Prirodnjački muzej Crne Gore je, u svečanoj atmosferi Muzičkog centra Crne Gore, proslavio tri decenije predanog rada na očuvanju i promociji prirodne baštine zemlje, prenosi Mediabiro.&nbsp; Osnovan 4. aprila 1995. godine, muzej je izrastao iz skromne zbirke Republičkog zavoda za zaštitu prirode u respektabilnu instituciju sa preko 30.000 primjeraka fosila, minerala, ruda, prepariranih biljaka, životinja i gljiva, raspoređenih u 15 zbirki – četiri geološke i jedanaest bioloških. Tokom godina, muzej je organizovao brojne gostujuće izložbe širom Crne Gore, sa posebnim akcentom na opštine na sjeveru zemlje. Kroz saradnju sa drugim institucijama kulture, muzej je prezentovao bogatu prirodnu i kulturnu baštinu Crne Gore. Posebnu pažnju posvećuje edukaciji, organizujući radionice i programe za predškolce, osnovce i srednjoškolce, kao i saradnju sa Prirodno-matematičkim fakultetom. Ministarka kulture i medija Tamara Vujović kazala je da je Prirodnjački muzej postao čuvar i tumač prirodnog bogatstva naše zemlje. - U ime Ministarstva kulture i medija izražavam duboko poštovanje prema svima koji su doprinijeli razvoju ove ustanove. Od srca vam čestitam jubilej. Gledamo u budućnost dok slavimo trideset godina postojanja muzeja - kazala je Vujović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250509090552_1302d9a8b94eeed016d98b2f011082f952dd6d1850d11d0ee588bdef460f1308.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250509090552_1302d9a8b94eeed016d98b2f011082f952dd6d1850d11d0ee588bdef460f1308" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Tamara Vujović"> <figcaption>Tamara Vujović(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Najavila je planove za proširenje prostornih kapaciteta muzeja kroz izgradnju novog kompleksa koji će uključivati novu zgradu Prirodnjačkog muzeja, Muzeja savremene umjetnosti i Kuće arhitekture, smještenih u Parku umjetnosti i kulture na obali Morače. - Ovaj projekat će stvoriti novi urbani centar grada, koji će služiti kao prostor za javne događaje, izložbe i edukativne aktivnosti, dok će Prirodnjački muzej konačno dobiti svoj dostojan dom - istakla je Vujović. Naglasila je da Prirodnjački muzej nije samo arhiva prošlih života, već živi sistem znanja i infrastruktura za budućnost u kojoj očuvanje prirode predstavlja osnov etičkog i obrazovnog djelovanja. Direktorica Prirodnjačkog muzeja Crne Gore Natalija Čađenović istakla je da je muzej, uprkos infrastrukturnim izazovima, ostvario značajne rezultate i postao prepoznatljiv u zemlji i regionu. - Trideset godina možda ne zvuči kao dug period u vremenskim okvirima koje mi prirodnjaci često spominjemo kada govorimo o razvoju života na Zemlji. Međutim, za nas su to tri decenije posvećene očuvanju, proučavanju i promociji jedinstvene, bogate prirodne i kulturne baštine Crne Gore. Tri decenije u kojima se učilo, stvaralo i kontinuirano raslo zahvaljujući predanom radu svakog člana našeg kolektiva - kazala je Čađenović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250509090556_a1e25bbbdd69401bb3602d2fe83d2963784ca7c0cbc45f76b959ce47edab08b7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250509090556_a1e25bbbdd69401bb3602d2fe83d2963784ca7c0cbc45f76b959ce47edab08b7" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Natalija Čađenović"> <figcaption>Natalija Čađenović(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Rekla je da su inicijatori, a zatim i osnivači Prirodnjačkog muzeja Crne Gore početkom devedesetih godina prošlog vijeka prepoznali važnost institucionalnog okvira za dugoročno očuvanje prirodne baštine Crne Gore. - Prirodnjački muzej Crne Gore je nastao u želji da očuva bogati biodiverzitet naše zemlje i da ga učini dostupnim i razumljivim, dragocjenim svakom građaninu, djetetu i posjetiocu. Za ove tri decenije prošli smo dug i izazovan put i ostvaril mnoge značajne korake: obogatili smo zbirke, unaprijedili muzejski prostor, izgradili saradnju sa obrazovnim i naučnim institucijama, kako u Crnoj Gori tako i u inostranstvu. Od skromnog broja javnih nastupa tokom jedne godine, stigli smo do skoro stotinu raznovrsnih izložbi, manifestacija, radionica i drugih javnih akcija i aktivnosti tokom godišnjeg ciklusa. Za naredni period potreban nam je entuzijazam kako bismo ostali u uvjerenju da i država prepoznaje rezultate našeg rada i da će iskoristiti i valorizovati naš potencijal izgradnjom nove zgrade, namjenski planirane da bude baš Prirodnjački muzej - poručila je ona. Direktor Prirodnjačkog muzeja u Beogradu Slavko Spasić rekao je da duboko poštuje ono što su u Prirodnjačkom muzeju u Podgorici izgradili i sačuvali u ove tri decenije rada. - To nije samo broj, to je vreme u kojem ste ideju pretvorili u instituciju, zidove u riznicu, a zbirke u znanje. Prirodnjački muzej Crne Gore danas stoji kao svetionik nauke i kulture ne samo u Crnoj Gori, već i šire. Vaš trud i posvećenost, vaša borba da se zvuk prirode čuje svetu, zaslužuju najdublje poštovanje - kazao je Spasić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250509090556_01f2a6262789d1afb788163b9e7dfe5f7aa153e11e6a95c49715b67f6e7f6df8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250509090556_01f2a6262789d1afb788163b9e7dfe5f7aa153e11e6a95c49715b67f6e7f6df8" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Slavko Spasić"> <figcaption>Slavko Spasić(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Jubilej Prirodnjačkog muzeja Crne Gore ne samo da slavi prošlost, već i otvara vrata budućnosti u kojoj će Prirodnjački muzej Crne Gore nastaviti da inspiriše, obrazuje i povezuje generacije kroz bogatstvo prirodne baštine naše zemlje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tri decenije Prirodnjačkog muzeja Crne Gore: Od skromne zbirke do svetionika nauke i kulture

Nikola Obradović iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) ocijenio je da se ne može reći da mediji u Crnoj Gori funkcionišu u bezbjednom sistemu, niti u atmosferi koja njeguje i promoviše kritičku misao.&nbsp;
On je u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E kritikovao postupke poslanika Demokrata Momčila Lekovića, navodeći da su njegove izjave usmjerene protiv medija ozbiljne.
- Ovo što je uradio gospodin Momčilo Leković nikako nije bezazleno, jer to su ljudi koji imaju veoma važnu ulogu u crnogorskom društvu, kao predstavnici zakonodavne vlasti osnovnu ulogu da utiču na kreiranje politika, njihova riječ ima težinu i mogućnost da diskredituje, stigmatizuje i što je najgore od svega – ugrozi subjekte koji su targetirani - rekao je Obradović.
Povod za njegov komentar bila je izjava Lekovića, poslanika Demokrata, koji je 3. maja, na Svjetski dan slobode medija, uputio oštre kritike na račun više crnogorskih medija, među kojima su Antena M, Portal ETV, Televizija E, Analitika i M Portal. To se dogodilo istog dana kada je ministarka kulture i medija Tamara Vujović, iz iste partije, pozvala na uzdržanost od napada na medije.
- Što se tiče Demokrata, ja tu vidim jedan raskol između deklarativne privrženosti njegovanja demokratskih principa i stvarne političke prakse u okviru te partije. Kada imate ministarku kulture i medija koja povodom 3. maja, Svjetskog dana slobode medija, upućuje srdačne čestitke, govori o suzdržanosti, o važnosti slobode medija i novinarske profesije, a istoga dana imate jednu svojevrsnu čestitku od njenog partijskog kolege koji je targetirao medije, to definitivno šalje jedan zabrinjavajući signal - kazao je Obradović.
On je ocijenio da takvi nastupi političkih aktera imaju ozbiljne posljedice po društvo i demokratske procese.
- U konačnom to govori i o jednom nivou političke kulture koja postoji, ili ne postoji u tom političkim subjektu spremnosti da uđu sa ovim medijima u jednu argumentovanu raspravu. Mislim da je kritički osvrt ovih medija u odnosu na funkcionisanje izvršne vlasti i sistema u cjelini zaista argumentovana i objektivna - rekao je Obradović.
Prema njegovim riječima, kritika poslanika Lekovića govori o neozbiljnosti koja nanosi štetu ne samo institucijama, već i političkom subjektu kom pripada. To je, dodaje on, obrazac koji je postao svojevrstan Demokratskoj Crnoj Gori.
- Ja mislim da nije sve u najboljem redu unutar te partije, da oni određene požare pokušavaju da gase, a u suštini dodaju ulje na vatru. Nije to neka retorika sa kojom se nijesmo imali prilike sresti ranije – znate da je sličan obrazac korišten i u odnosu između Demokrata i studentske organizacije Kamo śutra, da je takav odnos i ranije bio prisutan po preuzimanju službi bezbjednosti, i u ovom trenutku takav prema načelniku Generalštaba – tako da mene to ne iznenađuje“, rekao je.
Na kraju, on zaključuje da mediji u Crnoj Gori trenutno ne djeluju u podsticajnom ni bezbjednom okruženju.
- Poruka koja se šalje je da mediji u savremenom društvu, u aktuelnom trenutku kada je u pitanju Crna Gora, ne može se reći da funkcionišu u jednom bezbjednom sistemu, u atmosferi koja njeguje i promoviše kritičku misao, koja bi u suštini trebala da bude ideja vodilja i glavni princip svih medija - zaključio je Obradović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DB_FvDMBBcKA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Obradović: Mediji ne funkcionišu u bezbjednom sistemu, Lekovićevi napadi nijesu bezazleni

Vijeće Višeg prekršajnog suda Crne Gore oslobodilo je predsjednika Opštine Bijelo Polje Petra Smolovića odgovornosti u prekršajnom postupku koji je protiv njega vođen zbog izjava upućenih odborniku Andriji Deliću, tokom sjednice Skupštine Opštine Bijelo Polje.
U rješenju donijetom 17. aprila ove godine, uvažena je žalba advokata Đorđa Smolovića, pa je presuda Suda za prekršaje Bijelo Polje iz decembra prošle godine preinačena, a Petar Smolović oslobođen optužbi jer, kako se navodi, nije dokazano da je učinio prekršaj, a sam događaj je bio dio političke debate.
Incident se dogodio na sjednici Skupštine Opštine Bijelo Polje 28. oktobra 2023. godine, kada je Petar Smolović, u raspravi sa odbornikom Andrijom Delićem, izrekao riječi koje je Delić smatrao uvredljivim.
Odbornik Delić je zatražio pokretanje prekršajnog postupka zbog narušavanja javnog reda i mira, a Sud za prekršaje Bijelo Polje je u decembru 2024. godine proglasio Smolovića krivim i izrekao mu novčanu kaznu od 100 eura, uz obavezu plaćanja troškova prekršajnog postupka.
Na tu odluku je uslijedila žalba odbrane, nakon čega je Viši sud za prekršaje početkom januara 2025. godine ukinuo presudu i predmet vratio na ponovno odlučivanje. U ponovljenom postupku, Sud za prekršaje je krajem februara potvrdio raniju odluku i ponovo proglasio Smolovića krivim.
Na tu presudu je advokat Đorđe Smolović uložio novu žalbu, nakon koje je Viši sud za prekršaje 17. aprila 2025. godine preinačio odluku i konačno oslobodio Petra Smolovića, zaključivši da u njegovim riječima nije bilo elemenata prekršaja, jer su izrečene u okviru političke debate na javnoj sjednici skupštine.
Sudija Maja Živaljević u obrazloženju je navela da se u konkretnom slučaju radilo o političkoj raspravi, te da izjave nijesu sadržavale elemente prekršaja iz člana 7 Zakona o javnom redu i miru. Pozivajući se na praksu Evropskog suda za ljudska prava i član 10 Evropske konvencije, Viši sud je zaključio da se ovdje radilo o slobodi izražavanja u okviru parlamentarne rasprave, koja uživa visok stepen zaštite.
Viši sud je u konačnoj presudi istakao da izjave izrečene u političkoj debati, naročito na sjednici predstavničkog tijela, moraju uživati visok stepen tolerancije i zaštite, čak i kada su oštre ili provokativne, jer su sastavni dio političkog pluralizma i slobode izražavanja u demokratskom društvu.
Time je prekršajni postupak protiv predsjednika Opštine Bijelo Polje pravosnažno okončan u njegovu korist.

Petar Smolović oslobođen krivice: Viši sud ocijenio da nema prekršaja u političkoj debati

Francuski predsjednik Emanuel Makron, njemački kancelar Fridrih Merc i britanski premijer Kir Starmer stigli su jutros u Kijev kako bi sa poljskim premijerom Donaldom Tuskom izrazili podršku Ukrajini, javili su novinari AFP-a.
Trojica lidera su zajedno izašla iz voza kojim su krenuli iz Poljske za Ukrajinu i trebalo bi da se kasnije pridruže predsjedniku Volodimiru Zelenskom i Tusku.
Ta posjeta je simboličan odgovor na komemoraciju 80. godišnjice pobjede nad nacističkom Njemačkom, održane u petak na Crvenom trgu, uz učešće ruskog predsjednika Vladimira Putina i dvadesetak stranih lidera, uključujući kineskog predsjednika Si Đinpinga.

Dan nakon Putinove parade: Evropski lideri stigli u Kijev

Pakistan je danas izveo napade na Indiju nakon što je Nju Delhi ispalio rakete na pakistanske vazdušne baze, u sukobu dvije nuklearne sile u kojem je od srijede poginulo oko 50 civila, prenose agencije.
Eksplozije su se čule jutros u gradu Šrinagaru, u indijskom dijelu Kašmira, spornoj oblasti između dvije zemlje.
Indijska vojska je saopštila da je Pakistan izveo napade dronovima na nekoliko tačaka duž njegove zapadne granice.
Istovremeno, dvije eksplozije odjeknule su jutros u Islamabadu i Ravalpindiju, gdje se nalaze sjedišta generalštaba i obavještajne službe.
Zemlje članice G7 pozvale su na „deeskalaciju“, a Sjedinjene Američke Države ponudile su da posreduju u stišavanju tenzija.
Kina je takođe apelovala na Indiju i Pakistan, dvije susjedne nuklearne sile, da izbjegnu zaoštravanje.

Nastavak sukoba između Pakistana i Indije, eksplozije u više mjesta

U svom dobro poznatom maniru Demokrate su juče nastavile sa crtanjem meta medijima - ovaj put još direktnije - pošto su objavili fotografiju glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića propraćenu gnusnim optužbama i pokušajem diskreditacije njegovog rada. Ovu hajku je prije samo dva dana, na Dan slobode medija, pokrenuo njihov poslanik Momčilo Leković nazivajući Televiziju E, Portal Analitku, Antenu M i M portal „slugama i zaštitnicima mafije“. To što su brojne nevladine organizacije ukazale da je ovo opasna i nedopustiva retorika koja, osim direktnog pritiska na slobodu medija, predstavlja i potencijalni atak na bezbjednost novinara, Demokrate, koje inače rukovode sektorom bezbjednosti, izgleda, nijesu shvatile ozbiljno. Do njih nijesu doprle ni riječi njihove partijske kolegenice - ministarke kulture i medija Tamare Vujović da nosioci političke i ekonomske moći moraju razumjeti da slobodni mediji nijesu prijetnja - već stub demokratije. Ne samo da ih upozorenja i ukazivanja Sindikata medija, Instituta za medije Crne Gore, Medijskog savjeta za samoregulaciju, Centra za građansko obrazovanje (CGO), Centra za demokratsku tranziciju (CDT), NVO 35mm i drugih na činjenicu da Leković slobodu medija ugrožava upravo na dan kad bi ona trebalo da se praznikuje, nijesu dotakla - no su otišle korak dalje personalizujući javno žigosanje i obračunavajući se sa jednim čovjekom. Tako su Demokrate, i ovog puta, u duhu autoritarnih i zarobljenih sistema u potpunosti zanemarile činjenicu da je ključna uloga medija u demokratskom društvu upravo da nadgleda rad vlasti, ukazuje na njihove nezakonite postupke, zlupotrebe, korupciju i druge štetne pojave koje ugrožavaju javni interes. To sve i staje u tačkama koje su Demokrate navele u ataku na Đuranovića pokušavajući da diskredituju njegov i rad medija u kojem je urednik - izvlačeći ga iz konteksta: nepoštovanje zakona i etičkih principa posljednjih pet godina, pokušaj nezakonite smjene generala Zorana Lazarevića, selektivno postupanje Tužilaštva i hapšenja na osnovu Skaj prepiski koje su tajni operativni podaci kojima pristup ima jedino šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, a koje se, uprkos tome, bez ikakvih problema objavljuju u glasilima bliskim vlasti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="Napad na Draška"> <figcaption>Skrinšot(Photo: Demokrate/Fejsbuk)</figcaption> </figure>  Upravo su TV E, Đuranović i nekada „Pobjeda“ u kojoj je do ljeta prošle godine bio glavni i odgovorni urednik, istraživačkim radom do detalja osvijetlili sve ove maligne pojave koje bi, u suprotnom, ostale sakrivene od očiju javnosti. No, ovakvi potezi Demokrata, čiji cilj nije argumentovana polemika ili demantovanje informacija - nego stvaranje atmosfere straha, odvraćanje od daljeg istraživanja i kontrolisanja narativa u javnom prostoru - već su viđeni. Na isti način su se branili i od protesta studentske grupe „Kamo śutra“ koje su zahtijevale smjene njihovih kadrova u bezbjednosnom sektoru nakon tragedije na Cetinju 1. januara u kojoj je ubijeno 13 ljudi, samo dvije i po godine nakon što se u istom gradu, u naselju Medovina, dogodilo masovno ubistvo u kojem je takođe ubijeno 10 Cetinjana. Ova grupa je u Podgorici organizovala više protesta i blokada saobraćaja sa kojih su jasno poručili da je neophodno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić, koji dolaze iz redova Demokrata, daju ostavke - ili da ih premijer Milojko Spajić smijeni. Zbog tog zahtjeva su se našli na udaru ove partije u kojoj su ih optuživali da iza njih stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS). Juče su kriminalci i DPS-ovci za Demokrate bili članovi „Kamo śutra“ koji traže pravdu, danas je to novinar Draško Đuranović. No, ni u Pokretu Evropa sad nijesu daleko od plasiranja ovakvih narativa - pa su za njih to i Cetinjani koji su nastavili ono što su započeli studenti - koji blokiraju saobraćaja na Kruševom ždrijelu - i time, prema mišljenju njihovog partijskog direktora Vlada Bojovića „ugrožavaju turističku sezonu“. Sjutra ili danas to, svakako, može biti bilo ko od nas - dokle god je Tužilaštva koje nosi specijalne naočare - i vidi izričito što i vlast - ili se o njihovo djelovanje oglušuje.

Demokrate otišle korak dalje u crtanju meta: Objavili fotografiju Draška Đuranovića uz gnusne optužbe i pokušaj diskreditacije osnovnih postulata medija

Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavile su sa gradnjom dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja i postavljaju metalne stubove u zoni Đurđevića Tare, ali, kako je Portalu ETV kazao predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić, još nijesu ušli na privatna imanja. U više navrata mještani su blokirali most na Đurđevića Tari u znak protesta što je trasa dalekovoda kroz njihovo selo, poslije čega su radovi stali, ali su ponovo nastavljeni početkom aprila. &nbsp;Neka zaobiđu selo - Mi ne zaustavljamo projekat gradnje dalekovoda, znamo da je od velikog značaja, ali imaju rješenje – podzemni kabal ili da zaobiđu selo. Ja im neću dozvoliti prolazak preko moje zemlje. Tu mi je i restoran koji držim od 2001. godine i to bi značilo uništenje za moj biznis u koji sam ulagao godinama. Meni pare ne trebaju i ne mogu im pomoći milioni da prođu preko mojeg zemljišta – kategoričan je Ostojić.&nbsp; Tvrdi da predstavnici CGES-a „dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac“.&nbsp; - Poručujem im da se manu ćoravog posla, neka zaobiđu selo ili idu podzemno. Kad može kroz Italiju podzemno i Lastvu Grbaljsku šest kilometara, može i kroz Taru dva-tri kilometra. Moraju da shvate da ne dozvoljavamo uništenje sela. Jer, ako prođe dalekovod kroz srce sela, možemo da se iselimo. Izumrijeće turizam u Tari koji je u procvatu – naglašava Ostojić ukazujući i na činjenicu da znatan broj domaćinstava ima pčele, a da bi dalekovod za njih bio poguban.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"> <figcaption>Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption> </figure>  Raniji ministar energetike Saša Mujović obećavao je mještanima da će država pokušati da nađe alternativno rješenje da dalekovod zaobiđe selo, dok je bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović najavljivao mogućnost ukopavanja kabla ispod sela. Sve je ostalo samo na obećanjima. Mještani su podnijeli tužbu protiv CGES-a, a suđenje je zakazano za 23. maj. <h2>&nbsp;Traže brojeve katastarskih parcela</h2> Iz ove elektroenergetske kompanije nijesu odgovorili na pitanja koja smo im poslali još 19. aprila, a, između ostalog, pitali smo ih kako će se odnijeti prema protestima mještana i da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru i koliko bi to poskupilo projekat. Za razliku od njih iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine odgovorili su nam da je CGES dozvolu za gradnju dalekovoda Lastva – Pljevlja dobio još 5. novembra 2014. godine. - Da bi se dao odgovor na postavljeno pitanje mještana Đurđevića Tare da li je ovo ministarstvo dalo dozvolu da trasa dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja, dijelom prođe i kroz Đurđevića Taru, potrebno je da isti dostave brojeve katastarskih parcela i katastarskih opština u kojim se te parcele nalaze, a koje čine selo Đurđevića Taru, te da se dostavljeni podaci uporede sa lokacijom predmetnog dalekovoda obrađenom u idejnom projektu – istakli su oni u odgovorima na naša pitanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Mještani prošle godine organizovali proteste"> <figcaption>Mještani prošle godine organizovali proteste(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  Objasnili su i kako je CGES-u građevinska dozvola izdata u skladu sa odredbama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata („Sl. List CG“ br. 51/08, 34/11, 35/13 i 33/14), na osnovu: UT uslova, idejnog projekta, izvještaja o reviziji idejnog projekta, polisa osiguranja projektanta i revidenta. CGES je dozvolu dobio, kako piše u odgovorima, i na osnovu dokaza o pravu svojine, odnosno drugom pravu na građevinskom zemljištu (u konkretnom slučaju, to su odluke o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti radi izgradnje dalekovoda 400kV Lastva - Pljevlja sa pripadajućim elaboratima eksproprijacije i ugovorima o prodaji nepokretnosti), kao i akta ove kompanije „u kojem je sadržano mišljenje o mogućnosti izmjene trase na prelazu preko Đurđevića Tare“. - Naglašavamo da prema važećem Zakonu o uređenju prostora i izgradnji objekata u tom periodu, građevinska dozvola na idejni projekat nije zahtjevala prethodno izdatu ekološku saglasnost, već je investitor istu morao da pribavi prije izrade glavnog projekta. U slučaju kada se građevinska dozvola izdavala na idejni projekat, investitor na osnovu takve dozvole nije smio započinjati gradnju samog objekta, nego je mogao da vrši samo pripremne radove. Da bi počeo gradnju, morao je uraditi glavni projekat, izvršiti reviziju istog i pribaviti sve saglasnosti od tehničkih organa i institucija – saopštili su Portalu ETV iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Iz Ministarstva nijesu odgovorili na pitanje da li su urađene sve analize, prije svega uticaja na životnu sredinu i zdravlje ljudi, i kakvi su nalazi, kako će se odnijeti prema protestima mještana, te da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru. Bez odgovora su nas ostavili i na pitanje da li su razgovarali sa vlastima Opštine Pljevlja, a nakon što je Skupština opštine ovog grada u decembru 2023. godine usvojila je zaključke kojima se od „Crnogorskog elektroprenosnog sistema traži da odmah obustavi izgradnju 400 kilovoltnog dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja u dijelu trase koja prolazi kroz selo Đurđevića Tara“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>U CGES-u ćute(Photo: Pobjeda/Dragan Mijatović)</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;Muk i u SDT</h2> Kako smo ranije objavili, sada ćuti i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, koji je bio jedan od najžešćih zagovornika izmještanja trase i poručivao 2023. da dalekovod neće kroz sela koja pripadaju pljevaljskoj opštini.&nbsp; Na njegovu inicijativu Skupština opštine Pljevlja 8. decembra jednoglasno je usvojila zaključke o neophodnosti izmještanja trase dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja, u dijelu koji prolazi kroz teritoriju Pljevalja. Vraneš nije odgovora na pitanja Portala ETV, ali je za precizan odgovor uskratio i odbornika Demokratske partije socijalista Marka Tošića koji ga je na sjednici lokalnog parlamenta 27. marta pitao što je bilo sa zaključcima iz 2023, ali i podsjetio ga da je tada saopštio odbornicima da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko se ne odustane od zaključaka koje je inicirao. Vraneš mu je kratko odgovorio da ne zna da li je neko uzeo pare, te da zna da on i njegovi saradnici nijesu. Kazao je i da su uradili sve što je bilo do njih. - Skupština opštine Pljevlja će preduzeti sve zakonom i Ustavom predviđene mjere u cilju zaštite ljudskih i imovinskih prava svojih građana od negativnog uticaja izgradnje ovog objekta – pisalo je, pored ostalog, u zaključcima iz decembra 2023, koje, očito niko nije shvatio ozbiljno, pa ni sami inicijator Vraneš. Na pitanja Portala ETV ćute i u Specijalnom državnom tužilaštvu, a pitali smo ih da li su formirali predmet nakon javnog priznanja predsjednika Opštine Pljevlja da je žrtva ucjena, prijetnji, pokušaja podmićivanja. Koliko je 2023. Dario Vraneš te pritiske shvatao ozbiljno svjedoči i njegova rečenica izgovorena nakon što je inicirao da Skupština opštine donese zaključke. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a" data-rendition-name="original" width="1072" height="837" loading="lazy" alt="Dario Vraneš"> <figcaption>Dario Vraneš(Photo: PV novine)</figcaption> </figure>  Specijalni tužioci, međutim, sudeći po tome da smo ostali uskraćeni za odgovore, nikada nijesu ozbiljno shvatili Vranešove tvrdnje da je izložen opasnim pritiscima i prijetnjama. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja, kako je ranije saopšteno, dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="SDT"> <figcaption>Iz SDT ne odgovaraju na pitanja(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>

Ostojić: Dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac

Bivši policijski funkcioner Zoran Lazović u Višem sudu iznio je odbranu i negirao je sve navode optužnice i istakao da specijalni tužilac Miloš Šoškić protiv njega i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića vodi politički proces koji su osmislili moćnici van Crne Gore iz svijeta politike, diplomatije biznisa i kriminala a izvođača tih "radova" su u Crnoj Gori.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpocinje-sudenje-lazovicu-katnicu-i-cadenovicu-pravna-bitka-da-se-utvrdi-da-li-je-postupak-politicki-montiran-proces-ili-su-organizovali-kriminalnu-grupu-kako-bi-pomagali-kavackom-klanu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U detaljnoj odbrani Lazović je izanalizirao svaku stavku optužnice i naglasio da su neosnovani navodi tužioca Šoškića da je osnovao kriminalnu organizaciju, zloupotrebio službeni položaj pomogao bilo kojoj osobi koja je počinila krivično djelo niti je to neko od njega tražio.&nbsp;
Dodao je da tokom svoje dugogodišnje karijere nikada od bilo kojeg sudije, tužioca ili kolege nije tražio da se nekom pomogne, nagalašavajući da nikada nije upoznao nijenog člana porodice Duška Roganovića, koji slovi za viskopozioniranog člana kavačke kriminalne grupe. Ponovio je da od njega niko nije tražio da pomogne Roganoviću.
Bivši policijski funkcioner demantovao je i navode SDT-a da je on skinuo zabranu ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, srpskim državljanima, objašnjavajući da to nije njegova nadležnost niti je on to tražio od Enisa Bakovića tadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije za sektor kriminalistike. Kategorično je odbacio i navode tužioca da je prao novac i da je imao ilegalno oružje objašnjavajući da je sve prihoda od poljoprivred prijavio Agenciji za sprečavanje korupcije.
- U spisima predmeta nema dokaza da sam izvršo bilo koje krivično djelo, ne postoji nijedna poruka, nijedna fotografija, audio ili vidio zapis, nijedan usmeni niti pismeni nalog - moje činjenje ili nečinjenje koje bi me moglo povezati sa bilo kojim navodom optužnice - kazao je Lazović.
On je na početku rekao da mu je teško iznijeti odbranu s obzirom na ambijent u kakvom mu se sudi, te da iako je izgubio vjeru u Sud i Tužilaštvo - smatra da postoje časni pojedinci u sudstvu.
Ukazao je da Apelacioni sud dodao pritvorski osnov po tački 4 iako je Viši sud pravosnažnim rješenjem naveo da to ne stoji.
- Vrhovni sud mi je stavio radnje za koje me Tužilaštvo nije ni teretilo. Vijeće Višeg suda je prvobitno vratilo optužnicu protiv mene da bi je na kraju potvrdilo, to ne mogu razumjeti - kazao je Lazović.
<h2>Platforma za iživljavanje</h2>
Pravo na odbranu mu je, kako je naveo, formalno obezbijeđeno.
- Meni je unaprijed presuđeno i to nijesam zaslužio ni kao čovjek ni kao profesionalac - kazao je Lazović.
Dodao je da njegova porodica i on prolaze pakao.
Na sva pitanja sudskog vijeća, advokata i optuženih rekao je da će odgovarati, ali ne i na pitanja tužioca.
- Ne plašim se pitanja tužioca ali je riječ o jednostranom postupku- političkom procesu. Ovdje imamo selektivnu pravdu, demonstraciju sile i moći, protkanu mržnjom. Prepoznajem naloge &nbsp;tužiočevih prijatelja i moćnika i neke formulacije rečenica sa Portala Aktuelno pominju se i u optužnici - ispričao je Lazović.
Dodao je da su istražitelji prilikom pretresa njegovog imanja koristili najsavremnije kamere kao da je terorista i da su ušli u svaku bačvu za rakiju i u staklenk i podrum.
- Vjerujem da su tajno i grobnice otvarali. Oskrnavili su mi imanje i grobove - kazao je Lazović ističući da se tužilac ponašao inkvizitorski.
Ako tužilac ima išta ljudskosti, prema riječima Lazovića, neće moći zaspati do kraja života.
- Kao što je rekao moj prijatelj i advokat Zoran Piperović poštenije bi mu bilo da me je ubio nego što je ovo uradio. Nemam dilemu da je politički proces u pitanju. Jasno mi je zbog čega sam meta. Demonstracija moći, &nbsp;sile neće me uplašiti, promijeniti - kazao je Lazović, dodajući da će se boriti da dokaže svoju nevinost.
On je istakao i da je tužilac Šoškić osmislio posebnu "platformu za iživljavanje nad njegovom porodicom i nad njim".
<h2>Optužbe političara - za sve i svašta</h2>
Lazović je ponovio da mu se sudi u skupštinkim klupama, pojedini političari pokušavaju da ga "optuže za sve i svašta" a pojedinci su izjavljivali da ne poštuju pretpostavku nevinosti u njegovom slučaju.
- Optuživali su me i da sam kriv za stanje u Ustavnom sudu, za studentske proteste, da sam nekad formalni a nekad neformalni šef Đukanoviću (Milu) - naveo je bivši policijski funkcioner dodajući da ga još nijesu jedino optužili za proteste u Srbiji.
U detaljnoj odbrani Lazović je ukazao i da je tužilac Šoškić a sve da bi izazvao njegovu reakciju naveo u obrazloženju za &nbsp;pritvor: da bi se lakše odrekao porodičnih veze i pobjegao.
- Udario mi je na čast, obraz, poštenje. Nemam od koga da bježim. Crna Gora je moja sudbina - rekao je Lazović.
On je naglasio i da ga do ovog postupka niko nikada nije pozvao ni na informativni razgovor, protiv njega nije nikada podnijeta prekršajna prijava a kamoli da se bavio krivičnim djelima.
<h2>Procesuirao 96 kavčana i 14 škaljara</h2>
Lazović je ispričao i da je Sektor kojim je rukovodio tokom 2020. podnio &nbsp;30 krivičnih prijava i 26 dopuna izvještaja, te i da je procesuirano 96 osoba iz kavačke kriminalne grupe - a 14 iz škaljarskog klana.
Prema njegovim riječima, u tom periodu bilo je pet zaštićenih svjedoka &nbsp;i svi su bili u postupcima protiv kavačke kriminalne grupe.
Detaljno je iznio i podatke koji ogranci ta dva klana su razbijena.
Lazović je pred vijećem sudije Veljka Radovanovića rekao da su tužioci i istražitelji " kopali po njegovom životu" ali on nema skrivene račune, nema skijališta, ugostiteljske objekte, hacijende, privatne firme, nije boravio na Maldivima, Dubaiu...
- Jasno se vidi kako sam stekao imovinu - ukazao je Lazović.
Tri ili četiri mjeseca prije njegovog hapšenja iz najbližeg okruženja tužioca Šoškića dobio je informaciju da će biti lišen slobode i označen da je organizator kriminalne grupe kako bi ostao u zatvoru do kraja života.
<h2>Riječi sa Portala Aktuelno prepoznaje u optužnici</h2>
Sve ovo je, kako je objasnio, potvrdio je Zoran Bećirović kada je napao novinarku Anu Raičković kada je izgovorio "pokojni Lazović i Katnić".
Neke riječi sa Portala Aktuelno prepoznaje, kako kaže, i u optužnici.
Kada su do njega stigle informacije da planiraju da ga uhapse on je sa advokatom Nikolom Martinovićem zatražio prijem kod glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića da im je na raspolaganju 24 sata, kako nije bilo nikakve reakcije obratio se i vrhovnom državnom tužiocu &nbsp;Miloradu Markoviću.
- Jasno mi je bilo da se radi o kordiniranoj akciji - kazao je Lazović.
<h2>Kako penzioner da bude šef GST?</h2>
Ponovio je da ne postoji nijedan dokaz protiv njega i da tužilac ima pravo da sumnja, ali da nema pravo da sprovodi misiju moćnika i da vodi politički proces.
Visoki policijski funkcioner objasnio je i da krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije tužiocu Šoškiću trebalo je zbog tačke četiri da bi ga što duže" držao u pritvoru".
- Ja sam penzionisan i kako penzioner da bude šef glavnom specijalnom tužiocu za kojeg ne postoje autoriteti? Da nije žalosno bilo bi smiješno - rekao je Lazović.
On je ukazao i da niko od saslušanih policajaca nije rekao nijednu ružnu riječ za njega. Podsjetio je i tužiteljka Sanja Jovićević protiv njega odbacila kao neosnovanu krivičnu prijavu i tu odluku je potvrdilo i Vrhovno državno tužilaštvo.
Lazović je podsjetio i da je za vrijeme dok je premijer bio Zdravko Krivokapić, ali i Dritan Abazović, dobio status štićene ličnosti zbog ugrožene bezbjednosti.
- Ne bi valjda ANB, Uprava policije i Abazović obezbjeđivali mene kao organizatora kriminalne grupe - naglasio je Lazović.
<h2>Milić obavijestio Pavićevića o Belivuku i Miljkoviću, a on Žižića - koji je to prenio Lazoviću</h2>
On je kazao i da ga je o ulasku Belivuka i Miljkovića obavijestio načelnik Odsjeka Milorad Žižić, a da je njemu taj podatak saopštio Milovan Pavićević, načelnik Centra bezbjednosti Podgorica.
Pavićevića je o tome, kako kaže, informisao Veselin Milić načelnik policijske Uprave za Beograd.
Lazović je naglasio da je Žižiću saopštio da Belivuk i Miljković budu pod nadzorom 24 sata i da se evidentiraju svi njihovi kontakti.
On je naveo i da su spriječene četiri likvidacije - Belivuka, Miljkovića, Marka Ljubiše Kana i Slobodana Kašćelana.
Svi od policijskih starješina su potvrdili da je riječ o uspješnoj policijskoj akciji o kojoj će se, kako dodaje, sigurno izučavati i na fakultetima za bezbjednost.
Lazović je naveo i da da nije bio upoznat sa izjavom Milana Kankaraša, niti je imao uvid u nju, a nije to bilo ni u njegov nadležnosti.
<h2>I Katnić i Čađenović negiraju krivicu</h2>
Danas na početku suđenja tužilac Šoškić je pročitao optužnicu protiv Katnića i Lazovića i optužni akt protiv Saše Čađenovića.
Nakon toga svi optuženi su rekli da ne priznaju krivično djelo i da će iznijeti odbranu.
Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić &nbsp;kazao je da neće odgovarati na pitanja tužioca Šoškića jer je bio dužan da istinito i potpuno utvrdi činjenice one koje teret optužene ali i one koje idu u njihovu korist.
- Šoškić je falsifikovao dokaze i skrivao ih je - kazao je Katnić.
Dodao i da je protiv Saše Čađenovića podignuta samo jedna optužnica 7. juna 2023. te i da ga tužilac Šoškić vezuje &nbsp;za pročitanu optužnicu protiv njega i Lazovića što je nedopustivo.
<h2>Čađenović kao "rezervni" član OKG</h2>
Na to je advokat Zoran Piperović, jedan od branilaca Lazovića, rekao da je to odbrana apostrofirala i u fazi potvrđivanja optužnice na ovo što dana ukazao i Katnić.
- Čađenović počinje da "djeluje" kada &nbsp;Lazoviću i Katniću prestaje radni odnos odnosno po prestanku službe. Odbrana ne zna što bi mogla da pita Čađenovića u kom svojstvu jer on u OKG ostaje sam, nema niko osim njega. Da banalizujem pravno da li je Saša Čađenović pitan da li je dobrovoljno prihvatio da bude član okg Zorana Lazovića? Da li je Čađenović prošao kontrolu optužnice da bude učesnik - nije. Od starta nemate organizovanu kriminalnu grupu. Zato vidimo zašto je Čađenović izopšten iz ove optužnice i " visio" kao rezervni član okg - ukazao je Piperović.
On je istakao da je Lazoviću sa namjerom stavljeno da je organizator kriminalne organizacije a sve zbog pritvora.
- Godinu čami u pritvoru. Napravili ste predmet vijeka a ovdje ništa nema od predmeta vijeka. Ovdje nema organizovane kriminalne grupe.Čađenović nije prošao procesno ono što je morao proći -zaključio je advokat Piperović.
Suđenje se nastavlja 30. maja kada će Lazović odgovarati na pitanja vijeća i advokata.
Vijeće Višeg suda, krajem januara, vratilo je SDT- u optužnicu na ispravku ukazujući na ključne propuste. Optužni akt osporen je iz više pravnih razloga dovodeći u pitanje čak i optužbu za stvaranje kriminalne organizacije u kojoj nijesu poznate ni njeni članovi, niti vrijeme stvaranja. Osporen je i dio optužnog akta kojim se Lazoviću stavlja na teret zabrane ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću u Crnu Goru jer takva pisana zabrana nije ni postojala u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Umjesto prvobitnih 297 stranica tužilac Šoškić je predao optužnicu ispravljenu ali sada na 300 strana.
Iz ispravljenog optužnog akta, kako je naš mediji pisao, očigledne su brojne nejasnoće i kontradiktornosti.&nbsp;
Skoro 10 mjeseci nakon što su uhapšeni Katnić i Lazović postupajući tužilac naprasno je saznao kada je navodno formirana kriminalna organizacija jer mu je sudsko vijeće ukazalo da u optužnom aktu nema vrijeme stvaranja kriminalne organizacije, da se ne zna broj članova u ispravljenoj optužnici. Šoškić je utvrdio datum ali ne baš precizno. U ispravljenom optužnom aktu navodi da je Lazović u martu 2020. godine organizovao kriminalnu organizaciju čiji su pripadnici istovremeno postali Katnić, optuženi tužilac Saša
Čađenović, Petar Lazović kao i druga neidentifikovana lica a koje je djelovala od organizovanje pa nadalje. Šoškić je tražio spajanje optužnice protiv Lazovića i Katnića sa onom protiv tužioca Čađenovića, što je Viši sud prihvatio.
Katnić i Lazović terete se da su svoje službene položaje podredili kavačkoj kriminalnoj grupi i da su i radili u njihovom interesu.
Portal ETV i Televizija E, ekskluzivno su objavili brojne poruke sa kriptovanih telefona pune prijetnji protiv Katnića, Lazovića i Čađenovića upravo od osoba iz redova kavačke kriminalne grupe.
Te komunikacije nijesu bile plod interesovanje, niti se pominju, niti ih ima optužnici tužioca Šoškića podignutoj protiv Lazovića, Katnića ali ni u potvrđenoj optuženoj protiv Čađenovića.&nbsp;
Nijedna od poruka u kojima se direktno prijeti likvidacijom Katniću, Lazoviću i Čađanoviću nijesu sadržane u 300 strana ispravljenoj optužnici tužioca Šoškića.

LAZOVIĆ: Ne bi me valjda ANB, UP, Krivokapić i Abazović obezbjeđivali da sam organizator kriminalne grupe, ne postoji nijedan dokaz za Šoškićeve optužbe

Dugogodišnji agent i bivši službenik Uprave policije Duško Golubović uhapšen je jutros po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva.
On je nakon hapšenja doveden u sjedište Specijalnog policijskog odjeljenja, gdje je saslušan.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dq_uquSzYz9E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Golubović je, kako pišu Vijesti, uhapšen zbog stvaranja kriminalne organizacije i pranja novca.&nbsp;
Očekuje se da bude sproveden na saslušanje u SDT.
Kako navode, službenici Specijalnog policijskog odjeljenja blokirali su zgradu u Podgorici gdje Golubović živi.
Kako saznaju Vijesti, službenici SPO se nalaze pred svim objektima koje posjeduju Golubovići širom Crne Gore od Podgorice, primorja, Žabljaka.
Iz Specijalnog državnog tužilaštva se zvanično povodom ovog slučaja još nijesu oglašavali.

Tag: natalija-cadenovic

Tri decenije Prirodnjačkog muzeja Crne Gore: Od skromne zbirke do svetionika nauke i kulture

Obradović: Mediji ne funkcionišu u bezbjednom sistemu, Lekovićevi napadi nijesu bezazleni

Petar Smolović oslobođen krivice: Viši sud ocijenio da nema prekršaja u političkoj debati

Dan nakon Putinove parade: Evropski lideri stigli u Kijev

Nastavak sukoba između Pakistana i Indije, eksplozije u više mjesta

PRATITE TVe UŽIVO