Predsjednik kluba odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter je na početku današnjeg zasijedanja lokalnog parlamenta na Cetinju predložio da zbog ukupne situacije u državi gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković okupi sve predstavnike odborničkih klubova kako bi donijeli zajednički stav po ovim pitanjima.
- Proceduralna reakcija nije u direktnoj vezi sa Dnevnim redom današnje sjednice ali je svakako u vezi sa svim onim što radimo i što nas čeka u narednom periodu kako na državnom tako i lokalnom nivou - kazao je Huter.
Kao poslanik i predstavnik najjače opozicione partije smatra da je veoma važno da iz tog doma ukažu građanima na aktuelna politička dešavanja u vidu, kako je kazao, nezapamćene zloupotrebe institucija od strane aktuelne većine (državni nivo) kroz Ustavni puč te da će se posljedice takvog stanja direktno odraziti i na Prijestonicu.
- S tim u vezi, smatramo da Prijestonica i ovaj dom, kako im istorijski pripada, moraju naći institucionalni odgovor i biti, kao i uvijek, perjanica zaštite nacionalnih interesa. Tamo đe nema ustavnog poretka, nema ni zakona. Ðe nema zakona tu vlada anarhija - naglasio je Huter.
Takvo stanje može i najvjerovatnije će, prema njegovim riječima, imati reperkusije koje je bolje “preduprijediti, spriječiti ili im makar biti naredan”.
- Shodno navedenom predlažem, kako danas ne bi na bilo koji način usporavali dinamiku rada skupštine da Gradonačelnik Prijestonice okupi predstavnike svih odborničkih klubova i nezavisne odbornike kako bi zajednički, bez obzira na političke razlike i ubjeđenja, donijeli najbolja rješenja u interesu grada i države - zaključio je Huter.
Gradonačelnik Prijestonice Nikola Đurašković je kazao da se u načelu slaže sa prijedlogom i da će sa zadovoljstvom prihvatiti da nakon novogodišnjih praznika organizuje sastanak.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Huter: Prijestonica mora biti perjanica zaštite nacionalnih interesa

Evropska komisija je danas predložila ukidanje bezviznog režima putovanja u EU za gruzijske zvaničnike u odgovoru na represiju vlasti nad demonstrantima, dan pošto su SAD i Velika Britanija uvele sankcije protiv ministra unutrašnjih poslova i još nekoliko zvaničnika.
U saopštenju se navodi da je Evropska komisija predložila da se suspenduje dio sporazuma EU i Gruzije o olakšavanju izdavanja viza a da će, ako Savjet usvoji taj prijedlog, gruzijskim diplomatama, zvaničnicima i članovima njihovih porodica koji imaju diplomatske i službene pasoše biti potrebna viza za putovanje u EU za boravak do 90 dana u šestomjesečnom periodu.
Vizne olakšice, kao što su kraće vrijeme podnošenja zahtjeva, niže takse za vizu i podnošenje manjeg broja pratećih dokumenata, takođe se više ne bi primjenjivale na gruzijske nosioce diplomatskih i službenih pasoša.
Gruzijski državljani koji imaju obične pasoše i dalje će moći da bez viza putuju u EU na kraći boravak.
- Ovaj prijedlog je odgovor na nasilnu represiju gruzijskih vlasti nad mirnim demonstrantima, političarima i nezavisnim medijima, koja je počela nakon što su vlasti 28. novembra objavile da neće nastaviti sa otvaranjem pregovora sa EU do 2028. godine - navodi se u saopštenju.
Dodaje se da se u Gruziji, usvajanjem zakona o transparentnosti stranog uticaja u maju i o porodičnim vrednostima i zaštiti maloljetnika u septembru, krše osnovna prava koja su u srži evropskih vrijednosti.
- Usklađenost sa osnovnim pravima, kao što je efikasna primena antidiskriminacionih politika, ključni je uslov za odobravanje vizne liberalizacije - saopštila je EK.
U saopštenju se podsjeća da je EU već preduzela mjere u odgovoru na „ozbiljno demokratsko nazadovanje Gruzije“, a pošto je situacija nastavila da se pogoršava, poslije rasprave Savjeta za spoljne poslove 16. decembra, Komisija je odlučila da predloži suspenziju izuzeća od viza za gruzijske diplomate i zvaničnike.
Prijedlog Komisije o djelimičnoj suspenziji Sporazuma o viznim olakšicama treba da odobri Savjet EU, poslije čega će države članice morati da primjenjuju nove mjere.
Svakodnevni protesti u Gruziji zbog odluke vlasti da odloži pristupne pregovore s EU traju više od 20 dana, okupljajući hiljade demonstranata koji takođe traže ponavljanje parlamentarnih izbora na kojima je pobjedu proglasila partija Gruzijski san.
Velika Britanija i SAD su 19. decembra uvele sankcije za nekoliko gruzijskih zvaničnika, uključujući ministra unutrašnjih poslova, zbog nasilja policije nad učesnicima uličnih protesta.
Britansko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da su na meti sankcija pet zvaničnika za koje je navelo da su odgovorni za nasilne napade na novinare i mirne demonstrante.
Ministarstvo finansija SAD je saopštilo da je uvelo sankcije dvojici zvaničnika koje je optužilo da su nadgledali nasilno razbijanje demonstracija i nesrazmjerno nasilje nad građanima, novinarima i liderima opozicije.

EK predložila uvođenje viza za gruzijske zvaničnike

Ustavni sud je funkcionalan i pozivamo ga da obavijesti javnost na koji način je u prethodnim godinama informisao Skupštinu o prestanku mandata sudijama ovog suda, poručio je ministar pravde Bojan Božović.
Božović je saopštio da će Ustavni sud već sljedeće sedmice redovno zasijedati, te da je pet sudija dovoljno za donošenje odluka. 
- Gotovo istovjetna situacija kao u slučaju sutkinje Đuranović bila je i u slučaju sudije Dragoljuba Draškovića 2021. godine, kada je tadašnji predsjednik US informisao Ustavni odbor bez odluke donijete na sjednici US - kazao je ministar pravde.
On je ustvrdio da nije na Skupštini da cijeni u kojoj formi će Ustavni sud informisati Ustavni odbor o nečemu što je obaveza US.

Božović: Ustavni sud funkcionalan, Skupština istovjetno postupala i ranije

Žiri za dodjelu Državne nagrade “Oktoih” je nakon detaljnog razmatranja i vrednovanja pristiglih predloga za dodjelu Nagrade, u skladu sa Pravilnikom o bližem načinu, postupku i vrednovanju kriterijuma za dodjelu Državne nagrade “Oktoih“, odlučio da se ove godine dodijeli Vesni Kovačević, nastavnici istorije u JU Gimnazija „Slobodan Škerović“, Podgorica, Sabaheti Ramović, nastavnici geografije u JU Gimnazija “30. septembar“, Rožaje i prof. dr Miljanu Bigoviću sa Prirodno-matematičkog fakuleta, Univerzitet Crne Gore.
- Odluka je donijeta na osnovu broja bodova u skladu sa Pravilnikom - saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Ovu odluku u skladu sa Zakonom o državnim nagradama donio je Žiri za dodjelu Državne nagrade “Oktoih” u sastavu: prof. dr Martin Ćalasan, predsjednik; prof. dr Boban Melović, član; prof. dr David Kalaj, član; Ermina Vlahovljak, članica, i Mirjana Perović, članica.
Na poziv za dostavljanje predloga za dobitnike Državne nagrade “Oktoih“ u 2024. godini pristiglo je 18 predloga i to osam za dodjelu nagrade nastavniku, pet za dodjelu nagrade akademskom osoblju i pet za dodjelu nagrade licenciranoj obrazovno-vaspitnoj ustanovi.
Nagrada “Oktoih“ dodjeljuje se građaninu Crne Gore ili pravnom licu koje ima sjedište na teritoriji Crne Gore, za ostvarene izuzetne rezultate u oblasti vaspitanja i obrazovanja, kao i učeničkog i studentskog standarda.
Državnu nagradu “Oktoih“, koja se sastoji od plakete, diplome i novčanog dijela, dobitnicima će uručiti ministarka prosvjete, nauke i inovacija 17. januara 2025. godine.

Kovačević, Ramović i Bigović dobitnici Oktoiha

Donedavna vršiteljka dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Vesna Vučković tužila je Sudski savjet Upravnom sudu zbog odbijanja da joj odobri pravo da nakon prestanka funkcije jednu godinu prima naknadu u visini zarade koju je primala u posljednjem mjesecu prije prestanka funkcije.
Njena advokatica Zorica Đukanović istakla je u tužbi da je pravo na naknadu jasno propisano zakonom.
- Navedena odredba ne daje prostor da se na bilo koji način drugačije tumači, osim ‘prima naknadu’. Dakle, to pravo imperativno pripada tužilji, pa se ni na koji način to ne može dovesti u pitanje, kod pravilnog tumačenja zakona - naglasila je Đukanović.
Donošenjem osporene Odluke, smatra da je namjerno i svjesno prekršen član 36 navedenog zakona.
- Ujedno je i tužilja dovedena u diskriminatorski položaj u odnosu na druge podnosioce koji su ovo pravo ostvarili, po istom osnovu i istom Zakonu, brojnim odlukama (01-3727 /23-2 od 15.06.2023 – Branki Zeković; 01-8216/23-2 od 22.12,2023.- Draganu Šćepoviću; 01-229/24-2 od 29.01.2024 Miladinu Pejoviću; 21.i 22.12.2023. po zahtjevu Milivoja Rašovića sa zapisnika XXVII sjednice Sudskog savjeta; 16,09.2024. po zahtjevu Marije Bilafer-zapisnik sa XXV sjednice Sudskog savjeta od 16.09.2024.- u posljednjoj su učestvovali i ZA glasali članovi Sudskog savjeta, koji su sada u istoj stvari glasali protiv) - rekla je Đukanović.
Tvrdi da su brojne odluke u periodu od 2021. do danas. donijete o istoj stvari, povodom iste situacije.
- Na istoj sjednici kada je donijeta osporena Odluka, tuženi organ u izvršenju presude Upravnog suda Crne Gore, broj U.6763/24 od 15.11.2024. godine, donio Odluku o priznavanju prava tužiocu Fadilu Kardoviću i to za drugu godinu. Dakle, postavlja se pitanje – ako se u izvršenju presude Upravnog suda Crne Gore, donosi odluka kojom se priznaje naknada i na istoj sjednici tužilji se odbija to pravo, šta to znači - pita advokatica.
Podsjetimo, Vučković je početkom decembra podnijela ostavku na sudijsku funkciju. Kao sudija Vrhovnog suda na sjednici Sudskog savjeta 2021. izabrana je da u v.d. mandatu rukovodi tom granom vlasti.
Ona je 2017. izabrana za sudiju Vrhovnog suda. Prije toga bila je sudija Upravnog suda Crne Gore i sudija Osnovnog suda u Kotoru.

Vučković tužila Sudski savjet, traži naknadu godinu po prestanku funkcije

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Kad litijaši marširaju – na državu

U danima koji slijede 15 profesorica i profesora podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ biće u veoma nezavidnoj situaciji, jer se direktorica Biljana Vučurović, grčevito bori za fotelju, čak je angažovala i muža, visokog funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije Jovana Vučurovića, a aktivno se u zaštitu njene fotelje uključio i čitav „srpski svijet“ u Crnoj Gori u pokušaju da dokažu da se dio vlasti, a čiji su oni ključni nosioci, i „montenegrinska“ javnost obrušila na jednu Srpkinju. Njih 15 hrabrih i dostojanstvenih, njih 15 sa integritetom, odbilo je da bude paravan za zdravi razum uvrjedljivu odluku direktorice da umanjenjem plate 30 odsto jedan mjesec „kazni“ profesora ove škole Radomana Čečovića koji je ogavnim seksističkim porukama uznemiravao bivšu učenicu Gimanzije, samo mjesec pošto je maturirala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest ispred Gimnazije"> <figcaption>DIO JAVNOSTI OGORČEN: Protest ispred Gimnazije(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>Podrška Vučurovićima</h2> Ispostavilo se da je meta ovog seksualnog predatora bila još jedna učenica, ali da je direktorica Vučurović na to upozorenje „zažmurila“?! I kada je, zahvaljujući hrabroj odluci Sare Vujisić da progovori o profesoru seksualnom predatoru i objelodani nečinjenje direktorice Vučurović, crnogorska javnost upoznata sa čitavim slučajem čak 64 profesorice i profesora, nekada prestižne školske ustanove, stalo je u odbranu (ne)djela direktorice Vučurović?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e" data-rendition-name="original" width="607" height="335" loading="lazy" alt="Sara Vujisić"> <figcaption>ĐEVOJKA HRABROST: Sara Vujisić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Samo njih 15 odbilo je da učestvuje u ovoj nemoralnoj, nakardnoj predstavi supruge Jovana Vučurovića koji se čak usudio da zaprijeti „tradicionalnim“ odgovorom kritičarima njegove žene?! Ali, ni to nije bilo dovoljno ovom bračnom paru.&nbsp; Dok su trajale pripreme za završnicu građanskog protesta ispred zgrade Gimnazije, u petak 14. decembra, sa kojeg je zahtijevana smjena Vučurovićeve supruge, iz školskog dvorišta bračni par zaputio se direktno ka organizatoru Kosti Mijuškoviću sa očiglednom namjerom da isprovociraju incident. Srećom, bez uspjeha. U međuvremenu anonimna grupa profesorica i profesora uputila je pismo ministarski prosvjete Anđeli Jakšić Stojanović, koja je dan ranije obavijestila javnost da će prosvjetna inspektoraka predložiti razrješenje Vučurović, zbog niza propusta i kršenja zakona u slučaju profesora Čečovića, te da će ona postupiti u skladu sa zakonom, što znači smijeniti direktoricu podgoričke gimnazije. Anonimna grupa, naravno, ni riječju se nije pobunila zbog nečinjenja direktorice, već se obrušila na medije, civilni sektor i na ministarku, jer ih, kažu, nije zaštitila. Ni njih, ni „rukovodioca“ (gospođa Vučurović)?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>ČEKA ODLUKU INSPEKCIJE: Anđela Jakšić Stojanović(Photo: gov.me)</figcaption> </figure>  Kada se dio nastavnog osoblja usprotivio zbog anonimnog pisma pisanog u ime svih njih, organizovano je prebrojavanje – iza dopisa je, prema dostupnim informacijama, stalo njih 64, dok je 15 bilo protiv. A pobunjenici su oštro reagovali, jer im je neprihvatljivo da se u njihovo ime piše pismo za koje nije tražena njihova saglasnost. Tako, jedna od poruka, u mejl grupi u kojoj je 172 adrese zapošljenih u Gimnaziji, bila je da „nije u redu da se bez dogovora i saglasnosti nastupa u ime Kolektiva“. - Da tamo stoji dio kolektiva, zatečeni ili brižni pojedinci, imalo bi smisla ili utemeljenje. Bez polemisanja oko navoda, čak i potpuno saglasan sa njima, ja sam protiv načina i izdvajam se koliko je moguće, i smatram da je učinjena zloupotreba ugleda i članstva, ako je ikom važno – piše u toj poruci. <h2>Poruke pobunjenika</h2> U još jednoj, u koju je Portal ETV imao uvid, postavlja se, takođe, pitanje prava da meko u ime kolektiva potpisuje saopštenje, a da nijesu svi konsultovani. - Pa ovo je nedopustivo, isto što je nedopustivo da smo mi kao nastavni kadar dopustili da se zataška jedan gnusan slučaj koji daje osnova za sumnju na devijantnu prirodu jednog od naših kolega i moguću štetu koju on mogao prouzrokovati zbog nje. Ovaj nonsens i vezi analize izvještaja prosvjetne inspekcije ne želim da komentarišem – ističe se u ovoj poruci. Autor zaključuje da se nije „čudit što je kivna javnost, i za ovakve stvari treba preuzet odgovornost“. Troje autora pisma, s druge strane, u prepisci tvrde da je „većina profesora u zbornici konsultovana i bila saglasna sa predlogom“... Međutim, profesorica koja tvrdi da je bila u zbornici ih je demantovala, uz konstataciju da je niko nije upoznao sa sadržajem pisma, te da nije „znala ni da je proces pisanja u toku“. Jedan od profesora podsjeća kolege da na sjednici koja je prethodila konferenciji za novinare direktorice škole nije glasano „ni o čemu“. - Pomenuto je bilo da dođe ko bude htio od kolega na konferenciju za štampu održanoj u poneđeljak. Govora nije bilo ni o kakvom saopštenju. Nijeste ni do prije po sata znali da ćete ga slat – piše on. Upozorava kolege: „O zakonu se priča, a fingiraju se potpisi“.&nbsp; - Ko je u ime profesora odlučio da ovo pusti u javnost? Zar vam nije dosta blamaže – piše u jednoj poruci. U prepisci se ocjenjuje i da je nedopustivo da se troje kolega obraća javnosti u ime svih članova kolektiva, bez njihove saglasnosti. - Arogantan stav koji je obeležio konferenciju za novinare, arogancija u vašem večerašnjem postupku i tonu obraćanja u pismu su i doveli do ovakve reakcije javnosti koja od nas traži saosećanje prema žrtvi, a ne uporno dokazivanje moralnog čistunstva. Upravo ovakvim činjenjem štetite direktorici i svima nama – jedna je od poruka. Da je saopštenje trebalo imenom da potpišu oni koji podržavaju taj dopis napisao je u poruci profesor koji ističe da „nema potrebe da se diže dodatna tenzija sa ovakvim stvarima“. <h2>Slučaj Čečović</h2> Portal ETV imao je uvid u još nekoliko poruka u kojima se naglašava da dopis nije smio biti upućen i objelodanjen bez konsultacija sa svim profesorima/cama. Na kraju, od 172 mejl adrese koje su bile uključene u burnu prepisku osoblja Gimnazije, njih 64. imenom stalo iza javnog pisma ministarki Jakšić-Stojanović. Saopštili su da je protiv bilo svega 15 njihovih koleginica i kolega. Centar za israživačko novinarstvo objavio je 1. decembra svjedočenje bivše učenice Gimnazije „Slobodan Škerović“ o odvratnim seksističkim porukama kojima je bila izložena od profesora Čečovića i neprihvatljivoj odluci direktorice koja ga je „kaznila“ umanjenjenjem od 30 odsto jedne plate.&nbsp; Direktorica Vučurović nije obavijestila nijednu instituciju da u školi na čijem je čelu radi seksualni predator, nije informisala ni osoblje Gimnazije, štoviše, omogućila mu je da bude u pratnji učenica i učenika, na Sajmu knjiga u susjednoj Srbiji, a bio je i jedan od ključnih aktera brojnih manifestacija koje je organizovala ova vaspitno-obrazovna ustanova.

Tag: odbornicki-klubovi

Huter: Prijestonica mora biti perjanica zaštite nacionalnih interesa

EK predložila uvođenje viza za gruzijske zvaničnike

Božović: Ustavni sud funkcionalan, Skupština istovjetno postupala i ranije

Kovačević, Ramović i Bigović dobitnici Oktoiha

Vučković tužila Sudski savjet, traži naknadu godinu po prestanku funkcije

PRATITE TVe UŽIVO