Neformalna građanska asocijacija STEGA, koju čini 65 uglednih crnogorskih intelektualaca i profesionalaca, predstaviće na drugoj godišnjoj sesiji svoje planove za izradu Strategije evropske i građanske Crne Gore, dokumenta koji treba da postavi novu društvenu paradigmu i trasira put ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji do 2028. godine.
- Sa ciljem uspostavljanja nove državotvorne i društvene paradigme koja treba da suštinski izgradi crnogorsko društvo kao društvo evropskih vrijednosti, a ne kao društvo koje će biti „uneseno“ u EU, 65 akademika, profesora, advokata, privrednika i drugih uglednih crnogorskih građana 23. aprila 2024. godine, potpisalo je Deklaraciju o izradi Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru – STEGA, u cilju zaštite temeljnih vrijednosti, slobode, demokratije i vladavine prava - navedeno je u saopštenju STEGA-e.
STEGA, nastala kao neformalna građanska asocijacija slobodnih građana, svoje djelovanje usmjerila je sa ciljem da na jubilej 20 godina obnovljene nezavisnosti Crne Gore, 21. maja 2026. godine, bude usvojena i objavljena Strategija evropske i građanske Crne Gore, koja će, kako su rekli, pružiti odgovore na otvorena pitanja od prava i ekonomije, zdravstva i socijalne politike, do kulture i politike identiteta, s ciljem da se ostvari “Agenda 2028” – punopravno članstvo Crne Gore u EU. 
- STEGA, simbolički povezujući u svom nazivu jedan od najslavnijih datuma crnogorske prošlosti, kada je 1796. godine donešen prvi crnogorski zakonodavni akt „Stega“ pod vođstvom crnogorskog vladike i suverena Sv. Petra Cetinjskog, će kao koalicija slobodnih pojedinaca, učiniti puni napor da se demokratskim, akademskim i građanskim metodama, izbori za prosperitetnu i sekularnu Crnu Goru, vraćanje državnih institucija u njihov puni ustavni kapacitet, sa ciljem izgradnje bolje i pravednije Crne Gore - ističe se u saopštenju.
Saglasno tome, u srijedu 26.novembra, u 13 sati u PR centru u Podgorici, biće održana Druga godišnja sesija STEGA-e na kojoj će biti prezentovani planovi daljeg rada formiranih redakcija i razmotreni modaliteti daljeg djelovanja STEGA-e. 
Tom prilikom će se obratiti šefovi redakcija i pokrenuti konstruktivan dijalog sa prijedlozima za unapređenje predstavljenih planova redakcija, a u cilju realizacije “Agenda 2028” programa. 
STEGA posebno ukazuje na činjenicu i opasnost da je Crna Gora, umjesto da je već punopravna članica EU, iznutra atrofirana i agresivno napadnuta od hegemonista, nacionalista i populista, te dodatno u tim uslovima nema tako potrebnog društvenog dijaloga, dovoljno izgrađenih instutucionalnih kapaciteta i nepodijeljene političke volje da se suštinski izgrađuje kao građansko, evropsko i prosperitetno društvo. 
- Stoga, STEGA svojim djelovanjem u svim sferama od prava, ekonomije, kulture, preko obrazovanja i nauke do uređenja prostora, nastoji da ponudi odgovore kako bi stvarna evropska energija bila pretočena u ostvarenje istinskog evropskog uključenja Crne Gore u zajednicu evropskih prosvijećenih naroda, ne samo Crne Gore kao teritorije, već Crne Gore kao društva kredibilnog da ostvaruje i afirmiše evropske vrijednosti - poručeno je u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

STEGA predstavlja plan za novu evropsku paradigmu Crne Gore

Dobro je da postoji interesovanje za kapacitete Željezare, posebno od kompanije koja posluje po najvišim standardima održivosti. Takvi partneri mogu donijeti novu vrijednost i podstaći razvoj industrije u Nikšiću - istakao je ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović na početku sastanka sa predstavnicima slovenačke holding kompanije SIJ Group, koja je iskazala interesovanje za status nikšićke Željezare.
Šahmanović je tokom susreta naglasio da bi pokretanje proizvodnje čelika po modelu koji primjenjuje ova slovenačka grupacija bilo izuzetno značajno za budućnost fabrike, podsjetivši da je upravo cirkularna ekonomija najbolji pravac razvoja industrije. Ministar je takođe istakao da aktivno radi na pronalaženju pouzdanog i dugoročnog partnera koji može obezbijediti održivo rješenje za budućnost Željezare.
Kako napominju iz Ministarstva energetike i rudarstva, SIJ – Slovenian Steel Group jedan je od vodećih proizvođača nerđajućeg i specijalnog čelika u Evropi i najveća metalurška holding kompanija u Sloveniji.
Kako je istakao potpredsjednik i izvršni direktor grupacije Viacheslav Korchagin, poslovanje SIJ grupacije je u potpunosti usklađeno sa evropskim i globalnim klimatskim ciljevima, a zasniva se na principima cirkularne ekonomije. Proizvodni kapaciteti SIJ Group funkcionišu kao moderne čeličane za reciklažu sa održivom proizvodnjom certificiranom od strane ResponsibleSteel.
Holding obuhvata 33 kompanije i zapošljava oko 3.500 radnika. Nalaze se među tri najveća proizvođača čelika za tržište Evrope, a ono što ih posebno izdvaja jeste dostignutih skoro 80% recikliranih materijala u proizvodnji, što ih čini jednim od lidera zelene tranzicije u evropskoj metalurgiji.
Iz Ministarstva napominju da interesovanje SIJ Group za nikšićku Željezaru datira iz ranijeg perioda, a ova posjeta ima za cilj detaljan obilazak fabrike, kako bi stručni i inženjerski tim kompanije procijenio trenutno stanje i utvrdio postoje li uslovi za nastavak razgovora o konkretnoj saradnji.
- Svaka “zdrava” inicijativa koja može doprinijeti modernizaciji proizvodnje, otvaranju novih radnih mjesta i jačanju industrijske baze Crne Gore, u skladu sa principima održivog razvoja, je značajna i biće podržana od strane Vlade Crne Gore i Ministarstva energetike i rudarstva - zaključak je na kraju razgovora.

Šahmanović: Željezara ponovo u fokusu investitora, SIJ Group u Crnoj Gori

U Crnoj Gori je 2000. godine urađeno prvo istraživanje o navikama vozača u Crnoj Gori. Danas, 25 godina kasnije, vozači voze drugačije automobile, koriste pametne telefone i suočavaju se sa novim izazovima na putevima. Šta se zapravo promijenilo? 
Jesmo li napredovali u svijesti ili samo u tehnologiji? Odgovore donosimo u novom izdanju emisije "Eho".
Govorićemo i o povećanju cijene polaganja vozačkog ispita, kao i standardima na evropskim putevima.
"Eho" se emituje na Televiziji E utorkom u 18 sati i u repriznom terminu od 22 sata.

Emisija "Eho": O navikama vozača u prethodnih 25 godina, cijeni vozačkog ispita i standardima na evropskim putevima

Nasilje nad ženama i djevojčicama nije neizbježno. Ono se može i mora spriječiti - poručila je rezidentna koordinatorka Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori Karolin Tiso povodom početka kampanje "16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama".
Za okončanje nasilja su, prema njenim riječima, potrebni hrabrost, posvećenost i saradnja cijelog društva - institucija, pravosuđa, škola, tehnoloških kompanija i zajednica. &nbsp;
- Zajedno možemo izgraditi Crnu Goru u kojoj su žene i djevojčice bezbjedne, poštovane i osnažene, svuda i svakog dana - kazala je Tiso.
Nasilje nad ženama i djevojčicama je, kako se navodi u saopštenju UN-a, jedno od najrasprostranjenijih kršenja ljudskih prava koje pogađa zajednice širom svijeta.&nbsp;
- U Evropi je tokom 2023. godine skoro 2.300 žena i djevojčica ubijeno od partnera ili člana porodice. Zabrinjava i podatak da je 37 miliona žena u Evropi doživjelo silovanje ili &nbsp;seksualno nasilje u djetinjstvu. U Crnoj Gori svaka treća žena je doživjela neki oblik seksualnog uznemiravanja od svoje 15. godine. Posljedice nasilja nad ženama prevazilaze individualnu patnju - ono razara porodice, dijeli društvo i usporava napredak. Razmjere problema zahtijevaju hitnu, zajedničku akciju - ističu u saopštenju.&nbsp;
Ovogodišnja kampanja „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama i djevojčicama“ poziva na snažnije zakone, pouzdanije podatke i zajednički odgovor cijelog društva, kako bi se nasilje u svim oblicima - oflajn i onlajn - spriječilo i trajno okončalo.
- Neophodno je osigurati da jači zakoni donose jaču odgovornost, a da su pravosudni sistemi fokusirani na &nbsp;zaštitu žrtava. Potrebno je unaprijediti kvalitet podataka kako bi se jasno razumjeli obim i uzroci nasilja. Kroz obrazovanje i kulturu moramo mijenjati nasilne i diskriminatorne norme i predrasude, odbaciti okrivljavanje žrtava i aktivno uključiti muškarce i dječake kao saveznike. Neophodno je obezbijediti potpunu zaštitu i podršku svim ženama i djevojčicama - posebno onim najugroženijima, uključujući žene sa invaliditetom, Romkinje i Egipćanke, LGBTQ+ žene i migrantkinje - navodi se u saopštenju.
Okončanje nasilja nad ženama i djevojčicama odgovornost je svih nas. Zato u Ujedinjenim nacijama pozivaju Vladu da obezbijedi adekvatno finansiranje, striktnu primjenu zakona, ulaganje u sveobuhvatne strategije prevencije i u servise zaštite, uključujući krizne centre i modele poput Barnahus pristupa.
Pozivaju institucije da jačaju kapacitete socijalnih službi, pravosuđa, policije, zdravstvenih i obrazovnih radnika, kao i specijalizovanih jedinica za sajber kriminal, kako bi se žrtvama obezbijedila puna zaštita, pravda i bezbjedni kanali prijave.
U UN-u pozivaju tehnološke kompanije da obezbijede sigurnost i odgovornost na digitalnim platformama, a muškarce i dječake da budu saveznici u borbi protiv nasilja nad ženama.
- Nulta tolerancija znači nulto opravdanje za nasilje. Samo zajedničkim djelovanjem možemo stvoriti budućnost u kojoj svaka žena i djevojčica živi bez nasilja - zaključili su u UN-u.

Tiso: Nasilje nad ženama i djevojčicama se može i mora spriječiti

Bivši direktor crnogorske policije Slavko Stojanović, nakon ukidanja prvostepene presude kojom je bio osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora, dobio je još jednu šansu da se brani od optužbi Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja i nedozvoljeno držanje oružja.
On je ranije priznao dio optužbi za zloupotrebu službenog položaja, ali je negirao da je znao da su predmetne cigarete bile ilegalne. Presuda mu je ukinuta zbog "bitnih povreda odredaba krivičnog postupka".
Sudije Apelacionog suda ukazale su da je u ponovljenom sudskom postupku neophodno, između ostalog, utvrditi da li je u vremenu izvršenja krivičnog djela, 31. avgusta 2018. godine, bilo uvoza cigareta marke "FM" za prodaju na tržištu Crne Gore, ili su te cigarete samo skladištene u fri šop zonama, od čega zavisi visina pribavljene imovinske koristi.
Apelacioni sud je zaključio da je prvostepena presuda protivrječna u dijelu gdje se navodi da je od strane optuženog Stojanovića nastupila zabranjena posljedica, da je pribavio protivpravnu imovinsku korist drugom u iznosu od oko 126.000 eura i nanio štetu budžetu Crne Gore u iznosu od oko 105.509,40 eura, na ime neplaćenih dažbina, carine, akciza i poreza, dok u u nastavku presude piše da na taj dan od strane nadležnih državnih organa nije ni mogao biti izvršen obračun dažbina koje je bilo potrebno platiti prilikom uvoza i stavljanja u promet cigareta marke "FM" na tržištu Crne Gore.
– Prvostepeni sud će, ukoliko angažovani vještak ne otkloni protivrječnosti iz nalaza i njegove dopune, angažovati drugog vještaka ekonomsko-finansijske struke da utvrdi da li su cigarete marke "FM" u to vrijeme bile cigarete koje su mogle biti uvezene za prodaju na tržištu Crne Gore, ili cigarete koje su bile namijenjene za prodaju van carinskog područja Crne Gore, od čega zavisi visina pribavljene imovinske koristi, odnosno nastale štete – piše u ukidnom rješenju.
Prema optužnici SDT-a, Stojanović je kao direktor policije naredio da se kamion sa cigaretama, navodno u vlasništvu njegovog bliskog prijatelja, propusti bez potrebnih policijskih provjera. U kamionu je, kako piše u optužnici, bilo oko 120 paketa cigareta, čija je vrijednost prelazila značajnu sumu.

Apelacioni sud naložio novo vještačenje: Utvrditi jesu li cigarete bile za crnogorsko tržište

„Quod ab initio vitiosum est, non producit effectum“ – zapisali su još starorimski pravnici. Veliki Valtazar Bogišić, tvorac crnogorskog „Opšteg imovinskog zakonika“, jedinog građansko-pravnog propisa na ovim prostorima koji nije prost prevod odgovarajućeg dokumenta neke velike sile, latinsku je sentencu formulisao u svima razumljivo „Što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi“.&nbsp;
Grbo se rodio i pokušaj Srbije da ima more. Ako ne računamo situaciju da je prvo more pobeglo od Srbije još mnogo pre njenog nastanka – Panonsko more – naredni pokušaj Srbije da ima more zbio se u vreme cara Dušana. Velika ranosrednjovekovna država obuhvatala je skoro ceo Balkan s odgovarajućom morskom vodom, i bila naseljena mnogim narodima, među kojima su tadašnji Srbi (Raščani) bili među najmalobrojnijim. Ta je država propala posle kratkog trajanja u praksi, ali je ostala da živi u šovinističkim mozgovima velikodržavnih ambicija do danas.
Opet nešto moramo da ne-računamo. Dok je Srbija bila Smederevski sandžak Osmanskog carstva, imala je more. Ne jedno, već nekoliko mora. Ali, ni jedno nije bilo srpsko, već Sultanovo. Kao i Srbi. Pa se to ne računa; najzad, ni jedan nedovoljno slavan period srpske istorije ne sme u istoriji ni da prenoći, kamo li da ostane i da se „računa“.
Tričavih pet vekova kasnije, Srbija je opet pokušala da ima more. Osmansko carstvo se raspadalo, posle samo nešto više od 600 godina postojanja (srpsko je trajalo čak devet godina!), pa je svaka balkanska državica poskočila da otrgne koje parče. Srbija se dokopala Drača, i imala more celih četiri meseca: od kraja novembra 1912, do aprila 1913. &nbsp;
A onda, pet godina kasnije, more se ukazalo kao realna šansa. Formirana je Kraljevina SHS, u koje su Kraljevina Crna Gora (ne baš svojom voljom) i Država Slovenaca, Hrvata i Srba (današnje – skoro - Slovenija, Hrvatska i BiH) unele i more. Ali, avaj: ti koji su uneli more u zajedničku državu držali su da je to ulog jednak srpskim planinama i rekama – dakle, zajednički – dok je za drugu stranu sve to bio zasluženi ratni plen. I tako su Srbi imali more, kao što su imali i sve ostale priznate i nepriznate narode od početka kljakave kraljevine, skoro 22 godine. Ko zna šta bi bilo, da velika tragedija svetskog rata nije rasparčala i tu, unutrašnjim mržnjama i nezadovoljstvom onih koji su bili pasivni subjekti srpskog posedovanja, već nagriženu državu.
Naredni pokušaj da more bude zajedničko takođe se završio katastrofom: Srbima su more „oteli“ oni koji i izlaze na more, i čije je i bilo to more uneto u zajedničku državu, tad bratstvo-jedinstvenu SFRJ. Pokušalo se devedesetih da se spasi što se spasiti može, da se zadrže bar „srpski Dubrovnik“ i „srpska Crna Gora“, sa sve pripadajućom slanom vodom, ali avaj: ni Hrvati ni Crnogorci se s time nikako nisu slagali. Onda je proklete 2006. zakucan poslednji ekser u kovčeg prirodnog hegemonističkog prava Srba: „otcepila“ se Crna Gora.
I upravo je u vreme uspešnog crnogorskog referenduma za obnovu državne nezavisnosti Aleksandar Vučić, tada još revnosni Šešeljev radikal, poručio da je crnogorska nezavisnost samo privremena. Što će reći, i da je period Srbije bez mora privremeno stanje.
Od momenta kada je postao potpredsednik srpske vlade, pa do dana današnjeg, Vučić je pozivao građane Srbije da ne letuju na „hrvatskom moru“. Crnogorsko more nije pominjao, a ovih smo dana saznali i zbog čega.
„Lakše bismo odgovorili da imamo more. Zato nemamo more, zato su odvojili Crnu Goru od Srbije, zato Pašiću nisu dali izlaz na more, iako se borio svim srcem“, rekao je Vučić za nešto što se zove medijem u Srbiji.
Dakle, tradicionalna belosvetska zavera protiv Srbije u svim epohama postojanja Planete je dala efekta. Posle onolikih klipova u točkove, ubacivali su nam i klipove u peraja, a od srpskog naroda je i ta istina skrivana. Eh, da Srbija ima more, gde bi joj kraj bio?&nbsp;
Ne bi bilo ni korupcije, ni rasprodaje prirodnih resursa, ni nerešenih ubistava političkih protivnika; ne bi bilo ni rušenja nadstrešnice, ni izbegavanja odgovornosti za to; ne bi se kršio zakon da bi se omogućilo rušenje „Jugoslavije“ ili „Generalštaba“; ne bi se zidali najveći zagađivači u plodnoj ravnici Vojvodine, dočim bi tamošnji veliki gradovi zasigurno imali pitku vodu; ne bi se noću rušilo u Savamali, ne bi niko tražio dva minuta snimka s naplatne rampe, niko ne bi pitao da li je zaista bio pijan pilot srušenog helikoptera; ne bi kriminalci mleli ljude, ne bi „navijači“ divljali, ne bi maskirane barabe „menjale“ policiju u uniformama...&nbsp;
Da ima mora, mislite da bi se osetilo što su nekompetentni duduci i vlasnici pečenjara uništili sistem Elektroprivrede Srbije? Eh, da je mora, ne bi Kinezi u njihovim proizvodnim otrovima zagađenoj Istočnoj Srbiji imali, maltene, svoju državu. Da ima mora, ne bi Kinezi i Rusi iznosili srpsko zlato i druge rude uz simboličnu nadoknadu. Uz more, kako bi Rusi držali špijunski centar u Nišu i kako bi dirigovali srpskim „političarima“ kao pačjom školom? Da ima mora, „Ćacilend“ bi mogao da se baškari i na plaži. Sve to, i još svašta. Samo zbog nemanja mora.
Čak je i onaj kanal Moravom do Egeja ostao negde u brojnim radikalskim planovima kojih je toliko bilo da su, jamačno, neki prosto zaboravljani, a kako bi tek Srbija odgovorila da bar do mora može Moravom. Odgovor bi, ima li mesta sumnji, bio moćan.&nbsp;
I da ne pominjemo Kosovo, tu rak-ranu srpske stvarnosti od Nikolaja Velimirovića naovamo, Kosovo kojeg je Srbija istorijski „imala“ još kraće nego more, ali ga sada zasigurno nema – zato što nema more. Dobro, ima Matiju Bećkovića, i to je nešto.
Na more, koje su im zlikovci uzeli, Srbi, dabome, imaju svako pravo. Kao i na Crnu Goru koja je, kao što je opštepoznato, srpska država, a Crnogorci ne postoje, i svako ko drugačije kaže je Milogorac i kopile iz Titovog Jajca. Poznata je ta doktrina iz „Načertanijem“ zagađenog srpskog uma, koja, opet, postaje sve glasnija kako ovovremena, aktuelna, živuća država Srbija zbog svoje nesposobne i zapadnoazijskim bezbednosnim službama instruisane vlasti doživi kakav politički poraz.
Ruku na srce, imaju Srbi pravo i na grčko more, što zbog Krfa i Soluna, što zbog pokojnog jagodinskog siledžije Palme koji je dobio „srpsko parče“ plaže za „plićak – kolo“ u Paraliji. Muka je, međutim, što je Grčka em daleko, em vojno i politički kudikamo moćnija, pa bi ćar pojeo vajdu. Ne računamo nedavno na društvenim mrežama lansiranu tezu da Srbija, iz nepoznatih razloga, ima pravo na – recimo, autor nije tačno zapamtio - četvrtinu Krita: fantazije u stilu Deretića ipak nisu postale zvanični stav Beograda. Još.
Više je nego zanimljiva ta potreba da se umesto u stvarnosti živi u kompleksima i izmišljenoj istoriji upodobljenoj da opravda svako bivše i buduće nepočinstvo. Nesrećni zbog onog što nemaju i što nije njihovo, zanemaruju ono šta imaju i šta propada jer je tuđe slađe. Ali, to je već stvar one grane medicine koja se bavi psihičkim zdravljem, i, u nekim slučajevima, krivičnog prava.
Ono o čemu može jedan medijski tekst da raspravlja je pitanje niza političkih i ekonomskih neuspeha današnje srbijanske vlasti, koji se maskiraju aktuelizovanjem davno sklonjenih pitanja iz prošlosti ili buđenjem tek zakopanih aveti balkanskih mržnji i sukoba. Nemoć Srbije da se uobroči u sopstveni guber i dvorište, koje u mnogim njenim delovima danas zvrji avetinjski prazno, problem je za komšije koje „imaju more“ ili već nešto što vazda nezasitim radikalima treba. Ali, čini se još više, to je problem za samu Srbiju, koja odbija i izbegava napredak i sreću, jureći rep sopstvenih fantazija i slobodnom rukom pisanih hegemonističkih noćnih polucija.
„Nihil est in intellectu, quod antea non fuerit in sensu“, napisao je odavno Džon Lok. „Nema ničega u intelektu što pre toga nije bilo u čulima“. I možda baš to pokazuje problem s intelektom, ne samo u današnjoj Srbiji već i u nekim drugim državama uspostavljenim na ovom zlosrećnom parčetu Raja – jer im kroz čula nije prošla istina i stvarnost, već frustracijama pogurana izmišljotina, što neverovatnija to za primaoca stvarnija.
Tako i ova priča o moru: mora da prođe kroz čula, kakva-takva, da bi mogla da bude predstavljena kao noćna mora i razlog nekih budućih neuspeha. Ali, noćne more se često završe enurezom. Mislite o tome, Vrhovni komandante.

More i noćne more

Crnogorskim medijima iz kabineta predsjednika Skupštine dostavljena je čestitka predsjednika parlamenta Andrije Mandića povodom Dana opštine Bar koji se obilježava danas. Međutim, naslov zvaničnog dokumenta iz kabineta glasi "Predsjednik Mandić čestitao Dan opštine Pljevlja". Tako je, naslovljenom na Pljevlja, čestitkom Mandić poručio da je Bar oduvijek važio za ključno saobraćajno raskršće i opštinu od izuzetnog značaja za našu državu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251124121152_2da95f70a5fa605cd811772fd1505b5a2a23babf5de9c9d40d5501d03e8b2484.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251124121152_2da95f70a5fa605cd811772fd1505b5a2a23babf5de9c9d40d5501d03e8b2484" data-rendition-name="original" width="948" height="656" loading="lazy" alt="Čestitka"> <figcaption>Čestitka(Photo: screenshot)</figcaption> </figure>  Podsjetimo Dan opštine Pljevlja obilježava se 20. novembra, a ono što jeste interesantno je da ove godine, vodeći se pretragom sa sajta Skupštine, Mandić nije uputio čestitku. Prošle godine predsjednik Skupštine čestitao je predsjendiku Opštine Pljevlja Dariju Vranešu, predsjednici skupštine opštine Jovani Tošić kao i svim građanima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251124121152_f5f5e2a81864d0a8a93b026eaceef7abcd467ac6efb04dc34af2ac18b0488745.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251124121152_f5f5e2a81864d0a8a93b026eaceef7abcd467ac6efb04dc34af2ac18b0488745" data-rendition-name="original" width="926" height="922" loading="lazy" alt="Čestitka"> </figure>  Ove godine to je izostalo, već čestitka za Dan opštine Pljevlja koja je stigla iz Skupštine upućena je od potpredsjednika Nikole Camaja. Da li je Mandić zaboravio ili planirao da čestita Dan opštine Pljevlja pa odustao i tako ostao sačuvan draft sa tim naslovom, ili je u pitanju nepažnja, ostaje na javnosti da cijeni.

FOTO: Mandićeva čestitka za Dan opštine Bar naslovljena na Pljevlja

Znanje nečega uvijek je istinitije od dobrog zaključivanja. Posebno kada onaj koji zaključuje zna - zašto baš tako zaključuje. A za jadac zna i onaj - koji zna.
24.11.
19:40h
Ne znam ko će u Apelacionom sudu zadužiti predmet u kojem se traži da se pritvor koji je produžen Vladanu Ivanoviću za još dva mjeseca - isključivo zbog uticaja na svjedoke, produži i zbog tačke 4. Koja se u prevodu zove - nikad u dom.
Znam jedno. Da te sudije treba da pogledaju dispozitiv naredbe o istrazi koja je Vladana poslala "tamo" i dispozitiv nove naredbe u kojoj on nije sam (ima ih još), a koji je spojen sa naredbom gdje Ivanović samuje. U toj prvoj pare uzima njegov blagajnik, u drugoj pare uzima Ubović, a Vlado prikriva stanove sa svojom firmom.
Svjedoci su isti.
Za sve okrivljene i pravna lica.
Koji treba svjedočkim iskazom, kako napisa sud, u rješenju o određivanju pritvora da pomognu finansijskom vještaku.
Tapetari.
Koju će dokumentaciju da vještače vještaci - vile znaju. Nje nema. Ona ne postoji. Postoji jedna skaj poruka trećeg lica.
A zašto sudije treba da pogledaju?
Da vide, pod jedan, zašto je pritvor uopšte određen, pod dva, kako se po prvi put u istoriji spajaju dvije različite radnje istog okrivljenog.
I pod tri, da se upitaju, što bi rekli mladi, "može li ovo".
Ima i pod 4 - vidjeće da se pritvor hoće pojačati jer je samo njegova dužina bitna. Ostalo nije.
Koliko me intelekt služi - opasna su vremena.
Kada se ovo traži i može.
Ili ja pojma nemam.
Što je vrlo moguće.
P.S: Znanje nečega uvijek je istinitije od dobrog zaključivanja.
Posebno kada onaj koji zaključuje zna - zašto baš tako zaključuje.
A za jadac zna i onaj - koji zna.

Tag: neformalna-gradanska-asocijacija-stega

STEGA predstavlja plan za novu evropsku paradigmu Crne Gore

Šahmanović: Željezara ponovo u fokusu investitora, SIJ Group u Crnoj Gori

Emisija "Eho": O navikama vozača u prethodnih 25 godina, cijeni vozačkog ispita i standardima na evropskim putevima

Tiso: Nasilje nad ženama i djevojčicama se može i mora spriječiti

Apelacioni sud naložio novo vještačenje: Utvrditi jesu li cigarete bile za crnogorsko tržište

PRATITE TVe UŽIVO