Porodica Ognjena Tukića (31) prijavila je njegov nestanak i moli sve koji imaju bilo kakvu informaciju o njemu da se jave na broj njegovog oca - 067/378-402.
On je, kako prenosi Primorski portal, posljednji put viđen prije 14 dana, odnosno 17. jula oko 18 sati, kada je krenuo od svoje kuće u naselju Rena prema magistrali.
- Na sebi je imao tamnu majicu, farmerice i bijele patike. Nestanak je prijavljen i policiji - prenosi Primorski portal.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Nestao Ognjen Tukić, posljednji put viđen prije 14 dana u barskom naselju Rena

Jutarnja emisija Ljetnjeg programa Televizije E biće u znaku toplih, životnih priča.&nbsp;
Sa Mihailom Mandićem govorimo o životu daleko od domovine i aktivnostima Crnogorske etničke zajednice u Australiji.&nbsp;
Saška i Dragan Petrović izgradili su život na Novom Zelandu. Saškina borba sa tumorom i Draganova podrška, sublimirana u knjizi, holistički pristup liječenju a nadasve uzajamna ljubav i povjerenje u fokusu su njihove životne priče.&nbsp;
Viktor Huter, mladi pijanista i vicešampion Evrope u džiu džici, Dino Hazandar, naši su gosti.&nbsp;
Planinar Ćazim Fetahović ovog ljeta osvojio je Monte Rose i to je povod za novo druženje sa njim.&nbsp;
Gledajte nas u nedjelju, od osam do 10h.

Jutarnja emisija na TV E u znaku toplih, životnih priča

Izraelske snage otvorile su vatru u blizini dva punkta za distribuciju pomoći u Gazi, dok su se gladni Palestinci ponovo okupili tražeći hranu.
Prema navodima svjedoka i zdravstvenih radnika, 2. avgusta je ubijeno najmanje deset ljudi.
Fondaciju za humanitarnu pomoć u Gazi (GHF) podržava Izrael, a napad se dogodio dan nakon što su američki zvaničnici posjetili jedan od punktova GHF.
Još 19 ljudi je ubijeno iz vatrenog oružja dok su se okupljali kod prelaza Zikim iz Izraela u nadi da će dobiti pomoć, izjavio je Fares Avad, šef službe hitne pomoći Ministarstva zdravlja Gaze.
Skoro je prošla nedjelja otkako je Izrael, pod međunarodnim pritiskom zbog sve većeg broja neuhranjene djece, najavio ograničene humanitarne pauze i bacanje pomoći iz vazduha, kako bi se obezbijedila hrana za više od dva miliona ljudi u Gazi.
Većina njih sada zavisi isključivo od pomoći, nakon skoro 22 mjeseca rata.
Međutim, Ujedinjene nacije, partneri i Palestinci tvrde da dolazi premalo pomoć, dok se zalihe gomilaju više mjeseci na graničnim punktovima, čekajući izraelsku dozvolu za ulazak u Gazu.
Stručnjaci su ove nedjelje upozorili da se dešava "najgori mogući scenario – glad".
Ministarstvo zdravlja Gaze saopštilo je u subotu da je sedmoro ljudi umrlo od uzroka povezanih sa neuhranjenošću u prethodna 24 sata, uključujući jedno dijete.
- Pomoć je daleko od dovoljne - poručila je njemačka Vlada putem portparola Štefana Korneliusa. UN procjenjuje da je potrebno između 500 i 600 kamiona pomoći dnevno.
Porodice 50 talaca koji se još nalaze u Gazi strahuju da i oni gladuju, i za to krive Hamas, nakon što su militanti objavili snimke izgladnjelog taoca Evjatara Davida.
Blizu najsjevernijeg punkta GHF, kod koridora Netzarim, Jahia Jusef, koji je došao po pomoć, opisao je jeziv prizor.
Nakon što je pomogao da se odnesu trojica ranjenih ljudi, rekao je da je vidio još ljudi koji krvare na zemlji.
- Isti prizor svaki dan - rekao je Jusef, a prenosi AP.
Zdravstveni radnici navode da je najmanje osam ljudi ubijeno.
Izraelska vojska je saopštila da je ispalila upozoravajuće hice, na grupu koja se približavala njihovim snagama.
U oblasti Šakuš, udaljenoj nekoliko stotina metara od mjesta gdje djeluje GHF u najjužnijem gradu Rafi, dvije osobe su ubijene, navode svjedoci.
Bolnica Naser u Kan Junisu primila je dva tijela i brojne ranjene.
Svjedok Mohamed Abu Taha rekao je da su izraelski vojnici pucali ka okupljenima. Vidio je kako su pogođene dva muškarca i jedna žena, dok je bježao.
Izraelska vojska je saopštila da nema informacije da je došlo do upotrebe oružja od strane njenih snaga u toj oblasti. GHF je saopštio da se ništa nije dogodilo u blizini njegovih punktova.
GHF tvrdi da njihovi naoružani uposlenici koriste samo biber sprej ili upozoravajuće hice, kako bi spriječili smrtonosna stampeda.
Izraelska vojska je u petak saopštila da radi na tome da rute koje su pod njenom kontrolom budu bezbjednije.
GHF — koji je pokrenut u maju uz milionsku podršku SAD — osnovan je kao alternativa UN sistemu distribucije pomoći, za koji je Izrael tvrdio da omogućava Hamasu da prisvoji zalihe.
Izrael nije pružio dokaze za ovu tvrdnju, dok su UN to negirale.
U periodu od 27. maja do 31. jula, 859 ljudi je ubijeno u blizini GHF punktova, navodi se u izvještaju UN od 30. jula.
Još stotine ljudi ubijene su duž ruta UN konvoja.
Policija pod vođstvom Hamasa, grupe koja kontroliše Gazu i koju su SAD i EU proglasile terorističkom, nekad je obezbjeđivala te konvoje, ali su izraelske snage ciljale njihove pripadnike.
Izrael i GHF tvrde da su izvještaji o stradalima preuveličani.
Bacanje pomoći iz vazduha, koje predvodi koalicija Jordana, Izraela, UAE, Egipta, Francuske i Njemačke predstavlja još jedan pokušaj pomoći, iako stručnjaci kažu da je to nedovoljno i opasno za ljude na terenu.
- Vratimo se onome što funkcioniše i pustite nas da radimo svoj posao - poručio je šef UN agencije za palestinske izbjeglice Filip Lazarini, pozivajući na više i bezbjednije kamionske isporuke pomoći.
<h2>Nastavljaju se vazdušni napadi</h2>
Bolnica Naser saopštila je da je primila pet tijela nakon dva izraelska udara na šatore u kojima su bili raseljeni ljudi na jugu Gaze.
Služba hitne pomoći Ministarstva zdravlja navela je da je u napadu pogođena kuća između mesta Zavaida i Deir al-Balah, gdje su ubijeni roditelji i njihovo troje djece.
U drugom napadu, pogođen je šator u Kan Junisu, pri čemu su poginule majka i ćerka.
Načelnik izraelske vojske, general Ejal Zamir, upozorio je da će se "borbe nastaviti bez predaha" ako taoci ne budu oslobođeni.
<h2>Porodice talaca pozivaju na sporazum</h2>
Specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa, Stiv Vitkof, sastao se 2. avgusta sa porodicama talaca, nedjelju dana nakon što je napustio pregovore o prekidu vatre, optuživši Hamas za nepopustljivost.
- Nismo čuli ništa novo od njega. Rekao je da postoji američki pritisak da se operacija završi, ali nismo čuli ništa konkretno - rekao je Mišel Iluz, otac izraelskog taoca Gaja Iluza.
Dodao je da je tražio od Vitkofa da postavi vremenski okvir, ali da nije dobio odgovor.
Demonstranti su pozvali izraelsku vladu da postigne dogovor i okonča rat, moleći: "Zaustavite ovu noćnu moru i izvucite ih iz tunela".
<h2>Povratak u ruševine</h2>
U jednom dijelu grada Gaze, raseljeni ljudi koji su uspjeli da se vrate kući zatekli su četvrti prekrivene ruševinama. Većina Palestinaca u Gazi je sabijena u sve manje oblasti koje se smatraju bezbjednima.
- Ne znam šta da radim. Uništenje, samo uništenje - rekao je Mohamed Kvika, koji je stajao među srušenim betonskim pločama i pokazao na nekadašnju petospratnicu.
- Gdje će ljudi da žive - upitao je.
Rat je počeo kada je Hamas 7. oktobra 2023. godine napao jug Izraela, ubivši oko 1.200 ljudi, većinom civila.
U izraelskom odgovoru, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze, ubijeno je više od 60.400 Palestinaca.
Ministarstvo ne pravi razliku između civila i boraca, ali tvrdi da su žene i djeca više od polovine žrtava.
Ministarstvo funkcioniše pod Hamasovom upravom, ali ga UN i druge međunarodne organizacije smatraju najpouzdanijim izvorom podataka o žrtvama.
Ministarstvo je saopštilo da je 93 djece umrlo od uzroka povezanih sa neuhranjenošću od početka rata. Od kraja juna, kada su počeli da bilježe i smtrne slučajeve među odraslima, 76 odraslih je umrlo od istih uzroka.

Izraelske snage pucale u blizini punktova za pomoć u Gazi, najmanje 10 mrtvih

U vazdušnom napadu mjanmarske vojske na rudnik rubina danas na području Mogok na sjeveru zemlje, koji je pod kontrolom pobunjeničke grupe, poginulo 13 ljudi, saopštili su očevici i naoružana opozicija.
Jedan stanovnik rekao je da se napad dogodio jutros poslije 8 sati po lokalnom vremenu i dodao da je sedam ljudi poginulo na licu mjesta, dok je šestoro kasnije preminulo od zadobijenih povreda.
Prema riječima očevidaca, među poginulima je bio budistički monah, kao i otac i sin koji su prolazili na motociklu.
Neimenovani portparol Nacionalnooslobodilačke vojske Taang, koja okupira region Mogok, potvrdio je broj poginulih, navodeći da je 14 osoba povrijeđeno u napadu.
Vojna hunta za sada nije reagovala.
Građanski rat bjesni u Mjanmaru od kada je vojna hunta preuzela vlast 2021. godine, a prodemokratska oružana opozicija udružila je snage sa bivšim etničkim oružanim grupama.
Zajednička ofanziva koja je počela krajem 2023. godine omogućila im je da zauzmu djelove teritorije, uključujući grad Mogok, poznati centar trgovine rubinima.
Mjanmar je bogat dragim kamenjem i drugim rijetkim mineralima, koje naoružane grupe traže i prodaju uglavnom susjednoj Kini za finansiranje rata.

U Mjanmaru 13 poginulih u napadu vojne hunte na rudnik rubina

Patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirije kritikovao je presudu protiv predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, ocjenjujući da je donijeta u "protivpravnom i antidemokratskom postupku".
Dodik je 1. avgusta pravosnažno osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrana obavljanja javnih funkcija zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita.
Poglavar SPC je u saopštenju 2. avgusta izrazio "punu i nedvosmislenu podršku" Dodiku.
Naveo je da je presuda donijeta "da poništi demokratski izraženu volju srpskog naroda, delegitimizuje postojanje Republike Srpske i dovede u pitanje opstanak srpskog naroda u Bosni i Hercegovini".
Kako je ocijenio, zabrinutost je još veća zbog "nemira koji se događaju na životnom prostoru srpskog naroda".
- Stoga apelujem i molim prije svega vjerske predvodnike u Srbiji, Bosni i Hercegovini i drugdje da svi zajedno učinimo sve što do nas stoji za očuvanje mira i za spokojnu budućnost djece i mladih naraštaja. Politički činioci ne smiju dozvoliti da naši narodi budu žrtve ostvarenja interesâ onih koji iz daljine pokreću ove procese - saopštio je Porfirije.
Saopštenje poglavara SPC uslijedilo je nakon što su vlasti u Beogradu saopštile da ne prihvataju presudu Dodiku.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je, nakon Sjednice savjeta za nacionalnu bezbjednost 2. avgusta, izjavio da je odluka suda u BiH "usmjerena i protiv Republike Srpske i srpskog naroda u cjelini".
Rekao je i da Dodik neće biti uhapšen ako dođe u Srbiju.
Više zvaničnika Bosne i Hercegovine je potom poručilo Vučiću da se "ne miješa" u unutrašnja pitanja.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Denis Bećirović je naveo da Vučić da nema pravo da se miješa u unutrašnje poslove BiH.
Šef diplomatije Elmedin Konaković je ocijenio da izjave i zaključci Savjeta za nacionalnu bezbjednost Srbije, kojima se osporava presuda Dodiku, predstavljaju jedan od "najozbiljnijih i najopasnijih udara na suverenitet Bosne i Hercegovine u postdejtonskoj eri".
Dodik je odmah po objavi presude 1. avgusta saopštio da je ne prihvata, a njegov advokat Goran Bubić da će pokušati presudu osporiti pred Ustavnim sudom BiH.
Dodik je proglašen krivim za potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit ranije poništio.
Tim zakonima, zakonodavni organi u RS su pokušali spriječiti sprovođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji ovog bh. entiteta.

Porfirije podržao Dodika nakon presude u Bosni i Hercegovini

Pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja ušli su danas, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, u prostorije Agencije za sprječavanje korupcije i izuzeli dio dokumentacije vezan za odluke vršioca dužnosti ASK-a Dušana Drakića i predsjednika Savjeta ASK-a Pavla Ćupića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, na osnovu više prijava čelnik ASK-a Drakić se tereti da je nereagovanjem na nezakonitosti načinio štetu budžetu u iznosu od 44 hiljada eura. Prijavom obuhvaćen je i predsjednik Savjeta Ćupić. &nbsp; Na upit Televizije E i Portala ETV, da se dobije zvanična informacija o razlozima ulaska SPO u Agenciju za sprječavanje korupcije, nije bilo odgovora ni iz Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalnog policijskog odjeljenja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025073119078_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025073119078_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b" data-rendition-name="original" width="2500" height="1785" loading="lazy" alt="VIŠE PRIJAVA PROTIV ČELNIKA ASK-A: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora"> <figcaption>VIŠE PRIJAVA PROTIV ČELNIKA ASK-A: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  DRAKIĆENA POTVRDA &nbsp; Potvrda je, iako posredna, stigla od vršioca dužnosti direktora ASK-a Dušana Drakića. &nbsp;Istakao je da ne želi da komenatriše, ali i napomenuo da dio Savjeta i dio zaposlenih, koji su bili dio prošlog menadžmenta podnose prijave. &nbsp; -Mi odgovaramo, u skladu sa tim prijavama i u skladu sa zakonom. I to je jedini komentar koji imamo. Bez reprekusija, bez ikakvog pritiska prema njima, bez želje da se nešto svetimo, svako ima pravo da iznese svoje sumnje za bilo koju stvar i mi smo tu da odgovorimo, odnosno da učinimo sve transparentnim i javnim - kazao je Drakić . Na ponovljeno pitanje što su službenici SPO izuzeli od dokumentacije Drakić je rekao da je ,,ovo jedino što može reći”. &nbsp; RAZLIČITI ARŠINI Za razliku od akcije tokom hapšenja direktorice Agencije za sprječavanje korupcije Jelene Perović, kada je angažovano više od dvadeset policajaca sa fantomkama i dugim cijevima, ovog puta potraga za dokumentacijom sprovedena je diskretno, bez spektakularnih objava za medije. &nbsp;&nbsp; &nbsp;Inače, Upravni sud &nbsp;je 16. maja poništio odluku Savjeta ASK-a kojom je Jelena Perović razriješena sa mjesta direktorice, a ta presuda objavljena je na sajtu ovoga suda 30. maja. ASK-u je naloženo da u ponovnom postupku donese novu, zakonitu odluku. &nbsp; &nbsp;Savjet je, međutim, smislio način kako da se riješe nevolje u koju su upali nezakonitim odlukama, pa su odlučili da sačekaju da Perović istekne mandat 24. jula i samim tim, kako oni smatraju, više ne moraju da brinu o presudi Upravnog suda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250731190712_1f3f8bf2a0ea886a6f907f14bfb11c4a7aaebb0a60c5f6e8ebfce9068ecc2ea5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250731190712_1f3f8bf2a0ea886a6f907f14bfb11c4a7aaebb0a60c5f6e8ebfce9068ecc2ea5" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="ZAKAŠNJELA SATISFAKCIJA: Jelena Perović"> <figcaption>ZAKAŠNJELA SATISFAKCIJA: Jelena Perović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  SATISFAKCIJA ZA JELENU PEROVIĆ &nbsp;- Odluka Savjeta ASK-a je potvrdila da je moja funkcija direktorice trajala do formalnog isteka petogodinjeg mandata, odnosno 24. jula. Upravni sud je poništio njihovu odluku o mom razrješenju kao nezakonitu, a samim tim prema Zakonu o upravnom sporu i Zakonu o upravnom postupku, koji propisuju pravne poslijedice poništene odluke, stanje se vraća u vrijeme prije donijete nezakonite odluke. Izvrtanje činjenica od predsjednika i dijela članova Savjeta je poslužilo svrsi - obmana javnosti zarad sada već ogoljenih političkih interesa, uklanjanje neistomišljenika, kako bi ASK u daljem radu prikrivao koruptivne radnje pojedinih javnih funkcionera i korupciju u javnim preduzećima – kategorična je Perović u nedavnoj izjavi za Portal ETV. Jelena Perović žrtva je brutalne odmazde proruskih i prosrpskih crnogorskih vlasti čiji je jedan od prioriteta još od njihove prve vlade nakon izbora 2020. godine bilo ne samo njeno uklanjanje iz Agencije, već i hapšenje. &nbsp; ULOGA SPECIJALNOG TUŽILAŠTVA &nbsp; Ideju je u djelo sprovelo Specijalno državno tužilaštvo ma čijem je čelu Vladimir Novović, a čija je supruga Lidija Novović preko Nevladine organizacije MANS godinama gonila Perović. Specijalno tužilaštvo nalog za njeno hapšenje izdalo je 17. aprila prošle godine, kada su u spektakularnoj akciji maskirani specijalci, sa dugim cijevima upali u ASK i sa lisicima na rukama izveli Perović. Tokom ove skandalozne akcije inspektori su u njenom porodičnom stanu maltretirali i njeno maloljetno dijete. Dva dana kasnije ona je puštena na slobodu, pošto je sud odbio zahtjev Specijalnog tužilaštva da joj se odredi pritvor. U novembru prošle godine protiv Perović je podignuta optužnica. Sudski postupak je u toku. Do koje granice doseže beskrupuloznost i bahatost i crnogorskih vlasti i njihovog glavnog specijalnog tužioca razobličio je upravo slučaj Jelene Perović - njen predmet u slučaju tužbe za nezakonito razrješenje svojevremeno dopao je u ruke Novovićeve supruge Lidije Novović, sutkinje Upravnog suda. Ipak, reagovao je predsjednik ovog suda Miodrag Pešić koji je usvojio zahtjev zastupnika Perović, advokata Nikole Martinovića za izuzeće Novović, koja je 10. oktobra ,,skinuta sa slučaja“. &nbsp;

SPO ušao u ASK, provjeravaju dokumentaciju o odlukama Drakića i Savjeta Agencije

U jeku žestoke političke rasprave tokom Premijerskog sata u Skupštini Crne Gore, lider Građanskog pokreta URA i bivši premijer Dritan Abazović izazvao je pravu buru izjavom da, kako tvrde izvori Portala ETV, posjeduje fotografiju ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića u društvu s “nekim kriminalcem”.
Ova rečenica, izrečena u prolazu, otvara niz ozbiljnih pitanja: ima li Abazović zaista kompromitujući materijal protiv Šaranovića? Čuva li ga kao “keca u rukavu” za pogodniji trenutak političkog obračuna?
Podsjetimo, dok je obavljao funkciju premijera i koordinatora bezbjednosnih službi, Abazović je često isticao da “zna sve o svima”. Ako je to zaista tačno, onda je moguće da već posjeduje detaljna saznanja o vezama aktuelnog ministra sa bezbjednosno interesantnim licima. Ko je, onda, ta osoba s kojom se, prema Abazoviću, sastajao ministar Šaranović? I zašto o tome ne govori otvoreno?
Ukoliko su optužbe tačne, postavlja se pitanje: kako čovjek koji rukovodi sektorom bezbjednosti, jednim od ključnih stubova države, može sebi dozvoliti kontakte sa kriminalnim miljeom? I, još važnije – zašto bivši premijer to ne procesuira, već koristi kao političku municiju?
Dramatična razmjena optužbi doživjela je vrhunac kada je ministar Šaranović iz redova Demokrata, tokom svog izlaganja, pokazao fotografiju Dritana Abazovića u društvu sa, kako tvrdi, visoko rangiranim članom organizovane kriminalne grupe “Škaljari”.
– Evo vaše fotografije od prije mjesec dana. Na slici ste sa desnom rukom vođa škaljarskog klana Bobana Baćovića i Luke Đurovića. Draga gospodo, to je vaš šampion u broju susreta sa članovima OKG – poručio je Šaranović dok je pokazivao fotografiju.
Prema nezvaničnim informacijama iz bezbjednosnih krugova, riječ je o Gavrilu Lekoviću – Leki, licu koje se već duže vrijeme vodi kao bezbjednosno interesantno.
Nekadašnji partneri, danas ljuti politički protivnici, sada se javno utrkuju u optužbama: ko je bliži švercerskim i kriminalnim strukturama? Od savezništva koje je počivalo na navodnim zajedničkim ciljevima, ostale su samo međusobne optužbe i javna diskreditacija.
Da li će iz sjenke uskoro biti izvučeni novi dokazi? Ili je sve ovo samo još jedan čin u političkom teatru optuživanja, bez konkretnih pravnih posljedica?
Na kraju, jedno pitanje za Abazovića: Jesu li dokazi koje pominje na sigurnom, te kada će ih predočiti nadležnim državnim organima, te &nbsp;o tome obavijestiti crnogorsku javnost?

Politička bomba u Skupštini: Ima li Abazović kompromitujući dokaz protiv ministra Šaranovića?

Danijela Mujović je, kao vlasnica firme GP Contour, od države u proteklih nekoliko godina (od 2015.) iz državnog budžeta prihodovala &nbsp;27.989 eura, od čega je 9.500 eura subvencija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080118084_478f754f3b2746ce277e5c5416c5ff88f8349eda2c8ca3c70a8309102b75a62d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025080118084_478f754f3b2746ce277e5c5416c5ff88f8349eda2c8ca3c70a8309102b75a62d" data-rendition-name="original" width="1206" height="1743" loading="lazy" alt="podaci"> </figure>  Samo prošle godine, firma je dobila 12.000 eura iz Budžeta. U 2023. godini joj je preusmjerena 5.400 eura, dok je 2022. inkasirala 7.500 eura, i to subvencija. Iako je traženje državne pomoći u poslovanju legitimno i zakonski dozvoljeno, ono što izaziva pažnju javnosti jeste kontrast između slike koju vlasnica firme ostavlja u javnosti i uslova u njenoj firmi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080118084_ed7594b2f1dde1669e37d99dacdf1b2146eedf14c03b00381d58b6abaf5ee2f5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080118084_ed7594b2f1dde1669e37d99dacdf1b2146eedf14c03b00381d58b6abaf5ee2f5" data-rendition-name="original" width="1600" height="672" loading="lazy" alt="podaci"> </figure>  I dok uslovi rada, odnosno zarade zaposlenih u njenoj firmi nijesu za pohvalu, Danijela Mujović sa još jednom osobom kroz saradnju otvara u Budvi Medcontour Institut, što je ponosno objavila i na Instagramu.&nbsp; Pohvalno je širiti biznise, otvarati radna mjesta, ali bi bilo poželjno i tretirati radnike makar u skladu sa uslovima koje danas diktira tržište.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080118084_c4720e1c78b564c7351727844e973376b9b6336dc985244aaf03f5c4c0bbfdfd.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025080118084_c4720e1c78b564c7351727844e973376b9b6336dc985244aaf03f5c4c0bbfdfd" data-rendition-name="original" width="1206" height="624" loading="lazy" alt="podaci"> </figure>  Dok bez problema nosi Dior papuče, na svaki pomen tog luksuza reaguje pokretanjem prijave policiji. Istovremeno, kako se može vidjeti, nije imala zadrške da svojim zaposlenima isplaćuje minimalne zarade, uprkos kontinuiranoj finansijskoj podršci države. Zaključak je &nbsp;- državni novac nije bio prepreka za luksuz, ali ni povod za bolje plate.

Danijela Mujović državne pare troši i Dior papuče nosi

Parlamentarna većina juče je djelovala potpuno raštimovano – a ono što se desilo tek je početak neminovnog raskola saveza koji sve vrijeme vodi Crnu Goru ka političkom ponoru. Raspad ovog vještačkog aranžmana mogao bi kulminirati već na jesen. Uvertira se već dogodila: premijer Milojko Spajić kontrira sopstvenoj većini izjavom da Kotor neće biti izbrisan sa UNESCO liste – jasno se suprotstavljajući ministru prostornog planiranja Slavenu Radunoviću iz NSD koji je propagirao referedndum o skidanju Kotora sa liste UNESCO. Istovremeno, zakoni o ANB-u i unutrašnjim poslovima povučeni su iz procedure, a potom je uslijedilo ono što je bilo neizbježno – disciplinovanje skupštinske većine od strane faktičkog šefa – predsjednika Skupštine Andrije Mandića. A kada Zakon o amnestiji nije prošao, stigla je politička šamarčina – lider DNP-a Milan Knežević udario je packe PES-u i Bošnjačkoj stranci: – Imali smo jasan dogovor da taj zakon nije sporan i da će biti podržan. Nažalost, poslanici Bošnjačke stranke i dio kolega iz PES-a odlučili su da glasaju suprotno tom dogovoru. O tome nas nijesu ni obavijestili – izjavio je Knežević. Poslanici NSD-a i DNP-a izrazili su otvoreno nezadovoljstvo jer njihov predlog nije prošao, poručujući da će “imati u vidu” odnos partnera iz vlasti prema toj inicijativi. Jasna poruka: igra prestaje, ko ne igra po pravilima – ispada. Značajan moment bio je i povlačenje Zakona o ANB-u i izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima. Mandić je na završnoj sjednici proljećnog zasijedanja pokušao da ublaži poruku: – Parlamentarna većina podržava ova rješenja, ali ćemo, cijeneći da javnost nije dovoljno obaviještena, u narednom periodu nastojati da bolje komuniciramo zakone s građanima i međunarodnim partnerima. NE TOLERIŠE NEPOSLUŠNOST Međutim, odmah nakon toga, ton se mijenja. Mandić uzima riječ i, bez uvijanja, poručuje – red mora da postoji. Poruka je jasna gazda više ne toleriše neposlušnost. – Žao mi je što mnogi ne razumiju koliko se napora ulaže da se unaprijedi parlamentarna većina, kao što treba da preispitamo sva partnerstva koja imamo u okviru ove koalicije. Ne možete da budete partner samo kada se dobija, morate da budete partner i kada je nešto neprijatno. Politika je takva. Da vidimo ko je taj ko ne poštuje dogovor parlamentarne većine – rekao je Mandić, potvrdivši još jednom ko je stvarni šef vladajuće političke strukture.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080100080_0a3591a3261ef545bed289bbfbfc033e3aee23a4051642d6e4ec4d4f58bdf251.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025080100080_0a3591a3261ef545bed289bbfbfc033e3aee23a4051642d6e4ec4d4f58bdf251" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Mandić i Spajić"></figure>  “Korpu” je PES juče dobio i kada Skupština nije usvojila izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit pravnih lica u načelu, nakon što je podršku dalo 28 poslanika a njih 14 bilo uzdržano. Ovdje je propao pokušaj da se preko ove odluke puni ionako prazna kasa. Predlog zakona u skupštinsku proceduru su predali poslanici iz redova Pokreta Evropa sad. HAOS Narod bi rekao, pukla tikva. Nakon ovog otvorenog raskola, opozicija je odmah reagovala – tvrdeći da se sistem vlasti raspao. Svjedočili smo pokušajima da se različite inicijative proguraju kroz isključivo partijske interese, bez šireg konsenzusa i uvida u posljedice po institucionalnu stabilnost, kazao je juče na konferenciji za novinare predsjednik DPS-a Danijel Živković. - Zahvaljujući odgovornom djelovanju opozicije, a posebno poslanika Demokratske partije socijalista, ti pokušaji su doživjeli potpuni debakl. Ishod je, između ostalog, doveo i do ozbiljnog raskola unutar same parlamentarne većine- poručio je Živković. Istakao je da je ovo važan trenutak za demokratske procese u Crnoj Gori i podsjetnik da politička volja mora biti vođena javnim interesom, a ne uskostranačkim ciljevima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080100080_3251bb25927e9f248bd14c4a611fea7538bb1e820ee45a6f08c7c55b18399977.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080100080_3251bb25927e9f248bd14c4a611fea7538bb1e820ee45a6f08c7c55b18399977" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Danijel Živković"></figure>  Zavjesa se polako spušta. Parlamentarna većina ulazi u fazu otvorenog unutrašnjeg rata. Kraj je blizu.

Tag: ognjen-tukic

Nestao Ognjen Tukić, posljednji put viđen prije 14 dana u barskom naselju Rena

Jutarnja emisija na TV E u znaku toplih, životnih priča

Izraelske snage pucale u blizini punktova za pomoć u Gazi, najmanje 10 mrtvih

U Mjanmaru 13 poginulih u napadu vojne hunte na rudnik rubina

Porfirije podržao Dodika nakon presude u Bosni i Hercegovini

PRATITE TVe UŽIVO