<p>Crnogorski pravni sistem doveden je do apsurda i glavni je pokretač problema, jer je pokrovitelj koruptivnih radnji, navodi se u istraživanju o Ustavu i pravnom sistemu Crne Gore profesora prava <b>Jovana Kojičića</b>.<br/>
<br/>
Kojičić, čije istraživanje je nagradila Njemačka služba za akademsku razmjenu (DAAD), ocijenio je da relevantne međunarodne organizacije Crnu Goru vide kao „zarobljenu državu“.<br/>
<br/>
Kojičić je istakao da u Crnoj Gori ne postoje neophodni uslovi za konceptualno razumijevanje vladavine prava.</p>
<p>On je, govoreći o dobijanju pozitivnog Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR), ocijenio da je to politička podrška i “vjetar u leđa” Crnoj Gori da počne sa promjenama loših navika u sistemu.</p>
<p>- Mislim da je važno da se IBAR desio. Iako možda u perspektivi običnog čovjeka zvuči naivno, vjerujem da Evropska unija (EU) dobro zna šta radi. Vjerujem da odlično poznaju stvarne probleme, ali i apsurde u sistemu - rekao je Kojičić agenciji MINA.</p>
<p>Kako je kazao, budući procesi vode stvarnoj spoznaji sistemskih anomalija.</p>
<p>Kojičić je naveo da se, pod međunarodnim pritiscima, formalno usvajaju politike i reforme, ali najčešće u realnim životima su to, kako smatra, samo slova na papiru.</p>
<p>- Formalni zakoni postoje u knjigama, i oni se selektivno ili različito sprovode, u skladu sa nepisanim (neformalnim) pravilima igre. Ova pravila su ipak ključna, jer dominantno određuju dinamiku i tokove procesa - rekao je Kojičić i dodao da ulogu IBAR-a vidi u pomoći u suprotstavljanju takvim silama.</p>
<p>Govoreći o promjenama u sistemu, Kojičić je kazao da se gotovo četiri godine nakon promjene vlasti suštinske promjene u sistemu ne dešavaju. U Crnoj Gori, prema njegovim riječima, težište je na konvergenciji moći, gdje se lični i partijski interesi u tome najviše zloupotrebljavaju.</p>
<p>- Partijsko zapošljavanje i disciplina i dalje su dominantno oličenje djelovanja, pozornosti, percepcije, predstavljanja, izbora, znanja, mišljenja, kreativnosti i rješavanja problema u zajednici - naveo je Kojičić i dodao da partijski uticaji liče na simbiotski odnos i stvaraju disfunkcionalnu relaciju.</p>
<p>Kako je kazao, to dugo opstaje zahvaljujući “vulgarnostima” u pravnom sistemu koje niko ne pomišlja i ne želi da mijenja.</p>
<p>Kojičić je rekao da je, u aktuelnim okolnostima, pomoć vladavine prava limitirana, navodeći da bi se najprije moralo znati njeno stvarno značenje.</p>
<p>- To ćemo biti u prilici tek pošto pristupimo uređenju pravnog sistema, a postojeći očistimo od brojnih anomalija - naveo je Kojičić.&nbsp;</p>
<p>Kojičić je rekao da je ustaljena praksa da svako pravilo zahtijeva novo, da bi se odredila ispravna interpretacija, što je dovelo do beskonačne regresije pravila.</p>
<p>- Pravo se ne poštuje, a nacionalna rješenja zamagljuju ustavna načela i garancije, ne postoji niko ko zvanično brine o tome, tu mislim na decenijsku obespravljenost ljudi da nijesu u mogućnoosti da ostvare zagarantovana prava - rekao je Kojičić.</p>
<p>On je dodao da se dopušta svako odstupanje od standarda, što su prepreke za promjene.&nbsp;</p>
<p>- To najbolje ilustruje zanemarivanje sistemskih vulgarnosti u interesu ličnih i partijskih dobiti na račun istih vulgarnost (na primjer, nedonošenje zakona o Vladi i Skupštini). To objašnjava na koji način političari razumiju vladavinu prava, a zapravo ne znaju o čemu govore - rekao je Kojičić.</p>
<p>Govoreći o zakonima o Vladi i Skupštini, on je rekao da okolnost da se gotovo kompletan crnogorski pravni sistem zasniva na Uredbi o Vladi Crne Gore predstavlja personifikaciju degradirajuće slabosti u sistemu.</p>
<p>- Na osnovu te uredbe donosile su se druge uredbe, akta iste pravne snage—što je nespojivo, nekompatibilno i neprihvatljivo sa aspekta Ustava i garancija o uređenju i karakteru države i prava - naveo je Kojičić.</p>
<p>Kako je rekao, na taj način se, u kontinuitetu, gomilala hiperprodukcija pravnih propisa iste pravne snage i niže.</p>
<p>- Bilježi se donošenje akata iste pravne snage koji su postali važeći u pravnom sistemu nakon stavljanja van snage (višeg pravnog) akta na osnovu kojeg su donijeti. Novi zakoni donijeli su nove odluke, a stare odluke su i dalje na snazi - rekao je Kojičić.</p>
<p>On je kazao da su umnožavanje pravila i sukobi zakona bili i ostali ključne stvari koje stvaraju dispozicije i ugrožavaju vladavinu prava i ljudska prava.</p>
<p>- Uočava se da aktuelni crnogorski pravni sistem više zavisi od neformalnih društvenih normi, a manje od zakonskih - rekao je Kojičić.</p>
<p>Kako je istakao, 18 godina od nezavisnosti države porastao je jaz između bogatih i siromašnih, a očekivalo se da će se smanjiti, kulturne vrijednosti štedljivosti i rada, poštenja u vladi i vladavine prava nijesu prepoznatljive karakteristike, a ni danas nije jasno šta vladavina prava uopšte može da znači.</p>
<p>Kojičić je kazao da je takav sistem sklon zloupotrebi kodifikacije zakona, pa se „prilagođavanjem“ zakona i podzakonskih akata propisi prilagođavaju raznim interesima.</p>
<p>- Umnožavanje pravila povećava rizik od kršenja prava. U takvim okolnostima pojedinačna prava sve je teže sagledati u povezanoj cjelini pravnih normi - kazao je Kojičić i dodao da zloupotrebom propisa dolazi do urušavanja čitavog sistema i organizacije, ali i hijerahije upravljanja.</p>
<p>Kako je rekao, pravni sistem ne uspostavlja pravilan, predvidljiv i stabilan pravni poredak.</p>
<p>- Načelo zakonitosti nije u osnovi uspostavljene prakse. Zakoni nijesu predvidivi i lako razumljivi, a brojni su nedovoljni, neusklađeni ili čak potpuno suprotstavljeni i/ili neregulisani. Sprečavanje zloupotrebe ovlašćenja nije u razumnoj mjeri zaštićeno od samovolje - naveo je Kojičić.</p>
<p>On je naglasio da jednakost pred zakonom i nediskriminacija nijesu pravilo u praksi, dok su nezavisno i nepristrasno sudstvo i pravo na pravično suđenje pritisnuti ozbiljnim unutrašnjim i spoljašnjim slabostima i značajna su prepreka demokratiji.</p>
<p>- Sve je uslovilo slabe institucije i pretpostavljenu političku i neformalnu dominaciju moći u stvarnom odlučivanju i upravljanju - rekao je Kojičić.</p>
<p>On je kazao da je hiperprodukcija pravnih propisa dovela do kontradiktornih i zloupotrebama podložnih situacija, pa su donošeni zakoni koji na najperfidniji način urušavaju temelje države i javni interes, za šta su primjeri broj službenih automobila, odlaganje suđenja, veting, nedonošenje presuda i slično.</p>
<p>- U zakonima su definisane norme koje omogućavaju razne vrste zloupotreba. U pravosudnim zakonima, na primjer, to su zloupotrebe određivanja pritvora, ili oslobađanje pritvorenih zbog neblagovremenog presuđivanja u roku od tri godine - rekao je Kojičić.</p>
<p>Na primjer, dodao je Kojičić, Zakon o izgradnji objekata je sukobljen sa zakonima o zaštiti kulturnih dobara, zaštiti prirode i o otpadu.</p>
<p>- Zaštita zdravlja preduslov je za očuvanje ljudskog dostojanstva koje je u srži svih evropskih vrijednosti o ljudskim pravima - kazao je Kojičić i rekao da je primjer za to zagađenost u Pljevljima, gdje, kako je dodao, država više od deceniju nije sprovodila zakone.</p>
<p>On je istakao da su neodgovornost i nekažnjivost glavne karakteristike aktuelnog pravnog sistema, što se mora promijeni da bi se uspostavila ispravna logika.</p>
<p>- Sistem bi morao da predstavlja logički sređenu i neprotivrječnu cjelinu pravnih normi koje se sve drže međusobno, zavise jedna od druge i garantuju ustavne vrijednosti. To danas nije slučaj, a primjera je previše - istakao je Kojičić.</p>
<p>On je naveo da se, nakon jednopartijskog sistema, koji po običaju predstavlja ideološki obojen jednopiramidalni patronalni autokratski režim, očekivalo da višepartizam donese promjene Crnoj Gori.</p>
<p>- Međutim, to se nije desilo prema zahtijevanim pravilima. Nasljedstvo i neprikosnovena moć jedne partije uslovila je dinamiku, i stvorena je čitava mreža nezadovoljnih - naveo je Kojičić.</p>
<p>Kako je rekao, to je bio novi oblik jednopiramidalnog sistema unutar višepartijskog-demokratskog sistema.</p>
<p>Kojičić je istakao da je pravni poredak ostao zanemaren i bio je u sjenci stvarne klijentelističke moći.</p>
<p>- To je nužno uslovilo nejednakosti, siromaštvo, socijalno raslojavanje, nepravdu i opšte poremećaje u društvu - naveo je Kojičić.</p>
<p>Kako je rekao, ranije sankcije međunarodne zajednice i izolacija države bili su opravdanje za novu piramidalnu šemu, ali jedan pokrovitelj je ostao u osnovi sistema.</p>
<p>- Tako su stvoreni enormno bogati pojedinci sa jednim pokroviteljem, ali i čitava mreža nezadovoljni. To je odredilo razliku u odnosu na očekivani višestranački sistem - rekao je Kojičić.</p>
<p>On je objasnio da je to jačalo i nacionalistička i identitetska pitanja, kao bitnu pretpostavku za udaljavanje od stvarnih problema i udaljavanje od novog jednopiramidalnog načina upravljanja.</p>
<p>Kojičić je, objašnjavajući paternalističku analizu, rekao da svi pokazatelji ukazuju da crnogorski sistem ne funkcioniše na bazi formalnih pravila, već na osnovu ličnih odnosa u mrežama koje vode moćni pokrovitelji.</p>
<p>Kako je rekao, glavni problem je što se prepoznavanje problema ili teme koja opterećuje društvo i vladavinu prava rijetko javlja sve dok veći dio problema nije u toku.</p>
<p>- Niko se ne trudi da razvije perspektivu da se problemi analiziraju i rješavaju. Najsvježiji primjeri su zakoni o Vladi ili Skupštini, koji se decenijama unazad namjerno izbjegavaju - naveo je Kojičić.</p>
<p>On je istakao da je zato bilo moguće da Crna Gora dobije Vladu koja po obimu i funkcionalnosti više podsjeća na personalizovane nagrade za partijske subjekte i novo koaliciono poznanstvo, nego što ima ideološku i razvojnu komponentu i javni interes.</p>
<p>- Politički subjekti rade prvenstveno unutar svojih partijskih miljea, a ne za zadovoljenje društvenih interesa - dodao je Kojičić.</p>
<p>On je istakao da činjenica da čitavu deceniju država navodno nema uspjeha i kapaciteta da se popiše i definiše kulturno blago, najslikovitije ukazuje na skrivene uticaje građevinske, kulturne, ali i drugih povezanih “mafija”.</p>
<p>Prema njegovim riječima, druga ilustracija su cijene ljekova koje građani plaćaju u apotekama, jer isti u susjednoj državi koštaju dva ili tri puta manje, a nabavljaju se od istog dobavljača.</p>
<p>On je rekao da su sistemske protivrječnosti i razlike konstitutivni faktor problema u društvu. Govoreći o orjentaciji političara, Kojičić je kazao da, iako se razvijaju interpretacije političkih teza za koje se tvrdi da odgovaraju interesima naroda, to nije tačno.</p>
<p>- Umjesto interesa za znanje, prvenstveno je sve politički određeno. Ova dvojna orijentacija je fundamentalna za razumijevanje vulgarnosti u sistemu, koji ne može potvrditi validnost pravnih teorija i pravne filozofije - rekao je Kojičić.</p>
<p>Kako je naveo, sve zajedno suprotstavljeno je tradicionalnim teorijama, a rezultat su prakse kakve jesu.</p>
<p>- Takav sistem i ponašanje sami po sebi su smetnja za vladavinu prava - istakao je Kojičić.&nbsp;</p>
<p>On je rekao da crnogorske političare ne povezuje konvergencija prema jednom gledištu ili jednom problemu, već prema interesima moći.</p>
<p>Kojičić je istakao da se suštinske promjene sređivanja i uređenja pravnog sistema u Crnoj Gori ne dešavaju.</p>
<p>- I dalje se insistira na razlici između političkih vrijednosnih i politički činjeničnih sudova, koji su jedino sposobni za istinu u strogom subjektivnom smislu. Zaštita i valorizacija društvenih interesa odvija se putem privilegovanja razlike kao dijela nekog novog iskustva političke elite - dodao je Kojičić.</p>
<p>On je zaključio da na taj način, umjesto promjena na bolje, nastaju novi problemi.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kojičić: Crnogorski pravni sistem glavni pokretač problema jer je pokrovitelj koruptivnih radnji

<p>Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) i Demohrišćanska unija CDU/CSU dogovorile su se oko datuma prijevremenih parlamentarnih izbora koji bi trebalo da se održe 23. februara sljedeće godine, javljaju njemačke agencije.</p>
<p>- Poslanički klubovi vladajućih stranaka SPD-a, Zelenih i Liberala, kao i opozicione Unije CDU/CSU su se dogovorili da se prijevremeni izbori održe 23. februara, a njemački kancelar<b> Olaf Šolc </b>(SPD) bi pitanje povjerenja u Bundestagu postavio 16. decembra - javljaju njemačke novinske agencije, pozivajući se na izvore u vodstvima stranaka.</p>
<p>Stranke su 23. februar predložile predsjedniku<b> Frank-Valteru Štajnmajeru</b>, koji bi trebalo da potvrdi taj datum.</p>
<p>Nakon što je njemački kancelar Olaf Šolc prošle srijede smijenio ministra finansija <b>Kristijana Lindnera</b> (Liberalno-demokratska stranka FDP), čime se raspala njegova vladajuća koalicija stranaka SPD, Zelenih i FDP-a, pokrenula se rasprava o mogućem datumu glasanja o povjerenju Vladi u Bundestagu, a time i prijevremenih izbora.</p>
<p>Šolc je najavio da glasanje o povjerenju namjerava da traži sredinom januara, što je demohrišćanska opozicija kritikovala kao prekasno i insistirala da Šolc pitanje povjerenja postavi ranije.</p>
<p>Prema anketama sprovedenim nakon raspada vladajuće koalicije, najviše glasova bi osvojila Unija CDU/CSU (32 odsto), iza koje slijedi Alternativa za Njemačku (AfD) s 19 odsto. SPD bi osvojio 15 odsto, a Zeleni 11 odsto glasova.</p>

Prijevremeni izbori u Njemačkoj najvjerovatnije 23. februara

<p>Pred nama je period sanacije, ali i period investiranja i preporoda Budve, svaki građanin od Kufina do Jaza imaće uslove za dostojanstven i<br/>
pristojan život, kakav priliči građaninu svake turističke metropole, poručio je na završnom skupu nosilac liste “Evropski savez - Petar Odžić (SDP, SD, LP i građani) - Čist izbor” <b>Petar Odžić</b>.</p>
<p>Odžić je kazao da izbodi u Budvi 17. novembra postaju borba za čast i dostojanstvo Budve.</p>
<p>- Posljednjih godina svjedočimo institucionalnom, političkom i moralnom postraju našeg grada. Umjesto kraljice Mediterana postali smo palanka za izbjegavanje, umjesto metropole turizma poligon za vježbanje velikodržavnih projekata, kontraobavještajnih službi &nbsp;i kvazi<br/>
političara, kojima je Budva jedino teritorija za izlazak na more - rekao je Odžić.</p>
<p>Govoreći o političkoj konkurenciji istakao je da se među njima nalaze političari kojima je tuđa država preča od svoje, te Crnu Goru i<br/>
Budvu žele da bace pod noge.&nbsp;</p>
<p>- Takozvani oslobodioci kroz malverzacije pustoše opštinska preduzeća iznoseći milione eura, kroz oprobane metode njihovog mentora, čija je lokacija u Beogradu i dalje nepoznata. Oni koji su i za vrijeme ondašnje vlasti pustošili opštinske pare, sada to rade na drugoj strani, u drugim dresovima, ali opet na vlasti, po istom šablonu i za istog nalogodavca. Neki od njih gladni svega, samo na reprezentaciju, dakle, restorane, konobe i klubove, od naših para troše stotine hiljada eura, dok sa druge strane izigravaju skrušene vjernike, koji mole za još jedan mandat, samo da se opet ne bi vratili oni - rekao je Odžić.&nbsp;</p>
<p>On je kazao da postoje oni koji se jasno određuju kao mrzitelji države, ali da ima i onih prikrivenih koji pod kvazi-građanskim plaštom služe da prevare slabije informisane birače građanske opredijeljenosti.</p>
<p>&nbsp;- Imamo na nesreću i one, kamuflirane u državotvornu partiju, koji su za samo dvije godine uradili više za projekat velike Srbije negoli Andrija Mandić, Milan Knežević, Jole Vučurović i Vladislav Dajković zajedno - rekao je Odžić.&nbsp;</p>
<p>Istakao je da će tim koji predvodi ostvariti veliki rezultat, te zajedno sa građanskim političkim subjektima, poslati u opoziciju partije<br/>
sa državne vlasti.</p>
<p>- Često me ovih dana pitaju kako se ne plašim da iznosim ove stvari, kad je na drugoj strani mafija. Ne plašim se jer iza mene stoji svaki<br/>
dobronamjerni građanin Budve, stoje 32 odvažne i hrabre ličnosti, koje nisu poklekle pod prijetnjama i pritiscima. Ovo zajedno radimo za buduće generacije, za našu omladinu, za našu djecu, e zbog toga se ne plašim i zbog toga ćemo uspjeti 17. novembra - kazao je Odžić.</p>
<p>On je u izlaganju podsjetio na prioritete i projekte koje će Evropski savez realizovati u narednom periodu.</p>
<p>- Mi smo dokazali da umijemo upravljati gradom, da politika umije biti i časno zanimanje, da iza nas ostaju djela, a ne afere. Svako ko glasa za nas glasa za modernu, građansku, multietničku Budvu, u kojoj se neće gledati ko se kom Bogu moli, kojim jezikom priča i koju partijsku<br/>
knjižicu nosi - zaključio je Odžić.</p>
<p>Predsjednik Socijaldemokrata <b>Boris Mugoša </b>rekao je da je 17. novembar pravo vrijeme da se okrene nova stranica u razvoju Budve.</p>
<p>- Siguran sam da će ovi ljudi koji su na našoj listi biti glavni pokretači pozitivnih promjena u biseru Mediterana, u gradu koji bi<br/>
trebao da služi kao reper onoga lijepog što Crna Gora ima - kazao je Mugoša.</p>
<p>Predsjednik Glavnog odbora Socijaldemokratske partije <b>Mirko Stanić </b>ocijenio je da je vrijeme da fini ljudi Budve prestanu sjeđet doma, da izađu i nikad masovnije podrže one koji su se pokazali kao pošteni ljudi u gradskoj upravi, koji neizmjerno vole i Budvu i Crnu Goru.&nbsp;</p>
<p>- Jer je Budva i primorska i mediteranska i crnogorska prijestonica turizma i to ćemo po preuzimanju odgovornosti za njeno vođenje i te kako dokazati - rekao je Stanić.</p>
<p>Potpredsjednik Liberalne partije <b>Ammar Borančić </b>kazao je da Budva i Crna Gora trebaju čestite i čiste ljude koji govore istinu po<br/>
svaku cijenu.</p>
<p>- To je sigurno Petar Odžić i tim Evropskog saveza. Pored, sa jedne strane kriminalaca, a sa druge strane nesposobnih amatera i<br/>
populista mi nudimo građanima sanacioni program za Budvu. Ne samo arhitektonski, saobraćajni, infrastrukturni, nego ono što je suština i<br/>
srž svih nas ovdje i Crne Gore, a to je prije svega moralni i etički preporod i sanacija, prije svega to treba Budvi da pokrene promjene -<br/>
istakao je Borančić.</p>

Odžić: Pred nama je period sanacije i preporoda, ovi izbori su borba za dostojanstvo i čast Budve

<p>U Crnoj Gori će naredna dva dana biti neradna, povodom Njegoševog dana - praznika kulture, saopšteno je iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.<br/>
<br/>
Iz Ministarstva su podsjetili da se Njegošev dan, crnogorski praznik kulture, na osnovu Zakona o državnim i drugim praznicima obilježava 13. novembra.<br/>
<br/>
„Kako se, shodno navedenom zakonu, državni i drugi praznici praznuju dva dana i to na dan praznika i narednog dana, povodom tog državnog praznika neradni dani su srijeda 13. novembar i četvrtak 14. novembar“, kaže se u saopštenju.<br/>
<br/>
Navodi se da su državni i organi lokalne samouprave, javne ustanove i preduzeća i drugi subjekti koji obavljaju djelatnosti od javnog interesa, dužni da u praznične dane obezbijede vršenje poslova čijim bi prekidom mogle nastupiti štetne posljedice po građane ili državu.</p>

Srijeda i četvrtak neradni dani

<p>Jako mi je drago što su državnici reagovali na <a href="https://etv.me/hronika/raickovic-mijatovic-me-davio-a-becirovic-me-vukao-za-kosu-da-glavom-udaram-o-vrata">napad</a> na novinarku <b>Anu Raičković</b>, i zaista se nadam da njihove poruke da država mora stati u zaštitu novinara neće ostati samo na saopštenjima - već da će to postati praksa - poručila je novinarka Portala ETV <b>Anja Ivanović</b>.</p>
<p>Ona je, gostujući u današnjem „Budilniku“ na Televiziji E, ukazala da je put do toga svakako dug i mukotrpan jer, pored ostalog, upravo zavisi od državnika čije je djelovanje uglavnom u fokusu rada novinara, što njima, kako je kazala, naravno ne odgovara.</p>
<p>- U svakom slučaju, svi znamo da ovo nije prvi napad <b>Zorana Ćoća Bećirovića</b> na novinare - ali napad na Anu Raičković se razlikuje od ostalih jer se, prije svega, radi o mizoginom, šovinističkom, kukavičkom i brutalnom fizičkom napadu tri muškarca na jednu ženu, novinarku, i njenu porodicu - istakla je Ivanović.</p>
<p>Zbog svega toga misli da državnici ovog puta nijesu ni smjeli dati sebi za pravo da otćute.</p>
<p>- Nadam se i zaista bih voljela da nastave istim tempom i svoje poruke sprovedu u djelo: i to ne zarad Evropske unije i međunarodne zajednice koje nas upozoravaju da status novinara nije na zavidnom nivou - nego, prije svega, zbog ljudskosti i jer novinari zaslužuju mnogo više. A što se Ane tiče - bitno je da zna da nije sama - stala država iza nje samo teatralno ili čvrsto. Svaki udarac koji je dobila - dobile su i njene kolege. Uz nju smo, u svakom smislu - poručila je Ivanović.</p>
<p>Ana Raičković, prema njenim riječima, u očima Zorana Bećirovića i njegove ekipe predstavlja otjelotvorenje svega što nasilnici preziru.</p>
<p>- Prvo novinarstva - tj. pravde, slobode, ukazivanja na sve maligne pojave, i demokratije - ali Ana, naravno, prije svega predstavlja jednu ženu. To je za Bećirovića i njemu slične sasvim dovoljno za napad - dodala je novinarka Portala ETV.</p>
<p>Mizoginija i šovinizam jesu, kaže ona, duboko utkani u naše društvo i preksinoć su bili olakšica trojici nasilnika da Ani isprva upute salve uvreda, a onda i fizički nasrnu na nju.</p>
<p>- Ženama u novinarstvu ili bilo kojoj drugoj profesiji prvo bi pomogla naklonjenost nadležnih, poštovanje zakonskih kazni za napade ali i njihovo pooštravanje. U današnjem nepravednom svijetu dovoljno je teško biti samo žena - da ne pričamo o pritiscima i svakodnevnom stresu koje novinari proživljavaju - a kamoli kad uz to dodamo još ovakve incidente - navela je Ivanović.</p>
<p>Ona je podsjetila na napad <a href="https://etv.me/hronika/mladen-mijatovic-za-becirovica-ponovo-nasrce-na-novinare">člana obezbjeđenja Bećirovića</a> - <b>Mladena Mijatovića</b> na novinara „Dana“ <b>Vladimira Otaševića</b>.</p>
<p>- Sjećamo se da je prije četiri godine član njegovog obezbjeđenja, isti Mladen Mijatović koji je učestvovao u napadu na Anu, u Delti napao i novinara Dana Vladimira Otaševića koji je tada pokušao da fotografiše Bećirovića, koji se u tom trenutku sumnjičio za ugrožavanje sigurnosti sudskog vještaka i pokušaj sprječavanja dokazivanja - a bio je u društvu <b>Miloša Šoškića</b>, tada višeg, a sad specijalnog tužioca - koji je ujedno i desna ruka <b>Vladimira Novovića</b> - naglasila je Ivanović.</p>
<p>Protiv Šoškića tada je, kako je rekla, pokrenut postupak na Etičkoj komisiji - koji je oborila tadašnja zamjenica Zaštitnika ljudskih prava a sada predsjednica Ustavnog suda <b>Snežana Armenko</b> - potvrđujući Šoškićevu tezu da mu je povrijeđeno pravo na privatnost i da on ima pravo slobodno vrijeme da provodi sa kim poželi - pa i sa Bećirovićem koji se u tom momentu sumnjičio za krivična djela.</p>
<p>- Time je, osoba, koja je trenutno na čelu jednog od najvažnijih sudova u državi u potpunosti ignorisala ono na što je novinar koji je napadnut pokušao da ukaže: da se tužilac „prava na privatnost“ odrekao danom stupanja na funkciju i da jeste u konfliktu interesa ako ima prisne odnose sa nekim koga državni organi gone - navela je Ivanović.</p>
<p>To nam, cijeni ona, sve govori o tome ko u Crnoj Gori štiti novinare i sve ostale u društvu.</p>
<p>Ona je pitala i gdje je pravo Ane Raičković da večera u miru.</p>
<p>- Ana je, izgleda, preksinoć pošla do Gurmana da večera - a desilo se što se desilo. Zato se pitamo gdje je, pored ostalog, njeno pravo da večera u miru? &nbsp;Bećirović je vlasnik portala ili tabloida Aktuelno koji inače ima praksu da napada novinare i kompanije i sve one koji ne odgovaraju njegovom biznisu. Tako je imao i hajku protiv dopisnice Vijesti <b>Dragane Šćepanović </b>- ukazala je Ivanović.</p>
<p>Ali njegovi napadi su, kako je rekla, sad iz virtuelnog prešli u pravi svijet.&nbsp;</p>
<p>- To se dešava jer sistem ne funkcioniše i ne štiti žrtve. Zato mislim je ovo krajnji momenat da se pooštre kazne za fizičke i verbalne napade na novinare i naravno na nasilje nad ženama. I za jedno i drugo je odavno došlo vrijeme - zaključila je Ivanović.</p>

Ivanović: Nadam se da poruke državnika neće ostati samo na saopštenjima, Ana Raičković nije sama - stala država iza nje ili ne

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

U Štitaricama opet vijori crnogorska zastava

<p>Jarbol sa crnogorskom zastavom postavljen je danas ispred mjesne crkve u selu Štitarice kod Mojkovca.</p> <p>Dio mještana organizovao se prethodnih dana, skupili su novac za jarbol i danas ga podigli ispred crkve, a na njemu vijori zastava Države Crne Gore.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FBxvf-obNa84&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo pisali, podjele u selu izazvala je Crkva Srbije kada su nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtYM3j3p2A3M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Očigledno informisani o ovoj namjeri putem društvenih mreža, veliki broj policijskih službenika iz Bijelog Polja, Mojkovca, Herceg Novog i Berana okupili su se kod groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_5dcd4f621463bfc162b21157fbe9d8678f4e7788c07a925f5898320663116ed4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241102151116_5dcd4f621463bfc162b21157fbe9d8678f4e7788c07a925f5898320663116ed4" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p>Međutim, nije bilo prostora za bilo kakvu intervenciju jer su mještani civilizovano ostvarili zacrtan cilj.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_cf92eefba94471789714a92e87e5e29140c3f9eeb3295adc4718da724425807f.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241102151116_cf92eefba94471789714a92e87e5e29140c3f9eeb3295adc4718da724425807f" data-rendition-name="original" width="666" height="707" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p><b>Svetozar Baković</b>, porijeklom iz mojkovačkog sela Štitarice, poručio je nakon podizanja crnogorske zastave ispred crkve da mještani neće dozvoliti nikom da Crnogorce svede na statističku grešku.&nbsp;</p> <p>- Došao sam da iskažem revolt i nezadovoljstvo postavljanjem zastava tuđe države i tuđe crkve na štitaričko groblje. Ovo je groblje Mjesne zajednice Štitarica, Opštine Mojkovac i groblje crnogorsko. Nikakve Srbije, nikakvih srpskih zemalja, nikakvog <b>Dritana Abazovića</b> i ostalih veleizdajnika - istakao je on nakon što su postavili zastavu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102161120_292a45af162759b6dd3a7199211190904a690b6c5089f2309995a3a408f91777.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241102161120_292a45af162759b6dd3a7199211190904a690b6c5089f2309995a3a408f91777" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dio mještana mještana skupili novac za jarbol i podigli zastavu ispred crkve"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Baković, inače član SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, i Crkvenog odbora Mojkovac, rekao je da su na tom grobolju, koje je napravljeno prije 128 godina, sahranjeni njihovi preci.</p> <p>- Na natpisu gore piše: "Ovaj sveti hram napravi Opština štitarička pod vladom knjaza Nikole Petrovića Prvog Njegoša, 8. jula 1896. godine". Od tada 128 godina do dana današnjeg niko nije zabo nikakvu zastavu. Prođoše Turci, četnici, Italijani, Njemci - niko nikakvu zastavu ne zabode. Zbode je ova sad grupacija koja već četiri godine zavađa, muti i spaljuje Crnu Goru. U ovom selu nikad nikakvih problema nije bilo, do ovih sad momenata - šta je i kakva im je namjera? Što im gazda kaže, otrpilike, iz Beograda i Podgorice - oni to rade, slijepo slušaju i mislim da to ne vodi dobru - naglasio je Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_7388d2f344f9d0e1b29ec50765d2b7f9eb1a1bd5b78c6175c4a00f9684cfb06f.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20241102151116_7388d2f344f9d0e1b29ec50765d2b7f9eb1a1bd5b78c6175c4a00f9684cfb06f" data-rendition-name="original" width="720" height="1600" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p>U Štitaricama je, kako je rekao, između 50 i 60 kuća koje se ne slažu sa postavljanjem bilo kakvih zastava. Revolt su izrazili postavljanjem crnogorskih zastava na ogradi ispred groblja i na brijestu.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Postavili smo ih namjerno da bi SPC uz svoj nacionalizam pokazala i šovinizam, da ne kažem fašizam. Ako su sjutradan pocijepali crnogorsku zastavu, a ostavili svoju to je odraz šovinizma. Borimo se i izborićemo se protiv toga. Ovo je je trenutno stanje u koje su se mnogi zanijeli i koje žele da iskoriste da plove u mutnom. Vremena prolaze, vjere ostaju.&nbsp;</p> <p>On je iznio podatak da je po popisu iz 1971. godine u ovom selu živjelo 444 stanovnika - 442 su se izjasnili kao Crnogorci, jedan kao Hrvat i jedan je bio neizjašnjenje vjeroispovijesti.</p> <p>- Na popisu 1981. godine 355 je bilo mještana. Od tog broja 350 je bilo Crnogoraca, a pet se nije izjasnilo. Kad sve sagledate, sve što se dešava je od 90-ih godina naovamo. Svakome je jasno da neko želi da nam baci trn u oko, da nas zgazi i svede na statističku grešku. Sa ovog najsvetijeg mjesta im poručujem da u tome neće uspjeti - poručio je Baković.</p>

Tag: jovan-kojic

Kojičić: Crnogorski pravni sistem glavni pokretač problema jer je pokrovitelj koruptivnih radnji

Prijevremeni izbori u Njemačkoj najvjerovatnije 23. februara

Odžić: Pred nama je period sanacije i preporoda, ovi izbori su borba za dostojanstvo i čast Budve

Srijeda i četvrtak neradni dani

Ivanović: Nadam se da poruke državnika neće ostati samo na saopštenjima, Ana Raičković nije sama - stala država iza nje ili ne

PRATITE TVe UŽIVO