Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) i opština Andrijevica potpisali su ugovor o realizaciji programa, kojim će biti opredijeljeno 30 hiljada za izgradnju potpornog zida u mjesnoj zajednici Đulići i Info centra. 
 
Iz MERS-a su kazali da će dio novca biti opredijeljen za nabavku rezervoara za vodu i crijeva, u cilju unapređenja vodosnabdijevanja. 
 
Navodi se da su ugovor potpisali ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić i predsjednik Opštine Andrijevica Željko Ćulafić. 
 
Dodaje se da je novac obezbijeđen Zakonom o budžetu Crne Gore za ovu godinu. 
 
Ćulafić je, tokom radnog sastanka, istakao da bez adekvatnog budžeta nema razvoja sjevera. 
 
On je istakao da je fokus Ministarstva na Kapitalnom budžetu, koji predstavlja temelj za ekonomski napredak tog dijela zemlje. 
 
Ćulafić je naglasio da je važno pravovremeno dostavljanje projektne dokumentacije, kako bi projekti bili realizovani na pravi način. 
 
- On je dodao da je saradnja lokalnog i državnog nivoa ključna za njihovu uspješnu realizaciju - kaže se u saopštenju. 
 
Ćulafić je kazao da je zainteresovan za informaciju u kojoj su fazi aktuelni projekti, ističući da je Ministarstvo otvoreno za dalju saradnju i pružanje podrške opštinama u realizaciji njihovih razvojnih ciljeva. 
 
Iz Opštine su kazali da su, kada je u pitanju seoski vodovod Konjuhe, potpisani ugovori sa izvođačem radova i nadzornim organom, izvršena prijava gradnje i da projektant mora da uradi dodatni hidraulički proračun kako bi usaglasili rješenje sa nosiocem koncesije na predmetnom području. 
 
- Oni su dodali da, kada je u pitanju Transfer stanica, očekuju da počne izgradnja trafostanice i dalekovoda od strane CEDISA, kao i da su im uputili i problematiku oko napajanja - navodi se u saopštenju. 
 
Predstavnici Opštine su kazali da su zatražili podršku za adaptaciju putnog pravca Andrijevica - Jošanica u dužini od 12 kilometara, gdje su uradili projektno tehničku dokumentaciju, odnosno elaborat adaptacije. 
 
Prema njihovim riječima, na uvid je dat i projekat adaptacije stadiona malih sportova u Andrijevici, čija je vrijednost 240 hiljada. 
 
U saopštenju se navodi da su tokom sastanka predstavnici MERS-a imali su priliku da se upoznaju sa problemima s kojima se Opština Andrijevica suočava, kao i sa planovima za dalji razvoj. 
 
- Poseban fokus stavljen je na rješavanje problema kanalizacione mreže, unapređenje seoskog vodovoda Božići, gdje će projekat predati do kraja mjeseca, te sanaciju četiri divlje deponije - kaže se u saopštenju. 
 
Ističe se da je sanacija deponija posebno važna, jer se radi o prioritetu koji Crna Gora planira riješiti do 2030. godine, u skladu sa evropskim standardima. 
 
Iz Opštine su kazali da su deponije kandidovane kod Eko fonda, koji će finansirati 80 odsto troškova, dok će preostalih 20 odsto obezbijediti lokalna samouprava. 
 
Ćulafić je apelovao na opštine da uzmu u obzir i pitanja vezana za zaštićena područja, kao i da sagledaju potencijalne zone za Natura 2000 program, kako bi se osigurao integrisani pristup zaštiti životne sredine. 
 
On je istakao da je Ministarstvo svjesno problema s kojima se suočavaju lokalne zajednice i da intenzivno traži modalitete kako bi im olakšalo, uz ispunjavanje obaveza prema Evropskoj uniji. 
 
Kako je naveo Ćulafić, razvoj sjevera je jedan od ključnih ciljeva državne politike i Vlada će nastaviti da pruža podršku tim naporima. 
 
- Ministarstvo stoji na raspolaganju za dalju saradnju kako bi se osigurala uspješna implementacija projekata u skladu s održivim razvojem - poručio je Ćulafić. 
 
On je, tokom posjete, obišao lokaciju transfer stanice u Sućeski i seoski vodovod u selu Trešnjevo. 
 
Iz MERS-a su kazali da prate realizaciju tih projekata i da su, u razgovoru s izvođačima, istakli da je važno ubrzanje dinamike radova kako bi se osigurali dogovoreni rokovi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Opštini Andrijevica 30.000 eura za izgradnju potpornog zida i Info centra

Željko Ćulafić iz Socijalističke narodne partije (SNP) izabran je danas za predsjednika opštine Andrijevica.
Na drugoj redovnoj sjednici SO za njega je glasalo 16 odbornika nove vladajuće kolaicije SNP-Demokrate, Evropa sad, Za budućnost Andrijevice, i jedan odbornik pokreta Za ujedinjenje Vasojevića.
Odbornici DPS su prije glasanja napustili salu, dok lista Za budućnost naše djece nije željela da učestvuje u glasanju.
Ćulafic je i u prethodnom mandatu bio predsjednik opštine, a inače važi za izuzetnog privatnog preduzetnika.
Time je zaokružena vlast u Andrijevici nakon izbora koji su održani 2. juna.

Željko Ćulafić nastavlja da upravlja Andrijevicom

Aktivista Fondacije Mentorium, mr Mirsad Dreić, jedini je predstavnik Crne Gore koji je uspješno završio prvu fazu regionalnog Treninga za trenere u organizaciji Centra za nenasilnu akciju (CNA), najznačajnije organizacije u oblasti izgradnje mira na prostoru bivše Jugoslavije.
Kako su saopštili iz ove fondacije, trening je okupio 22 učesnika iz šest zemalja regiona – Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Hrvatske – i predstavlja važan korak ka jačanju regionalne saradnje u procesu pomirenja i promocije kulture dijaloga.
Centar za nenasilnu akciju već više od 25 godina aktivno radi na mirovnoj edukaciji, suočavanju s prošlošću i izgradnji nenasilnog društva. Kroz stotine radionica, treninga i javnih akcija, CNA je stekao reputaciju predvodnika u oblasti mirovnog rada, posebno u radu sa ratnim veteranima, aktivistima i lokalnim zajednicama.
Dreić je na treningu podijelio iskustva iz Crne Gore, predstavljajući vrijednosti i pristupe koje Fondacija Mentorium njeguje u svom radu.
U narednim mjesecima, Dreića očekuju još tri faze treninga koje će produbiti njegove vještine u facilitaciji dijaloga i radu u kompleksnim društvenim kontekstima širom regiona.
Kako su naveli iz ove NVO, njegovo učešće na CNA programu još je jedan važan korak ka ostvarivanju misije Fondacije Mentorium – izgradnji društva mira, solidarnosti i međusobnog razumijevanja.

Mirsad Dreić jedini predstavnik Crne Gore na prestižnom regionalnom treningu iz oblasti izgradnje mira

U Kliničkom Centru Crne Gore (KCCG) nema listi čekanja za verifikovane onkološke pacijente i oni se odmah zbrinjavaju, saopštili su iz te zdravstvene ustanove.
Iz KCCG su, povodom informacija koje su iznešene prilikom skupštinskog zasijedanja, a koje se odnose na hirurško zbrinjavanje onkoloških pacijenata, kazali da onkološki pacijenti hiruršku proceduru obave u roku do 30 dana.
Iz KCCG su poručili da se sa posebnim pijetetom odnose prema potrebama onkoloških pacijenata.
- Ponosni smo na činjenicu da, jedino naša ustanova u regionu i šire, nema listu čekanja za radioterapiju (terapija zračenjem) i hemioterapiju (primjena citostatika). Za scintigrafiju skeleta pacijenti čekaju do mjesec dana, dok za operativni zahvat čekaju od 15 do 30 dana - kaže se u saopštenju.
Iz KCCG su naglasili da za sve verifikovane onkološke pacijente nema listi čekanja jer ih odmah zbrinjavaju. 
 
- Kod pojedinih pacijenata termin hirurškog zbrinjavanja može zavisiti od dijagnostičke procedure, koje zbog svoje specifičnosti, zahtijevaju izvjesno vrijeme. No, i u ovim slučajevima se zbrinjavaju u roku do 30 dana - dodaje se u saopštenju. 
 
Iz KCCG su rekli da su ponosni na saradnju njihovih organizacionih jedinica i Instituta za onkologiju, budući da se onkološki pacijenti zbrinjavaju multidisciplinarno.
- Upravo je njihov rad doprinio da najvulnerabilniji pacijenti dobijaju zdravstvene usluge u veoma kratkom roku - kaže se u saopštenju.
Navodi se da je u Centru za radiološku dijagnostiku ustanovljen protokol za onkološke pacijente i pacijente koji imaju predlog za snimanje po prioritetu.
- Čime smo im obezbijedili neophodan MSCT pregled u terminu koji je u skladu sa kontrolnim pregledom onkologa ili drugog specijaliste - rekli su iz KCCG.
Kako su naveli, onkološki i prioritetni pacijenti predaju medicinsku dokumentaciju u Centru za radiološku dijagnostiku, gdje im se, nakon uvida u dokumentaciju, dodjeljuje pravovremeni termin.
- Takođe se od 11. novembra prošle godine u KCCG primjenjuje novi način zakazivanja NMR pregleda tako da po novim protokolima Konzilijum radiologa zakazuje pacijentu snimanje odmah i izdaje uput - dodaje se u saopštenju KCCG.
Prema njhovim riječima, na taj način su, ne samo pojednostavili procedure zakazivanja NMR pregleda, već i ubrzali dobijanje terimina za onkološke i prioritetne pacijente.
- Dakle, ukoliko Konzilijum procijeni da je snimanje prioritetno, a u KCCG nema termina, daje mišljenje na osnovu kojeg pacijent može odmah da zakaže pregled u privatno-zdravstvenoj ustanovi sa kojom Fond zdravstvenog osiguranja ima potpisan ugovor bez potrebe da ide kod izabranog ljekara za novi uput - pojasnili su iz KCCG.

Onkološki pacijenti hiruršku proceduru obave u roku do 30 dana

Ministar javne uprave (MJU) Maraš Dukaj danas se sastao sa ambasadorom Turske u Crnoj Gori, Barišom Kalkavanom, a u toku sastanka su posebnu pažnju posvetili unapređenju odnosa u oblasti digitalne i sajber diplomatije, kao i generalnom jačanju bilateralnih veza i partnerstva u okviru savremene međunarodne agende, saopšteno je iz MJU. 
- Imao sam čast i zadovoljstvo da se u Ministarstvu javne uprave, sastanem sa ambasadorom Turske u Crnoj Gori, Barišom Kalkavanom - kazao je Dukaj. 
Ovaj konstruktivan razgovor, kako se navodi, uslijedio je nakon Globalnog diplomatskog foruma u Antaliji, sa fokusom na jačanje sveukupne saradnje između Crne Gore i Turske

Dukaj-Kalkavan: Posebna pažnja posvećena unapređenju odnosa u oblasti digitalne i sajber diplomatije

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u protekla 24 sata, obavljeno je 2.337 ambulantnih pregleda, od čega 412 u Institutu za bolesti djece (IBD). 
 
Kako su kazali iz KCCG, u Urgentnom centru zbrinuto je 214 pacijenata, a u dnevnim bolnicama 345. 
 
- U istom periodu obavljeno je 87 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljena su 143 pacijenta, od čega 22 u IBD-u - kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da su u Centru za radiološku dijagnostiku odrađene 574 dijagnostičke procedure, od čega 126 CT i 43 MR pregleda. 
 
- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 68 dijagnostičkih procedura, od toga dva CT i deset MR pregleda - rekli su iz KCCG. 
 
Iz te zdravstvene ustanove naveli su da je u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano 1.335 pacijenata i odrađene 36.422 analize. 
 
U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođene su četiri bebe.

U KCCG za dan obavljeno preko 2,3 hiljade pregleda

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.