Princ Nikola Petrović Njegoš izjavio je kako smatra da bi „bilo pametno“ da Crna Gora vrati Malteškom redu ikonu Bogorodice Filermose, ali da ona ostane u Crnoj Gori i da se otvori ambasada ili kuća Malteškog reda s kapelom gdje će biti ta ikona.
On je na Hrvatskoj radio-televiziji gostovao u emisiji „Romano Bolković – 1 na 1“, a taj novinar ga je pitao postoji li mogućnost da se relikvija vrati Malteškom redu.
Ikona Bogorodice Filermose nalazi se u Plavoj kapeli, u posebno uređenom prostoru u Narodnom muzeju na Cetinju. 
U posljednje vrijeme reaktualizovano je pitanje izmještenja ikone iz Narodnog muzeja, da li je treba ostaviti na mjestu na kojem je sada, ili je predati Mitropoliji crnogorsko-primorskoj, ili eventualno napraviti posebno svetilište za nju. U tom kontekstu zanimljiva je i ova izjava princa Nikole, da je treba vratiti Malteškom redu, ali fizički zadržati u Crnoj Gori.
- U Crnoj Gori smo veoma ponosni što je, na kraju nevjerovatnog puta te ikone, ona stigla u Crnu Goru. Bila je to sasvim igra slučaja i ona je sad tamo. Poruka te ikone je poruka bratstva. Ta ikona je svetinja katolicima i pravoslavcima. Ona je na svome mjestu u Crnoj Gori, ali ona nama ne pripada, pripada Malteškom redu. Smatram da bi bilo pametno da Crna Gora vrati ikonu Malteškom redu, ali da ona ostane u Crnoj Gori i da se otvori ambasada ili kuća Malteškog reda s kapelom gdje će biti ta ikona. Smatram da bi bilo dobro da Crna Gora ima taj odnos s Malteškim redom. Malteški red je mali svemir, on je koristan, solidaran i bratski i mogao bi pomoći Crnoj Gori na području zdravstva i drugdje, time bi dobile obje strane- rekao je princ u emisiji.
Princ je u emisiji na HRT-u govorio i o drugim temama, prije svega posebnosti crnogorske istorije. 
- Crnogorce je podijelila crnogorska istorija. Ona pravi podjelu u mišljenjima, ali nas i spaja jer to je naša istorija- kazao je princ.
On je istakao da se istorija i prošlost često razjedinjuju, a da bi budućnost trebalo da ujedinjuje.
- Danas je sve jasno. Crna Gora je stekla svoju nezavisnost i ima slobodan izbor. Smatram da svi mi volimo svoju zemlju. Crnogorci su podijeljeni zbog pitanja između Srbije i Crne Gore, ali ipak vole svoju zemlju- rekao je princ Petrović Njegoš, prenosi HRT.
Dodao je da voljeti svoju zemlju znači da iznad političkih slogana ili grbova se voli stvarnost svoje zemlje.
- A što je stvarnost zemlje? Njene planine, rijeke, šume, životinje koje ondje žive, ljudi. Voljeti svoju zemlju znači voljeti sve to. Jedini način da damo pozitivnu energiju svemu tomu jeste ova zamisao o ekološkoj državi. Danas prava borba nije borba iz prošlosti, nego borba sjutrašnjice, borba protiv klimatskih promjena. Smatram da je ovaj projekt ekološke države nešto što bi moglo ujediniti Crnogorce i što bi im moglo biti na ponos, što bi im moglo pomoći- poručio je princ.
Osvrnuo se i na druga pitanja i činjenicu da je Crna Gora proglašena za ekološku državu, ali da se to u praksi ne vidi toliko. Smatra kako je lakše maloj zemlji sa 600.000 stanovnika sprovesti ekološku tranziciju, nego velikoj zemlji kao što je Francuska, a kamoli SAD-u.
- Crna Gora bi mogla postati mala laboratorija za ekološku tranziciju. I to je najbolji način ulaska u Evropu. I najbolji način da ponovno ubrzamo Crnu Goru i da ona postane ponosna napretkom u tome području. Zato uz pomoć Fondacije pošto-poto pokušavam da se te nove tehnologije ukorijene u Crnoj Gori- pojasnio je princ Nikola. 
Istakao je da Crna Gora ne može rješavati probleme iz prošlosti i razmirice iz prošlosti, nego mora raditi za svoju djecu, a ne za svoje pretke.
- Naši preci su u svojim grobovima. Moramo gledati što ćemo ostaviti svojoj djeci. To je nešto u što nastojim uvjeriti svoje sunarodnjake - da je to poželjan i trajni projekt koji može postaviti Crnu Goru u prve redove u borbi protiv klimatskih promjena. Znam, dug je to put. Kao što je moj otac rekao da se pješice popnem na Lovćen. Nije to mala staza, nego petosatni hod dok se ne popnete na vrh. Želim da moji sunarodnici idu pješke- zaključio je princ Nikola.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Princ Nikola: Pametno bi bilo vratiti Filermosu Malteškom redu, ali da bude izložena u ambasadi ili kući Malteškog reda u Crnoj Gori

Ikona Bogorodice Filermose, hrišćanska svetinja od neprocjenjive vrijednosti, spletom nevjerovatnih istorijskih okolnosti svoje viševjekovno putovanje završila je u Crnoj Gori, gdje se nalazi od 1941. godine. Već dvadeset godina izložena je u posebno namijenjenoj i njoj prilagođenoj Plavoj kapeli, u Narodnom muzeju Crne Gore na Cetinju. Međutim, kontroverze oko toga kome ikona pripada, u kakvom prostoru treba da bude čuvana i gdje, traju taman koliko i njen boravak u Narodnom muzeju. Pitanje vlasništva nad ikonom Filermosom, iako zakonski određeno, očigledno nije zaključena priča, a potez predsjednika Skupštine Crne Gore, Andrije Mandića, krajem prošle godine, to je još jednom potvrdio. Naime, prilikom nedavne posjete predsjednika parlamenta Malte, Anđela Feruđe, Skupštini Crne Gore, Mandić mu je poklonio reprodukciju ikone, koja za Maltu ima poseban istorijski i duhovni značaj, uz komentar da bi ta svetinja trebalo da se ponovo sjedini sa desnicom Svetog Jovana Krstitelja i česticom Časnog krsta u Cetinjskom manastiru. U prevodu - da bude predata Mitropoliji crnogorsko-primorskoj. Valja podsjetiti da ovo nije prvi put da se Mandić miješa u muzejsko- kustoske poslove, nakon što je krajem oktobra prošle godine uklonio crnogorsku zastavu iz hola Skupštine, a postavio sliku Petra Lubarde. Tom prilikom predsjednik Parlamenta je kazao kako navodno želi da zaštiti zastavu tako što će je skloniti, ali je postavio sliku Lubarde (kojoj nije znao ni naziv) da bez ikakve zaštite bude prepuštena prolaznicima u holu da je okrznu svaki put kada prođu. Očigledno je da Mandiću tada pitanje zaštite i prezervacije umjetničkih djela nije bilo u sferi interesa, kao što mu nije bilo ni kad je predložio izmještanje ikone Bogorodice Filermose iz Narodnog muzeja. Međutim, da ništa kod Mandićevih izjava nije slučajno, pa tako ni ova o čuvenoj ikoni, pokazuje i to da je nešto prije njegovog komentara, u oktobru, mitropolit Joanikije prilikom služenja liturgije u Cetinjskom manastiru rekao da su „'vlasti iz sebičnih interesa odvojili ikonu Bogorodice Filermose od ostalih svetinja iz Cetinjskog manastira“. Poziv mitropolita Joanikija da se tri svetinje „objedine“ u Cetinjskom manastiru signal je ponovnog pokretanja pitanja vlasništva i posjeda nad ikonom Bogorodice Filermose.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241025161040_aac2e32c290be15aa1b6449c3bde33d6269216c98cdaf993d73529655b880785.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241025161040_aac2e32c290be15aa1b6449c3bde33d6269216c98cdaf993d73529655b880785" data-rendition-name="original" width="1080" height="675" loading="lazy" alt="Joanikije u Cetinjskom manastiru"><figcaption>SMETA MU ŠTO JE FILERMOSA U MUZEJU: Joanikije u Cetinjskom manastiru(Photo: MCP)</figcaption></figure>  Uzimajući u obzir to da je Crna Gora i dalje, makar deklarativno, sekularna država u kojoj su svjetovna i duhovna vlast odvojene kategorije, pitanje je u kom kontekstu je Andrija Mandić pozvao da ikona bude iznijeta iz Narodnog muzeja i predata Mitropoliji. Razumljivo bi bilo da je to učinio kao privatno lice, ali svakako je problematično ako to izgovara kao predsjednik Skupštine i to prilikom posjete jednog evropskog zvaničnika. <h2>Ikona Bogorodice Filermose u postavci Narodnog muzeja</h2> Narodni muzej Crne Gore postao je držalac ikone aktom Vlade Crne Gore, odnosno Republičke komisije za vjerska pitanja od 20. januara 1978. godine, kojim je ikona Filermosa predata ovoj instituciji na čuvanje, zaštitu i održavanje. Kako su Portalu ETV kazali iz ove institucije, ikona je od 2002. godine izložena u posebno uređenom prostoru Plave kapele u okviru postavke Umjetničkog muzeja u Vladinom domu. Čuva se po svim muzeološkim standardima, a protekle godine su izvršeni radovi na rekonstrukciji kapele što je podiglo uslove njenog čuvanja na viši novo. Njena restauracija za sada nije planirana.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250114180152_c5a495e301236e2fdfcc316f282900f0f01704a4b0f0a8147a2acb48806abc1f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250114180152_c5a495e301236e2fdfcc316f282900f0f01704a4b0f0a8147a2acb48806abc1f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Filermosa u Narodnom muzeju"><figcaption>Filermosa u postavci Narodnog muzeja(Photo: Narodni muzej Crme Gore)</figcaption></figure>  Kako procjenjuju iz NMCG, ikonu godišnje posjeti (ne računajući godinu Covid19 pandemije) između sedam i osam hiljada posjetilaca. Rješenjem iz 2012. godine, ikoni Bogorodice Filermose određen je status kulturnog dobra od nacionalnog značaja. Kako je predviđeno Zakonom o zaštiti kulturne baštine, a potvrđeno u Elaboratu koji se na nju odnosi, status ikone je takav da pored duhovne, za državu ima izuzetan društveni i istorijski značaj, univerzalnu kulturnu i veliku umjetničku vrijednost, te da je jedinstveni primjerak stvaralaštva svog vremena, a može biti nominovano za upis na Listu svjetske baštine. Čudi onda zašto, umjesto da se razmišlja u ovom pravcu- dodatne valorizacije Ikone Filermose i njenog pozicioniranja u rang svjetske baštine, kojoj ona nesumnjivo pripada, a što bi na kraju krajeva imponovalo i državi, se ponovo potežu inicijative koje bi eventualno dovele do oduzimanja ikone od države Crne Gore, njenog izmiještanja iz Narodnog muzeja, oduzimanja statusa kulturnog dobra i mogućnosti da se kulturno i turistički adekvatno valorizuje kao neprocjenjiva vrijednost za Crnu Goru i njene građane. Direktor Narodnog muzeja, Jakša Ćalasan, potvrdio nam je da na adresu ove institucije do sada nijesu pristigle nikakve zvanične inicijative da se ikona izmjesti. Kolekcije ikona i ikonografske zbirke mogu se naći u gotovo svim muzejima- lokalnim i svjetskim. Takve mogu se naći i u Beogradu, Firenci, Petrogradu, Atini. To nije ništa neobično i ne umanjuje duhovni značaj i smisao ikone, ali istice njenu umjetničku, kulturnu i estetsku vrijednost. I Narodni muzej Crne Gore posjeduje kolekciju ikona i religioznog slikarstva. - Religiozno slikarstvo u fondu Umjetničkog muzeja zastupljeno je djelima koja pripadaju zbirkama ikona i kopija fresaka, radovima barokonog slikara iz Boke Kotorske Tripa Kokolje i poznatog venecijanskog slikara setećenta Đovanija Batiste Pitonija. Značajan segment kulturno-istorijskog nasljeđa Crne Gore koje se čuva u Narodnom muzeju Crne Gore predstavljaju ikone i kopije fresaka, kao muzejski predmeti izuzetne istorijske, sakralne i umjetničke vrijednosti. Zbirka ikona, iako skromna po obimu, predstavlja najreprezentativniju muzejsku cjelinu ovog profila u Crnoj Gori, a karakterišu je djela raznovrsnih stilskih i ikonografskih osobenosti i različitog porijekla. Ikone i kopije fresaka imaju status kulturnih dobara Crne Gore od nacionalnog značaja. Za crnogorsku istoriju umjetnosti značajna su djela domaćih majstora, prije svega Bokokotorske slikarske škole Dimitrijević-Rafailović, koja je kroz više generacija, od 60-ih godina XVII do 60-ih godina XIX vijeka, izradila preko hiljadu ikona i ikonostasa na području Crne Gore, Hercegovine, Srbije i Hrvatske - pojasnio je za Portal ETV direktor Narodnog muzeja Jakša Ćalasan. Iz NMCG dodaju i da je ikona Bogorodice Filermose nesumnjivo najvrijednija u ovoj kolekciji, te da ovaj muzej, kao krovna muzejska institucija u Crnoj Gori, omogućava najbolje uslove za njeno čuvanje i izlaganje. <blockquote>Svoditi je samo na ikonu, i vezati je isključivo za Sprsku pravoslavnu crkvu sa kojom ona istorijski i kulturološki ima malo veze, može samo neko neupućen ili namjerno zlonamjeran. Ikona Filermosa je i katolička i pravoslavna, i svjetska i malteška. I crnogorska.</blockquote> <h2></h2> <h2>Dug put do Crne Gore</h2> Istorijski put ikone koji ju je naposlijetku doveo do Crne Gore izuzetno je zanimljiv. Prema legendi, lik Bogorodice je naslikao Jevanđelista Luka u I vijeku, mada prvi dokumentovani izvori datiraju s kraja XIV vijeka, i njeno porijeklo smještaju najverovatnije u VII ili VIII vijek. Ikona je rađena u vizantijskom rukopisu. Ikona Bogorodice neraskidivo je istorijski vezana za red vitezova Jovanovaca (hospitalaca) i krstaške ratove. Nakon pada Jerusalima u XII vijeku, oni su je prenijeli na Rodos gdje je čuvana u mjesnoj crkvi u selu Filermos. Otuda i naziv-Filermosa. Padom Rodosa pod otomasku vlast, vitezovi Jovanovci prelaze na Maltu i od tada se nazivaju malteškim vitezovima. Ikona Bogordice Filermose, zajedno sa dvije druge relikvije- Česticom Časnog Krsta i rukom Svetog Jovana Krstitelja, prenijeta je na Maltu gdje su je vitezovi slavili kao svoju zaštitnicu. U novim ratnim vrtlozima, ovaj put izazvanim Napoleonovim osvajanjima, malteški vitezovi zajedno sa svojim svetinjama utočište nalaze u Carskoj Rusiji, a u znak zahvalnosti ruskom caru Pavlu I Romanovu predaju sve tri relikvije na čuvanje. Za vrijeme boravka u Rusiji, ikona je ukrašena bogatim zlatnim ramom i dragim kamenjem, a u njenu čast priređivane su brojne svetkovine. U vrijeme Oktobarske revolucije i pada Romanovih, majka posljednjeg ruskog cara Nikolaja II, Marija Fjodorovna, prenijela ju je u Kopenhagen i predala Ruskoj pravoslavnoj crkvi, da bi poslije nekoliko godina ikona stigla i do Berlina odakle je, naposlijetku stigla u Jugoslaviju. Data je na čuvanje Karađorđevićima u Beogradu. Kada je počeo Drugi svjetski rat u Jugoslaviji, kraljevska porodica se evakuisala iz zemlje avionom sa Kapinog polja kraj Nikšića. Prethodno su sve tri relikvije ostavili u obližnjem manastiru Ostrog. Iz manastira su je nove komunističke vlasti prenijele u Državni trezor, da bi konačno 1978. godine odlukom tadašnjih vlasti ikona Bogorodice Filermose završila svoje dugo putovanje u Narodnom muzeju Crne Gore, a Čestica Časnog Krsta i ruka Svetog Jovana Krstitelja predate su Cetinjskom manastiru.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250114180156_84450bd5de74923dd8c273e02c0c912082d2341074452a8ae3f596cf2915029d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250114180156_84450bd5de74923dd8c273e02c0c912082d2341074452a8ae3f596cf2915029d" data-rendition-name="original" width="1200" height="1522" loading="lazy" alt="Filermosa"><figcaption>Ikona Bogorodice Filermose(Photo: Narodni muzej Crne Gore)</figcaption></figure>  <h2>Različite ideje o izmještanju ikone</h2> Valja podsjetiti da nije Mitropolija bila jedina sa idejom da se ikona izmjesti iz Muzeja. Polazeći od ideje da se za Ikonu napravi prostor koji bi postao mjesto hodočašća i vjerskog turizma, prethodne državne i lokalne cetinjske vlasti bile su na korak od ostvarenja skupocjenog projekta da se ikona Filermosa izmjesti u pećinu iznad Cetinjskog manastira. Od ove ideje se naposlijetku odustalo, nakon što je kritikovana sa više aspekata- struka je kritikovala da na predviđenom mjestu nema dovoljno prostora za sve objekte koji bi pratili jednu turističku lokaciju, niti bi ikona bila u adekvatnim uslovima. Kritkovana je takođe ideja da se iznad crnogorske svetinje- Cetinjskog manastira i moštiju Svetog Petra Cetinjskog dodaje bilo šta, a kamoli novo svetilište. Tada je Mitropolija na čelu sa mitropolitom Amfilohijem sugerisala mogućnost izgradnje, u saradnji sa Vladom Crne Gore, zavjetnog hrama na Cetinju u kojem bi bile smještene sve tri relikvije. Dio crnogorskih stručnjaka za kulturnu baštinu predlagao je izgradnju duhovnog objekta kojim ne bi rukovodila nijedna crkva, već bi pripadao svim vjernicima, bili pravoslavni ili katolici, kao što je i ikona pripadala svim vjernicima. Zaista, ikona Bogorodice Filermose, nastala davno prije podjele hrišćanstva, pripada svim vjernicima, kao i onima koji cijene umjetnost i kulturu. Filermosa je milenijumski svjedok našeg svijeta, civilizacijsko, istorijsko, kulturno i umjetničko blago. Svoditi je samo na ikonu, i vezati je isključivo za Sprsku pravoslavnu crkvu sa kojom ona istorijski i kulturološki ima malo veze, može samo neko neupućen ili namjerno zlonamjeran. Ikona Filermosa je i katolička i pravoslavna, i svjetska i malteška. I crnogorska. Crna Gora mora konačno razumjeti kolika je privilegija što je neobičnim istorijskim putevima ona dospjela baš kod nas i valorizovati je na pravi način, kroz promociju i očuvanje svog kulturno-istorijskog nasljeđa na najbolji način, a Narodni muzej, kao krovna institucija kulture jedne države, svakako da je prava adresa za to.

Božena Miljić

500x500

1250x600

1084x550

Kuda ide Filermosa?

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić je, na kraju radnog dijela zvanične posjete predsjednika parlamenta Malte Anđela Feruđe, poklonio kolegi reprodukciju svjetski poznate ikone Bogorodice Filermose, jedne od tri najpoštovanije hrišćanske svetinje.
Ikonu Bogorodica Filermosa, prema legendi, naslikao je Sveti apostol i jevanđelista Luka. Njen istorijski put može se pratiti od 1395. godine kada je donešena na ostrvo Rodos i smještena u crkvu na brdu Filermos, po kojem je dobila ime. Kroz svoju dugu istoriju prenešena je u Italiju u 16. vijeku, zatim u Nicu, da bi je Malteški vitezovi sa španskim kraljem Karlom V napravili dogovor oko njenog novog sjedišta na Malti.
- Prilikom Napoleonskih kampanja među kojima je pokorio i Maltu, vitezovi ikonu prenose u Rusiju 1799. godine gdje će ona biti sve do oktobarske revolucije. Uslijed revolucije, ikona se ponovo prenosi ovog puta u Kopenhagen, zatim u Berlin. Predvidjevši dešavanja u Njemačkoj, 1932. godine ikona se zajedno sa desnicom Sv. Jovana Krstitelja i česticama Časnog krsta Gospodnjeg odnosi u Kraljevinu Jugoslaviju njenom viteškom kralju Aleksandru I Karađorđeviću. Sa nadolazećom okupacijom 1941. godine, pomenute svetinje se tajno čuvaju u Ostroškoj svetinji sve do 1978. kada su desna ruka Svetoga Jovana i čestice Časnog krsta vraćeni Mitropoliji crnogorsko-primorskoj tj. riznici Cetinjskog manastira, a čudotvorna ikona Bogorodice Filermose, predata od strane Vjerske komisije – Narodnom muzeju Crne Gore, na Cetinju, na čuvanje, gdje je pod misterioznim okolnostima nestao njen najvredniji dragulj - navedeno je u saopštenju Skupštine Crne Gore.
Uzevši u obzir njenu veliku istoriju i važnost za cijelo hrišćanstvo, Mandić je, kako kažu u Skupštini, istakao da bi ova svetinja "trebalo da se ponovo sjedini sa desnicom Svetog Jovana Krstitelja i česticama Časnog krsta u Cetinjskom manastiru, kako bi svoje mjesto našla uz ćivot Svetog Petra Cetinjskog".&nbsp;
- Ova ikona predstavlja ne samo neprocjenjivo kulturno i vjersko blago za Crnu Goru, već i vjekovnu vezu između naše zemlje i Republike Malte - navedeno je u saopštenju.
Feruđa se zahvalio na ovom poklonu i naglasio da će ikona biti postavljena na posebno odabranom mjestu u Parlamentu Malte.

Mandić poklonio Feruđi ikonu Bogorodice Filermose: "Ova svetinja treba da bude uz ćivot Svetog Petra Cetinjskog"

Crnu Goru će danas zahvatiti nevrijeme praćeno pljuskovima, grmljavinom i jakim, ponegdje i olujnim vjetrom, a u pojedinim mjestima očekuju se obilne padavine i vremenske nepogode, upozorili su iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS). 
 
Kako su naveli, područje Crne Gore će biti pod uticajem ciklona koji će usloviti promjenu vremena i nestabilne vremenske prilike. 
 
- U južnim i centralnim predjelima, a naročito duž obale, u pojedinim mjestima očekuju se izraženiji i obilniji pljuskovi, umjerene ili obilne količine kiše - navodi se u saopštenju ZHMS. 
 
Takođe je, kako su naveli, moguć i buran razvoj grmljavinskih oblaka sa uslovima za lokalnu pojavu vremenskih nepogoda praćenih gradom. 
 
- Pored kiše, u zoni grmljavinskih oblaka, moguć je jak, na udare i olujni vjetar. Znatno manje padavina se očekuje na krajnjem sjeveru i sjeveroistoku zemlje - kazali su iz ZHMS. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar umjeren do jak, južni. 
 
Jutarnja temperatura od sedam do 17, a najviša dnevna od 12 do 23 stepena.

Moguće vremenske nepogode, pljusak uz jak vjetar

„Ohrabrujem ih da još jače krenu, odgovor će dobiti ubrzo“ – bila je poruka načelnika Regionalnog centra bezbjednosti Sjever Harisa Đurđevića upućena medijima i novinarima koji su ukazivali na rasulo u bezbjednosnom sektoru i čistke u policiji kroz fingirane disciplinske postupke. Te prijetnje, ali i klevete, Đurđević je izrekao prošle sedmice pred odbornicima u bjelopoljskom parlamentu.&nbsp; Televizija E i Portal ETV su od 4. marta objavili više priloga i tekstova o progonu policajaca koji se izjašnjavaju kao Crnogorci, a sve s ciljem da se u bezbjednosnom sektoru, na ključnim pozicijama, napravi partijska vojska lojalna Demokratama.&nbsp; Ukazivali smo na propuste u radu bezbjednosnog sektora kada je Aco Martinović na Cetinju 1. januara ubio 13 osoba, među kojima i dvoje djece. Izvještavali smo u kontinuitetu kada je zločinac Alija Balijagić, višestruki povratnik u izvršenju krivičnih djela i silovatelj, u bjelopoljskom selu ubio brata i sestru.&nbsp; Pisali smo i emitovali priloge i o bjekstvu Alije Kuča, optuženog za silovanje, koji je i ranije bio optuživan za isto krivično djelo. Podsjećali smo i podsjećaćemo na masakr na Medovini kada je stradalo 10 nedužnih osoba, među kojima i dvoje djece. Niko iz vrha bezbjednosnog sektora, ni tada ni 1. januara, nije ni pomislio da treba da podnese ostavku zbog dva najveća masakra u novijoj crnogorskoj istoriji.&nbsp; Očito su ove teme – a posebno slučajevi Balijagića i Kuča, koji su bili u njegovoj nadležnosti – razlog da načelnik Regionalnog centra bezbjednosti Sjever, istim vokabularom kao vrh Demokrata, posegne za prijetnjama, optužbama i targetiranjem medija.&nbsp; Nije pomenuo ni Portal ETV niti Televiziju E, ali iz njegovog obraćanja može se zaključiti čiji mu prilozi i tekstovi ne odgovaraju. <h2>UZORI U POLITIČKOM GOVORU</h2> Đurđević se, po ugledu na svoje formalne i neformalne pretpostavljene – potpredsjednika Vlade za bezbjednost Alekse Bečića, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i šefa Kluba poslanika i generalnog sekretara Demokrata Borisa Bogdanovića – obrušio na, kako je kazao, kvazi-medije, kojima su izvor informacija lažni profili na društvenim mrežama, a finansiraju se iz organizovanog kriminala – šverca cigareta, poručujući da su postupci u toku i da će neki biti pokrenuti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521060556_3bab528c77823f6f8a54d4adac65ce3efea3fb7b23aa318868f121f0b4ee9ced.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250521060556_3bab528c77823f6f8a54d4adac65ce3efea3fb7b23aa318868f121f0b4ee9ced" data-rendition-name="original" width="1921" height="844" loading="lazy" alt="Haris Đurđević"> <figcaption>Đurđević pred odbornicima u bjelopoljskom parlamentu</figcaption> </figure>  Očito je Đurđević zaboravio kodeks policijske etike, pa je, koristeći institucionalnu moć i poziciju, zaprijetio medijima postupcima – sve pod plaštom da su tendencioznim pisanjem „napadnute“ ključne figure bezbjednosnog sektora.&nbsp; Za promjenu, bilo bi dobro da se Đurđević rukovodi načelom istine – makar bi tako trebalo, i sa ljudskog i sa profesionalnog aspekta – jer izvori za priloge i tekstove Portala ETV i Televizije E nijesu sa lažnih profila, već od relevantnih izvora iz Ministarstva unutrašnjih poslova, Agencije za nacionalnu bezbjednost, od ljudi kojima je dosta maltretiranja, laži i podvala. Nijedna informacija nije demantovana, podaci su bili kristalno jasni i precizni.&nbsp; Ali, šta se krije iza nemuštog pokušaja Harisa Đurđevića da se bavi visokom politikom? Umjesto konkretnih poteza, i on – kao i njegovi partijski šefovi – samo obećava.&nbsp; Za promjenu, recimo, bilo bi dobro da Đurđević objasni svoje propuste u slučaju dvostrukog ubice Alije Balijagića. Bilo bi dobro i da objasni kako je Alija Kuč pobjegao iz Crne Gore.&nbsp; Načelnik je trebalo da odbornike upozna sa ostvarenim rezultatima, problemima u radu, analizom teških slučajeva koji su izazvali uznemirenje ne samo bjelopoljske, nego i cjelokupne crnogorske javnosti. Recimo, kako su policajci hapsili Balijagića u nekim prethodnim slučajevima. Je li to Alija Balijagić, danas stariji desetak godina, sada fizički spremniji, brži? Ili ima sofisticiranu opremu, mrežu jataka, natprirodne moći? Sudeći po reakciji policije pod komandom Đurđevića – jeste.&nbsp; Načelnik RCB Sjever, po uzoru na svoje pretpostavljene, a da bi prikrio svoju odgovornost, fokusirao se na medije – novinare – i održao politički govor prelazeći granice svojih ovlašćenja. Prema informacijama Portala ETV, više izvora iz policije ukazuje da je govor unaprijed pripremljen uz saglasnost vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića. Materijal je, zna se, izašao iz kuhinje ideologa Demokrata, kojega progone demoni prošlosti oličeni u tridesetogodišnjoj vladavini DPS-a, iz koje je, vjerovatno kao i sa fakulteta, izašao jedva živ.&nbsp; No, pitanje je – je li načelnik Đurđević zaboravio kodeks policijske etike ili svjesno ne želi da ga se pridržava da bi se „dodvorio“ svojim pretpostavljenima i tako produžio ostanak i sačuvao svoju fotelju, za koju se – po uzoru na šefove – grčevito bori. <h2>KODEKS SAMO NA PAPIRU&nbsp;</h2> Krenimo redom: Zakonom o unutrašnjim poslovima i Kodeksom policijske etike, u članu 13, zabranjeno je političko i ideološko djelovanje i istupanje, odnosno policijski službenik se obavezuje da bude neutralan – Đurđević za taj član nije mario, jer je iz njegovog „dobro pripremljenog govora“ jasno čiju politiku javno zastupa.&nbsp; Đurđević nije poštovao osnovna prava i slobode novinara i medija, što je zagarantovano međunarodnim konvencijama i Ustavom Crne Gore.&nbsp; Načelnik se oglušio i o član 9. Kodeksa policijske etike, kojim je definisano da je policijski službenik dužan da u svim nastupima i djelovanjima u kojima predstavlja policiju, iznosi stavove policije – nikako političke stavove.&nbsp; Ono što je očigledno jeste da se Đurđević u svom govoru nije kretao u granicama svojih ovlašćenja i nadležnosti policije, čime je narušio ugled institucije.&nbsp; Đurđević je diskriminisao i javno etiketirao dio medija koji ukazuju na slabosti i propuste u bezbjednosnom sektoru. U članu 5. Kodeksa policijske etike, policijski službenik se obavezuje na nediskriminaciju po više osnova, pa i po osnovu zabrane da bilo koga dovodi u neravnopravan položaj u ostvarivanju svojih prava i obaveza – a ovdje je riječ o pravima i obavezama novinara – niti da ih svojim djelovanjem stavi u neravnopravan položaj zato što pripadaju nekoj društvenoj grupi ili zbog bilo kojeg drugog ličnog svojstva, što se može odnositi i na istraživačko novinarstvo, novinare i medije...&nbsp; Rukovodilac organizacione jedinice je, po članu 16. Kodeksa policijske etike, dužan da ličnim ponašanjem daje primjer etičkog ponašanja drugim policijskim službenicima – a Đurđević je rukovodilac Regionalnog centra bezbjednosti Sjever.&nbsp; A o profesionalnosti načelnika Đurđevića da ne govorimo: iznositi za bilo koju osobu ili pravno lice da učestvuje u kriminalnim aktivnostima ili da se finansira iz kriminalnih aktivnosti – bez prethodno prikupljenih dokaza i sprovedenog krivičnog procesuiranja – neprofesionalno je i nezakonito.&nbsp; Sve i da policija radi i provjerava konkretna lica i njihov rad, policajac je dužan da te informacije ne iznosi u javnost, u cilju zaštite istrage, kako bi se obezbijedio postupak i prikupljanje dokaza.&nbsp; Jasno je da Đurđević nastupa sa pozicije sile i moći, koristeći službeni položaj, da mu je dalek kodeks – kako onaj ljudski, tako i policijski – jer treba izmjestiti fokus na medije i novinare i prikriti svoje nečinjenje u istragama Balijagić i Kuč.&nbsp; Postavlja se pitanje da li će Đurđević zbog ovoga biti pozvan na odgovornost, ili će svojim političkim govorom kupiti svoje političke mentore, kojima zakon i procedure nijesu u agendi djelovanja.&nbsp; Kao i njegovi šefovi, o onome o čemu treba da govori, šef Sjevera – ćuti.&nbsp; Jer, nakon što je Đurđević govorio u bjelopoljskom parlamentu, brat ubijenih Madžgalja, Velibor Madžgalj, kazao je za Dan da je ogorčen izjavom načelnika. Đurđević je izjavio da je 25. oktobra prošle godine dobio obavještenje da je protiv Balijagića primljena jedna prijava, ali da je internom kontrolom utvrđeno da su bile još dvije. Mnogo je pitanja koja je postavio Velibor Madžgalj – za sada nema reakcije rukovodioca bezbjednosnog sektora.&nbsp; Mi ćemo strpljivo čekati Đurđevićeve odgovore na ova pitanja. &nbsp; Ali i na ona o njegovoj imovini na Žabljaku.&nbsp; Samo nam trebaju odgovori – ako je Đurđević odgovoran čovjek, kao što samohvalisavo tvrdi.

Prijeteći medijima, Haris Đurđević zaboravio na policijski kodeks

Devetnaest godina je prošlo od onog 21. maja kada smo, listićem, zaokruženim „Da“ i s nadom odlučili da sami krojimo svoju sudbinu. Tog dana, Crna Gora je izabrala nezavisnost, ali i odgovornost. Mnogi smo tada vjerovali da ne biramo samo između zajedničke i samostalne države – već ii zmeđu prošlosti i budućnosti.
Danas, dok čestitamo Dan nezavisnosti svima koji su u tom trenutku izabrali dostojanstvo, ali i novim naraštajima, treba priznati da ovo slavlje nosi i izvjesnu nelagodu.&nbsp;
Crna Gora je prepoznala trenutak. Znali smo da razlaz sa Srbijom mora biti miran, demokratski, evropski. Imali smo priliku da budemo model u regionu - i na papiru to i jesmo bili. Ušli smo u Ujedinjene nacije, otvorili pregovore s EU, postali članica NATO-a. No, danas se možemo pitati i da li je ta forma ispunjena suštinom.
Devetnaest godina kasnije, imamo državu, ali i dalje čekamo da ona postane istinski servis građana. Imamo institucije, ali one prečesto liče na kulise - iza kojih vladaju partikularni interesi, poslušnost umjesto odgovornosti, i politika ličnih računa i obračuna. Pravosuđe, obrazovanje, kultura, zdravstvo, bezbjednosni sektor - sve su to oblasti u kojima nijesmo ni blizu onome što je sanjano 2006. godine.
Posebno je bolno što je vlast koja je predvodila proces obnove nezavisnosti - i imala puni legitimitet, povjerenje i istorijsku šansu - izabrala da umjesto društvene emancipacije gaji klijentelizam, te da umjesto kroz sistem obrazovanja utemelji vrijednosti na kojima je Crna Gora opstajala vjekovima i izgradi istinsko građansko društvo, koketira sa Crkvom Srbije.&nbsp;
Umjesto da utemelji istinku sekularnu, modernu, evropsku Crnu Goru, omogućeno je da se strukture koje su otvoreno radile protiv nezavisnosti ukorijene u obrazovanju, kulturi, odbrani... Danas, sa pozicija vlasti, upravo zahvaljujući tada osvojenim „prostorima“ Crkva Srbije i njeni politički sateliti djeluju kapilarno, razarajući društveno jedinstvo, urušavajući javni diskurs i potirući ideju crnogorske samobitnosti.
Imamo slobodu, ali mnogi i dalje ćute. Imamo zastavu, ali ona još ne grli sve jednako. Imamo građansku državu u Ustavu, ali u praksi živimo opštu klerikalizaciju i društvenu deevoluciju. Političke elite su se mijenjale, ali matrica i vlasti i opozicije - ko je s kim, a ne za što je - ostaje ista.&nbsp;
Ne treba, naravno, negirati postignuto. Treba vjerovati da prava ljubav prema državi ne znači slijepo slavlje, već spremnost da se pogleda u ogledalo. A ogledalo kaže: nezavisnost nije završena priča. Nije garancija. Ona je okvir, prilika, početna tačka... I uvijek će zavisiti od nas koliko ćemo joj biti dorasli i odani.
Zato - srećan Dan nezavisnosti svim građankama i građanima Crne Gore. Onima koji su vjerovali da možemo više i bolje i koji ni danas ne odustaju od superiorne ideje.
Neka ova čestitka ne bude samo ritual. Neka bude i opomena. Da sloboda bez odgovornosti nije potpuna. Da nezavisnost nije luksuz, nego zadatak. Da ne zavisi ni od Brisela ni od Beograda – već od nas samih.

Nezavisnost nije završena priča

U saobraćajnom udesu koji se u 23:06 sati dogodio u blizini mosta Milenium u Podgorici ima povrijeđenih, saopšteno je Portalu ETV iz Operatvno komunikacionog centra.
Prema trenutno dostupnim informacijama u incidentu su učestvovala dva vozila, a na lice mjesta su odmah upućeni Hitna pomoć, spasioci i službenici policije.

Udes kod mosta Milenijum u Podgorici, ima povrijeđenih

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Portal ETV u Dubrovniku: Sve vrvi od turista, a evo koliko košta kafa na Stradunu

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Tag: ikona-bogorodice-filermose