Postoji velika doza optimizma i nade kada je riječ o evropskom putu Crne Gore“, ocijenila je u razgovoru za Portal Analitika Gorana Grgić, viša istraživačica u švajcarskom i euroatlantskom bezbjednosnom timu Centra za bezbjednosne studije u Cirihu.&nbsp; Prema njenim riječima, trenutno postoji konsenzus da je Crna Gora lider na području Zapadnog Balkana i „dobra priča“ o tome u kom pravcu države mogu ići. - Stavljen je veliki akcenat na ulogu koju igra NATO kao neka vrsta sidra i stabilizatora za Crnu Goru s obzirom na sve što se dešava u Evropi, ali i šire, svih izazova koji nisu nužno određeni geografskom determinantom, bilo da se radi o uplivu novih tehnologija i izazova koji se tiču strateškog nadmetanja velikih sila. S druge strane, mislim da je dobro biti trezven oko svih izazova koji su pred Crnom Gorom i mislim da neću reći ništa ekskluzivno ako kažem da ti izazovi postoje i kada je riječ o unutrašnjim reformama koje treba sprovesti, ali su oni svakako veći kada je riječ o spoljnim uticajima - kaže Grgić.&nbsp; <h2>Uprkos dozi optimizma, brojni izazovi na unutrašnjem i vanjskom planu</h2> Ukazuje na to da u svijetu postoji mnogo kriza sa kojima se EU trenutno bori što budi potrebu da dođe do restarta procesa proširenja, te da se on nametne kao bitna stavka na agendi.&nbsp; - Postoje signali i mislim da donekle postoji apetitod strane Evropske komisije. Čini mi se da u Evropskom parlamentu mnogo bolje razumiju to da teško da će, dok ne prihvatimo i ne uključimo ovaj dio Evrope u EU, doći do stabilizacije na željeni način, a samim tim i do konzistentnog putovanja ka boljoj demokratiji, snažnijem ekonomskom rastu i opštem jačanju društvenih procesa koji to mogu donijeti. Koliko ja pratim, vidim i čujem, priča o Crnoj Gori je obojena dozom optimizma i nade više nego što je to slučaj sa drugim državama u regionu - pojašnjava Grgić. Ipak, svjesna je kaže da su postoje brojni izazovi, kako na unutrašnjem tako i na vanjskom planu.&nbsp; - Ne bih htjela skroz generalizovati, ali gledano iznutra glavna boljka vezana je uopšteno za istoriju regiona koja proizilazi iz raspada bivše države – Jugoslavije i svih procesa koji su se dešavali nakon toga u toku izgradnje novih država, bilo da se radi o demokratskoj tranziciji,tranziciji na ekonomskom planu i jednim dijelom tranziciji koja se ticala izlaska iz etničkih sukoba - napominje ona. Neke države su, kaže, u tome puno dublje i imaju puno traumatičnija iskustva nego Crna Gora, ali sigurno da tu postoje neki elementi koji su i dalje veoma prisutni, posebno u međusobnim odnosima bivših republika, a sada država.&nbsp; - Mislim da su neke unutrašnje tranzicije, koje nisu završene, nažalost zaustavile procese i zarobile državu pa zapravo vidimo da glavni unutrašnji problemi sežu do korupcije, subverzije vladavine prava i sličnih stvari. To sve dolazi, kako ja to gledam, od činjenice da su nakon raspada Jugoslavije procesi u izgradnji novih država u nekim djelovima bili uspješniji nego u drugima što je uzrokovalo da još postoje neke manjkavosti, čak i u državama koje su, kao Slovenija i Hrvatska, već ušle u EU - ističe Grgić. <h2>Kad se raspao Berlinski zid, pao je nama na glavu&nbsp;</h2> Sagovornica Analitike smatra da je za Zapadni Balkan, a samim tim i Crnu Goru, veći izazov od unutrašnjih reformi činjenica da je ovaj region oduvijek podložan prelamanju svega što se događa na globalnom planu.&nbsp; - Kada se raspao Berlinski zid on je pao nama na glavu. To je neko duhovito primijetio, ali to je tako. Vanjski procesi na nas utiču mnogo više nego na neke druge regije svijeta jer smo geografski tu gdje jesmo, kulturološki imamo uticaj sve tri velike religije, a tu su i veze sa različitim velikim silama koje žele ostvariti uticaje... To je nešto na šta ne možemo da ne obratimo pažnju i što ne smijemo izgubiti iz vida - upozorava Grgić. Grgić podsjeća da je na ovom području duže od decenije, sa jačanjem ruskog neoimperijalizma i revizionizma, vidljiva promjena paradigme te da je u tom periodu ova regija ponovo postala igralište velikih sila.&nbsp; - Nije samo Rusija tu u igri. I Kina isto. Koliko god Amerika gledala na Kinu kao suparnika, tako se isto dvije sile odnose i prema ovom regionu. Sve te stvari, od ruskog hibridnog uticaja ili eksplicitnog uticaja kroz energetiku i slično, preko kineskih investicija do nezavršenog posla EUi SAD što se tiče izgradnje ovih država, u čemu je uloga vanjskih sila bila vrlo bitna, zapravo ključna - sve to ima uticaj na naš region. Oni mijenjaju svoje bezbjednosne paradigme i nivo pažnje koju nam posvećuju kao regiji i to ne možemo posmatrati kao sporednu stvar jer je to veoma bitno - kaže Grgić. Ocjenjuje kao jako bitno da Zapadni Balkan shvati da način na koji se odnose EU, SAD, Rusija i Kina, kroz prizmu njihovog međusobnog takmičenja, evidentno utiče na region i to ne, kako podvlači, na dobre načine.&nbsp; - Zamjena paradigme demokratizacije prema stabilokratiji, što vrlo očito dolazi sa zapada, te revizionstičke politike u kojima se na region gleda kao na jednog od piona preko kojeg je moguće smanjiti uticaj zapada, na čemu je Rusija radila, najbolje ilustruju ovo o čemu govorim. Kina više to radi kroz ekonomiju, kroz interese koji mogu biti više komercijalni, ali isto želi nametnuti svoja pravila igre, a ta pravila sigurno ne promovišu demokratiju i vladavinu prava te borbu protiv korupcije - pojašnjava Grgić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251008071020_e7bf48c7743a672447e8961d7b5477f1e337261f7dc17904da96c797aeda2aba.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251008071020_e7bf48c7743a672447e8961d7b5477f1e337261f7dc17904da96c797aeda2aba" data-rendition-name="original" width="2432" height="3648" loading="lazy" alt="Gorana Grgić"> <figcaption>Gorana Grgić(Photo: Atlanstski savez Crne Gore)</figcaption> </figure>  <h2>I Hrvatska imala problem sa stranim uticajima prije ulaska u EU</h2> Ona podsjeća da je i njena domovina, Hrvatska, imala problem sa stranim uticajimaprije ulaska u EU. - Ali rekla bih da početne postavke, kada je riječ o uticaju Rusije i Kine, nisu bile toliko izražene kao što su u Crnoj Gori ili u Srbiji, ali uopšteno gledano ti uticaji su veliki na području bivše Jugoslavije. U Hrvatskoj je Rusija bila prisutna kroz energetiku i maloprodajne lance, bankarski sektori slično. Imali smo i primjer gdje je 2019. EU po prvi put imala snažniji odgovor na kinesko djelovanje i taj „New China outlook“ kada je rekla da je Kina „i partner i suparnik i sunatjecatelj“, dakle „tri u jedan“ Evropskoj uniji - ukazuje ona. U toj istoj godini je, kaže, tadašnja Vlada Hrvatske, i tada i danas pod istim premijerom, dovela visoke predstavnike Kine u Hrvatsku da bi radili na poslovima infrastrukture, poput Luke u Rijeci.&nbsp; - Nije nezgodno ni spomenuti da je zapravo Kinabila ta koja je sagradila Pelješki most, odnosno kineski izvođač radova je na kraju spojio djelove Hrvatske koji nisu bili spojeni kako bi se izbjeglo kruženje preko Neuma i niže prema Dubrovniku. Ono što hoću da kažem je da i Hrvatska ima puno elemenata gdje je evidentno da su uticaji Rusije i Kine neizbježni - pojašnjava Grgić.&nbsp; Ipak, smatra da to nije problem samo pojedinačnih država unutar EU, poput Hrvatske, već generalni problem Unije. - EU ima problem, ne toliko sa Rusijom jer mislim da je tu stvar vrlo jasna i postoji visok konsenzus unutar članica Unije, što potvrđuje i broj paketa sankcija koji su do sada usvojeni, već oko Kine i njenog uticaja te odnosa sa Kinom što se tiče trgovinskih veza i investicija. Tu nismo skroz načisto još uvijek. Neke stvari su se, naravno, promijenile nakonruske reinvazije Ukrajine i spoznaje koliko je Kina bitna za nastavak ruskog vojnog pohoda, ali u isto vrijeme mislim da nema toliko snažnog konsenzusa kako se nositi sa Kinom niti jedonijeta strategija prema Kini - naglašava ona. Ukazuje da Kina isto gleda na Evropu kao na tlo koje je plodno i porozno i na kojem može izabratislabije igrače i preko njih posijati razdor.&nbsp; - A to, u suštini, može činiti upravo na način koji se tiče ekonomske prisutnosti, ne mora toliko politički, ali nije ni to isključeno - upozorava Grgić. <h2>NATO jedina strateška mogućnost za zemlje poput Crne Gore</h2> Upitana da li činjenica da su na čelu Crne Gore političari koji su se 2017. protivili učlanjenju zemlje u NATO može uticati na kredibilnost Crne Gore u okviru tog saveza, Grgić kaže da rizici postoje, ali da oni nisu nužno vezani samo za našu državu.&nbsp; - Imamo i druge zemlje članice u kojima postoji uvijek otvoreno pitanje upliva stranih službi, špijuna ili spavajućih ćelija. Važnije je pitanje koliko se može NATO kao savez ili države koje sarađuju sa Crnom Gorom osigurati u odnosima i kako će procijeniti taj rizik i zaštititi se, ali je kalkulacija takva da je na kraju dana ipak bolje biti u klubu nego van njega. Kada god govorimo o toj „enfant terrible“ NATO-a, ima ih nekoliko, i mislim da se tu dosta često govori o jednoj jako velikoj državi na samom istoku NATO-a – Turskoj – koja je izuzetno bitna, a gdje se događaju stvari koje generalno gledano nisu po volji većine članica saveza“, navodi Grgić. Ali na kraju se uvijek dođe do spoznaje da je bolje da su sa nama, takvi kakvi jesu, i mislim da institucionalno vođstvo NATO-a pokušava zadržati sve pod istim kišobranom. Mislim da se onda oni više bave upravljanjem rizicima i izgradnjom institucionalnih kapaciteta. Ipak je bolje, čak i sa ljudima koji su inicijalno imali dilemu oko učlanjenja u NATO, ostaviti liniju komunikacije nego da se ona prekida - smatra Grgić. Sagovornica Analitike podsjeća da se bliži dekada crnogorskog članstva u NATO-u koji danas, prema njenim riječima, u poređenju sa tom 2017, igra veću ulogu u odbrani i odvraćanju što je, dodaje, bila početna postavka NATO-a, i što je takođe bitno.&nbsp; - Dosta je država članica promijenilo mišljenje o tome šta znači biti dio tog saveza. Nije slučajno da smo u protekle dvije godine vidjeli proširenje te da su dvije države koje su tradicionalno bile neutralne, poput Finske i Švedske, ušle u savez. Savez se vidi kroz drukčije svijetlo, pogotovo ako u jednačinu ubacimo faktor Trampove administracije - ističe ona. Treba, kaže, razmišljati na način da NATO nije samo odbrambeni savez već da je i politički savez što je jako bitno.&nbsp; - Gotovo uvijek je, u svim pričama o euroatlantskim integracijama, osim u slučaju Švedske i Finske, učlanjenje u NATO prethodilo učlanjenju u EU. Mislim da i činjenica da se prije ulaska u NATO insistira na ispunjenju određenih političkih kriterijuma, ne samo ovih vojnih, nešto znači. I kroz tu prizmu bih to gledala. Mišljenja sam da male zemlje, poput Crne Gore, strateški gotovo nemaju drugi izbor.Ako ne NATO - što onda, što je tačno ta opcija za Crnu Goru - pita Grgić. Koliko se paradigma u vezi sa NATO-om u Evropi mijenja, kaže, najslikovitije pokazuje primjer Švajcarske u kojoj trenutno živi i radi. - Čak i Švajcarci govore o tome da bi trebalo da jačaju partnerstvo sa NATO-om. Dakle, zemlja koja tradicionalno pola milenijuma insistira na tome da ostane neutralna razmišlja i govori o tome da vidi neku vrijednost u tom i takvom savezu - pojašnjava Grgić. <h2>Balkan ne može biti stabilan dok se etnički identitet koristi kao politička municija</h2> Proces stabilizacije Zapadnog Balkana neće biti dovršen, smatra Grgić, dok god političari vide vrijednost u instrumentalizaciji etničkog identiteta kao nečega što može biti municija u političkom nadmetanju.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251008071016_3efb099abd4f1c0b6319e9f7e953fced8ab315764bbe8f03f99b9148f27f48f5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251008071016_3efb099abd4f1c0b6319e9f7e953fced8ab315764bbe8f03f99b9148f27f48f5" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Gorana Grgić,"> <figcaption>Gorana Grgić,(Photo: Atlanstki savez Crne Gore)</figcaption> </figure>  Potreban je, pojašnjava, konsenzus na nivou društva i države oko toga šta znači biti član određene političke zajednice. - I dok god nismo riješili pitanja izgradnje države i pogotovo dok god imamo u regiji vođstva koja nekada i vrlo eksplicitno igraju na tu kartu, to nije samo unutrašnje pitanje već postajepitanje širenja uticaja van granica. U Crnoj Gori isključivo se radi o tome da, ako postoji u Beogradu interes da se igra na tu kartu, naravno da će se na tu kartu zaigrati - upozorava Grgić. Naglašava i da to nije isključivo problem u Crnoj Gori.&nbsp; - To je problem i u BiH i na Kosovu. Taj, na neki način, nedovršeni proces izgradnje nacija vodi do stalnih debata koje se tiču raspada one bivše države, a u Crnoj Gori pogotovo iz razloga što je bila u toj zajednici dugo, kako je ta bivša država mijenjala imena, dok nije došlo do samostalnosti 2006. godine. To je nešto što će i dalje kočiti konsolidaciju oko narativa što to znači biti dio partikularne političke zajednice - ističe Grgić.&nbsp; Najviše je, kaže, boli nacionalizam koji dolazi iz Hrvatske.&nbsp; - U Hrvatskoj nacionalizam sada opet uzima maha i dopušteno je reći stvari koje možda samo prije nekoliko godina nije bilo moguće, koje niste mogli reći čak ni za vrijeme rata devedesetih. Ne znam gdje će to završiti, oko toga nisam baš optimistična jer mi se čini da svi u regionu em imamo političare koji na to igraju, em nemamo dovoljno dobro građansko obrazovanje i vaspitanje. Prekrojili smo istoriju kako nam odgovara za domaće potrebe i to ostavlja plodno tlo gdje se može manipulisati identitetima, a ne ostavlja prostor da se izgrade države koje će biti komforne sa postojanjem manjina na način na koji postoje ili sa time da u pojedinim državama većinsko stanovništvo želi izraziti svoju suverenost, a da to ne znači nužno gubitak za države koje misle da su matice manjinama i da zato treba da upravljaju tim drugim centrima. To je užasno kompleksno pitanje i ima toliko djelova. Da krenemo to da rješavamo trebaće nam godine i godine, a trebaće nam i vođe koje ne liče na ove trenutne - poručuje Grgić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Grgić: Dok god u Beogradu postoji interes, u Crnoj Gori će igrati na kartu identiteta

U Indiji se ponovo bilježi niz tragičnih smrti djece povezanih s upotrebom kontaminiranih sirupa protiv kašlja, što je izazvalo ogorčenje javnosti i otvorilo pitanje slabog nadzora nad farmaceutskom industrijom u zemlji.
Početkom septembra, u malom gradu u saveznoj državi Madja Pradeš, zabilježen je niz neobjašnjivih smrti djece uzrasta od jedne do šest godina. Najmanje jedanaest mališana umrlo je svega nekoliko dana nakon što su uzeli uobičajeni sirup protiv kašlja. Nakon ispitivanja vode, hrane i drugih mogućih uzroka, otkriveno je da su djeca umrla od zatajenja bubrega.
Laboratorijska analiza u gradu Čenaju potvrdila je najgore sumnje – sirup je sadržavao 48,6 odsto dietilen glikola, industrijskog rastvarača koji nikada ne bi smio biti sastavni dio ljekova. Ova supstanca izaziva teško trovanje i često dovodi do otkazivanja bubrega.
Slična tragedija zabilježena je i u susjednoj saveznoj državi Radžastan, gdje je dvoje male djece preminulo nakon uzimanja lokalno proizvedenog sirupa koji sadrži dekstrometorfan – supresant kašlja koji se smatra nesigurnim za malu djecu.
Za Indiju, ove tragedije imaju bolan prizvuk već viđenog. Tokom posljednjih decenija, više desetina djece izgubilo je život zbog sirupa koji su sadržavali dietilen glikol. Godine 2023, sirupi proizvedeni u Indiji povezani su sa smrću sedamdesetoro djece u Gambiji i osamnaestoro u Uzbekistanu. Slični slučajevi bilježeni su i u Kašmiru 2019. i 2020. godine.
Iako su vlasti nakon svake tragedije obećavale reforme, kontaminirani sirupi se redovno vraćaju na tržište, što ukazuje na duboku krizu u sistemu kontrole ljekova. Stručnjaci tvrde da indijsko tržište ljekova pati od slabog nadzora, korupcije i neujednačene kontrole nad stotinama manjih proizvođača koji sirupe prodaju bez odobrenja, često i bez recepta.
Nakon posljednjih smrti, Ministarstvo zdravstva Indije apelovalo je na „racionalnu upotrebu“ ljekova protiv kašlja, zaplijenilo sporne uzorke, obustavilo prodaju i pokrenulo istragu.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da problem nije samo u prepisivanju, nego u samom sistemu. Indijsko tržište sirupa protiv kašlja, procijenjeno na 262,5 miliona dolara u 2024. godini, očekuje se da će do 2035. narasti na 743 miliona dolara – što, prema analitičarima, ukazuje na duboku zavisnost zemlje od ovih ljekova koji često više štete nego koriste.
Sirupi protiv kašlja, koji se obično reklamiraju kao brza pomoć kod upornog kašlja, sadrže mješavinu antihistaminika, dekongestiva i ekspektoranata, a njihova stvarna efikasnost je upitna. Većina dječijih kašljeva prolazi sama od sebe u roku od nekoliko dana, tvrde pedijatri.
- Ne prepisujem sirupe osim ako dijete ne može da spava zbog jakog kašlja. U tim slučajevima dajem blagi sirup isključivo radi olakšanja, a ne liječenja - kaže dr Radžaram D. Kare, pedijatar iz Mumbaja.
Uprkos tome, sirupi se i dalje masovno koriste, posebno u ruralnim dijelovima Indije gdje do 75 odsto primarne zdravstvene zaštite pružaju neregistrovani „seoski medicinski praktikanti“, često bez formalne medicinske obuke. U takvim sredinama, sirup protiv kašlja često je jedini „lijek“ koji je dostupan.
- Ljudi u manjim gradovima i selima često vjeruju lokalnim prodavcima ljekova koji nemaju nikakvu farmaceutsku kvalifikaciju. Kvalitet ljekova u tim područjima je višestruko lošiji nego u većim gradovima - upozorava Dineš Takur, bivši farmaceutski stručnjak i sadašnji istraživač javnog zdravstva.
Dodatni problem predstavljaju nestrpljivi roditelji i nedovoljna edukacija ljekara. „Vidio sam čak i pedijatre sa specijalizacijom koji propisuju ambroksol sirup djeci mlađoj od dvije godine, iako ga oni ne mogu iskašljati, pa može dovesti do upale pluća“, kaže dr Kafil Kan iz Utar Pradeša.
Stručnjaci upozoravaju da Indiji hitno treba jasna politika o upotrebi sirupa protiv kašlja i nacionalna kampanja edukacije ljekara i roditelja.
- U pitanju su životi djece“, kaže jedan od doktora iz Madja Pradeša koji je prepisivao smrtonosni sirup, pravdajući se riječima: „Taj sirup prepisujem već petnaest godina.“

Više djece umrlo zbog sirupa za kašalj u Indiji, vlasti apeluju na "racionalnu upotrebu"

Federalna uprava za vazduhoplovstvo (FAA) Sjedinjenih Država upozorila je putnike da će mnogi letovi kasniti zbog nedostatka osoblja u kontroli avio-saobraćaja, a najviše su pogođeni aerodromi u Nešvilu i Čikagu.
Problemi s nedostatkom osoblja u američkoj kontroli vazdušnog saobraćaja nastavili su se drugi dan zaredom, što je prouzrokovalo kašnjenja letova na brojnim aerodromima širom Amerike, objavila je Federalna uprava za zrakoplovstvo (FAA).
Zbog djelimične obustave rada savezne vlade, mnogi kontrolori leta i dalje rade bez plate, što dodatno pogoršava situaciju, javlja Rojters.
U Nešvilu je toliko kontrolora ostalo kod kuće da se objekat, koji vodi avione pri slijetanju i polijetanju sa aerodroma, zatvara, objavio je SiEnEN (CNN).
Sada, sedmog dana zatvaranja vlade, isti scenario je u kancelarijama FAA širom zemlje, sa efektima talasa koji pogađaju letove skoro svuda.
Aerodromi Hjuston, Njuark i Las Vegas nemaju dovoljno kontrolora, zajedno sa objektima koji opslužuju avione u oblastima Bostona, Atlante, Filadelfije i Dalasa, navodi se u operativnim planovima FAA.
Očekuje se da će dva glavna aerodroma u Hjustonu, Hobi i Interkontinentalni aerodrom Džordž Buš, imati kašnjenja u letovima zbog nedostatka osoblja
Oko 13.000 kontrolora i oko 50.000 službenika Uprave za bezbjednost saobraćaja moraju da nastave svoj posao i tokom obustave rada vlade, iako trenutno ne primaju platu. Očekuje se da će kontrolori dobiti dio plate 14. oktobra za posao obavljen prije početka obustave, javio je Rojters
Ministar saobraćaja Šon Dafi izjavio je u ponedjeljak da je registrovan blagi porast broja bolovanja među kontrolorima leta i da je broj osoblja u nekim područjima smanjen za 50 posto.
- Ako nemamo dovoljno kontrolora, usporićemo saobraćaj kako bismo osigurali bezbjednost u vazdušnom prostoru - rekao je Dafi.

Širom SAD kasne letovi zbog nedovoljnog broja kontrolora leta

Grupa plovila koja je pokušavala dostaviti pomoć ratom razoranoj Pojasu Gaze presrele su u srijedu izraelske snage u međunarodnim vodama, izvijestila je koalicija koja je organizovala flotilu, što je drugi takav incident u protekloj sedmici.
Koalicija "Freedom Flotilla" (FFC) je međunarodna mreža propalestinskih aktivističkih grupa koja organizuje civilne pomorske misije s ciljem probijanja izraelske blokade Gaze i dostavljanja humanitarne pomoći Palestincima na toj teritoriji, prenosi AFP.
Izraelsko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je na mreži X da su brodovi i putnici flotile sigurni, da su prevezeni u izraelsku luku i da se ubrzo očekuje njihova deportacija.
- Još jedan uzaludan pokušaj da se probije zakonita pomorska blokada i uđe u borbenu zonu završio je bezuspješno -navodi se u saopštenju ministarstva.
Ovaj incident je drugi takav događaj u posljednjih nekoliko dana, nakon što je Izrael presreo oko 40 plovila i zadržao više od 450 aktivista flotile s pomoći pod nazivom "Global Sumud Flotilla", koja je takođe pokušavala dostaviti pomoć Gazi.
FFC je naveo da su izraelske snage "oteli humanitarnu flotilu", dodajući da su "brodovi ilegalno presretnuti... Učesnici – humanitarni radnici, ljekari i novinari iz cijelog svijeta – odvedeni su protiv svoje volje i drže se u nepoznatim uslovima".
- Izraelska vojska nema pravnu nadležnost u međunarodnim vodama. Naša flotila ne predstavlja nikakvu prijetnju - dodaje se. 
Brodovi su prevozili pomoć u vrijednosti većoj od 110.000 dolara, uključujući lijekove, respiratornu opremu i prehrambene namirnice namijenjene bolnicama u Gazi koje gladuju, navedeno je na Instagram profilu flotile.
Vlasti u Gazi navode da je oko 67.000 ljudi ubijeno, a palestinska teritorija razorena izraelskim napadima od napada palestinskog pokreta Hamas 7. oktobra 2023. godine, podsjeća AFP.
Izrael navodi da je u Hamasovom napadu ubijeno 1.200 ljudi, a 251 osoba odvedena u Gazu kao talac.
SAD i EU su Hamas označili kao terorističku organizaciju.

Flotila s pomoći za Gazu kaže da su izraelske snage presrele njene brodove

Rast cijena utiče negativno na životni standard i dovodi do pada kupovne moći - ocijenio je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Milika Mirković iz Instituta za strateške studije i projekcije.
Komentarišući nedavno objavljene podatke o sindikalnoj potrošačkoj korpi, koja iznosi više od 2.000 eura, navodi da bilježi rast blizu četiri odsto u poređenju sa podacima iz prošle godine.
- Život je poskupio i skoro četiri odsto je više novca potrebno porodici da kupi istu količinu dobara i usluga koje je kupovala prošle godine. To je nešto više od dvije prosječne zarade u zemlji - istakao je Mirković.
Na povećanje, prema njegovim riječima, dominantno utiču ekonomski programi i fiskalne mjere u zemlji, uvozna zavisnost, izmjena poreske politike i povećanje javne potrošnje.
- Crna Gora je uvozno zavisna, jer je uvoz osam puta veći nego izvoz, odnosno pokrivenost uvoza izvozom prema posljednjim podacima za prvih osam mjeseci je blizu 13 odsto. Svaka kretanja na tržištima sa kojih kupujemo dobra i usluge se prelivaju i odražavaju na domaće tržište i na taj način i na trendove cijena -- objasnio je Mirković.&nbsp;
Podsjeća da je rast inflacije u Crnoj Gori u najvećoj mjeri rezultat ekonomske politike koja se vodi.&nbsp;
- Izmjena poreske politike, samim tim povećanje javne potrošnje, povećanje fiskalnih opterećenja, što se odrazilo i na kretanje cijena. Ako se pogleda inflacija po određenim proizvodima, odnosno grupama proizvoda, samo za posljednji period može se vidjeti da je na inflaciju uticao rast cijena onih proizvoda i usluga koji nijesu iz uvoza. Na primjer, skoro 17 odsto je porasla renta za stanovanje u proteklih osam mjeseci ove godine u odnosu na isti period prethodne godine. Snabdijevanje vodom i ostale usluge vezane za stan su više od 20 odsto, održavanje i popravka stanova i slično - zaključio je Mirković.

Mirković: Rast cijena negativno utiče na životni standard i nedostatak ekonomske stabilnosti porodice

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi Novica Vuković, biće PES-ov bot Tarik Turković, saznaje Portal ETV.
On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi Bojanu Bošković, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu Maida Gorčević.
Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade Milojka Spajića. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.
Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) &nbsp;Predrag Bošković pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.
Ovu odluku donio je sudija za istragu Goran Šćepanović.
Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Mihailo Volkov kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.
- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.
Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.
- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.
Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.
U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.

Bošković pušten da se brani sa slobode

Udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, potpomognuta Demokratama. Ovim riječima, urednica Istraživačke redakcije Portala ETV, Kaćuša Krsmanović u sinoćnoj emisiji "Na kraju dana" okarakterisala je posljednja hapšenja i targetiranje slobodnih i nezavnisnih medija na način da ih biznismen Aleksandar Mijajlović navodno uređuje.
- Najvažnije u ovoj priči je ono što je objavio koncern Vijesti. Ovo je udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, SDT-a i SPO, potpomognuta Demokratama. Jer pogledajte u uratku u Vijestima, to je rječnik Borisa Bogdanovića, glasnogovornika i ideologa Demokrata. To je jedna bolesna, opasna konstrukcija - istakla je Krsmanović.
Podsjetimo, iako je postupak tajan i obavezuje sve strane, ali i medije da ne iznose bilo kakve podatke, koncern Vijesti je nonšalantno, bez ikakvih posljedice, objavio navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
U medijima se potcrtavaju i rodbinske veze privedenih u akciji SDT-a i SPO, biznismena Aleksandra Mijajlovića i tužiteljke Andrijane Nastić, za šta Krsmanović smatra da je pokušaj diskreditacije tužiteljke.&nbsp;
- To je zbog naroda. Da se pojača taj utisak - &nbsp;zamislite sad gospodin Mijajlović, taj svemoćni i jedna tužiteljka. Ali, ne bilo koja tužiteljka, ono što je ključ to je tužiteljka koja je postupala u dva masovna zločina u Crnoj Gori. Ta tužiteljka nije postupala u oba ta predmeta tako što je rekla - &nbsp;idem ja, nego je spletom okolnosti ona bila dežurna tog dana. Znači pukim slučajem se našla, ni kriva ni duna, &nbsp;u dva velika predmeta. I treba je povezati sa Mijajlovićem, koji navodno uređuje slobodne i nezavisne crnogorske medije. Treba je diskreditovati - poručila je urednica Portala ETV.
Prema njenim riječima, razlog za diskreditaciju Nastić krije se u naumu da se ona isključi iz slučajeva masakra na Cetinju.&nbsp;
- Gospodin Spajić prije 15ak, 20 dana konačno je primio porodice žrtava cetinjskih masakara. Zar nije indikativno da upravo u trenutku kada treba da se dogodi odgovor Spajića tim familijama, jer im je on obećao skoriji odgovor, vi krećete &nbsp;u ovu akciju i tužiteljku koja je postupala u oba slučaja povezujete sa tim "strašnim" Mijajlovićem, uvezuju ga kao čovjeka koji je na čelu crnogorskim medija, uređuje ih. On ima svoje pipke u tužilačkoj organizaciji preko strica. U Crnoj Gori brat i sestra od strica, u našim tradicionalnim okvirima je rod rođeni. I onda na taj način treba diskreditovati tužiteljku i isključiti je iz oba slučaja - kazala je Krsmanović i dodala da pretpostavlja da će se to desiti sada kada je terete da je "odavala tajne informacije svom bratu od strica i na taj način urušavala bezbjednosni sistem Crne Gore".
Smatra da je vrlo indikativno zašto tužiteljku Nastić žele da isključe.
- Mislim da treba svima da nam je jasno zašto žele da je isključe. Zato što tužiteljka Nastić, vjerovatno raspolaže nekim podacima, za koje oni ne žele da dođu do javnosti ili je tražila neke podatke, vještačenja, za koja su oni svjesni što će da proizvedu i koji rezultat i nije poželjno da ona bude u posjedu tih informacija. I onda je isključite iz tog predmeta &nbsp;i angažujte podobnog tužioca po volji Novovića, Šukovića, Demokrata, crkv.e. I vi ste zatvorili priču o ta dva masakra na Cetinju. Potpuno sam sigurna da ovaj tajming nije nimali slučajan - ocijenila je Krsmanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: gorana-grgic

Grgić: Dok god u Beogradu postoji interes, u Crnoj Gori će igrati na kartu identiteta

Više djece umrlo zbog sirupa za kašalj u Indiji, vlasti apeluju na "racionalnu upotrebu"

Širom SAD kasne letovi zbog nedovoljnog broja kontrolora leta

Flotila s pomoći za Gazu kaže da su izraelske snage presrele njene brodove

Mirković: Rast cijena negativno utiče na životni standard i nedostatak ekonomske stabilnosti porodice

PRATITE TVe UŽIVO