Cilj Operativnog tima za izradu novog Nacionalnog akcionog plana Partnerstva za otvorenu upravu (NAP POU) je kreiranje dokumenta koji odgovara međunarodnim standardima i reflektuje potrebe crnogorskog društva u pogledu transparentnosti, odgovornosti i participacije. 
 
To je kazao državni sekretar Ministarstva javne uprave (MJU) Dragiša Janjušević, na otvaranju inicijalne sjednice Operativnog tima za izradu novog NAP POU 2026–2029, koja je održana u ponedjeljak u Vladi, u okviru obilježavanja globalne Nedjelje otvorene uprave. 
 
Janjušević je, kako je saopšteno iz MJU, istakao da ta sjednica označava početak važnog i zajedničkog procesa u kojem će učestvovati predstavnici institucija, civilnog društva, akademske zajednice i građana. 
 
- Cilj nam je da kreiramo dokument koji ne samo da odgovara međunarodnim standardima, već i realno reflektuje potrebe našeg društva u pogledu transparentnosti, odgovornosti i participacije - &nbsp;rekao je Janjušević. 
 
Kako je naveo, uspjeh tog procesa zavisiće od uključenosti svih aktera i njihove spremnosti za dijalog i saradnju. 
 
Vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za transparentnost, otvorenost i unapređenje javne uprave, Lidija Ljumović, predstavila je ključne nalaze iz Izvještaja o implementaciji Akcionog plana za prethodne dvije godine, kao i preporuke iz posljednjeg Izvještaja nezavisnog mehanizma za izvještavanje (IRM). 
 
- Saradnja civilnog društva i javne uprave je ključna za uspjeh inicijative POU. IRM preporučuje veći fokus na institucionalizaciju reformi, borbu protiv korupcije i sinergiju između nacionalnog i lokalnog nivoa, što će biti važno usmjerenje u izradi novog plana - &nbsp;istakla je Ljumović. 
 
U saopštenju se navodi da je na sjednici predstavljen i okvir za izradu novog Akcionog plana, uz podršku Regionalne škole za javnu upravu (ReSPA), koja pruža ekspertsku pomoć u sprovođenju procesa ko-kreiranja. 
 
Ističe se da je operativni tim trenutno u fazi formiranja, a da su u prvoj fazi uključeni predstavnici organa državne uprave. 
 
Navodi se da će će predstavnici nevladinog sektora biti delegirani za sedam tematskih oblasti i to antikorupcija, učešće javnosti u kreiranju javnih politika, digitalno upravljanje, rodna politika, širenje građanskog prostora, inkluzija ranjivih društvenih grupa i transparentnost javnih politika. 
 
- Crna Gora je članica globalne inicijative Partnerstvo za otvorenu upravu od 2012. godine, a izrada trećeg Nacionalnog akcionog plana predstavlja nastavak napora u jačanju otvorenosti i odgovornosti javne uprave - dodaje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

MJU: Cilj kreiranje NAP-a koji reflektuje potrebe crnogorskog društva

Najmanje deset osoba je poginulo, a 61 je povrijeđena nakon što je teretni voz udario autobus na od Grada Meksika, izvijestile su lokalne vlasti u ponedjeljak.
Do nesreće je došlo u industrijskoj zoni na auto-putu između Atlakomulka, grada oko 115 kilometara sjeverozapadno od Grada Meksika, i Maravatija, u blizini savezne države Mičoakan.
Scene s mjesta događaja pokazale su da je prednji dio na gornjem spratu autobusa razbijen, a metalni dio veoma udubljen, dok su spasioci požurili na mjesto događaja.
Kabinet državnog tužioca savezne države Meksiko saopštio je da je poginulo sedam žena i tri muškarca.

U naletu voza na autobus u Meksiku poginulo 10, povrijeđeno više od 60 ljudi

U Skadru je pokušan atentat na Erogena Brajovića, koga su crnogorski istražni organi ranije teretili da je vođa kriminalne ogranizacije i da je planirao više ubistava.&nbsp;
Brajović je, kako prenosi albanski mediji, ranjen u napadu, a dvije osobe su ubijene i još jedna ranjena.&nbsp;
Glavna meta napada, kako navode, bio je 43-godišnji Erogen Brajović, poznat i kao Vaso. Ubijeni su Armando Pali i 31-godišnji Liridon Kraja, tjelohranitelj Erogena Brajovića.&nbsp;
Osumnjičeni 29-godišnji Ragip Gila uhapšen je nakon što je izazvao saobraćajnu nezgodu prilikom bjekstva.
Erogen Brajović je, kako piše Portal RTCG, pred Višim sudom u Podgorici bio optužen da je vođa kriminalne grupe koja je planirala više ubistava. Prema navodima iz optužnice, Brajović, Ranko Radulović i Igor Vukotić pripremali su likvidacije bivših, sada uhapšenih, policijskih službenika Zorana Lazovića, Duška Golubovića i Duška Koprivice, njegovog sina Strahinje Koprivice i navodnih članova „kavačkog klana” Darka Janjića, Radovana Mujovića, braće Nikole i Vladimira Banićevića.
Iako je Crna Gora tražila njegovo izručenje, albanski nadležni organi odbili su to 2019, godine, jer je on državljanin te zemlje.&nbsp;
Prema izvorima iz istrage za Report TV, Brajović je sjedio sa Armandom Palijem u kafiću kada je Gila ušao i ispalio više hitaca ka njima.
- Cilj atentata sumnja se da je bio Erogen Brajović - navode izvori ovog albanskog medija.
Tridesetogodišnji Ragip Gila bio je naoružan sa dvije puške, nosio je pancirku i motorom došao do lokala, koji je ostavio upaljen. Nakon napada, pokušao je pobjeći, zaplijenivši automobil tipa BMW pod prijetnjom oružja.
Policija ga je uhapsila nakon što se zabio u dva vozila i pokušao preći rijeku Kir.
Ragip Gila nije nepoznat policiji – u decembru 2023. godine uhapšen je sa arsenalom oružja, a pušten iz zatvora u martu 2025. nakon što je odslužio kaznu za drogu. Nakon izlaska iz zatvora, šest mjeseci kasnije, u septembru, izvršio je ovaj atentat. Priznao je pred istražiteljima da je želio ubiti Erogena Brajovića. Postoje sumnje da je Gila djelovao kao plaćeni ubica.
Erogen Brajović je brat Denisa Brajovića, koji je isporučen iz Dubaija zbog ubistva Gjin Ndoja 2020. godine.
Armando Pali, ranije član opštinskog savjeta, nema kriminalni dosije. Tridesetjednogodišnji Liridon Kraja bio je tjelohranitelj Brajovića.
Istraga se fokusira na moguće motive osvetničkog karaktera, s obzirom na članstvo Brajovića u klanu Bajri. Policija je pretresla kuće porodice Lici, poznate po sukobu sa klanom Bajri, ali bez privođenja ikoga. Nije jasno da li je napad povezan sa masakrom u Dobraču iz 2024. godine ili nedavnom likvidacijom 34-godišnjeg Kristiana Kole 4. septembra u Skadru.

U pucnjavi u Skadru ranjen Erogen Brajović

Poraz na Maksimiru nije lako pao ni najiskusnijim igračima naše reprezentacije Stevanu Jovetiću i Stefanu Saviću. Jovetić kaže da je teško. - Imam osjećaj da se negativne stvari samo dešavaju, do crvenog kartona je bilo ok, držali su oni loptu, bili bolji, ali nije bilo opasnih napada. Mi smo probali iz kontri, branili se duboko na polovini, nije lako igrati protiv ovako dobre ekipe - kazao je Jovetić. Dodaje da su dali sve od sebe. - Ima dosta mladih momaka, krivo mi je, rezultat bi bio drugačiji da nije bilo tog crvenog kartona. Hrtavska je svakako zaslužia pobjedu, ali mislim i da je ta odluka sudije bila pogrešna - naveo je Jovetić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908230924_6992771495a325ff175bfe13eba8d3c7bb5ac4ec894f25dbee6a71fb629a62b1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250908230924_6992771495a325ff175bfe13eba8d3c7bb5ac4ec894f25dbee6a71fb629a62b1" data-rendition-name="original" width="1163" height="578" loading="lazy" alt="Stevan Jovetić"><figcaption>Stevan Jovetić(Photo: TVCG)</figcaption></figure>  Savić je istakao da je Hrvatska bolji tim, ali i da je odluka sudije da pokaže crveni karton Bulatoviću bila pogrešna. - Hrvatska je bolja, ali taj crveni karton je bio nepotreban, žao mi je momaka koji su se povrijedili, ali po meni ovo nije bilo za dva žuta kartona i to je pomoglo Hrvatskoj - rekao je Savić. Nastavljaju, prema njegovim riječima, da se bore za bodove koji su preostali. - Ima dosta mladih igrača, to su pozitivne stvari u svemu ovome. Istakao bih Roganovića, koji je debitovao na prošloj utakmici, treba biti i uz Bulatovića nakon ovog kartona, idemo dalje - dodao je Savić.

Jovetić: Do crvenog kartona smo se držali; Savić: Ovo nije bilo za crveni

Norveška vladajuća Laburistička partija najvjerovatnije će ostvariti tijesnu pobjedu na parlamentarnim izborima, koji su održani u nedjelju i ponedjeljak, dok je Konzervativna partija na putu ka jednom od svojih najslabijih rezultata u posljednjih nekoliko decenija.
Prve projekcije pokazuju da su Laburisti dobili 28 odsto glasova, tri odsto više od krajnje desničarske Partije progresa, koja je ostvarila svoj najbolji rezultat, prenosi Politiko.
Ukoliko budu potvrđeni, ovi rezultati bi značili da će norveški premijer i lider Laburističke partije Jonas Gar Stjore formirati manjinsku vladu, nakon kampanje kojom su dominirale debate o troškovima života, porezu na bogatstvo, budućnosti norveškog suverenog fonda od dva biliona dolara i odnosima zemlje sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom.
Stjore je premijer manjinske koalicione vlade lijevog centra od prethodnih izbora 2021. godine, a ako rezultati izlaznih anketa budu ozvaničeni, u parlamentu će imatu 87 poslanika. Da bi mogao da vodi manjinsku vladu, mora da ima najmanje 85 mandata.
Desničarske stranke, Partija progresa i Konzervativci bivše premijerke Erne Solberg, trebalo bi da imaju 82 poslanika.
Analitičari navode da je za pobjedu Laburista najzaslužniji bivši generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg, koji je u februaru odlučio da prihvati poziv Stojrea da postane ministar finansija. Nekoliko dana nakon toga, Laburisti su u ispitivanju javnog mnjenja porasli za čak 10 procenata

Norveški laburisti pred tijesnom pobjedom na parlamentarnim izborima

Na putu Budva - Cetinje, u mjestu Brajići, desila se pucnjava u kojoj je ranjena djevojka T.S. (24) koja je bila na motoru sa Cetinjaninom Stefanom Beladom koji je blizak jednom kriminalnom klanu - saznaje Televizija E.
Pucnjava se, kako je saopšteno iz Uprave policije, desila oko 14.15 sati, a T.S. se trenutno ukazuje ljekarska pomoć.
Prema informacijama TV E, izvršilac je pucao sa motora - na Beladu koji je ostao nepovrijeđen. T.S, sa druge strane, ima više povreda od projektila - ali je stabilno.
Belada je, inače, prošle godine zajedno sa Dušanom Đuranovićem uhapšen u velikoj akciji slovenačke policije u Portorožu. Portal 24ur tada je pisao da su uhapšena dva važna člana međunarodno organizovanog kriminala iz Crne Gore.
Na njega je 2012. godine na Cetinju u tuči potegao pištolj i bezuspješno ispalio hitac Dejan Milačić. Belada se tada zvao Milo.
On je, odlukom Apelacionog suda, bio osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora zbog pokušaja da ubije Dragana Martinovića, ali i zbog nedozvoljenog držanja oružja.
Na Martinovića je, kako piše u presudi, ispalio hitac i pogodio ga u butinu lijeve noge, nanoseći mu tako tešku povredu. Tada je posjedovao pištolj bez oružnog lista.
Iz Uprave policije je, nakon današnje pucnjave, saopšteno da preduzimaju hitne mjere i radnje kako bi utvrdili okolnosti događaja.
- U odnosu na ovaj događaj policijski službenici regionalnih centara bezbjednosti “Jug” i “Centar”, odjeljenja bezbjednosti Budva i Cetinje, ali i drugih organizacionih jedinica Uprave policije koje su im stavljene na raspolaganje, preduzimaju hitne mjere i radnje u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti, rasvjetljavanja događaja i identifikacije i procesuiranja izvršilaca - kazali su u policiji.

Djevojka ranjena u pucnjavi kod Brajića, na motoru bila sa Stefanom Beladom

Na Cetinju su uočene pojačane policijske snage uoči skupa „Cetinje pamti 5.9. 2021.“ povodom četiri godine od belvederskih dešavanja i brutalne akcije policijskih snaga prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="CT"> <figcaption>Foto: Portal ETV/Duško Mihailović</figcaption> </figure>  Kako je najavljeno, okupljanje počinje u 17 sati na platou pored Biljarde ispred Cetinjskog manastira. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fu-17-sati-pocinje-skup-cetinje-pamti-5-9-2021-belveder-borba-koja-nikad-ne-prestaje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> U porti Cetinjskog manastira, reporter Portala ETV vidio je tivatskog paroha Crkve Srbije Mijajla Backovića, osnivača &nbsp;militantnog pravoslavnog bratstva Miholjski zbor. Miajlo Backović je poznat i po bliskim odnosima sa Rusijom. Tako je predsjedniku Vladimiru Putinu 2014. godine u ime mještana ponudio zemljište blizu Tivta. - ... Ako mu treba za rezidenciju, kuću za odmor ili vilu, Grblju bi bila velika čast - rekao je tada Backović. Prema pisanju medija, bio je na osnivanju proruske grupe "Balkanski kozaci" i povezivan sa prokremljanskim motociklističkim klubom "Noćni vukovi". U razgovoru za njemački "Špigl" 2023, paroh je umanjivao rizik da se crkva iskoristi kao srpsko-rusko oruđe za destabilizaciju Crne Gore. Tvrdio je i da nema nikakve veze sa politikom i da ga zanima samo vjera. Osim u mantiji, Backović se može vidjeti i u vojnoj uniformi 63. padobranske brigade Vojske Jugoslavije. Backoviću je u januaru ove godine ispred doma zapaljen luksuzni automobil BMW X6.

Pojačane policijske snage uoči skupa, Mijajlo Backović uočen u porti Cetinjskog manastira

Crnogorski bedem ne može biti srušen dok je nepokorenog Belvedera, jednako prije 90 i prije četiri godine, poručila je Danica Nikolić na skupu „Cetinje pamti 5.9.2021. povodom obilježavanja četiri godine od belvederskih dešavanja i policijske akcije prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru&nbsp; Skup je počeo danas u 17 sati intoniranjem himne, nakon čega su građani odali počast nevinim žrtvama dva zločina koja su se dogodila u tom gradu, kao i Dejanu Božoviću, stradalom vojniku u Kučima. - Krenuli su silom, ne zbog ustoličenja, jer nije riječ o vjerskoj, nego parapolitičkoj i paravojnoj organizaciji, već da bi popove pratile horde njihovih vojnika čiji je zadatak bio da na sred Cetinja razviju tuđinske zastave i naprave klerofašističku orgiju u srcu Crne Gore. Završili su silom – suzavcima, gumenim mecima, pendrecima i lažima. Prevarili su se da su pobijedili time što su dva popa ugurali u manastir pod pancir ćebadima i oružanom pratnjom. Izgubili su, jer je fašizam osuđen da izgubi svaku bitku - kazala je Nikolić. Ističe da je Belveder bio i ostao simbol zajedništva i otpora, te da je nakon događaja od 4. i 5. septembra „crnogorsko društvo osvješćenije i jedinstvenije u borbi protiv klerofašizma. - Na Belvederu nijesmo branili samo sebe i Cetinje, već i čitavu Crnu Goru. Doći ćemo do istine o onome što se dešavalo te noći, o komandama da se cijeli grad zasuje suzavcem, o gumenim mecima, o lažima da smo mi napadali policiju. Dužni smo to i žrtvama cetinjskih masakara i njihovim porodicama koje svakog dana traže pravdu. Kako su oni stajali sa nama na Belvederu, stajaćemo i mi sa njima, gdje god bude trebalo - poručila je ona. Nikolić je naglasila da Crna Gora mora ostati spremna na nove borbe.&nbsp; - Pred nama je vrijeme novih protesta i novih reakcija na njihove brutalne akcije. I iz toga ćemo, kao i uvijek, izaći kao pobjednici, jer nas je Mladen Lompar davno naučio da nikad ovđe neće biti posljednjeg boja – mi smo vječita meta - poručila je Nikolić.&nbsp; <h2>Čelebić: Ne damo te Crna Goro</h2> Rajo Čelebić je u obraćanju okupljenima poručio da je ponosan što može pozdraviti sve građane Crne Gore, bez obzira na vjeru i nacionalnost, naglašavajući da je „Crna Gora majka svih svojih sinova i kćeri“. - Pozdravljam sve one kojima je Crna Gora majka, zbog koje se raduju, pjevaju i plaču. Ali pozdravljam i one druge, koje je iz iste majke iznjedrila, a koji je ne vole i ponižavaju - kazao je Čelebić, dodajući da takvo ponašanje ne može izbrisati ljubav i privrženost rodoljuba. U svom govoru citirao je pjesmu crnogorskog rodoljuba Komnena Bulatovića, podsjetivši na istoriju Rovačke republike i stradanje njegovih predaka. „Ako te crna pogubija snađe, poginućeš, majko, od zla domaćega“, recitovao je stihove kojima je, kako je rekao, želio da ukaže na unutrašnje prijetnje po opstanak države. Čelebić je posebno istakao značaj sekularne i multietničke Crne Gore, pozdravivši Slavka Perovića, koga je nazvao „jednim od najvećih boraca za nezavisnu i građansku državu“.&nbsp; Govor je završen zajedničkim pokličem „Ne damo te, Crna Goro!“. Podsjećamo, Čelebićev automobil je, kada je iz Herceg Novog krenuo na Cetinje 4. septembra 2021, na Trojici zaustavila policija, odakle je nastavio pješke da bi u ranim jutarnjim satima stigao u prijestonicu. Široj javnosti je poznat iz video snimka gdje sam, noseći crnogorski barjak, policajcima u opremi za razbijanje demontaracija, koji su ga spriječili da priđe manastiru, govori: "Imate levor, ubijte me"  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Rajo Čelebić "> <figcaption>Rajo Čelebić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Barović: Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora</h2> Govor Aleka Barovića prenosimo u cjelosti:&nbsp; Evo smo ti došli, prijestoni grade Perjanico slobode i junaštva Gnijezdo sokolova, diko crnogorska Evo smo ti došli Lovćene, crnogorski gromobrane Vilo naša, zakletvo prađedovska Evo smo ti došli manastire, crnogorski si bio i ostao Oko tebe smo se vazda kupili i vazda će nas ođe biti Evo smo ti došli cetinjski svetitelju, blagoslovi tvoje Crnogorce Evo smo ti došli Belvedere, ponosu naš, a sramoto izdajnička. Došli da se śetimo, tih noći i tih dana Da se śetimo crnogorske sloge&nbsp; Da se śetimo suzavaca i plotuna Da se śetimo kome basta Da se śetimo i ko ne smje Da se śetimo hrabrih Da se śetimo i izdajnika I da nikad ne zaboravimo Śetimo se i svih onih kojih više nema a bili su tu sa nama. Śetimo se i onog hrabrog Očinića koji nas taj dan povede, sreća ga pratila đe gođ da je. Došli smo da pokažemo da nas još ima Da smo još živi Da nas nisu zgazili, a šćeli su. Došli smo da odamo počast Belvederu, istorijskom događaju crnogorske nacije. Belvederu od prije četiri godine, ali i Belvederu od prije devedeset godina, jer je ovaj drugi samo nastavak onog prvog. Došli smo i da se podśetimo kako je to kad nas okupi sloga i čista ljubav prema državi. Kako je to kad se Crnogorci skupe pod svoj barjak. Onda nam niko ne može ništa, a spram nas su sve sile male i ništavne. Ajmo da se skupimo opet Ajmo da našoj lovćenskoj misli naša sloga da krila Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora. Živjeli Crnogorci Živjelo crnogorstvo Da je vječna Crna Gora  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Alek Barović "> <figcaption>Alek Barović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Ivanović: Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane&nbsp;</h2> Novinar, Belvederac, Darko Ivanović obratio se na Cetinju prisutnima porukom da je Crna Gora „zemlja ljubavi, zajedništva i vjere u građansku državu“, naglašavajući da povjerenje u Cetinje i njegovu simboliku ostaje snažan temelj crnogorske slobode. - Ja vjerujem, iako nijesam vjernik. Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane, vjerujem u vladavinu prava i u državu ljubavi. Na Belvederu nijesam branio manastir ili religiju, nego vjeru u tu građansku Crnu Goru - kazao je Ivanović. Svoj govor oblikovao je kroz tri slike - vjeru, sujeverje i povjerenje. Kao sliku vjere naveo je zajedništvo i solidarnost, „vjeru u komšiju“, dok je kroz sliku sujeverja evocirao sjećanja na barikade i otpor 2021. godine, ističući da mu je svaki trag paljenih guma bio podsjetnik na zajedništvo i ljubav koja okuplja građane. Treću sliku – povjerenje – vezao je za Cetinje, koje je nazvao lučom slobode. - Imam povjerenje da će Cetinje i dalje držati tu luču, kao svetionik koji pokazuje put svima nama. Tuđin je uvijek do kapija dolazio, ali je svaki put lomio zube - poručio je. Ivanović je podsjetio i na svoje lično iskustvo s Cetinjem, rekavši da ga je taj grad oblikovao kao čovjeka i da mu je dao pasoš za gordost i podsjetnik da u hrabrosti ipak ima prvih.&nbsp; Završio je riječima da je zajedno s "uličnim vitezovima“ odlučio da "Belveder neće pasti“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Darko Ivanović "> <figcaption>Darko Ivanović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Svetlana Pajović Mušić: Belveder je simbol crnogorskog jedinstva i slobode</h2> Svetlana Pajović Mušič naglasila je da je Belveder simbol crnogorskog otpora kroz vjekove i podsjetila na važnost nacionalnog jedinstva i kulture sjećanja. - Okupljeni ponovo na ovom svetom, istorijskom mjestu, crnogorskog zborovanja, ishodištu svih naših bitaka i pobjeda kroz vjekove, vraćamo se sebi i svemu što nas veže. Nemamo luksuz kratkog pamćenja, te će stoga obilježavanje Belvedera postati tradicionalno svake prve nedjelje u septembru. Jer kultura sjećanja je uslov opstanka i temelj naše borbe za slobodu, a nacionalno jedinstvo je zapovijest u borbi za građansku i antifašističku Crnu Goru - istakla je Pajović-Musić.&nbsp; Ona je podsjetila na riječi Rada Tomova da su crkve narodne, te kritikovala postupke crkve Srbije i državnog vrha 2021. godine. - Uz pomoć izdaje u državnom vrhu i zloupotrebe institucija, crkva Srbije nasilno je ustoličila Micovića, nedostojnog, uz nasilje koje nije viđeno ni doživljeno od Drugog svjetskog rata. Kao i tada, tako i danas, obavezni smo se voditi isključivo odbranom Crne Gore na svakom koraku, jer samo zajedno, nikako podijeljeni, možemo pobijediti fašističko zlo koje je snašlo Crnu Goru - dodala je Pajović-Musić.&nbsp; Istakla je ulogu okupljenih građana kao čuvara crnogorskih vrijednosti: - Vi ste čuvari državotvornosti, antifasizma, ustavnog poretka, ognjišta, slobodarstva i crnogorstva, crnogorske crkve, jezika i kulture, vi ste čuvari istine. Danas, na ovom istorijskom mjestu, ujedinjeni u borbi protiv uzurpatora crnogorskih oltara i svetinja, zaklinjemo se pred precima, potomcima i Lovćenom: čuvaćemo ono što je krvlju stečeno, čuvaćemo duh crnogorskog jedinstva i slobode. Naša zakletva je – Crna Gora slobodna, ponosna i vječna - naglasila je ona.&nbsp; Pajović Mušić je podsjetila i na, kako je kazala, sramne postupke pojedinih državnih i crkvenih zvaničnika 2021. godine, poručivši da crnogorski narod neće zaboraviti.&nbsp; - Nijesmo zaboravili izdajnički čin potpisnika tzv. TU, Dritana Abazovića, niti poruke i prijetnje dok smo čuvali manastire toga jutra. Ništa oni nijesu završili i nek znaju da ima nešto više od života, što se čašću neumrlom zove, a što smo branili i branićemo – uz jedan simbol i poruku otpora: Belveder - istakla je Pejović-Musić.&nbsp; Na kraju pozvala okupljene da pođu na Kruševo ždrijelu da daju podršku građanima koji od februara blokiraju put Cetinje-Podgorica u znak protesta zbog neadekvatnog postupanja policije i države u slučaju dva masakra u Prijestonici. Blokada puta traje do 20 sati i 26 minuta.&nbsp; U nastavku možete poslušati dio govora Pajović-Musić.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F7A3QTkZM2i0%3Fsi%3DFXsCJFw0Q8H2JsB3&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fue-u2uxIdvw%3Ffeature%3Dshared&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Dobro došli na četvrtu godišnjicu obilježavanja simbola građanskog otpora, dostojanstva, slobode i nacionalnog jedinstva, sažetog u jednoj riječi i jednom simbolu – Belveder - poručila je u ime organizatora Centra za građanska prava, Svetlana Pajović-Musić.&nbsp; Ona je poručila da Belveder pripada svima koji su tih dana bili na Cetinju, kao i svim našim patriotama koje tada nijesu mogle biti tu, ali su bile srcem uz sve – i to i danas ostaju. &nbsp; - Svrha ovog okupljanja, osim obilježavanja godišnjice Belvedera, koji je i opomena i obaveza svakog crnogorskog patriote, jeste prije svega poziv na nacionalno jedinstvo - poručila je Pajović-Musić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Danica Nikolić "> <figcaption>Danica Nikolić i Svetlana Pajović-Musić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>Građani se okupljaju ispred Cetinjskog manastira (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup "> <figcaption>Veliki broj građana nosi crnogorsku zastavu (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  Uskoro opširnije...&nbsp;

(VIDEO/FOTO) "Cetinje pamti 5.9.2021.“ Pajović-Musić: Samo zajedno možemo pobijediti fašističko zlo koje nas je snašlo

Direktor Doma učenika i studenata i nekadašnji predsjednik SO Berane Goran Kiković prisustvovao je polaganju vijenca na spomenik Aleksandru I Karađorđeviću u Tifranskoj klisuri kod Donjeg Zaostra, na starom putu Berane – Bijelo Polje, tradicionalno uz raširene srpske zastave.
U njegovom društvu su bili predstavnici Uprave za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu i Ambasade Srbije u Podgorici, a nakon polaganja vijenca, oni su posjetili Srpsku kuću u Beranama.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fdijasporars%2Fposts%2Fpfbid02uHJHUssqcJzN53af2timEdyxTVXXYBECw6UMXyD7dw4iUir8ruedwvW4oKeuupqjl&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kiković je, inače, jedan od zagovarača podizanja spomenika Pavlu Đurišiću, a predlagao je i da ulica u Beranama nosi naziv po ratnom zločincu Ratku Mladiću, pa su njegovo naimenovanje na funkciju direktora Doma učenika i studenata pratili komentari i fotografije na društvenim mrežama, gdje je opisan kao veliki pristalica četničkog pokreta.
Kiković, koji je po struci istoričar, već dvadesetak godina revizionističkim tretiranjem istorije potencira ideju da se četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, poznatom po ratnim zločinima u Drugom svjetskom ratu, podigne spomenik. Kiković je jedan od organizatora četničkih skupova koji se od 2003. godine organizuju u Gornjem Zaostru u blizini Berana gdje je tokom rata bio štab Pavla Đurišića.
On stoji iza nevladinih organizacija Srpski monarhistički pokret i Srpski kulturni centar ,,Župan Prvoslav“, koje su predložile da beranske ulice ponesu imena osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, kao i četničkih komandanata u Drugom svjetskom ratu vojvode Momčila Đujića i Pavla Đurišića.
Kiković je i jedan od osnivača Srpskog kulturnog centra ,,Župan Prvoslav“, kao i član Upravnog odbora tog udruženja, a nosilac je i „titule“ četničkog vojvode, baš kao i predsjednik NSD-a Andrija Mandić.

Tag: nap

MJU: Cilj kreiranje NAP-a koji reflektuje potrebe crnogorskog društva

U naletu voza na autobus u Meksiku poginulo 10, povrijeđeno više od 60 ljudi

U pucnjavi u Skadru ranjen Erogen Brajović

Jovetić: Do crvenog kartona smo se držali; Savić: Ovo nije bilo za crveni

Norveški laburisti pred tijesnom pobjedom na parlamentarnim izborima

PRATITE TVe UŽIVO