<p>Crnogorski pravni sistem doveden je do apsurda i glavni je pokretač problema, jer je pokrovitelj koruptivnih radnji, navodi se u istraživanju o Ustavu i pravnom sistemu Crne Gore profesora prava <b>Jovana Kojičića</b>.<br/>
<br/>
Kojičić, čije istraživanje je nagradila Njemačka služba za akademsku razmjenu (DAAD), ocijenio je da relevantne međunarodne organizacije Crnu Goru vide kao „zarobljenu državu“.<br/>
<br/>
Kojičić je istakao da u Crnoj Gori ne postoje neophodni uslovi za konceptualno razumijevanje vladavine prava.</p>
<p>On je, govoreći o dobijanju pozitivnog Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR), ocijenio da je to politička podrška i “vjetar u leđa” Crnoj Gori da počne sa promjenama loših navika u sistemu.</p>
<p>- Mislim da je važno da se IBAR desio. Iako možda u perspektivi običnog čovjeka zvuči naivno, vjerujem da Evropska unija (EU) dobro zna šta radi. Vjerujem da odlično poznaju stvarne probleme, ali i apsurde u sistemu - rekao je Kojičić agenciji MINA.</p>
<p>Kako je kazao, budući procesi vode stvarnoj spoznaji sistemskih anomalija.</p>
<p>Kojičić je naveo da se, pod međunarodnim pritiscima, formalno usvajaju politike i reforme, ali najčešće u realnim životima su to, kako smatra, samo slova na papiru.</p>
<p>- Formalni zakoni postoje u knjigama, i oni se selektivno ili različito sprovode, u skladu sa nepisanim (neformalnim) pravilima igre. Ova pravila su ipak ključna, jer dominantno određuju dinamiku i tokove procesa - rekao je Kojičić i dodao da ulogu IBAR-a vidi u pomoći u suprotstavljanju takvim silama.</p>
<p>Govoreći o promjenama u sistemu, Kojičić je kazao da se gotovo četiri godine nakon promjene vlasti suštinske promjene u sistemu ne dešavaju. U Crnoj Gori, prema njegovim riječima, težište je na konvergenciji moći, gdje se lični i partijski interesi u tome najviše zloupotrebljavaju.</p>
<p>- Partijsko zapošljavanje i disciplina i dalje su dominantno oličenje djelovanja, pozornosti, percepcije, predstavljanja, izbora, znanja, mišljenja, kreativnosti i rješavanja problema u zajednici - naveo je Kojičić i dodao da partijski uticaji liče na simbiotski odnos i stvaraju disfunkcionalnu relaciju.</p>
<p>Kako je kazao, to dugo opstaje zahvaljujući “vulgarnostima” u pravnom sistemu koje niko ne pomišlja i ne želi da mijenja.</p>
<p>Kojičić je rekao da je, u aktuelnim okolnostima, pomoć vladavine prava limitirana, navodeći da bi se najprije moralo znati njeno stvarno značenje.</p>
<p>- To ćemo biti u prilici tek pošto pristupimo uređenju pravnog sistema, a postojeći očistimo od brojnih anomalija - naveo je Kojičić.&nbsp;</p>
<p>Kojičić je rekao da je ustaljena praksa da svako pravilo zahtijeva novo, da bi se odredila ispravna interpretacija, što je dovelo do beskonačne regresije pravila.</p>
<p>- Pravo se ne poštuje, a nacionalna rješenja zamagljuju ustavna načela i garancije, ne postoji niko ko zvanično brine o tome, tu mislim na decenijsku obespravljenost ljudi da nijesu u mogućnoosti da ostvare zagarantovana prava - rekao je Kojičić.</p>
<p>On je dodao da se dopušta svako odstupanje od standarda, što su prepreke za promjene.&nbsp;</p>
<p>- To najbolje ilustruje zanemarivanje sistemskih vulgarnosti u interesu ličnih i partijskih dobiti na račun istih vulgarnost (na primjer, nedonošenje zakona o Vladi i Skupštini). To objašnjava na koji način političari razumiju vladavinu prava, a zapravo ne znaju o čemu govore - rekao je Kojičić.</p>
<p>Govoreći o zakonima o Vladi i Skupštini, on je rekao da okolnost da se gotovo kompletan crnogorski pravni sistem zasniva na Uredbi o Vladi Crne Gore predstavlja personifikaciju degradirajuće slabosti u sistemu.</p>
<p>- Na osnovu te uredbe donosile su se druge uredbe, akta iste pravne snage—što je nespojivo, nekompatibilno i neprihvatljivo sa aspekta Ustava i garancija o uređenju i karakteru države i prava - naveo je Kojičić.</p>
<p>Kako je rekao, na taj način se, u kontinuitetu, gomilala hiperprodukcija pravnih propisa iste pravne snage i niže.</p>
<p>- Bilježi se donošenje akata iste pravne snage koji su postali važeći u pravnom sistemu nakon stavljanja van snage (višeg pravnog) akta na osnovu kojeg su donijeti. Novi zakoni donijeli su nove odluke, a stare odluke su i dalje na snazi - rekao je Kojičić.</p>
<p>On je kazao da su umnožavanje pravila i sukobi zakona bili i ostali ključne stvari koje stvaraju dispozicije i ugrožavaju vladavinu prava i ljudska prava.</p>
<p>- Uočava se da aktuelni crnogorski pravni sistem više zavisi od neformalnih društvenih normi, a manje od zakonskih - rekao je Kojičić.</p>
<p>Kako je istakao, 18 godina od nezavisnosti države porastao je jaz između bogatih i siromašnih, a očekivalo se da će se smanjiti, kulturne vrijednosti štedljivosti i rada, poštenja u vladi i vladavine prava nijesu prepoznatljive karakteristike, a ni danas nije jasno šta vladavina prava uopšte može da znači.</p>
<p>Kojičić je kazao da je takav sistem sklon zloupotrebi kodifikacije zakona, pa se „prilagođavanjem“ zakona i podzakonskih akata propisi prilagođavaju raznim interesima.</p>
<p>- Umnožavanje pravila povećava rizik od kršenja prava. U takvim okolnostima pojedinačna prava sve je teže sagledati u povezanoj cjelini pravnih normi - kazao je Kojičić i dodao da zloupotrebom propisa dolazi do urušavanja čitavog sistema i organizacije, ali i hijerahije upravljanja.</p>
<p>Kako je rekao, pravni sistem ne uspostavlja pravilan, predvidljiv i stabilan pravni poredak.</p>
<p>- Načelo zakonitosti nije u osnovi uspostavljene prakse. Zakoni nijesu predvidivi i lako razumljivi, a brojni su nedovoljni, neusklađeni ili čak potpuno suprotstavljeni i/ili neregulisani. Sprečavanje zloupotrebe ovlašćenja nije u razumnoj mjeri zaštićeno od samovolje - naveo je Kojičić.</p>
<p>On je naglasio da jednakost pred zakonom i nediskriminacija nijesu pravilo u praksi, dok su nezavisno i nepristrasno sudstvo i pravo na pravično suđenje pritisnuti ozbiljnim unutrašnjim i spoljašnjim slabostima i značajna su prepreka demokratiji.</p>
<p>- Sve je uslovilo slabe institucije i pretpostavljenu političku i neformalnu dominaciju moći u stvarnom odlučivanju i upravljanju - rekao je Kojičić.</p>
<p>On je kazao da je hiperprodukcija pravnih propisa dovela do kontradiktornih i zloupotrebama podložnih situacija, pa su donošeni zakoni koji na najperfidniji način urušavaju temelje države i javni interes, za šta su primjeri broj službenih automobila, odlaganje suđenja, veting, nedonošenje presuda i slično.</p>
<p>- U zakonima su definisane norme koje omogućavaju razne vrste zloupotreba. U pravosudnim zakonima, na primjer, to su zloupotrebe određivanja pritvora, ili oslobađanje pritvorenih zbog neblagovremenog presuđivanja u roku od tri godine - rekao je Kojičić.</p>
<p>Na primjer, dodao je Kojičić, Zakon o izgradnji objekata je sukobljen sa zakonima o zaštiti kulturnih dobara, zaštiti prirode i o otpadu.</p>
<p>- Zaštita zdravlja preduslov je za očuvanje ljudskog dostojanstva koje je u srži svih evropskih vrijednosti o ljudskim pravima - kazao je Kojičić i rekao da je primjer za to zagađenost u Pljevljima, gdje, kako je dodao, država više od deceniju nije sprovodila zakone.</p>
<p>On je istakao da su neodgovornost i nekažnjivost glavne karakteristike aktuelnog pravnog sistema, što se mora promijeni da bi se uspostavila ispravna logika.</p>
<p>- Sistem bi morao da predstavlja logički sređenu i neprotivrječnu cjelinu pravnih normi koje se sve drže međusobno, zavise jedna od druge i garantuju ustavne vrijednosti. To danas nije slučaj, a primjera je previše - istakao je Kojičić.</p>
<p>On je naveo da se, nakon jednopartijskog sistema, koji po običaju predstavlja ideološki obojen jednopiramidalni patronalni autokratski režim, očekivalo da višepartizam donese promjene Crnoj Gori.</p>
<p>- Međutim, to se nije desilo prema zahtijevanim pravilima. Nasljedstvo i neprikosnovena moć jedne partije uslovila je dinamiku, i stvorena je čitava mreža nezadovoljnih - naveo je Kojičić.</p>
<p>Kako je rekao, to je bio novi oblik jednopiramidalnog sistema unutar višepartijskog-demokratskog sistema.</p>
<p>Kojičić je istakao da je pravni poredak ostao zanemaren i bio je u sjenci stvarne klijentelističke moći.</p>
<p>- To je nužno uslovilo nejednakosti, siromaštvo, socijalno raslojavanje, nepravdu i opšte poremećaje u društvu - naveo je Kojičić.</p>
<p>Kako je rekao, ranije sankcije međunarodne zajednice i izolacija države bili su opravdanje za novu piramidalnu šemu, ali jedan pokrovitelj je ostao u osnovi sistema.</p>
<p>- Tako su stvoreni enormno bogati pojedinci sa jednim pokroviteljem, ali i čitava mreža nezadovoljni. To je odredilo razliku u odnosu na očekivani višestranački sistem - rekao je Kojičić.</p>
<p>On je objasnio da je to jačalo i nacionalistička i identitetska pitanja, kao bitnu pretpostavku za udaljavanje od stvarnih problema i udaljavanje od novog jednopiramidalnog načina upravljanja.</p>
<p>Kojičić je, objašnjavajući paternalističku analizu, rekao da svi pokazatelji ukazuju da crnogorski sistem ne funkcioniše na bazi formalnih pravila, već na osnovu ličnih odnosa u mrežama koje vode moćni pokrovitelji.</p>
<p>Kako je rekao, glavni problem je što se prepoznavanje problema ili teme koja opterećuje društvo i vladavinu prava rijetko javlja sve dok veći dio problema nije u toku.</p>
<p>- Niko se ne trudi da razvije perspektivu da se problemi analiziraju i rješavaju. Najsvježiji primjeri su zakoni o Vladi ili Skupštini, koji se decenijama unazad namjerno izbjegavaju - naveo je Kojičić.</p>
<p>On je istakao da je zato bilo moguće da Crna Gora dobije Vladu koja po obimu i funkcionalnosti više podsjeća na personalizovane nagrade za partijske subjekte i novo koaliciono poznanstvo, nego što ima ideološku i razvojnu komponentu i javni interes.</p>
<p>- Politički subjekti rade prvenstveno unutar svojih partijskih miljea, a ne za zadovoljenje društvenih interesa - dodao je Kojičić.</p>
<p>On je istakao da činjenica da čitavu deceniju država navodno nema uspjeha i kapaciteta da se popiše i definiše kulturno blago, najslikovitije ukazuje na skrivene uticaje građevinske, kulturne, ali i drugih povezanih “mafija”.</p>
<p>Prema njegovim riječima, druga ilustracija su cijene ljekova koje građani plaćaju u apotekama, jer isti u susjednoj državi koštaju dva ili tri puta manje, a nabavljaju se od istog dobavljača.</p>
<p>On je rekao da su sistemske protivrječnosti i razlike konstitutivni faktor problema u društvu. Govoreći o orjentaciji političara, Kojičić je kazao da, iako se razvijaju interpretacije političkih teza za koje se tvrdi da odgovaraju interesima naroda, to nije tačno.</p>
<p>- Umjesto interesa za znanje, prvenstveno je sve politički određeno. Ova dvojna orijentacija je fundamentalna za razumijevanje vulgarnosti u sistemu, koji ne može potvrditi validnost pravnih teorija i pravne filozofije - rekao je Kojičić.</p>
<p>Kako je naveo, sve zajedno suprotstavljeno je tradicionalnim teorijama, a rezultat su prakse kakve jesu.</p>
<p>- Takav sistem i ponašanje sami po sebi su smetnja za vladavinu prava - istakao je Kojičić.&nbsp;</p>
<p>On je rekao da crnogorske političare ne povezuje konvergencija prema jednom gledištu ili jednom problemu, već prema interesima moći.</p>
<p>Kojičić je istakao da se suštinske promjene sređivanja i uređenja pravnog sistema u Crnoj Gori ne dešavaju.</p>
<p>- I dalje se insistira na razlici između političkih vrijednosnih i politički činjeničnih sudova, koji su jedino sposobni za istinu u strogom subjektivnom smislu. Zaštita i valorizacija društvenih interesa odvija se putem privilegovanja razlike kao dijela nekog novog iskustva političke elite - dodao je Kojičić.</p>
<p>On je zaključio da na taj način, umjesto promjena na bolje, nastaju novi problemi.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kojičić: Crnogorski pravni sistem glavni pokretač problema jer je pokrovitelj koruptivnih radnji

<p>Izraelsko ratno vazduhoplovstvo je danas ponovo napalo južna predgrađa glavnog grada Libana, Bejruta, uporište organizacije Hezbolah protiv koje Izrael ratuje, javila je zvanična libanska Nacionalna novinska agencija (NNA) ubrzo poslije poziva izraelske vojska da se evakuišu tri kvarta.</p>
<p>Uz evakuaciju iz bejrutskih predgrađa koja se često bombarduju, izraelska vojska je tokom noći pozvala na evakuaciju nekoliko područja na jugu Libana, gdje od 30. septembra traje kopnena ofanziva protiv boraca Hezbolaha, prenio je Frans pres.</p>
<p>Pet medicinara povezanih sa Hezbolahom je tamo poginulo, po podacima Ministarstva zdravlja Libana.</p>
<p>Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je danas saopštila da je gotovo 230 zdravstvenih radnika poginulo u Libanu od 7. oktobra prošle godine, kada je počeo rat u Gazi, a dan kasnije i sukob Hezbolaha i Izraela. Kako je navedeno, taj broj žrtava je izuzetno zabrinjavajuć.</p>
<p>Kasno popodne NNA je javila da je izvedeno pet novih napada, uključujući na dva kvarta u južnim predgrađima koja su pomenuta u pozivima na evakuaciju. Isti izvor je naveo da su izbili požari poslije napada i rušenja zgrada.</p>
<p>NNA je jutros i u rano popodne javila da je ciljano pet zgrada, uključujući dvije na domaku južnih predgrađa u gusto naseljenom području Šijah i Ghobeiri, gdje se nalazi nekoliko šoping centara, takođe poslije poziva na evakuaciju.</p>
<p>Poziv je upućen jer su "postrojenja i interesi Hezbolaha u blizini", rekao je izraelski vojni portparol Avihaj Adrae.</p>
<p>Na video-snimku na društvenim mrežama koji Frans pres nije verifikovao, vide se civili kako žure da napuste šoping centar u kvartu Hazmijeh, nakon upozorenja preko zvučnika.</p>

Izrael ponovo napao bejrutska predgrađa

<p>Bio je on prvo Vojo, pa je onda kroz njegove slike provijavao taj njegov duh, uvijek optimističan, vedar, lepršav, takve su mu bile slike, takav je bio i on. Jednostavno je teško odvojiti njega od slika, to je sve jedan izuzetan spoj, jer ne znaš je li više interesantno ono što je slikao, ili kad on priča - kazao je u emisiji Na kraju Dana, na Televiziji E, slikar i profesor u penziji Branislav Bane Sekulić.</p>
<p>Sa izuzetnim Vojom Stanićem je drugovao, kaže Sekulić, u Herceg Novom i Podgorici, putovao i, kako kaže, obilazio razne manifestacije i izložbe.</p>
<p>- Bio je izuzetan slikar! Mnogi kažu za njega da je bio genije, ja bih se složio sa tim. Uz Dada Đurića, Fila Filipovića i Lubardu, sigurno, najznačajni naš slikar. Počeo je sa vajarstvom, ali, kao što on kaže, vajanje je teško, pa se opredijelio za slikanje, kaže da je ljepše sjediti u stolici i piturati, kako primorci kažu. Izuzetan i slikar i čovjek. Ne znam sad šta bih izdvojio, da li njega kao čovjeka, ili njega kao slikara, to je tu negdje u ravni. On je, kao što su i njegove slike, bio izuzetan govornik, izuzetno inteligentan, bistar, stalno sa nekim dosjetkama, koje su, moglo bi se reći, humoristično filozofske. Uvijek je doza humora kod njega provijavala, bilo o čemu da je pričao, a to se vidi i u njegovim slikama. Jednostavno, savršeno sve što je on radio i govorio” - rekao je Sekulić.</p>
<p>Vojo Stanić je slikao Boku i Herceg Novi, podsjeća Sekulić, a ponekad je, kako kaže, pravio izlete pa slikao prizore iz srednje Crne Gore, a uglavnom je, ističe on, Crna Gora bila njegova inspiracija.</p>
<p>- Tu su i njegovi prijatelji, koji su ga stalno okruživali i uz tu priču on je to i slikao, razne dogodovštine, na svoj način, izuzetan, koji je osoben, i samo je Vojo mogao tako da sklopi priču o njegovim slikama, razne priče. Naslikao je ogroman broj slika, izuzetnih slika, koje se razlikuju po opusima. Ima opuse mora, ima opuse ulica, razne opuse demonstracija, kad su bile, slikao je i te skupine ljudi, onim uskim uličicama kotorskim, novskim primorskim, uglavnom. Ima jedan ogroman opus jedrilica, jer je bio i jedriličar, pola života je jedrio na svojoj maloj, kao što on kaže maloj ali izuzetnoj jedrilici i bio je nautičar vrhunski. Sve što je radio kod njega je bilo izuzetno” - istakao je Sekulić.</p>
<p>Posjedovao je Stanić izuzetan smisao za humor, prisjeća se Sekulić, koji je ilustrovao i kroz slike, ističe on, jer i u njegovim slikama ima doza humora, i, kako kaže, fantastike koja se dobro veže uz taj ambijent.</p>
<p>- Bio je on prvo Vojo, pa je onda kroz njegove slike provijavao taj njegov duh, uvijek optimističan, vedar, lepršav, takve su mu bile slike, takav je bio i on. Jednostavno je teško odvojiti njega od slika, to je sve jedan izuzetan spoj, jer ne znaš je li više interesantno ono što je slikao ili kad on priča. A ima dosta toga i zapisano. Imam čak jednu knjigu njegovih, nazovimo to dosjetke, ali nisu to dosjetke, to su izuzetno pronicljivo viđene stvari oko sebe, razne situacije, toliko poseban, na jedan izuzetan njegov način pričao, toliko duhovito, da je to nevjerovatno, takve su mu i slike bile - zaključio je Sekulić.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DlQ78Q4kU5o4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Sekulić: Ne znam da li bih izdvojio Voja kao slikara ili kao čovjeka - to je tu, u istoj ravni

<p>Crnogorski umjetnik Stefan Todorović predstaviće svoj novi opus radova na samostalnoj izložbi pod nazivom „Beton“, koja će biti otvorena u utorak 26. novembra u 20 sati u Umjetničkom paviljonu u Podgorici.</p>
<p>Izložba „Beton“, kako je saopštio Todorović, istražuje simboliku i materijalnost savremenog društva. On, kako je pojasnio, kroz seriju od preko 15 radova velikog formata, ispituje odnos između trajnosti i promjene, otpornosti i propadanja.&nbsp;</p>
<p>Njegove slike, dodaje Todorović, balansiraju između apstrakcije i prepoznatljivosti, pozivajući na refleksiju o društvenim strukturama i svakodnevnim iskustvima koja oblikuju našu stvarnost.</p>
<p>Crpeći inspiraciju iz mitologije, ličnih istorija i recikliranih materijala, on ponovo osmišljava odbačene predmete kao nosioce novih priča.</p>
<p>- Umjetnost je za mene sredstvo za postavljanje pitanja, alat za pokretanje promjene i medij kroz koji nevidljivo postaje vidljivo, a poznato postaje nepoznato - poručio je Todorović u saopštenju za medije.&nbsp;</p>
<p>Ovim radovima, kako je istakao, želi da istraži te kontraste i ponudi prostor za refleksiju o ulozi umjetnosti u razumijevanju savremenog trenutka.</p>
<p>Todorović je diplomirao i magistrirao na Fakultetu likovnih umjetnosti u Beogradu. Njegova karijera uključuje samostalne izložbe u Beogradu, Podgorici i Parizu, kao i učešće u rezidencijalnom programu Cité internationale des arts u Parizu.&nbsp;</p>
<p>Među njegovim priznanjima su Nagrada za crtež na XVIII Bijenalu studentskog crteža i nagrada „Milunović, Stijović, Lubarda” na 71. tradicionalnoj izložbi ULUCG, te Nagrada CANU za istaknute mlade stvaraoce u oblastima nauke i umjetnosti (2016).</p>

Izložba „Beton“ u Umjetničkom paviljonu 26. novembra

<p>Željeznički prevoz večeras je u kolapsu, nezvanično saznaje Antena M.</p>
<p>Izvor tog medija kaže da trenutno nema napona na mreži.</p>
<p>- Vozovi stoje: brzi za Podgoricu, lokalni u Lutovu. Kontaktaši su na pruzi, ali nemamo više informacija o situaciji - rekao je izvor Antene M.</p>
<p>Voz koji je po redu vožnje krenuo iz Bara prema Bijelom Polju u 15.30 je stigao do Bioča i vratio se nazad u Podgoricu.</p>

Problemi u željezničkom prevozu: Vozovi stoje, nema napona

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: jovan-kojic

Kojičić: Crnogorski pravni sistem glavni pokretač problema jer je pokrovitelj koruptivnih radnji

Izrael ponovo napao bejrutska predgrađa

Sekulić: Ne znam da li bih izdvojio Voja kao slikara ili kao čovjeka - to je tu, u istoj ravni

Izložba „Beton“ u Umjetničkom paviljonu 26. novembra

Problemi u željezničkom prevozu: Vozovi stoje, nema napona

PRATITE TVe UŽIVO