Kao država koja najviše napreduje u procesu pristupanja Evropskoj uniji i kao članica NATO saveza, doprinosimo regionalnoj i globalnoj bezbjednosti - poručio je potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović na 11. izdanju Mediteranskih dijaloga koji su održani u Napulju u Italiji.
Kako je saopšteno iz njegovog resora, Ibrahimović je učestvovao na panelu pod nazivom „Osnaživanje &nbsp;međunarodne diplomatije: Uloga Balkana“. Na panelu su govorili i ministar vanjskih poslova i međunarodne saradnje Italije Antonio Tajani, kao i šefovi diplomatija Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Kosova, zajedno sa predstavnicima ministarstava vanjskih poslova Slovenije i Sjeverne Makedonije.
Ibrahimović je istakao da je Crna Gora i ovoga puta potvrdila svoju čvrstu posvećenost evropskom putu i vrijednostima koje dijelimo sa saveznicima i partnerima.
On je naglasio i značaj uloge Italije i njenog ministra vanjskih poslova i međunarodne saradnje Tajanija, rekavši da je „posvećenost Italije dijalogu i evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana od izuzetnog značaja. Naše partnerstvo, zasnovano na povjerenju i zajedničkim vrijednostima, potvrđuje da su mostovi među narodima uvijek jači od podjela.“
Zaključio je da je Crna Gora učestvovala na skupu uvjerena da samo kroz saradnju i iskren dijalog možemo graditi stabilniji, bezbjedniji i prosperitetniji Mediteran - prostor koji spaja kontinente, kulture i budućnosti.
- Mediteranski dijalozi predstavljaju vodeću globalnu konferenciju posvećenu diplomatiji, bezbjednosti, ekonomiji i saradnji među državama regiona Mediterana, a organizuju ih Ministarstvo vanjskih poslova i međunarodne saradnje Italije što je ujedno i njihova glavna inicijativa javne diplomatije - naglasili su u MVP.
Ovogodišnje izdanje MED dijaloga okupilo je brojne predstavnike vlada, međunarodnih organizacija, akademske zajednice, privrede, civilnog društva i medija, sa ciljem izgradnje pozitivne agende za region Mediterana i jačanja saradnje među državama.
- Učešće ministra Ibrahimovića na ovom prestižnom forumu još jednom je potvrdilo aktivnu ulogu Crne Gore u regionalnim i međunarodnim procesima, te njenu posvećenost promociji stabilnosti, dijaloga i evropskih vrijednosti - zaključili su u MVP.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ibrahimović: Kao država koja najviše napreduje na EU putu i NATO članica doprinosimo regionalnoj i globalnoj bezbjednosti

Mađarski premijer Viktor Orban s oduševljenjem je pozdravio najavu da će se Donald Tramp i Vladimir Putin sastati u Budimpešti kako bi razgovarali o okončanju rata u Ukrajini.
Orban je u četvrtak na društvenoj mreži X poručio da je planirani sastanak američkog i ruskog predsjednika „sjajna vijest za miroljubive ljude svijeta“, uz dodatak: „Spremni smo!“ U kasnijoj objavi naveo je: „Upravo sam završio telefonski razgovor s predsjednikom Trampom. Pripreme za mirovni samit SAD–Rusija su u toku.“
Prema riječima Donalda Trampa, on i Putin su ranije tog dana vodili dug telefonski razgovor tokom kojeg je, kako navodi, „postignut veliki napredak“, te je dogovoren sastanak u glavnom gradu Mađarske, prenosi airlive.net.
Logistička prepreka zbog sankcija
Ipak, put ruskog predsjednika do Mađarske suočava se s ozbiljnom logističkom preprekom. 
Zbog sankcija Evropske unije i ograničenja u vazdušnom prostoru uvedenih nakon ruske invazije na Ukrajinu, ruskim državnim avionima – uključujući predsjednički Iljušin Il-96 – zabranjen je prelet iznad većine evropskih zemalja. To znači da Putinova ruta mora zaobići gotovo sve članice EU, iako je sama Mađarska dio tog bloka.
Duža ruta i veći rizici
Ova zaobilazna ruta mogla bi iznositi oko 5000 kilometara, što bi vrijeme leta produžilo za oko tri sata u odnosu na direktnu liniju dugu 1500 kilometara.
Iako je predsjednički avion Rusije tehnički sposoban za duge letove, ovakva ruta zahtijeva preciznu koordinaciju s kontrolama leta Turske i Srbije, kao i pripremu za nepredviđene situacije – bilo vremenske, tehničke ili diplomatske prirode.
Stručnjaci za bezbjednost upozoravaju i na operativne rizike leta iznad Crnog mora, posebno u svjetlu pojačane vojne aktivnosti u toj regiji.
Zaobilazne rute nijesu novost
Ovo ne bi bio prvi put da ruski predsjednik ili drugi visoki zvaničnici moraju koristiti kreativne rute kako bi prisustvovali međunarodnim događajima.
Od kada su 2022. godine uvedene zabrane preleta zapadnim zračnim prostorom, ruski diplomatski avioni često su primorani da lete preko Srednje Azije, Bliskog istoka ili Balkana da bi stigli do destinacija koje su ranije bile udaljene svega nekoliko sati.
Na primjer, u junu 2023. ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov morao je putovati preko Irana i Sjeverne Afrike da bi stigao na samit BRICS-a u Južnoj Africi.
Putinov dolazak u Budimpeštu tako dodatno pokazuje kako geopolitička izolacija Rusije utiče čak i na logistiku diplomatskih susreta.
Iako Mađarska nudi rijetku priliku za susret s Trampom unutar EU, sam let do Budimpešte neće biti nimalo jednostavan. Iako zvanični plan leta još nije objavljen, najizglednija opcija za dolazak ruskog predsjednika jeste vazdušni koridor preko Turske i Srbije.

Ovo je ruta kojom Putin planira da stigne u Budimpeštu?

Na graničnom prelazu Aerodrom Podgorica uhapšena je ruska državljanka A.C. (26), za kojom je bila raspisana međunarodna potjernica Interpola Moskva zbog krivičnog djela prevare sa zavjerom, počinjene na posebno težak i organizovan način, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako navode, službenici Regionalnog centra granične policije „Centar“ su prilikom kontrole na ulazu u Crnu Goru utvrdili da je za A.C. na snazi potjernica Interpola.
- Lice je nakon hapšenja predato na dalju nadležnost službenicima Odjeljenja bezbjednosti Podgorica - precizirali su iz Uprave policije.

Na podgoričkom aerodromu uhapšena Ruskinja koja se u Moskvi potražuje zbog prevare

Predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) pozdravili su napredak Crne Gore u sprovođenju strukturnih reformi i očuvanju finansijske stabilnosti i pohvalili profesionalnost Centralne banke i Ministarstva finansija i njihovu posvećenost politikama koje doprinose jačanju otpornosti ekonomije i ubrzanju integracije zemlje u EU.
Tokom trećeg dana učešća na Godišnjim sastancima Svjetske banke (SB) i MMF-a u Vašingtonu, guvernerka CBCG Irena Radović i ministar finansija Novica Vuković, sa timovima, održali su sastanke sa direktorom Sektora za Evropu MMF-a Alfredom Kammerom i šefom Misije MMF-a za Crnu Goru Srikantom Seshadrijem.
- Na sastancima je razgovarano o aktuelnim ekonomskim kretanjima, napretku u realizaciji politika u okviru saradnje Crne Gore i MMF-a i planiranim reformama - navodi se u zajedničkom saopštenju CBCG i Ministarstva.
Radović je zahvalila na kontinuiranoj podršci koju MMF pruža Crnoj Gori, a koja predstavlja snažan doprinos održivom razvoju, otpornosti i dugoročnoj prosperitetnosti crnogorske ekonomije.
Ona je informisala zvaničnike MMF-a o najnovijim aktivnostima CBCG i ključnim rezultatima ostvarenim u okviru procesa pristupanja EU, koji, između ostalog, uključuju usklađivanje domaćeg regulatornog sa EU tekovinom, priključenje SEPA sistemu, napredak u implementaciji TIPS klon projekta, kao i dalje jačanje AML/CFT okvira i promociju održivog i inkluzivnog ekonomskog rasta.
Predstavnici MMF-a su se saglasili da bankarski sektor Crne Gore ostaje najstabilniji segment ekonomije, uz dobru kapitalizovanost i likvidnost, što potvrđuju i nalazi Article IV misije.
Misija je, kako je naglašeno, prepoznala i značajne i kontinuirane napore CBCG u jačanju sistema za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma (AML/CFT), kao i u modernizaciji platnih sistema i podizanju nivoa transparentnosti.
Vuković je iskazao zahvalnost predstavnicina MMF-a na odlučnoj partnerskoj podršci i prepoznavanju strateških ciljeva Crne Gore.
Jačanje ekonomije je apsolutni prioritet, a razvoj aviosaobraćaja ističe se kao jedan od ključnih stubova tog procesa – u službi turizma, novih investicija i ukupnog prosperiteta.
Već od naredne godine Crna Gora će biti povezana sa 12 zemalja i 14 evropskih gradova kroz 14 novih avio-linija, što predstavlja snažan podsticaj za ubrzan ekonomski rast.
Ovaj značajan iskorak u avio-saobraćaju biće pokretač povećanja turističkog prometa i jačanja privredne konkurentnosti, čime Crna Gora postaje još pristupačnija i atraktivnija destinacija na evropskoj mapi.
Vuković je posebno ukazao na značaj kapitalnih projekata i ravnomjernog razvoja cijele države, ističući da je to ključ za dugoročnu stabilnost i prosperitet.
On je naglasio značajnu ulogu resora finansija u ubrzanju dinamike i progresa evropskih integracija, kako u oblastima koje direktno pokriva, tako i u cjelokupnom okviru pregovaračkog procesa.
U nastavku dana, delegacija Crne Gore je učestvovala i na Godišnjem plenarnom sastanku odbora guvernera MMF-a i Svjetske banke, na kome su izlaganje imali generalna direktorica MMF-a Kristalina Georgijeva i predsjednik Grupacije Svjetske banke Ajay Banga.
- Sa ovog skupa je poručeno da, u svijetu obilježenom ekonomskom neizvjesnošću, fragmentacijom trgovine i strukturnom transformacijom, donosioci odluka treba da budu fokusirani na kreiranje politika koje podstiču otpornost ekonomija i ubrzanje privrednog rasta - navodi se u saopštenju.
Ranije tokom dana, Radović je učestvovala i na Women Leaders’ Breakfast Discussion, koji je organizovala potpredsjednica SB za Evropu i Centralnu Aziju Antonella Bassani.
Na ovom događaju, koji je okupio visoke predstavnice vlada i centralnih banaka iz regiona, razgovarano je o ulozi žena u oblikovanju budućnosti finansijskih sistema, unapređenju finansijske inkluzije i jačanju otpornosti ekonomija kroz ravnopravno učešće žena u donošenju odluka.
Učestvujući u diskusiji, Radović je istakla važnost ženskog ekonomskog liderstva u promociji održivog i inkluzivnog finansijskog sistema i podijelila iskustva CBCG u sprovođenju inicijativa koje doprinose većoj finansijskoj pismenosti i pristupu finansijskim uslugama za žene i ranjive grupe.

Podrška reformama i fiskalnoj i finansijskoj stabilnosti

Test krvi koji otkriva više od 50 vrsta raka tačan je u 62 odsto slučajeva. U tim slučajevima se smatra da ljudi možda imaju ovu bolest, pokazala je nova studija.
Galerijev test, koji može da se obavlja godišnje i koji se testira u zdravstvenom sistemu Velike Britanije, osmišljen je da traga za "otiskom" više desetina smrtonosnih karcinoma.
Može da otkrije znake bolesti prije pojave simptoma.
Test djeluje tako što u krvotoku identifikuje DNK koju su izbacile ćelije raka.
Time pronalazi najranije znake da neko možda ima karcinom, prenijela je agencija DPA.
Ključno ispitivanje u SAD pokazalo je da je Galerijev test veoma precizan u isključivanju raka kod ljudi koji nemaju ovu bolest.
Istovremeno otkriva slučajeve kancera u ranoj fazi, kada bolest lakše može da se izliječi.
Nakon otkrivanja naznaka raka u krvi, u 61,6 odsto slučajeva on je kasnije i dijagnostikovan, pokazali su nalazi studije.
U 92 odsto slučajeva test je mogao da utvrdi u kom organu ili tkivu je nastao rak, što znači da bi moglo da se uštedi vrijeme i novac na drugim skeniranjima i testovima.
Više od polovine (53,5 odsto) novih karcinoma koje je Galeri otkrio u studiji bilo je u najranijem stadijumu - stadijum jedan ili dva.
Naučnici su predstavili rezultate istraživanja na Kongresu Evropskog društva za medicinsku onkologiju u Berlinu.

Ohrabrujuća studija: Test krvi otkriva 50 vrsta raka

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić podnio je 7. oktobra krivičnu prijavu protiv specijalnog tužioca Miloša Šoškića zbog sumnje da je počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. &nbsp; Prema navodima prijave u koju su Televizija E i Portla ETV imali uvid, Katnić tvrdi da je tužilac Šoškić manipulisao navodnim dokazima iz žute koverte koja je bila u kancelariji specijalnog državnog tužioca Saše Čađenovića. &nbsp; ,,SLUČAJ ASAD” I POKUŠAJ TERORIZMA 2016. GODINE Iz koverte na kojoj je pisalo ,,Asad škart”, prema prijavi Katnića, tužilac Šoškić je nezakonito dostavio 30, marta 2023. godine Tužilačkom savjetu određene, svjesno selektovane, papire vezane za potencijalno svjedočenje bivšeg operativca CIA Džozefa Asada. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718104_90aab08e9610fff02aeeb28513c5a55bf9805e958594cfa2250af4dc51dabbc7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025101718104_90aab08e9610fff02aeeb28513c5a55bf9805e958594cfa2250af4dc51dabbc7" data-rendition-name="original" width="670" height="450" loading="lazy" alt="ĆUTANJE JE ZLATO: Džozef Asad, bivši operativac CIA "> <figcaption>ĆUTANJE JE ZLATO: Džozef Asad, bivši operativac CIA(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Nekadašnji agent CIA je bio involviran u slučaj pokušaja terorizma 16. oktobra 2016. godine, a njegova grupa je – kako se navodilo u Naredbi za istragu SDT iz vremena Milivoja Katnića - tog jutra ušla u Crnu Goru preko graničnog prelaza Božaj. Nakon prvih hapšenja srpskih državljana, petočlana ekipa u kojoj je bio Asad napustila je crnogorsku teritoriju. &nbsp; U sklopu istrage o pokušaju terorizma Katnić i Čađenović su pokušali da Asada nagovore na svjedočenje, ali do saslušanja na kraju nije došlo jer se američki državljanin pozvao na Peti amandman Ustava SAD. U američkom zakonodavstvu postoji odredba prema kojoj se osoba pozvana da odgovara pred zakonom može opredjeliliti na ćutanje, ukoliko ona sama, ili njena odbrana misli da je to u njenom najboljem interesu. &nbsp;&nbsp; Korišćenje papira iz takozvane ,,žute koverte” Katnić smatra nezakonito pribavljenim dokazima koji su poslužili Specijalnom državnom tužilaštvu za otvaranje još jedne istrage. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718104_5b73e2fffbdc5bfb902bf095b60ab20b7b89491aec12d77a350e90b02be1b5a8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025101718104_5b73e2fffbdc5bfb902bf095b60ab20b7b89491aec12d77a350e90b02be1b5a8" data-rendition-name="original" width="3569" height="2016" loading="lazy" alt="KATNIĆEVE OPTUŽBE: Naslovnica krivične prijave protiv Miloša Šoškića"> <figcaption>KATNIĆEVE OPTUŽBE: Naslovnica krivične prijave protiv Miloša Šoškića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  NEZAKONITO KORIŠĆENJE SPISA &nbsp; -Tužilac Miloš Šoškić je naredio je da mu se ovi službeni spisi ostave, te da se računar koji je koristio Saša Čađenović koji je bio na zaduženje kod tužiteljke Jelene Protić, oduzme i dostavi službeniku tužilaštva Balši Saviću da izvrši pretres ovog računara iako je znao da je sve ovo protivzakonito – piše, između ostalog, u krivičnoj prijavi Milivoja Katnića. &nbsp;&nbsp; Bivši glavni specijalni tužilac navodi da je tužilac Miloš Šoškić 9. decembra 2022. godine sudiji za istrage Višeg suda u Podgorici podnio zahtjev za donošenje naredbe za pretres stana i kancelarije tužioca Saše Čađenovića. &nbsp; Istog dana sudija za istrage usvojio je zahtjev tužioca ali pretres kancelarije, prema mišljenju Katnića, nije urađen u skladu sa zakonom. -Pet paketa službene dokumentacije ostalo je nepopisano, niti je privremeno oduzeto. Nije oduzet ni računar koji je koristio Saša Čađenović. Tužilac Šoškić prekoračio je granice službenog ovlašćenja koje ima u ovom predmetu kao postupajući tužilac i da bi pomogao nepoznatim osobama okupljenim oko Andrije Mandića i Milana Knežević, stvarao je privid da je na zakonit način došao do dokaza protiv Čađenovića i mene u krivičnom predmetu koji se protiv nas sada vodi pred Specijalnim tužilaštvom od 21. januara 2025. godine, a taj je predmet zadužio specijalni tužilac Vukas Radonjić – ističe Katnić u prijavi. DOSTAVA DOKUMENATA ADVOKATIMA &nbsp; U obrazloženju Katnić dalje naglašava da tužilac Šoškić sa jasnom namjerom nije, prilikom pretresa službenih prostorija koje je koristio Čađenović decembra 2022. godine naredio policajcima da oduzmu sve službene spise i računuar. &nbsp; To nije učinio ni kasnije. Šoškić je, prema stavu Katnića, neovlašćeno pregledao službenu dokumentaciju i spise predmeta koje je sačinjavao Čađenović, da bi u spisima navodno pronašao žutu kovertuu kojoj su bila tri lista papira sa pitanjima Džozefu Asadu na našem i engleskom jeziku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718108_1f862caf0770f873b91255a079c4b7565e630a16e653b25d24085f136a2d540d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025101718108_1f862caf0770f873b91255a079c4b7565e630a16e653b25d24085f136a2d540d" data-rendition-name="original" width="4000" height="2418" loading="lazy" alt="HOĆE LI BITI REAKCIJE SDT-A: Posljednja stranaka Katnićeve krivične prijave "> <figcaption>HOĆE LI BITI REAKCIJE SDT-A: Posljednja stranaka Katnićeve krivične prijave(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  -Nakon ovoga tužilac Šoškić vrši nezapamćenu zloupotrebu, pa u očiglednom dogovoru sa advokatom Mirojem Jovanovićem i Dušanom Radosavljevićem ove dokaze neovlašćeno dostavlja nenadležnom Tužilačkom savjetu. Da je ovo uradio neovlašćeno i protivzakonito, proizilazi iz izjašnjenja glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića – tvrdi Katnić. &nbsp;&nbsp; Prema navodima iz prijave, Katnić smatra da je Šoškić u dogovoru sa advokatima Jovanovićem i Radosavljevićem te dokaze nezakonito dostavio Tužilačkom savjetu. Tu tvrdnju temelji na činjenici da su advokati 21. januara 2022. godine Apelacionom sudu dokaze iste sadržine dostavili kao pritužbu na njegov i rad Čađenovića. ŠOŠKIĆ FALSIFIKOVAO SKAJ PREPISKE?! U prijavi od 7. oktobra Milivoje Katnić optužuje specijalnog tužioca Miloša Šoškića i da je prekoračio granice svog službenog ovlašćenja kada je Skaj komunikacije koje su se obavljale između Radoja Zvicera, Ljuba Milovića, Petra Lazovića i drugih dostavio portalu ,,Libertas” iako je te prepiske morao čuvati kao službenu tajnu. &nbsp; -Komunikacije je uredništvo portala ,,Libertas“ objavljivalo na svojoj elektronskoj stranici u više nastavaka i to danima 03. 05, 16. 05, 28. 07, 05. 09. 2022. godine koje nijesu objavljivane u svom originalnom obliku već u izmijenjenom, kako ih je očigledno izmijenjenog oblika i dostavio tužilac Šoškić – navodi Katnić u prijavi. Nije ovo prva zvanična pritužba Katnića na nezakonito postupanje specijalnog tužioca Šoškića koji bivšeg glavnog tužioca tereti za udruživanje u kriminalnu organizaciju, zajedno sa Zoranom Lazovićem i Sašom Čađenovićem. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718108_a9f6d8c79a89fbf41b5cfd1a12ca2dadb74ea3a9d88a2b00eec6a4077af01de7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025101718108_a9f6d8c79a89fbf41b5cfd1a12ca2dadb74ea3a9d88a2b00eec6a4077af01de7" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="PRIJAVE KOJE SDT ZA SADA NE ISPUTIJE: Tabla Specijalnog državnog tužilaštva"> <figcaption>PRIJAVE KOJE SDT ZA SADA NE ISPUTIJE: Tabla Specijalnog državnog tužilaštva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  BROJNE PRIJAVE - BEZ REAKCIJE SDT-A Istini za volu, Čađenović je tek nakon šest mjeseci dodat u grupu koja do tada nije brojila tri člana, što je uslov za postupanje SDT-a po Krivičnom zakoniku. &nbsp; Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, koji se nalazi u pritvoru, podnio je maja 2024. godine krivičnu prijavu protv specijalnog tužioca Miloša Šoškića zbog toga što je, kako piše u krivičnoj prijavi, zloupotrijebio službeni položaj, jer nije po službenoj dužnosti gonio sadašnjeg ministra odbrane Dragana Krapovića zbog pranja novca u vrijednosti od više od dva miliona eura. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Do sada se Specijalno državno tužilaštvo nije izjašnjavalo o prijavi protiv Krapovića, ali nema reakcije i na prijavu koja je ranije podnijeta protiv Olivere Injac, prethodne ministarke odbrane Crne Gore, kao i protiv Filipa Adžića, jedno vrijeme koordinatora rada Ministarstva odbrane. &nbsp;Odlukama sadašnjeg i dva bivša ministra odbrane Crne Gore, zaposlenima u Ministarstvu nezakonito je podijeljeno više od 3,2 miliona eura, utvrdila je svojevremno budžetska inspekcija Ministarstva finansija. &nbsp; Uprkos tom nalazu državne institucije, nije zabilježena reakcija SDT-a na čijem je čelu Vladmir Novović. &nbsp;&nbsp; No, protiv Jelene Perović, bivše direktorice ASK-a, Specijalno državno tužilaštvo je samoinicijativno reagovalo i podnijelo krivičnu prijavu zbog navodno nezakonite isplate varijabila od – 60 hiljada eura. &nbsp;&nbsp; Možda i ovi detalji ukazuju kakva će biti sudbina nove krivične prijave protiv specijalnog tužioca Miloša Šoškića. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Katnić: Šoškić je zloupotrijebio položaj i manipulisao ,,žutom kovertom”

Administrator naloga Radosav Vrbica saopštio je na društvenim mrežama da je ponovo dobio poziv da se javi u podgorički Centar bezbjednost, ovog puta zbog prijave poslanice Pokreta Evropa sad (PES) Jelene Nedović povodom njegove objave na Instagramu.
Minulih dana njemu su oduzeti telefon i lap top, a nekoliko dana kasnije, satima je bio u Specijalnom državnom tužilaštvu kako bi prisustvovao pregledanju tih uređaja.
- Opet su me tražila dva policajca, da se javim u Centar bezbjednosti - saopštio je on danas na Fejsbuku.
No, poziv je, kako je naknadno saopštio, uslijedio nešto drugačijim povodom..&nbsp;
- Ovo nijeste očekivali - u pitanju je prijava Jelene Nedović zbog objave na Instagramu - istakao je on.
Kako se može vidjeti sa njegovog naloga na toj mreži, on je prije pet dana 'okačio' fragment razgovora poslanice Evrope sad emitovanog na TV programu, pri čemu je dodao poruku "presmiješno". Nedović je u tom dijelu TV gostovanja govorila o anegdoti vezanoj za proslavu porodične slave.

Radosava Vrbicu opet zvali u CB Podgorica: Jelena Nedović ga prijavila zbog objave na Instagramu

Ministarstvo poljoprivrede Crne Gore obezbijedilo je da se nastavi otkup mlijeka i mliječnih prerađevina kroz izvoz u zemlje regiona i prodaju preko domaćih trgovina, čime je zaustavljeno uništavanje viška proizvoda, na koji su crnogorski farmeri bili prinuđeni jer su mljekare obustavile otkup.
- Cjelokupnu količinu otkupljenog mlijeka prerađivači će imati priliku da izvezu u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, sa čijim institucijama i kompanijama smo postigli dogovor, a tržišne viškove finalnog proizvoda kroz trgovačke lance u Crnoj Gori - objavilo je Ministarstvo.
Problem je nastao kada je dio prerađivača saopštio stočarima, da obustavljaju otkup mlijeka zbog tržišnog viška izazvanog neograničenim uvozom.
Tako je farmerska porodica Dumnić iz Nikšića bila primorana 12. oktobra da prospe tri i po tone sirovog mlijeka jer nije imala gdje da ga skladišti.
- Mljekara nije mogla plasira naš domaći proizvod na tržište zbog ogromnog uvoza gotovih proizvoda. I obavijestili su nas da ne mogu da otkupe mlijeko. Tako smo morali da prospemo mlijeko - kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Marko Dumnić.
On je jedan od najvećih proizvođača mlijeka u Crnoj Gori.
<h2>Otkup mlijeka "čuva" farmere</h2>
Da i drugi farmeri imaju veliki problem sa otkupom mlijeka potvrđuje Goran Mugoša iz Podgorice koji dnevno proizvodi 350 litara mlijeka.
Kako navodi za RSE, potrošači više kupuju uvozno mlijeko od domaćeg, jer je bolje plasirano u trgovinama. On sumnja da je posrijedi i interes uvozničkog lobija.
- Njih interesuje da više uvoze jer imaju višu zaradu nego kad prodaju naše domaće mlijeko. A od države tražimo samo da nam kaže da li da držimo krave ili da ih prodajemo - kaže Mugoša.
Ukoliko ne bude otkupa mlijeka, Mugoša je najavio da će svoj proizvod dijeliti zainteresovanim građanima i njime hraniti druge domaće životinje:
- To mlijeko će popiti telad, a daćemo i poklonićemo narodu - dodaje Mugoša.
A prema riječima Marka Dumnića, nemaju samo problem proizvođači već i mljekare koje ga otkupljuju i prerađuju:
- Meni su iz mljekare rekli da će je ugasiti ako država nešto ne preduzme. Oni traže od države da oslobodi tržište od uvoza, odnosno da se dâ prostora domaćem proizvodu. Takođe traže i dozvolu za izvoz sirovog mlijeka - rekao je Dumnić.
<h2>Privremeno ili trajno rješenje?</h2>
Dogovorom Ministarstva sa domaćim trgovcima i inostranim kompanijama o otkupu, problem je trenutno riješen, ali država treba da traži sistemsko rješenje, ocjenjuje za RSE Milutin Đuranović, predsjednik Odbora poljoprivrede Privredne komore.
- Treba nam dugoročno rješenje za situaciju kada uvoz mlijeka raste, a otkup u Crnoj Gori pada. Moramo tražiti veća budžetska sredstva jer je u ovom trenutku ta podrška ispod jedan posto - kaže Đuranović.
Dodaje da je za prvih osam mjeseci uvoz mlijeka porastao za 8,2 posto.
Istovremeno u prvih pola godine, otkup je pao za 3,8 posto.
On navodi da je doprinos poljoprivrede u bruto društvenom proizvodu države između osam i deset posto, a da država u poljoprivredu vraća mnogo manje.
"EU daje i preko 40 posto zajedničkog budžeta za poljoprivredu", kaže Đuranović.
<h2>Opozicija kritikuje Vladu</h2>
Opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS)je kritikovala odnos Ministarstva prema proizvođačima mlijeka.
- Uvoz hrane raste svakodnevno, dok domaći prerađivači ne mogu da prodaju sopstvene zalihe. Postavlja se pitanje šta radi Ministarstvo - saopštili su iz DPS.
A opozicioni Pokret URA je pozvao Vladu da zaštiti domaće proizvođače uvođenjem dodatnih taksi na uvoznu robu:
- Crna Gora mora da ima strategiju kako da zaštiti domaću proizvodnju, koja tone usljed trgovinskog disbalansa. Na sve to imamo letargičan odnose Vlade Crne Gore prema farmerima i domaćoj proizvodnji - naveli su iz GP URA.
<h2>Svake godine novi problem farmera</h2>
U aprilu ove godine formirana je Radna grupa za sistemsko rješavanje problema u sektoru mljekarstva.
Tada je definisano da će se raditi na problemu sa ograničenim pristupom tržištu domaćih proizvođača i sa damping (ispod tržišnih) cijenama proizvoda iz uvoza.
Problem sa otkupom je samo jedan u nizu s kojim su se suočili proizvođači mlijeka. Tokom prošle godine sektor stočarstva je bio na udaru Kju groznice koji je pogodio farme na području Nikšića i Danilovgrada.
Ranije su proizvođači protestovali zbog niske otkupne cijene, kada su ispred Ministarstva poljoprivrede ostavili bidone sa mlijekom.
U pregovaračkom procesu za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji, Poglavlje 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj - koje je otvoreno 2016 još uvijek nije zatvoreno.
Vlada se nada da će ga privremeno zatvoriti do kraja 2025. godine.
Crna Gora je usvojila Plan implementacije za uspostavljanje Agencije za plaćanja i Integrisani administrativni i kontrolni sistem jula ove godine , što je jedno od ključnih mjerila za Poglavlje 11.
Istovremeno parlament je usvojio zakon koji uređuje mjere podrške poljoprivredne politike, ruralnog razvoja i politike ribarstva.

Mugoša: Od države tražimo samo da nam kaže da li da držimo krave ili da ih prodajemo

Vanraspravno vijeće donijelo je odluku o pritvoru za Miloša Medenicu, sina bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, kojeg SDT tereti da je bio na čelu kriminalne grupe koja se bavila švercom cigareta i droge, ali sutkinja nije saopštila detalje odluke.
U nastavku suđenja sutkinja Vesna Kovačević saopštila je da je vanraspravno vijeće donijelo odluku o pritvoru ali da je ne može saopštiti i da će biti uručena odbrani i optuženom Medenici.
U nastavku suđenju preslušani su tajno snimljeni razgovori između dvije sutkinje Vrhovnog suda i NN osoba.
U razgovorima sutkinja Vrhovnog suda &nbsp;Rada Kovačević i Vesna Begović tvrde da na njih niko nije mogao uticati.
Optužena Medenica kazala je da je jasno proizilazi da ona nije počinila krivično djelo ali da se sa sinom našla na optužnici.
- I samo što je moj sin danas je došao sa lisicama iako je prošlo tri godine a nije donijeta prvostepena presuda. Da li očekujem pravdu ili je za mene rezervisana nepravda - kazala je optužena Medenica.
Dodala je da će se &nbsp;boriti i da neće odustati.

Tag: mediteranski-dijalozi-u-napulju

Ibrahimović: Kao država koja najviše napreduje na EU putu i NATO članica doprinosimo regionalnoj i globalnoj bezbjednosti

Ovo je ruta kojom Putin planira da stigne u Budimpeštu?

Na podgoričkom aerodromu uhapšena Ruskinja koja se u Moskvi potražuje zbog prevare

Podrška reformama i fiskalnoj i finansijskoj stabilnosti

Ohrabrujuća studija: Test krvi otkriva 50 vrsta raka

PRATITE TVe UŽIVO