Na lokalnim izborima u Herceg Novom koji su održani juče glasao je 13.191 birač, što je 51,52 odsto od ukupno upisanih u birački spisak, prema preliminarnim rezultatima Opštinske izborne komisije (OIK).
Lista „Evropski savez – Najbolje što možeš (SD, SDP, LP i građani)” osvojila je 438 glasova ili 3, 39 odsto, što iznosi jedan mandat, prema preliminarnim rezultatima Opštinske izborne komisije (OIK).
Listu „URA – Drugačije – Dr Dritan Abazović” glasalo je 464 ili 3,59 odsto građana, što je takođe jedan mandat, dok je „Bokeški forum – Naš Novi za našu Boku”, sa osvojenih 154 glasa ili 1, 19 odsto, ostao je bez mandata.
„Za budućnost Herceg Novog i Boke – Jedino sigurno (NSD, DNP, Prava CG i Ujedninjena CG)” osvojila je pet mandata, odnosno za njih je glasao je 1661 građanin ili 12,84 odsto.
 
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

OIK Herceg Novi: Demokrate 12 mandata, Novska lista 10, „Za budućnost Herceg Novog i Boke” i DPS po pet, URA i ES po jedan

Japansko regulatorno tijelo je danas optužilo američkog tehnološkog giganta Gugl za kršenje antimonopolskih zakona, ponavljajući slične poteze u SAD i Evropi.
Gugl Japan je saopštio da je ovaj potez „za žaljenje“ i da su, kao tehnološki, mnogo investirali u Japan radi promocije inovacija.
Japanska komisija za fer trgovinu naložila je Guglu da obustavi instaliranje Gugl pretraživača u android pametnim telefonima, tvrdeći da se time praktično gasi konkurencija.
Nije jasno da li će Gugl pravnim sredstvima da se bori protiv ovog naloga.
Jedan sudija je prošle godine u Americi presudio da je Guglov pretraživač nelegalno iskorišćavao svoju dominaciju sa ciljem rušenja konkurencije. Gugl je odbacio te navode, braneći se da mu je popularnost ogromna zato što ljudi vole ono što nudi. Žalbeni proces će najvjerovatnije trajati godinama.
Japansko regulatorno tijelo je počelo istragu o Guglu 2023. Saopštili su da su se konsultovali sa drugim zemljama koje su imale slične slučajeve.
Evropska regulatorna tijela takođe su kritikovala ono što vide kao monopolsku dominaciju Gugla.
Japanska komisija za pravednu trgovinu je prvi put ovakvim potezom obilježila preduzimanje mjera protiv neke velike globalne tehnološke kompanije.

Japan optužio Gugl za kršenje antimonopolskih zakona

Nevladine organizacije zabrinute su zbog netransparentnog odnosa vlasti kada je u pitanju Sporazum između Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Milatović je danas održao sastanak sa predstavnicima nevladinog sektora, a tema je bila nedavno potpisani Sporazum između Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata. - Predstavnici nevladinog sektora i različitih udruženja su iznijeli svoje stavove, pokazali jednu zabrinutost kada je u pitanju sam sporazum. Želim prije svega da im se zahvalim na jednoj aktivnoj ulozi koju imaju u ovom do sada poprilično netransparentnom odnosu vlasti prema samom sporazumu. Volio bih danas, nakon ovog sastanka, da pošaljem apel da se diskusija u odnosu na sam sporazum, koji je sada već u formi zakona došao u Skupštinu, ne desi dok ne dobijemo jasne stavove od strane Evropske komisije, ali i od strane nadležnih agencija u Crnoj Gori, poput Agencije za sprječavanje korupcije i Agencije za zaštitu konkurencije u odnosu na sam sporazum - naveo je Milatović. On je rekao da važno ispoštovati te pravne preduslove i dobiti vrlo jasne stavove od ovih agencija, ali i od same Evropske komisije, prije nego što poslanici počnu diskusiju o samom sporazumu u Skupštini Crne Gore.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041516048_4a0a2845b80df2bda64f32d125b262afe24d3bb7140a691a4ae20d794544245d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041516048_4a0a2845b80df2bda64f32d125b262afe24d3bb7140a691a4ae20d794544245d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Milatović sa predstavnicima NVO"> <figcaption>Milatović sa predstavnicima NVO(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Mislim da je to fer, da je to jedan demokratski način diskusije o samom sporazumu, i upravo to stanovište sam danas i prenio predstavnicima nevladinog sektora, i negdje smatram da je i moja obaveza kao predsjednika države da čujem ovaj iskren apel predstavnika nevladinog sektora, civilnih udruženja, i zaista ovih pravih boraca za ekološku i održivu Crnu Goru. I mislim da je ovaj glas upravo i onaj koji naši poslanici u Skupštini Crne Gore moraju čuti - poručio je predsjednik Milatović. Sastanku sa predsjednikom Milatovićem prisustvovali su predstavnici Centra za zaštitu i proučavanje ptica, CEE Bankwatch, Martin Schneider Jacoby Association, Green Home, Ecopatriotizam, Centra za građansko obrazovanje, Građanske alijanse, Unije slobodnih sindikata i Centra za razvoj nevladinih organizacija. Jedna od predstavnica NVO sektora, Jovana Janjušević ukazala je da ovaj Sporazum u potpunosti degradira nacionalno zakonodavstvo. - Pored toga što govorimo o području od međunarodnog značaja, davanje plaže će omogućiti da se postane ne samo zakupac nego će se prenijeti pravo vlasništva. Ovdje nemamo samo primjer davanja u dugoročni zakup, ovo je spomenik prirode. Postavlja se pitanje da li Vlada Crne Gore stremi ka EU i ovim putem pozivam poslanike da ne glasaju sporan Zakon o Sporazumu sa UAE - kaže Janjušević.

Milatović sa predstavnicima NVO: Rasprava o sporazumu sa UAE da sačeka mišljenje Evropske komisije i nadležnih agencija u Crnoj Gori

Centralna banka je lani ostvarila neto dobit u iznosu od 12,2 miliona eura, od čega će 4,9 miliona eura biti prenešeno u budžet Crne Gore, dok se preostali iznos usmjerava u opšte i specijalne rezerve ove finansijske institucije - odlučeno je na sjednici Savjeta CBCG razmatranjem podataka iz finansijskih izvještaja.
Ovakva raspodjela, kako se navodi u saopštenju, doprinosi likvidnosti državnog budžeta, dodatno ojačava finansijsku poziciju CBCG i obezbjeđuje sredstva za sprovođenje strateških projekata poput projekta uvođenja savremenog sistema instant plaćanja u Crnoj Gori.
- Objektivnost i kvalitet iskazanih rezultata potvrđeni su i pozitivnim mišljenjem nezavisnog eksternog revizora, koji je ocijenio da “finansijski iskazi istinito i objektivno prikazuju, u svim materijalnim značajnim aspektima, finansijski položaj Centralne banke na dan 31. decembar 2024. godine, rezultat njenog poslovanja i novčane tokove za godinu koja se završava na navedeni datum, u skladu sa Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja” - kazali su iz CBCG.
Posebno je značajno istaći da, kako su rekli, nezavisni revizor nije imao nijednu preporuku na finansijsko poslovanje CBCG već četvrtu godinu zaredom, što dodatno potvrđuje kvalitet finansijskih izvještaja CBCG i transparentnost u radu ove institucije.
- Savjet je na današnjoj sjednici utvrdio i nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju i likvidaciji banaka koji je pripremio stručni tim CBCG. Ove izmjene imaju za cilj dalje usaglašavanje nacionalne regulative sa propisima Evropske unije, a posebno su važne u kontekstu ispunjavanja obaveza iz pregovaračkog poglavlja 9 – Finansijske usluge. Predložene izmjene unapređuju procedure stečaja i likvidacije banaka, usklađujući ih sa praksama i regulatornim okvirim EU država - navodi se u saopštenju.
U godišnjem izvještaju o nadgledanju platnih sistema za 2024. godinu, koga je danas takođe razmatrao Savjet, konstatovano je da je raspoloživost platnog sistema CBCG u prethodnoj godini iznosila 99,94 odsto, dok broj i vrijednost izvršenih transakcija porasli za sedam odsto, odnosno 12,9 odsto u odnosu na 2023. godinu.&nbsp;
- Ovakav nivo efikasnosti i stabilnosti platnih sistema predstavlja snažnu osnovu za uspješnu migraciju domaćeg platnog sistema na najnoviji ISO 20022 standard, kao i za realizaciju najavljenog TIPS Clone projekta - precizirano je u saopštenju.
Na današnjoj sjednici su usvojeni i izvještaj o poslovanju i sprovođenju politike Centralne banke za februar 2025. godine, kvartalni izvještaji o poslovanju banaka i nebankarskih institucija (za četvrti kvartal 2024. godine), godišnji izvještaji o toku stečajnih postupaka za Atlas banku AD Podgorica u stečaju i Invest banku Montenegro AD Podgorica u stečaju i razmatrana i druga tekuća pitanja.

CBCG prenosi 4,9 miliona eura iz dobiti u državni budžet

Nekadašnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović uputio je telegram saučešča porodici povodom smrti književnika i profesora Filipa Davida.
- Poštovana porodice David, sa iskrenim žaljenjem primio sam vijest o smrti vašeg supruga i roditelja Filipa Davida, velikog književnika, uvaženog profesora i intelektualca, borca za mir i pravednije društvo; prije svega velikog čovjeka koga sam izuzetno cijenio - naveo je Đukanović u telegramu saučešća.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fkultura%2Fpreminuo-knjizevnik-i-profesor-filip-david&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Đukanović je istakao da je David svojim književnim djelom trajno obogatio ne samo srpsku kulturu, nego i kulturnu riznicu svih jugoslovenskih naroda.
- Bio je sinonim čestitosti, humanosti, poštenja i građanske hrabrosti; istaknuti pripadnik velike četvorke jugoslovenskog "bratstva pisaca", koji su, u vrijeme našeg istorijskog i civilizacijskog sunovrata, svojim djelima, društvenim i intelektualnim angažmanom ukazivali na važnost etike i lične hrabrosti, istovremeno ulivajući nadu mladim generacijama da je drugačiji svijet moguć - naveo je on.
Đukanović je kazao da je su u Crnoj Gori posebno cijenili snažnu podršku Filipa Davida demokratskim promjenama u našoj zemlji i opredjeljenju za upravo one evropske vrijednosti za koje se cio svoj život borio.
- Uz veliko poštovanje za književno i ljudsko djelo Filipa Davida, molim vas da primite izraze mog najdubljeg saučešća - zaključeno je u telegramju Đukanovića.

Đukanović: Crna Gora posebno cijeni podršku Filipa Davida demokratskim promjenama i opredjeljenju za evropske vrijednosti

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: izbori-herceg-novi

OIK Herceg Novi: Demokrate 12 mandata, Novska lista 10, „Za budućnost Herceg Novog i Boke” i DPS po pet, URA i ES po jedan

Japan optužio Gugl za kršenje antimonopolskih zakona

Milatović sa predstavnicima NVO: Rasprava o sporazumu sa UAE da sačeka mišljenje Evropske komisije i nadležnih agencija u Crnoj Gori

CBCG prenosi 4,9 miliona eura iz dobiti u državni budžet

Đukanović: Crna Gora posebno cijeni podršku Filipa Davida demokratskim promjenama i opredjeljenju za evropske vrijednosti

PRATITE TVe UŽIVO