana Vučurović, grčevito bori za fotelju, čak je angažovala i muža, visokog funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije Jovana Vučurovića, a aktivno se u zaštitu njene fotelje uključio i čitav „srpski svijet“ u Crnoj Gori u pokušaju da dokažu da se dio vlasti, a čiji su oni ključni nosioci, i „montenegrinska“ javnost obrušila na jednu Srpkinju. Njih 15 hrabrih i dostojanstvenih, njih 15 sa integritetom, odbilo je da bude paravan za zdravi razum uvrjedljivu odluku direktorice da umanjenjem plate 30 odsto jedan mjesec „kazni“ profesora ove škole Radomana Čečovića koji je ogavnim seksističkim porukama uznemiravao bivšu učenicu Gimanzije, samo mjesec pošto je maturirala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest ispred Gimnazije"> <figcaption>DIO JAVNOSTI OGORČEN: Protest ispred Gimnazije(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>Podrška Vučurovićima</h2> Ispostavilo se da je meta ovog seksualnog predatora bila još jedna učenica, ali da je direktorica Vučurović na to upozorenje „zažmurila“?! I kada je, zahvaljujući hrabroj odluci Sare Vujisić da progovori o profesoru seksualnom predatoru i objelodani nečinjenje direktorice Vučurović, crnogorska javnost upoznata sa čitavim slučajem čak 64 profesorice i profesora, nekada prestižne školske ustanove, stalo je u odbranu (ne)djela direktorice Vučurović?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e" data-rendition-name="original" width="607" height="335" loading="lazy" alt="Sara Vujisić"> <figcaption>ĐEVOJKA HRABROST: Sara Vujisić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Samo njih 15 odbilo je da učestvuje u ovoj nemoralnoj, nakardnoj predstavi supruge Jovana Vučurovića koji se čak usudio da zaprijeti „tradicionalnim“ odgovorom kritičarima njegove žene?! Ali, ni to nije bilo dovoljno ovom bračnom paru.&nbsp; Dok su trajale pripreme za završnicu građanskog protesta ispred zgrade Gimnazije, u petak 14. decembra, sa kojeg je zahtijevana smjena Vučurovićeve supruge, iz školskog dvorišta bračni par zaputio se direktno ka organizatoru Kosti Mijuškoviću sa očiglednom namjerom da isprovociraju incident. Srećom, bez uspjeha. U međuvremenu anonimna grupa profesorica i profesora uputila je pismo ministarski prosvjete Anđeli Jakšić Stojanović, koja je dan ranije obavijestila javnost da će prosvjetna inspektoraka predložiti razrješenje Vučurović, zbog niza propusta i kršenja zakona u slučaju profesora Čečovića, te da će ona postupiti u skladu sa zakonom, što znači smijeniti direktoricu podgoričke gimnazije. Anonimna grupa, naravno, ni riječju se nije pobunila zbog nečinjenja direktorice, već se obrušila na medije, civilni sektor i na ministarku, jer ih, kažu, nije zaštitila. Ni njih, ni „rukovodioca“ (gospođa Vučurović)?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>ČEKA ODLUKU INSPEKCIJE: Anđela Jakšić Stojanović(Photo: gov.me)</figcaption> </figure>  Kada se dio nastavnog osoblja usprotivio zbog anonimnog pisma pisanog u ime svih njih, organizovano je prebrojavanje – iza dopisa je, prema dostupnim informacijama, stalo njih 64, dok je 15 bilo protiv. A pobunjenici su oštro reagovali, jer im je neprihvatljivo da se u njihovo ime piše pismo za koje nije tražena njihova saglasnost. Tako, jedna od poruka, u mejl grupi u kojoj je 172 adrese zapošljenih u Gimnaziji, bila je da „nije u redu da se bez dogovora i saglasnosti nastupa u ime Kolektiva“. - Da tamo stoji dio kolektiva, zatečeni ili brižni pojedinci, imalo bi smisla ili utemeljenje. Bez polemisanja oko navoda, čak i potpuno saglasan sa njima, ja sam protiv načina i izdvajam se koliko je moguće, i smatram da je učinjena zloupotreba ugleda i članstva, ako je ikom važno – piše u toj poruci. <h2>Poruke pobunjenika</h2> U još jednoj, u koju je Portal ETV imao uvid, postavlja se, takođe, pitanje prava da meko u ime kolektiva potpisuje saopštenje, a da nijesu svi konsultovani. - Pa ovo je nedopustivo, isto što je nedopustivo da smo mi kao nastavni kadar dopustili da se zataška jedan gnusan slučaj koji daje osnova za sumnju na devijantnu prirodu jednog od naših kolega i moguću štetu koju on mogao prouzrokovati zbog nje. Ovaj nonsens i vezi analize izvještaja prosvjetne inspekcije ne želim da komentarišem – ističe se u ovoj poruci. Autor zaključuje da se nije „čudit što je kivna javnost, i za ovakve stvari treba preuzet odgovornost“. Troje autora pisma, s druge strane, u prepisci tvrde da je „većina profesora u zbornici konsultovana i bila saglasna sa predlogom“... Međutim, profesorica koja tvrdi da je bila u zbornici ih je demantovala, uz konstataciju da je niko nije upoznao sa sadržajem pisma, te da nije „znala ni da je proces pisanja u toku“. Jedan od profesora podsjeća kolege da na sjednici koja je prethodila konferenciji za novinare direktorice škole nije glasano „ni o čemu“. - Pomenuto je bilo da dođe ko bude htio od kolega na konferenciju za štampu održanoj u poneđeljak. Govora nije bilo ni o kakvom saopštenju. Nijeste ni do prije po sata znali da ćete ga slat – piše on. Upozorava kolege: „O zakonu se priča, a fingiraju se potpisi“.&nbsp; - Ko je u ime profesora odlučio da ovo pusti u javnost? Zar vam nije dosta blamaže – piše u jednoj poruci. U prepisci se ocjenjuje i da je nedopustivo da se troje kolega obraća javnosti u ime svih članova kolektiva, bez njihove saglasnosti. - Arogantan stav koji je obeležio konferenciju za novinare, arogancija u vašem večerašnjem postupku i tonu obraćanja u pismu su i doveli do ovakve reakcije javnosti koja od nas traži saosećanje prema žrtvi, a ne uporno dokazivanje moralnog čistunstva. Upravo ovakvim činjenjem štetite direktorici i svima nama – jedna je od poruka. Da je saopštenje trebalo imenom da potpišu oni koji podržavaju taj dopis napisao je u poruci profesor koji ističe da „nema potrebe da se diže dodatna tenzija sa ovakvim stvarima“. <h2>Slučaj Čečović</h2> Portal ETV imao je uvid u još nekoliko poruka u kojima se naglašava da dopis nije smio biti upućen i objelodanjen bez konsultacija sa svim profesorima/cama. Na kraju, od 172 mejl adrese koje su bile uključene u burnu prepisku osoblja Gimnazije, njih 64. imenom stalo iza javnog pisma ministarki Jakšić-Stojanović. Saopštili su da je protiv bilo svega 15 njihovih koleginica i kolega. Centar za israživačko novinarstvo objavio je 1. decembra svjedočenje bivše učenice Gimnazije „Slobodan Škerović“ o odvratnim seksističkim porukama kojima je bila izložena od profesora Čečovića i neprihvatljivoj odluci direktorice koja ga je „kaznila“ umanjenjenjem od 30 odsto jedne plate.&nbsp; Direktorica Vučurović nije obavijestila nijednu instituciju da u školi na čijem je čelu radi seksualni predator, nije informisala ni osoblje Gimnazije, štoviše, omogućila mu je da bude u pratnji učenica i učenika, na Sajmu knjiga u susjednoj Srbiji, a bio je i jedan od ključnih aktera brojnih manifestacija koje je organizovala ova vaspitno-obrazovna ustanova.

Tag: dragana-radunovic

Vučurović nezakonito smijenila pomoćnicu Radunović

Šaranović: Odgovaraće svi koji su koristili policijsku značku za ličnu korist ili saradnju s kriminalom

Bajden ostavlja neriješenom jednu od najvećih tajni Bijele kuće

Privremeno obustavljena isplata ili prenos preko 1,5 miliona eura

Luka Bar oslobođena plaćanja poreza na nepokretnost za 2025. godinu

PRATITE TVe UŽIVO