Ministarstvo pravde i Ministarstvo unutrašnjih poslova raspisali su javni poziv za javne rasprave o Nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore i Zakona o oružju i municiji (Markov i Mašanov zakon), koje traju do 12. februara odnosno 24. februara 2025, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.
- Shodno navedenom koristimo priliku da pozovemo građane, naučnu i stručnu javnost, državne organe, političke subjekte, nevladine organizacije, međunarodne organizacije, medije i sve zainteresovane organizacije i zajednice da se uključe, te na taj način daju svoj doprinos unaprjeđenju predmetnih oblasti- poručili su iz Vlade.
Prijedlozi, sugestije i komentari na predlog Krivičnog zakonika mogu se dostaviti Ministarstvu pravde na adresu: ul. Vuka Karadžića broj 3, Podgorica ili na e-mail: ana.cubranovic@mpa.gov.me, dok se prijedlozi, sugestije i komentari na predlog Zakona o oružju i municiji mogu dostaviti Ministarstvu unutrašnjih poslova na adresu: Bulevar Svetog Petra Cetinjskog broj 22, Podgorica ili na e-mail: upravno.mup@mup.gov.me.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Ministarstvo pravde i MUP pozvali građane i stručnu javnost da daju doprinos izradi Markovog i Mašanovog zakona, kao i Krivičnog zakonika Crne Gore

Marko, Mašan, Vukan, Jovan, Nataša, Danica, Aleksandra, Mila, Radmila, Zorica, Dragana, Milan, Rajko, Dimitrije, Goran, Marko, Miloš, Radovan, Jošo, Mirko, Branko, Bećo i Dejan. 23 neopisiva gubitka za porodice i čitavu zajednicu.&nbsp;
Večeras sa Majom Ljiljanić Popović govorimo o procesu žalovanja kada ne znamo šta se tačno dogodilo i kada odgovornost snose samo počinioci zločina.&nbsp;
I u avgustu 2022. godine smo pričali i par dana tugovali, a onda se vratili svojim životima… I desilo se opet… I opet je svako od nas pozvan na odgovornost. I sigurna sam da se sada pitate šta mi svi iz svojih kuća mozemo uraditi? A možemo mnogo. Mozemo izaći i progovoriti i traziti da nam bude drugačije. Drugačije i sigurnije našoj djeci i nama.
Emisiju Linija života možete pratiti večeras od 22h.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DKKYPhrgCD_M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

500x500

Gošća emisije "Linija života" Maja Ljiljanić-Popović: O procesu žalovanja kada ne znamo šta se tačno dogodilo

Markov i Mašanov zakon naći će se naredne sedmice na javnoj raspravi - saopštio je predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić inicijatorki ovog zakonskog propisa Maji Ljiljanić-Popović.
Cilj inicijative za pokretanje Zakona je, kako je kazala Ljiljanić-Popović za Radio Televiziju Nikšić, stroža kontrola oružja i sprječavanje da osobe sklone nasilju imaju pristup oružju.
Osim toga, dodaje, i uvođenje mjera koje bi, kako kaže, spriječile slične tragedije koje su pogodile Cetinje i Crnu Goru.
Maja Ljiljanić-Popović je pokrenula inicijativu za usvajanje „Markovog i Mašanovog zakona“, nakon masakra na Medovini 12. avgusta 2022. godine, kada je Vuk Borilović ubio deset ljudi, od kojih dvoje djece, a njih šestoro ranio.
Inicijativom bi se, između ostalog, kaže Ljiljanić-Popović, zahtjevalo psihijatrijsko vještačenje osoba nasilničkih osoba koje posjeduju oružje, ali i oduzimanje oružja nakon utvrđivanja takvog ponašanja.
- Fokus Markovog i Mašanovog zakona je da osobe koje su iskazivale psihičko ili fizičko nasilje u bilo kakvom obliku ne mogu posjedovati legalno oružje. To je najbitnije od svega. Veliki je akcenat na Ministarstvu zdravlja i na ljekarima, da se vrši prevencija mentalnog zdravlja. Prije izdavanja ljekarskog uvjerenja moraju predložiti istoriju bolesti, jer privatne zdravstvene institucije nemaju uvid u kartone pacijenata i prosto ne mogu da znaju da li je osoba u prethodnom periodu uzimala medikamente ili je imala razgovore sa psihijatrom, da li je bila podvrgnuta nekoj terapiji. Zbog toga bi ta istorija bolesti bila obavezna - ističe inicijatorka Markovog i Mašanovog zakona.
Ljiljanić-Popović dodaje da bi svi koji bi kršili Zakon morali da snose odgovornost i posljedice. Izrada Nacrta zakona trajala je, dodaje, oko godinu i po.
- U oktobru 2023. godine sam predala Nacrt koji je na mojim idejama načinio pravni ekspert Jovanka Babić. Na tom Nacrtu se još radilo i dopunjavalo jer je Ministarstvo unutrašnjih poslova imalo zamisao da u istom momentu riješi neka druga sporna pitanja - ističe Ljiljanić- Popović.
Novi zločin u Prijestonici, prvog januara ove godine, kada je Aco Martinović ubio 12 osoba, među kojima dvoje djece, otvorio je stare rane, kaže Ljiljanić-Popović.
- Obojica su pucala na šesnaest ljudi, obojica su ubili člana porodice, obojica su ubili dvoje djece, to su strašno neke teške činjenice za nas i osjetili smo se poraženo. Niko nas nije čuo - ističe Ljiljanić-Popović.
Na sastanku sa predsjednikom Vlade Crne Gore Milojkom Spajićem Maja Ljiljanić Popović je obrazložila svoju inicijativu, a prisustvovali su predstavnici Ministarstva pravde i Ministarstva unutrašnjih poslova. Tada je Ljiljanić Popović ukazala na očigledne propuste sistema.
- Ja sam dala MUP-u građu za taj novi Zakon o kojem oni pričaju. Stoga bilo bi u redu da se zove pravim imenom jer zaista to ime treba da šalje određenu poruku. Ja sam rekla premijeru, ukoliko se slaže da porodica stradalih Jovana i Vukana da dodaju i njihova imena naravno, jer poruka je da sačuvamo djecu. Tu je Spajić najavio i sam da će se desiti javna rasprava o Markovom i Mašanovom zakonu, kao i da će angažovati tim za objektivnu forenziku za oba dana, s obzirom na to da mi i dalje nijesmo dobili odgovore na pitanja, koja smo postavljali uzaludno godinu i po dana unazad - potcrtava Ljiljanić-Popović.
Mnogo je otvorenih pitanja, zaključuje Ljiljanić Popović, a jedini način da se čuje glas inicijatora bio je da se ogole rane kako bi istakli da problem jednog čovjeka lako može da postane problem čitavog društva. No, javnom raspravom na kojoj će se naći Nacrt zakona naredne sedmice, kaže ona, napravljen je značajan korak.

Ljiljanić-Popović: Inicijativa za „Markov i Mašanov zakon“ je borba za svu djecu, iduće sedmice biće na javnoj raspravi

Nacrt Markovog i Mašanovog zakona gotov je u potpunosti, neđe u fiokama Ministarstva unutrašnjih poslova. Državni vrh ni jednom ga riječju nije podržao. Niko nije imao dovoljno saosjećanja, ni savjesti da se zapita može li se Medovina desiti nekome njihovom - kazala je inicijatorka ovog zakonskog propisa Maja Ljiljanić-Popović.
Ona, u obraćanju javnosti, navodi da niko nije uradio ništa da spriječi novi masakr.&nbsp;
- Niko nije odgovarao za propuste prije i tokom tragedije. Niko nas nije zaštitio od ljudi koju su na društvenim mrežama podržavali ubicu i pokolj koji je uradio - istakla je Ljiljanić.Popović.&nbsp;
Kako navodi, inicijativu "Markov i Mašanov zakon" pokrenula je nakon gledanja serijala "Masakr odgovornosti" na televiziji E, koji je, kako navodi, "skinuo veo sa naših očiju i otkrio bolnu istinu o postupanju institucija u tragediji koja nam se desila 12. avgusta 2022. godine".&nbsp;
- Sasvim sama, tražeći način za neki vid pravde, tražeći način da spriječim da se bilo ko više osjeti kao mi. U tome su me već narednog dana podržale porodice Martinović, Pejović, Radunović, Drecun i Đurišić. Ta je podrška prerasla u odnos pun ljubavi i poštovanja, jer sem borbe i tuge, dijelimo i isto parče neba. U narednim danima kontaktirao me gospodin Radovan Popović, iz Ministarstva unutrašnjih poslova, koji je do svoje smjene u decembru 2024. jedini pokazivao volju i želju da do Markovog i Mašanovog zakona dođe. Oformljena je radna grupa, sa njim na čelu i sa mnom kao članom, &nbsp;koja je godinu i po vrijedno radila da napravi promjene - rekla je Ljilanić-Popović.&nbsp;
Njene ideje, kako dodaje, gospođa Jovanka Babić pretočila je u prvi nacrt zakona, koji je 5. novembra 2023. godine predala MUP-u.
- Taj je nacrt dopunjavan od strane Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva zdravlja, a saradnja je ostvarena i sa Lovačkim i Streljačkim savezom. Tražila sam sve ono što je moglo spriječiti zločin kakav smo doživjeli: psihijatrijska i psihološka vještačenja, da neko ko ispoljava ili je ispoljavao fizičko ili psihičko nasilje ne može nositi oružje, da se bez istorije bolesti ne može izdati ljekarsko uvjerenje potrebno za dozvolu za nošenje oružja, da izabrani ljekar ima evidenciju ko od njegovih pacijenata nosi oružje, te da je dužan pri konstatovanju promjena u ponašanju obavijestiti policiju koja bi bez odlaganja oduzela oružje istom, skraćivanje važenja dozvola za posjedovanje oružja i tako dalje - navela je Ljiljanić-Popović.&nbsp;
Bio bi to, prema njenim riječima, zakon primjenjiv za naš sistem, bez povlastica po bilo koga, jednak za sve.&nbsp;
- Prepušteni smo sami sebi da tiho i dostojanstveno tražimo odgovore na pitanja. Bez srama se javno glorifikovao ubica kao neko ko je bio ugledan, iako je godinu prije masakra osuđivan za nasilje. Izgleda da nam percepcija ugleda nije svima ista. Najbolje se to vidi u ovim teškim danima - ističe Ljiljanić-Popović, dodajući da "da im je bio cilj da otkriju istinu znali bi da monstruma niko nije isprovocirao na takav čin i da nije birao koga ubija".
U momentima, kako dodaje, kad postaješ svjestan da ti je neko surovo oduzet, ni ne slutiš kakve ćeš sve borbe morati da vodiš pored te najteže - da prihvatiš život bez nekoga svog.&nbsp;
- Mi ćemo se boriti za pravdu i opšte dobro i dalje. Ta borba ne poznaje lične interese i skrivene motive. To je borba porodica čija srca krvare, kojih ne interesuje podrška politačara i organizacija, već onog što je danas najrjeđe - čovjeka - poručila je Ljiljanić-Popović.

1250x600

1084x550

Ljiljanić-Popović: Nacrt Markovog i Mašanovog zakona neđe u fiokama MUP-a, niko nije uradio ništa da spriječi novi masakr

U napadu ruskog drona 16. aprila u gradu Dnjepru na jugoistoku Ukrajine ubijena je mlada žena i jedna starija žena i povrijeđeno najmanje 16 osoba, rekao je regionalni guverner.
Guverner Dnjepropetrovske oblasti Sergej Lisak rekao je u Telegramu da je među 16 povrijeđenih troje djece. On je rekao da je pet osoba zbrinuto u bolnici, prenosi redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
Napad je uzrokovao nekoliko požara, prema gradonačelniku Dnjepra Borisu Filatovu, koji je rekao da je jedan udar bio u krugu od 100 metara od gradskih opštinskih kancelarija. On je takođe rekao da je oštećeno najmanje 15 stanova, kao i studentski dom, obrazovna ustanova i fabrika za preradu hrane.
Slike objavljene na internetu pokazuju veliki požar i vatrogasce koji rade na gašenju požara, kao i razbijena vozila i zgrade sa razbijenim prozorima i oštećenim fasadama.
Radio Slobodna Evropa nije mogao da provjeri ove tvrdnje.
U sjeveroistočnom regionu Harkova, guverner Oleh Sinjehubov rekao je da su dvije osobe povrijeđene u ruskom raketnom napadu u gradu Izjum. Grad su zauzele ruske trupe u ranim danima ruske invazije u februaru 2022, ali su ga ukrajinske snage ponovo zauzele kasnije tokom godine.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastao se 16. aprila u Kijevu sa predstavnicima odbrambene industrije. On je rekao da Ukrajina sada proizvodi 40 odsto naoružanja koje se koristi na liniji fronta.
- Naša odbrambena industrija već proizvodi više od hiljadu vrsta oružja: od artiljerijskih granata do projektila i oružja dugog dometa, do naših dronova - rekao je Zelenski tokom sastanka, saopštio je njegov kabinet.

U ruskom napadu na ukrajinski grad Dnjepar poginule dvije žene, najmanje 16 osoba ranjeno

Lokalni izbori u Nikšiću nijesu donijeli rezultat kakvom smo se nadali, ipak zahvaljujemo svakom građaninu i građanki koji su u našem programu prepoznali šansu za drugačiju, evropsku i građansku Crnu Goru - poručili su iz Stranke evropskog progresa.&nbsp;
Ova podrška, kako navode, iako brojčano skromna za njih ima veliku vrijednost.
- Kao nova stranka, koja je u Nikšiću formirala odbor tek mjesec prije izbora, suočili smo se s objektivnim izazovima, ali i nefer okolnostima: Dominacijom velikih blokova, nedostatkom kohezije među građanskim snagama, kao i pokušajima monopola nad političkim prostorom - kazali su iz Stranke evropskog progresa.
Uprkos svemu, kako dodaju, iz ovog procesa izlaze jači i ponosni na mlade ljude koji su iznijeli kampanju.
- Časno, odgovorno i s vizijom. Oni su lice nove politike, kojoj pripada budućnost. Stranka evropskog progresa nastavlja da djeluje dosljedno svojim principima - tiho, pristojno i odlučno. Nikšićki rezultat nas neće obeshrabriti, već dodatno motivisati da nastavimo graditi političku snagu koja se ne zasniva na podjelama, već na znanju, integritetu i zajedničkom dobru - poručili su iz ove partije.

Stranka evropskog progresa: Nikšićki rezultati neće na obeshrabriti

Astronomi tvrde da je džinovska planeta udaljena 124 svjetlosne godine od Zemlje dala najjači dokaz do sada da vanzemaljski život možda napreduje izvan našeg Sunčevog sistema.
Posmatranja svemirskog teleskopa Džejms Veb na planeti zvanoj K2-18 b izgleda da otkrivaju hemijske otiske dva jedinjenja za koja se na Zemlji zna da ih proizvodi samo život.
Detekcija hemikalija, dimetil sulfida (DMS) i dimetil disulfida (DMDS) ne bi predstavljala dokaz biološke aktivnosti vanzemaljaca, ali bi mogla mnogo bliže da odgovori na pitanje da li smo sami u univerzumu.
"- Ovo je do sada najjači dokaz za biološku aktivnost izvan Sunčevog sistema - rekao je profesor Niku Madhusudhan, astrofizičar sa Univerziteta Kembridž koji je vodio posmatranja.&nbsp;
Ističe da su veoma oprezni.
- Moramo da se zapitamo da li je signal stvaran i šta znači. Decenijama od sada možda ćemo se osvrnuti na ovaj trenutak i prepoznati da je to bilo kada je živi univerzum došao na dohvat ruke. Ovo bi mogla biti tačka preokreta, gdje je odjednom fundamentalno pitanje da li smo sami u univerzumu ono na koje možemo da odgovorimo - naveo je Madhusudhan.
Drugi su skeptičniji, a ostaju pitanja o tome da li su ukupni uslovi na K2-18 b povoljni za život i da li se DMS i DMDS, koje u velikoj mjeri proizvodi morski fitoplankton na Zemlji, mogu pouzdano smatrati biosignaturama.
K2-18 b, planeta koja se nalazi u sazvježđu Lava, skoro je devet puta masivnija od Zemlje i 2,6 puta veća i kruži u zoni pogodnoj za život svoje zvijezde, hladnog crvenog patuljka manjeg od polovine Sunca. Kada se činilo da je svemirski teleskop Habl zapazio vodenu paru u njegovoj atmosferi 2019. godine, naučnici su ga proglasili "najnaseljivijim poznatim svijetom" izvan Sunčevog sistema.
Navodni vodeni signal se pokazao kao metan u naknadnim zapažanjima Madhusudhanovog tima 2023. Ali, tvrdili su, profil K2-18 b bio je u skladu sa naseljivim svijetom, prekrivenim ogromnim, dubokim okeanom - stav koji je i dalje sporan.

Naučnici tvrde da su našli "najjače dokaze" za postojanje života izvan Sunčevog sistema

Sastanak predsjednika Opštine Ulcinj Gencija Nimanbegua i predsjednika Skupštine Crne Gore Andrija Mandića biće održan danas u 10 sati u Skupštini Crne Gore, saopšteno je iz Nimanbeguovog kabineta.
Tema sastanka, kako navode, biće zahtjev da se sporazum između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata ne uvrsti u skupštinsku proceduru po hitnom postupku, već da se o njemu vodi redovna rasprava, uz puno učešće svih relevantnih aktera i javnosti.
- Cilj ovog susreta je da se osigura transparentnost i uključivanje lokalnih zajednica u procese donošenja odluka koje imaju šire društvene i ekonomske posljedice - navodi se u saopštenju.

Nimanbegu dogovorio sastanak sa Mandićem: Tražiće da se sporazum sa UAE ne uvrsti u skupštinsku proceduru po hitnom postupku

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: markov-i-masanov-zakon