Ulcinj će od 19. do 21. septembra biti domaćin prvog međunarodnog festivala horova „Zvuci sa rive“, manifestacije koja će okupiti horske ansamble i ljubitelje muzike iz regiona i svijeta.
Među učesnicima posebno mjesto zauzima Mješoviti hor Pljevlja, koji pod vođstvom mlade dirigentkinje Zerine Hubanić donosi energiju sjevera Crne Gore u Ulcinj.
Hor je osnovan 2020. godine na inicijativu Sekretarijata za kulturu Opštine Pljevlja, a danas okuplja 35 pjevača različitih profesija, generacija. Na njihovom repertoaru nalaze se umjetničke kompozicije, pop aranžmani, ali i pjesme sa Balkana.
Festival „Zvuci sa rive“ već je privukao veliki broj horova, a organizatori ističu da je prijavni proces završen i da sada počinje završna faza priprema. Ulcinj će tih dana postati središte horske umjetnosti, gdje će se tradicija i savremenost susresti među notama, glasovima i vizijama.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mješoviti hor Pljevlja učestvuje na prvom međunarodnom festivalu u Ulcinju

Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) raspisalo je tender vrijedan 300.000 eura sa PDV-om za unapređenje i razvoj sistema softvera za video nadzor gradova.
U okviru projekta planirana je nabavka i ugradnja analitičkih video-servera od 96 terabajta, koji će omogućiti inteligentnu video analitiku, prepoznavanje lica i registarskih tablica, kao i forenzičko pretraživanje snimaka po fizičkim karakteristikama osoba ili vozila.
Predviđeno je i ažuriranje postojećeg softvera za video-nadzor “IndigoVision Control Center”, ugradnja novih licenci i sprovođenje radova sistem integratora koji će povezati nove tehnologije sa postojećim nadzornim mrežama.
Projekat uključuje i implementaciju Video Management System (VMS) platforme enterprise nivoa, obuku administratora i korisnika, te sertifikaciju sistema u skladu sa međunarodnim bezbjednosnim standardima.
Agencija za zaštitu ličnih podataka (AZLP) je 2019. dala dozvolu za video-nadzor javnih površina, a obaveza MUP-a po toj odluci je da ih obavijesti o svakoj promjeni.&nbsp;
<h2>Gašenje kamera zbog propusta</h2>
Savjet ALZP je u maju 2024. privremeno zabranio Ministarstvu unutrašnjih poslova obradu podataka o ličnosti putem sistema video nadzora javnih površina na teritoriji Podgorice, Bara i Budve, uz obrazloženje da kamere instalirane u tri grada sa softverom za prepoznavanje lica nijesu bile obuhvaćene Saglasnošću Agencije.
Zakonom je predviđeno da prije svake automatske obrade biometrijskih podataka MUP mora tražiti saglasnost AZLP, jer to predstavlja poseban rizik za lična prava i slobode.
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović tada je tvrdio da da nema nikakve zloupotrebe, niti fa se manipuliše bilo kakvim ličnim podacima građana.
Tada je saopštio da su kontrolori AZLP obavili nadzor u MUP-u, dodajući da je došlo do propusta u radu jer je određeni dio tehničke specifikacije označen stepenom tajnosti.&nbsp;
- To se radi isključivo iz bezbjednosnih razloga - rekao je Šaranović.
<h2>Alat za efikasnu reakciju</h2>
MUP je krajem jula ove godine, uz saglasnost AZLP, potpisalo Odluku o uspostavljanju sistema video nadzora na teritoriji Prijestonice Cetinje.
- Video nadzor predstavlja moćan alat koji doprinosi ne samo efikasnijoj reakciji službi bezbjednosti, već ima važnu ulogu u prevenciji izvršenja krivičnih djela i remećenja javnog reda i mira. Primjenom savremenih tehnologija želimo da doprinesemo jačanju povjerenja građana, a kroz budući sporazum o saradnji Ministarstva unutrašnjih poslova, Prijestonice Cetinje i Opštine Herceg Novi definisaćemo i obaveze tokom eksploatacije sistema video nadzora u ovim gradovima - poručili su tada iz Ministarstva.

MUP ulaže 300.000 eura u unapređenje video-nadzora gradova

Tri maloljetnika uhapšena su zbog sumnje da su počinili tri krađe na teritoriji Podgorice.
Uhapšen je maloljetnik star 17 godina zbog sumnje da je, sa B.S. (20) oko četiri sati iza ponoći, došao do jednog ugostiteljskog objekta na Starom aerodromu, nasilno otvorio prozor na njemu kako bi B.S. mogao da uđe u objekat i ukrade novac.
Nakon što su ukrali izvjesnu količinu novca, a uočivši prolaznike i policijske službenike, počeli su da bježe. Policija je tom prilikom locirala B.S. u ulazu obližnje zgrade gdje se skrivao, dok je maloljetnik naknadno identifikovan i uhapšen.
Oni su, kako se sumnja, novac namjeravali da potroše na igre na sreću.&nbsp;
Policijski službenici su po nalogu tužioca uhapsili i dva maloljetna starosti 16 godina zbog sumnje da su izvršili krivična djela teška krađa na štetu fizičkog i pravnog lica.
Oni se sumnjiče da su, 22. oktobra, došli do jednog marketa u Podgorici, gdje su od zaposlenog ukrali novčanik u kojem je bilo više od 200 eura, lična karta, bankovna kartica i ostala dokumenta.
Oni su narednog dana, polomili staklo na vratima jedne kladionice, ušli u objekat i ukrali više od 500 eura.&nbsp;
- Maloljetnici će danas, uz krivične prijave, biti sprovedena na dalju nadležnost nadležnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici - saopšteno je iz Uprave policije.

Podgorica: Uhapšena tri maloljetnika zbog pljačke lokala, marketa i kladionice

U Bijelom Polju je održana konstitutivna sjednica Opštinskog odbora Stranke evropskog progresa (SEP).&nbsp;
Na sjednici koja je protekla u duhu jedinstva i jasne vizije evropske budućnosti Crne Gore i Bijelog Polja za predsjednika Opštinskog odbora je izabran Admir Mustajbašić koji je ranije obavljao niz važnih funkcija u političkom i društvenom životu.
- Stranku evropskog progresa u Bijelom Polju čini tim energičnih i posvećenih ljudi koji vjeruju u pošten rad, evropske vrijednosti i napredak našeg grada i države - saopšteno je iz te partije.
Na sjednici su analizirane trenutne ekonomske, socijalne i političke prilike u Bijelom Polju i Crnoj Gori.&nbsp;
Konstatovano je da su u prethodnih pet godina i Bijelo Polje i cijeli Sjeverni region zanemareni od strane aktuelne vlasti i da za to vrijeme nije pokrenut niti jedan razvojni projekat dok su ranije započeti projekti, koji su bili od ogromnog značaja za Bijelo Polje, kao što su skijalište na Bjelasici i Đalovića pećina, totalno obustavljeni čime je nanijeta neprocjenjiva šteta Bijelom Polju.&nbsp;
- Posebno zabrinjava odlazak mladih jer su izgubili perspektivu i nadu u bolju budućnost. Kroz svoj program za Bijelo Polje i Sjever u susret predstojećim izborima ponudićemo konkretna rješenja za oporavak i održivi razvoj - kazali su u SEP-u.
Poručuju da Stranka evropskog progresa nastavlja da jača svoje strukture širom Crne Gore, okupljajući one koji žele modernu i naprednu državu.

Formiran Opštinski odbor SEP-a u Bijelom Polju, na čelu Admir Mustajbašić

Centar za građansko obrazovanje (CGO) ukazuje da Crna Gora ne koristi u dovoljnoj mjeri potencijale koje pruža Plan rasta za Zapadni Balkan, ključni finansijski instrument Evropske unije za period 2024–2027, kojim se podržavaju reforme, ekonomski razvoj i ukupno približavanje zemalja regiona Uniji. EU je kroz ovaj Instrument opredijelila ukupno šest milijardi eura za zemlje zapadnog Balkana, od čega bi Crnoj Gori trebalo da pripadne ukupno 383,5 miliona eura, i to 110 miliona bespovratnih sredstava, a ostatak kroz kredita sa vrlo povoljnim kamatama. Dio tih sredstava se uplaćuje direktno u budžet, dok se ostatak isplaćuje kroz Zapadnobalkanski investicioni okvir (ZIO) za konkretne razvojne projekte.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251025121024_02d648e3027df32c7f16fa4cb15e14057a21932a2e42121c07a944b90446d91a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251025121024_02d648e3027df32c7f16fa4cb15e14057a21932a2e42121c07a944b90446d91a" data-rendition-name="original" width="1080" height="1350" loading="lazy" alt="grafika"> </figure>  U CGO-u podsjećaju da su isplate planirane dva puta godišnje, uz strogo praćenje realizacije <a href="https://www.eu.me/dokumenti-pregovori-o-pristupanju/" target="_blank">Reformske agende Crne Gore 2024-2027</a>, koja obuhvata oko 130 kvalitativnih i kvantitativnih mjera. Nakon njenog usvajanja, u septembru 2024. i dobijanja odobrenja Evropske komisije, Crna Gora je primila avans od 26,8 miliona eura, dok se preostala sredstva isplaćuju etapno, po osnovu ispunjenih reformskih koraka. - Svaki ispunjeni reformski korak donosi pravo na određeni iznos finansijske podrške, često u visini i od nekoliko miliona eura. Budući da je dio ukupne podrške već obezbijeđen kroz avansna sredstva, iz svake naknadne isplate se odbija odgovarajući iznos, kako bi se spriječilo dvostruko evidentiranje istih sredstava - kazao je Ivan Kašćelan, asistent na projektima u CGO-u. Međutim, napominje da Crna Gora ne izvršava obaveze predviđenom dinamikom, zbog čega gubi pravo na puni iznos sredstava planiranih za taj ciklus. U dosadašnje dvije tranše, ostvarila je pravo samo na djelimičan iznos podrške. - <a href="https://enlargement.ec.europa.eu/document/download/3891e8f0-c197-4b91-bcf8-e994c64fecf3_en?filename=COMMISSION%20IMPLEMENTING%20DECISION%20approving%20the%20first%20release%20of%20funds%20to%20Montenegro%20under%20the%20Reform%20and%20Growth%20Facility%20for%20the%20Western%20Balkans.pdf" target="_blank">Prva tranša</a> se odnosila na mjere sprovedene u okviru prvog izvještajnog perioda, do 28. februara 2025. godine, koji je uključivao 14 planiranih koraka, od čega je po ocjeni Komisije Crna Gora ispunila samo 7, iako je Vlada tvrdila da je u potpunosti ispunjeno 10. Preostalih sedam aktivnosti je ostalo da se ispuni u narednom periodu sa rokom od 24 mjeseca. Zbog toga je, od planiranih 29 miliona eura, Crna Gora oslobodila samo 10,2 miliona eura (preciznije, vrijednost ispunjenih koraka je iznosila oko 11 miliona, od čega je oduzeto 0,83 miliona na račun prethodno isplaćenog avansa) - podsjeća Kašćelan. U drugom izvještajnom periodu, dodaje on, od 11 planiranih koraka Evropska komisije je utvrdila da je Crna Gora realizovala samo 3 za koja je isplaćeno oko 4 miliona, od mogućih oko 22,5 miliona eura za svih 11 koraka. Dodatno su ispunjena 2 koraka iz prethodnog ciklusa, čime je Crna Gora kroz <a href="https://enlargement.ec.europa.eu/document/download/a0c5817f-ea89-4f04-b69b-44c0b7888ae2_en?filename=RGF%20Payment%20Annex%20Montenegro.pdf" target="_blank">drugu tranšu</a> ukupno oslobodila 8,1 milion eura (i u ovoj tranši je oduzeto oko 0.5 miliona eura na račun prethodno isplaćenih avansnih sredstava).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251025121024_29e47400e7877c04c19da7e5dffded9135d20841329c861330bcd453572b0615.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251025121024_29e47400e7877c04c19da7e5dffded9135d20841329c861330bcd453572b0615" data-rendition-name="original" width="1080" height="1350" loading="lazy" alt="grafika"> </figure>  - Dakle, Crna Gora je do sad povukla 18,3 miliona eura (od ukupne sume od 19,7 miliona eura za kompletirane reforme oduzeto je oko 1,6 miliona eura iz prethodno uplaćenog avansa), što čini svega 38 odsto od ukupne vrijednosti reformskih mjera (52,1 milion eura) planiranih za ovaj period. Treba napomenuti da ova sredstva nijesu trajno izgubljena, jer se rok za sprovođenje reformi može produžiti, ali ovako spora dinamika reformi i očigledna neučinkovitost nadležnih institucija ozbiljno kompromituju kredibilitet zemlje u sprovođenju preuzetih obaveza - istakao je Kašćelan Uz postojeći zaostatak od 13 neispunjenih koraka, jer je do sada završeno samo 12 od 25 planiranih reformi, i obaveze za sprovođenje narednog, vrlo obimnog, ciklusa od 32 reforme do kraja godine, Crna Gora se, napominje Kašćelan, suočava sa ozbiljnim rizikom da ne ispuni ključne obaveze iz ovog Instrumenta. - Ukupno gledano, uključujući postojeći zaostatak i obaveze iz narednog izvještajnog perioda, do kraja godine, odnosno za svega nekoliko mjeseci, potrebno je realizovati čak 55 reformskih koraka - kazao je on. CGO naglašava da su inicijative poput Plana rasta za zapadni Balkan od izuzetnog značaja za evropske integracije i ekonomski razvoj Crne Gore, te upozorava da odnos Vlade prema njima naglašava izostanak političke volje, strateške posvećenosti i institucionalne odgovornosti.&nbsp; - Procenat od svega 38 odsto iskorišćenih sredstava jasno odražava stvarni prioritet aktuelne vlasti prema reformama - mnogo retorike, a premalo stvarnih rezultata - zaključio je Kašćelan.

CGO: Do kraja godine potrebno realizovati čak 55 reformskih koraka, to CG košta evropskog novca i kredibiliteta

Nakon što se po pozivu policije danas kasno popodne javila u Centar bezbjednosti Podgorica mlada Podgoričanka, koja tereti bivšeg supruga da fizički zlostavlja njihovu kćerku kada boravi kod njega, sprovedena je u zatvor u Spužu, po nalogu Osnovnog suda u Podgorici koji je osudio na 15 dana zatvorske kazne, jer odbija da mu preda dijete – saopštila je Portalu ETV njena porodica. Ova mlada žena je u sedmom mjesecu rizične trudnoće. O njenoj borbi s crnogorskim institucijama Portal ETV izvještavao je u više navrata, a, kako smo pisali 25. jula, tada je krivičnu prijavu policiji podnijela i protiv sudskog izvršitelja Dragoljuba Kaluđerovića koji je, kako je rekla, pokušao nasilno da uđe u njen stan, u pratnji izvršne sutkinje Ine Hrković i socijalne radnice, kako bi joj uzeli kćerku i odveli je kod oca. - Molim policiju i nadležne organe da me zaštite, a pomenuta lica adekvatno sankcionišu. Takođe, od suda zahtijevam da Dragoljubu, odnosno izvršitelju izreknu zabranu prilaska odnosno da istom onemoguće dalje postupanje u mom predmetu. Uz prijavu dostavljam ljekarsku dokumentaciju – napisla je ona tada u prijavi. Kako je ispričala za Portal ETV, pozvonili su i kada je otvorila vrata stana saopštili su joj da spakuje kćerku i da im je odmah preda. - Odbila sam to i tražila im nalog koji mi nijesu dali, kao i da pozovu policiju. Nakon ovoga pokušala sam da zatvorim vrata do dolaska policije, ali me Dragoljub u tome sprječava tako što podmeće nogu pod moja vrata i ne dozvoljava mi da ih zatvorim, nakon čega ih jako gura rukom i tada me istim udara u predjelu lijeve ruke – napisala je u prijavi policiji, kao i da je izvršitelj ušao u hodnik i odbijao da izađe. Tada je bila u petom mjesecu trudnoće i zbog stresa je, kako je istakla u prijavi, prokrvarila, o čemu je izvještaj ginekologa dostavila policiji. U prijavi je napisala i da je sutkinja Hrković ušla u stan i pitala djevojčicu da li želi da vidi oca, na šta je ona odgovorila „da ne želi i da je on tuče“. Sa sutkinjom se tada dogovorila da popodne sa kćerkom dođe u Centar za socijalni rad, gdje njena kćerka, kako je napisala u prijavi, kada je ugledala oca „doživljava stres i počinje plakati“, nakon čega je sutkinja dozvolila da se vrate kući.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024211044_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251024211044_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="sud"> <figcaption>PO NALOGU SUDA ŽENA U SEDMOM MJESECU RIZIČNE TRUDNOĆE ZATVORENA: Osnovni sud u PodgoriciOsnovni sud</figcaption> </figure>  Ova mlada žena tada je za Portal ETV kazala &nbsp;da je ogorčena odnosom institucija u njenom slučaju i dodatnu traumu joj, kako je rekla, izaziva odgovor sutkinje, na pitanje do kada će trudnu da je maltretiraju, a koja joj je odgovorila da mora da sprovodi izvršenje i da će biti još gore po nju. Ona odbija da preda djevojčicu ocu nakon što joj je poslije jednog vikenda koji je provela sa njim kćerka rekla da je otac tukao, što je, kako kaže, potvrđeno i medicinskom dokumentacijom. Zahtijeva da njihov budući kontakt bude isključivo pod nadzorom. U maju smo objavili da je sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Ina Hrković donijela odluku da na 15 dana pošalje u zatvor mladu Podgoričanku, jer odbija da preda maloljetnu kćer ocu protiv kojeg je pokrenula više postupaka zbog nasilja nad njihovim đetetom. Poslije ovakve odluke Podgoričanka je protiv sutkinje Hrković podnijela krivičnu prijavu, a obratila se i institucijama tražeći pomoć, među kojima i Kancelariji ombudsmana. U rješenju sutkinje Hrković piše da „izvršni dužnik nije ispunila obavezu naloženu rješenjem o izvršenju ... od 06. 05. 2025. godine ovog suda, pa se određuje izvršenje izrečene kazne zatvora u trajanju od 15 (petnaest) dana u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija“. - Nalaže se izvršnom dužniku da odmah omogući održavanje ličnih odnosa izvršnog povjerioca i djeteta ..., tako što će u prostorije Centra za socijalni rad dovesti dijete, kako bi je izvršni povjerilac preuzeo... – piše u tom rješenju. Prema odluci suda djevojčica bi kod oca trebalo da boravi svake druge sedmice utorkom i četvrtkom od 16 do 19 sati, kao i svake druge sedmice utorkom od 16 do 19 sati, a te sedmice bi provodila i vikend kod oca – od petka do neđelje veče. U slučaju da ne postupi po ovoj odluci sutkinja Hrković je Podgoričanku kaznila i još jednom zatvorskom kaznom u trajanju od mjesec dana, koju će, kako piše u rješenju, „sud sprovesti po službenoj dužnosti“. Sutkinja Hrković smatra da sigurnost đeteta nije ugrožena i da je u najboljem interesu djevojčice da vrijeme provodi sa ocem, obrazlažući da je tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu protiv njega i da se postupak sada vodi po privatnoj tužbi, te da ni činjenica da se protiv njega pred tužilaštvom vodi još jedan postupak „nijesu dovoljni (razlozi p.a.) da sud zaključi da bi sigurnost djeteta bila ugrožena“. Centar za građansko obrazovanje ranije je upozorio na izvještaj GREVIO (Grupa eksperata Savjeta Evrope za borbu protiv nasilja nad ženama) koji je u prošlogodišnjem izvještaju upozorio na hitnu potrebu za unaprjeđenjem postupanja u slučajevima nasilja nad ženama, podvlačeći brojne nedostatke u odgovoru nadležnih organa, posebno u dijelu odluka o starateljstvu i pravu na posjete, kao i hitnih zabrana prilaska i drugih zaštitnih mjera koje se ne primjenjuju u adekvatnom obimu.

Žena u sedmom mjesecu rizične trudnoće, po nalogu suda, odvedena u zatvor

Pravni zastupnik bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića, advokat Mihailo Volkov, podnio je 15. oktobra Osnovnom sudu u Podgorici tužbu zbog dugogodišnjeg mobinga. &nbsp; U tužbi se navodi čak šest postupanja koja su osnov za pisanje tužbe. Pavićeviću je usmenom naredbom zabranjeno da dolazi na posao još 9. aprila 2021. godine, a disciplinski postupak je pokrenut februara ove godine. Vrh Uprave policije, &nbsp;kako je izvijestila Televizija E, svojevremeno nije Pavićevića obavijestio o planovima mafijaškog klana da dronom napadnu Pavićevićevu porodičnu kuću u Danilovgradu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024131052_cb5193584980363764ea5fc95ee90f2ed30ea65c7eabb1d6d5a63873846344e5.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251024131052_cb5193584980363764ea5fc95ee90f2ed30ea65c7eabb1d6d5a63873846344e5" data-rendition-name="original" width="553" height="341" loading="lazy" alt="GODINAMA NA METI VRHA POLICIJE: Milovan Pavićević"> <figcaption>GODINAMA NA METI VRHA POLICIJE: Milovan Pavićević</figcaption> </figure>  Prema tužbi advokata Vojkova, pozivajući se na analizu sudske prakse Crne Gore prema Pavićeviću je počinjeno više ponašanja koja ukazuju na postojanje mobina. Među njima ,,namjerno i neopravdano izolovanje zaposlenog od drugih zaposlenih tako što se izbjegava i prekida komunikacija sa njim”; ,,širenje neistina o zaposlenom uopšte i u vezi sa njegovim privatnim životom”; ,,nedavanje radnih zadataka zaposlenom koji nije opradano potrebama procesa rada, kao i neopravdano onemogućavanje zaposlenog da izvršava radne zadatke” kao i ,,neopravdano i namjerno isključivanje zaposlenog iz obrazovanja, stručnog osposobljavanja i usavršavanja zaposlenih”... U akciji Specijalnog državnog tužilaštva Pavićević je 3. oktobra priveden zbog sumnje da je dio kriminalne grupe na čijem je čelu Aleksandar Mijajlović. &nbsp; Portal ETV je septembra ove godine pisao o disciplinskom postupku protiv Pavićevića koji je poprimio obrise pravog kafkijanskog procesa: ročište, održano 25. septembra, bila je tek prva rasprava iako je postupak protiv Pavićevića pokrenut čak osam mjeseci ranije - još 13. februara ove godine. &nbsp; Pavićevićeva odbrana je tvrdila da se radi o montiranom disciplinskom procesu, o krivotvorenim informacijama u operativnom izvještaju Komisije za bezbjednosne provjere. Ne samo to: Pavićević i advokat Volkov su pokazali da u disciplinskoj tužbi postoje fingirane informacije koje se odnose - na nepostojeća lica i nepostojeće događaje ili lažno prikazana dešavanja čiju je vjerodostojnost lako bilo prethodno provjeriti. &nbsp;&nbsp; &nbsp;

Pavićević tužio državu za mobing

Predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Zoran Lakušić podnio je tužbu protiv nekadašnjeg šefa Službe za pravne i administrativne poslove u ovoj kompaniji Aca Ognjenovića, koji je otkaz dobio krajem jula, optužujući ga da je „u više navrata, putem javnih objava i komentara na društvenoj mreži Facebook, iznosio neistinite, uvrjedljive, omalovažavajuće i klevetničke tvrdnje“ na njegov račun, „koje su javno dostupne velikom broju lica i kao takve prenijete od strane nekoliko portala, te prosljeđivane neodređenom broju lica i izvjesno trajno arhivirane“. Lakušić je prethodno, isto u avgustu, protiv Ognjenovića i nekadašnjeg rukovodioca Sektora za pravne i administrativne poslove Vladimira Ružičića, kojem je krajem juna, takođe, uručen otkaz, podnio krivičnu prijavu u kojoj je tvrdio da mu je ugrožena bezbjednost, te povrijeđena čast zbog njihovih objava na društvenim mrežama, ali i tekstova na portalima. Ta prijava je, kako je Portalu ETV kazao Ognjenović, odbačena kao neosnovana. Lakušić, međutim, nastavlja sa progonom, pa novom tužbom od Ognjenovića, čovjeka kojeg su u Regionalnom vodovodu ostavili bez posla, traži 10.000 eura za pretrpljene i buduće duševne bolove. - Zbog ukazivanja na nezakonite postupke Lakušića i izvršnog direktora Krsta Radovića na udaru smo se našli Vladimir Ružičić i ja, jer smo odbili da ćutimo. Da se radi o udruženom djelovanju i pokušaju da nas ućutkaju svjedoči i činjnica da je gotovo identičnu tužbu protiv mene podnio i doskorašnji Lakušićev savjetnik, sada penzioner, Željko Raičević – kazao je Ognjenović za Portal ETV. On očekuje da će Osnovni sud u Kotoru odbaciti tužbe kao nedozvoljene, ali i dodaje da ukoliko ih prihvati „konačno će se stvoriti situacija da će Lakušić i Raičević na ročištu morati da daju konkretne odgovore o svim dešavanjima u Regionalnom vodovodu“. Lakušić je u objavama na Fejsbuku optuživao Ružičića i Ognjenovića da rade za „šljunkarsku mafiju“, protiv koje se on, navodno, bori.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024061056_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251024061056_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Regionalnog vodovoda"><figcaption>NEZAKONITE SMJENE: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda (Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  U tužbi koju je podnio protiv Ognjenovića, pored ostalog, Lakušić citira objave u kojima ga je prozivao da je dio „kriminalne grupe“ koja je „godinama izvlačila novac iz Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje kroz razne komisije, trajne varijabile, po 3 puta stambene kredite i ostalo“. Fokus tružbe je, ipak, na objavi kojom ga je, kako piše, Ognjenović prozvao da je odgovoran za ,,nezakonito umanjenje naknade na štetu RV a u korist investitora (dosada otkriveno oko 55.000 eura) koje je sproveo Lakušićev savjetnik Željko Raičević“. Ističe da je „tekst na ovu temu sa neistinitim navodima o navodnom nezakonitom umanjenju naknade na štetu RVCP za koju je okrivljen tužilac objavio ETV portal“. Naš portal objavio je 16. jula da su se bivši rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove u Regionalnom vodovodu i nekadašnji šef Službe za pravne i administrativne poslove, kojima je uručen otkaz, opet obratili premijeru Milojku Spajiću i resornom ministru Damjanu Ćulafiću sa inicijativom za preispitivanje rada Lakušića i izvršnog direktora Krsta Radovića. - Kako smo nezvanično saznali, jedan zapošljeni koji je vršio obračun posebne naknade na investicije (što za Regionalni vodovod predstavlja jedan od dva glavna izvora prihoda), je na štetu Regionalnog vodovoda pogrešno obračunavao posebnu naknadu na investicije čime je pričinio materijalnu štetu cc 50-60.000,00 eura po ovo društvo čiji je vlasnik država Crna Gora, a na korist investitora iz Reževića ako se ne varamo, namjerno ili ne nadležne institucije će to utvrditi u narednom periodu – citirali smo navode iz njihovog pisma. Oni su u dopisu iskazali bojazan i da se pokušava da „povreda radne obaveze zapošljenom zastara kako bi taj zapošljeni, koji je pričinio štetu Regionalnom vodovodu, stekao pravo na otpremninu i napuštio Regionalni vodovod kao počasni radnik“. U Regionalnom vodovodu dešava se gotovo nevjerovatna situacija – uskoro će godina kako je Lakušić podnio ostavku na funkciju predsjednika Odbora direktora, ali Vlada je, prema javnosti dostupnim informacijama, do danas nije konstatovala.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102407100_b7c50231708f604b4ce344565f0842ddc710bd2cf664087fd5d1676c686fa07a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025102407100_b7c50231708f604b4ce344565f0842ddc710bd2cf664087fd5d1676c686fa07a" data-rendition-name="original" width="1000" height="1333" loading="lazy" alt="Krsto Radović"><figcaption>OTKAZI ZA NEPODOBNE: Krsto Radović (Photo: Foto: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Ostavka je uslijedila ubrzo pošto je nezakonito smijenio izvršnog direktora kompanije Borislava Ivankovića, u novembru prošle godine i, takođe, nezakonito imenovao Krsta Radovića. Pisali smo da je Ivanković čak treći izvršni direktor kojeg je Lakušić nezakonito smijenio od kada je imenovan na čelo Odbora direktora Regionalnog vodovoda, u maju 2021. godine, u okviru partijske raspodjele funkcija u državnim preduzećima, a pošto su u avgustu 2020. vlast u našoj zemlji preuzele proruske i prosrpske političke elite. Prvo je smijenio Gorana Jevrića, a onda i Josifa Đuraškovića. Za prvog čovjeka Odbora direktora Lakušić je imenovan kao kadar Demokratske narodne partije Milana Kneževića.

Lakušić tužio Ognjenovića, traži mu 10.000 eura za duševne patnje

Pljuske, koje je srbijanski režim dobio na sednici i u rezoluciji Evropskog parlamenta, očigledno su izazvale veliki potres u vrhu države i SNS. Zato je već prvog jutra od usvajanja nikad dužeg i ozbiljnijeg spiska kritika, zamerki, uslova i opomena – u Beogradu došlo do “terorističkog napada”.
Doduše, samo koji sat pošto je - po mnogim elementima sumnjivu - pucnjavu i paljevinu u “Ćacilendu”, ispred Skupštine u kojoj traje zasedanje, predsednik države (za to naravno nenadležan) nazvao “terorizmom”, tužilac je sveo na “pokušaj ubistva”. Ali, to ne menja suštinu sumnje da se nešto – što se, najzad, moglo dogoditi bilo kog dana tokom sedam ipo meseci postojanja najvećeg nehigijenskog naselja u Evropi, a nije – dogodilo baš u momentu kada je odnarođeni srbijanski režim dobio žestoke evropske packe, koje nikako ne može da sakrije.
Nije, naravno, samo tajming događaja u “Ćacilendu” sumnjiv.&nbsp;
Sumnjivo je i kako je izvršilac sa sve kantom benzina i oružjem uopšte ušao među šatore u kojima obitava najgori srbijanski šljam i zločinac, koje čuva policija i gde skoro svakodnevno bivaju napadnuti obični građani koji samo pokušaju da prođu pored.&nbsp;
Sumnjivo je i što je izvršilac penzionisani pripadnik BIA, a važi uverenje da je pripadnik obaveštajnih službi “u službi” do smrti, a ne do penzije.&nbsp;
Sumnjivo je i brzopotezno saslušanje na vratima “marice” i pred kamerama, jer takvo priznanje se lako obara pred sudom.&nbsp;
Sumnjiva je i brzina kojom su policija i tužilaštvo izašli s potpunim podacima i malte ne završenom istragom, kroz usta onoga čiji se rejting strmoglavljuje, a koji voli da priča svakodnevno o svemu sem o onome šta narod očekuje od njega.&nbsp;
Sumnjiva je i ažurnost “sređivanja” lica mesta i okončanja istražnih radnji – što neodoljivo podseća na postupke posle rušenja nadstrešnice na novosadskoj železničkoj stanici.
Upravo zbog približavanja godišnjice novosadske tragedije, analitičari su skloni verovanju da događaj ispred Skupštine predstavlja i svojevrstan alibi koji bi mogao da se iskoristi i u prevenciji okupljanja većeg broja ljudi u Novom Sadu, 1. novembra.
Ono što izaziva nespokojstvo je činjenica da je srbijanski režim u poslednje vreme doživeo nekoliko značajnih udaraca, u koje treba ubrojati i konačni prekid snabdevanja gorivom iz Rusije, sa ucenom za gas, i promenjenu retoriku dosad šarmirane Ursule fon der Lajen, i prvi put evropska reagovanja na laži i uvrede, pa i hlađenja iz SAD i Turske. U isto vreme, veliki broj dotad vernih pristalica iz interesa uočljivo se povukao, kupljeni simpatizeri nadaju se novom vlasniku, pretnje i ucene sve manje “rade”, a piramida koruptivne vlasti se sve više oslanja samo na tradicionalno nepouzdane besprizorne i kriminalce. U takvim uslovima, treba imati u vidu da je zver saterana u ćošak najopasnija. Otud i nespokojstvo: izgleda da je Srbija ušla u fazu kada od vlasti kojoj se izmiče tle pod nogama može da očekuje sve. Bukvalno sve.
Najzad, od trenutka kada se srušila novosadska nadstrešnica, pa do danas, režim i manifestuje sve svoje najgore osobine – samo ne radi ono zbog čega vlast i postoji: ne utvrđuje istinu i krivce za tragediju. Osobine režima, opet, nikome nisu nejasne – to je četrdesetogodišnji kontinuum diktature, bezakonja, nasilja, rata, krađe, nemorala, zaluđivanja i primitivizma. Rukavice su u Srbiji odavno skinute, pa da i mi ne pišemo u rukavicama. Zločinačku es-pe-esovsko – radikalsku vlast (1988-2000), posle koštunica-tadićevskog perioda prikrivanja, izbegavanja odgovornosti i “pomirenja”, nasledila je zločinačka presvučeno radikalska “naprednjačka” i “reformisana” es-pe-esovska vlast (2012 – danas). I to je to.&nbsp;
Ovako svedeno, liči da Srbija nije ni imala šansu. A ta spoznaja i danas unosi nespokoj, imajući u vidu da su se i u studentski protest, i u opozicione stranke, i u građanske organizacije infiltrirali isti oni mozgovi i psihologija koji su svojevremeno okrenuli leđa Balkanskom kasapinu. Oni, koji nisu smatrali da režim svojim delovanjem čini nemerljivu štetu Srbiji, srpskom narodu, svima koji žive u Srbiji i svima koji imaju nesreću da se sa Srbijom graniče, već da nije dovoljno efikasan i sposoban da ostvari “vekovni san”.
Tu infiltraciju, taj moralno-vrednosni kolaps, opet, nije bilo teško izvesti. Srpske bezbednosne službe decenijama baš to, i vrlo uspešno, rade, umesto da štite bezbednost države od stranih uticaja, gde se pokazuju kao ekstremno nesposobne. Srpska pravoslavna crkva deluje kao paramilitantna organizacija, koja huška na zlo, umesto da propoveda mir i ljubav, kako stoji u njenim svetim knjigama. S lanca odavno pušteni kriminalci štite ambijent koji se za kriminalne aktivnosti samo poželeti može. Običan narod, sluđen višedecenijskom nemaštinom, ispiranjem moga, uništenim medijima, lažnim prorocima i “friziranom” istorijom, i nehotice učestvuje u tome.
Kao dokaz svega, ne moramo da idemo dalje od odnosa prema minulim ratovima. Ne samo negiranje genocida, presuđen u sudu čiju nadležnost je priznala i država Srbija, već i njegovo aktivno slavljenje. Smišljeno i plansko guranje pod tepih očiglednih i utvrđenih zločina koji se ne mogu negirati. Obesmišljavanje sudskih postupaka. Slavljenje presuđenih ratnih zločinaca, što u vreme robijanja, što kasnije, pod parolom “odslužili su kaznu”, uz “zaboravljanje” da pravni aspekt nekog zločina uvek sledi i moralni.
Tako smo, na primer, došli u situaciju da zločinac, koji odleži kaznu, bude dočekan kao heroj, dobije priliku da napiše knjigu sa “svojom istinom”, ili, čak, da odradi niz predavanja studentima Vojne akademije. Doček teško obolelog ratnog zločinca Nebojše Pavkovića i njegova planirana sahrana u Aleji zaslužnih građana najbolje ilustruju to uništavanje svake moralne vrednosti i nepostojanje jasne razlike između dobra i zla.
Ipak, Srbija ima šansu. Raspoloženje većine naroda, kao i spoljnopolitičke okolnosti, navode na pomisao da se srbijanskom režimu bliži kraj. Iako, naravno, danas još niko ne može da ozbiljno govori o momentu tog kraja, baš kao ni o okolnostima u kojima do tog kraja može da dođe, a čije pretpostavljanje s razlogom izaziva nespokoj u narodu.
Taj kraj biće makar trenutak predaha i za dve susedne države – Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru – koje Srbija direktno ugrožava svojim frustracijama neostvarenog “carstva” u granicama kojima je neko Načertanije odavno zarazio srpski genom. Jer, na isti način na koji Rusija decenijama drži Srbiju u vazalnom i često mazohističkom položaju, sistemom spojenih sudova ponaša se i Srbija prema ove dve države u kojima živi značajan broj Srba. A to znači i – značajan broj naivnih i indoktriniranih ljudi podložnih manipulaciji, spremnih da unište svoju državu zarad nerealnog očekivanja da će ih, ako to učine, hegemon prihvatiti kao sebi ravne, uz (po) nekoliko bitangi koje primaju naređenja iz ulice Kraljice Ane u Beogradu i za to imaju priličan finansijski interes.
Na kraju, u jednome treba biti posebno jasan i direktan. Ništa, apsolutno ništa se u Srbiji, a otuda ni za njene susede, ne može promeniti, pukom promenom vlasti u Beogradu. Srbija mora da se promeni iz temelja, da se izmeni kompletan narativ koji tu zemlju i njene stanovnike drži u okovima dogme, zabluda i “prirodnog” hegemonizma. Srbija mora da se vrati antifašizmu koji ju je afirmisao, vrednosno jasnom razlikovanju dobra i zla, mora da se okrene idejama budućnosti, shvatanju da je moguće raditi u sopstvenom interesu i pritom ne nužno ugrožavati tuđi. Da kao država, a shodno tome i narod koji je naseljava, izađe iz zone komfora i suoči se sa stvarima koje su u njeno ime i za njen račun rađene i sa svim posledicama toga.&nbsp;
Bez svega toga, svaka puka promena vlasti svodi se na – džaba ste krečili.

Tag: mjesoviti-hor-pljevlja

Mješoviti hor Pljevlja učestvuje na prvom međunarodnom festivalu u Ulcinju

MUP ulaže 300.000 eura u unapređenje video-nadzora gradova

Podgorica: Uhapšena tri maloljetnika zbog pljačke lokala, marketa i kladionice

Formiran Opštinski odbor SEP-a u Bijelom Polju, na čelu Admir Mustajbašić

CGO: Do kraja godine potrebno realizovati čak 55 reformskih koraka, to CG košta evropskog novca i kredibiliteta

PRATITE TVe UŽIVO