Reprezentativac Srbije Aleksandar Inđić zauzima čelnu poziciju nakon šestog kola pojedinačnog prvenstva Evrope u šahu.
Inđić je večeras u Petrovcu, u šestom kolu, bijelim figurama nadigrao naturalizovanog Španca Maksima Čigaeva.
On je iskoristio remi na prvom stolu, između Frederika Svanea i Ivana Čeparinova i osamio se na vrhu tabele.
Prati ga grupa od osam igrača sa po pet poena.
Crnogorski reprezentativci imali su solidan dan.
Velemajstor Nikita Petrov, nakon šest kola, je najuspješniji predstavnik sa četiri poena.
Petrov je ispustio dobitak u topovskoj završnici, pa se morao zadovoljiti remijem u duelu sa iskusnim italijanskim velemajstorom Godenom.
Nikola Đukić je i dalje neporažen, ali upisao je novi remi, nakon što je podijelio poen u duelu sa Selimom Čitakom iz Turske.
Đukić ima 3,5 poena, koliko i Denis Kadrić koji je nakon dva uzastopna poraza savladao velemajstora Petra Golubku iz Ukrajine.
U istoj grupi igrača je i Blažo Kalezić koji je nastavio sa dobrim igrama i u danasnjem duelu remizirao sa Aleksakisom Dimitrisom iz Grčke.
Pobjede u današnjem kolu upisali su Slaven Živković i Vuk Milošević, dok su remizirali Aleksandra Žerebecova i Slavko Petrović.
Sjutra je na programu slobodan dan, nakon kojeg slijedi pet odlučujućih kola.
Evropsko pojedinačno prvenstvo u šahu okupilo je više od 400 šahista iz svih evropskih država i predstavlja najznačajniju smotru evropskog šaha u 2024. godini.
Nagradni fond iznosi 100 hiljada eura.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Inđić sam na vrhu, Petrov i Đukić remizirali, pobjeda Kadrića

U rekordnom roku su rasprodate sve tri predstave, a veliki broj prisutnih na premijeri i predstavama &nbsp;govori da je crnogorska publika bila željna ovakvog sadržaja, kazao je u emisiji "Srećan dan", na Televiziji E, baletski umjetnik i koreograf Aleksandar Ilić.
Nova baletska predstava Muzičkog centra Crne Gore ,,Krcko Oraščić” premijerno je izvedena 14. decembra, a repriza je zakazana za danas i sjutra, s tim što se današnja predtava otkazuje zbog Dana žalosti ( povodom tragičnih dešavanja u školi u Zagrebu), tako da će biti izvedena preksjutra.
Ilić kaže da su inovacije neizostavne u baletu i da se uvijek pokušavaju pomjeriti granice u odnosu na prethodnu predstavu i to u smislu da je tehnički bolje i sigurnije da u klasičnom baletu nema improvizacije.
- Svaka predstava mora da funkcioniše besprijekorno, ne samo tehnički, u odnosu na umjetnike i igrače, nego na cijeli tim i nevidljive ljude koji rade iza scene, da bi to zaista izgledalo ovako kao jedna bajka, kao jedna magija - rekao je Ilić.
Klasična muzička partitura se ne može svirati po svom nahođenju, podsjeća Ilić, jer su izazovi prilagoditi takav komad baletu. Svako tijelo, kako kaže, je drugačiji instrument.
- Trebalo bi da to prilagođavanje bude što bezbolnije, da naši igrači i umjetnici usvoje ono što jesu pravila klasičnog baleta, odnosno jedne varijacije, ili na kraju krajeva jednog baleta, a da, zapravo, na kraju to sve izgleda besprijekorno. Izazovi su u baletu svaki dan, nekako se uhvatite u koštac sa svojim tijelom, svaki dan ga vratiti u tu disciplinu. Kao i svakom normalnom čovjeku, nije svaki dan taj dan kad ste nasmijani, i kad vam sve ide lako, pogotovu kad se bavite svojim tijelom, koje mora svaki dan besprijekorno da funkcioniše, onda je to najveći izazov - istakao je Ilić.
Drugi izazov je bio kako staviti kompleksan balet u prostor Muzičkog centra, a da se tim izvođenjem parira, kako kaže, svakoj svjetskoj teatarskoj kući.
- Na kraju smo imali sve tehničke opremljenosti, nijesmo u tome oskudijevali, ali eto Muzički centar, odnosno prostor jedne koncertne sale, pretvorimo u jedan teatarski prostor, u čemu smo, nadam se, i &nbsp;uspjeli - poručio je Ilić.
U rekordnom roku su rasprodate sve tri predstave u Crnoj Gori, podsjeća Ilić, i uvijek se traži karta više za Balet Krcko Oraščić, i tako je, kaže Ilić, uvijek i svugdje.
Podgoričani i Crna Gora napokon imaju svoj balet, poručuje Ilić, a podatak da je publika prisutna u velikim broju, na svakoj predstavi i svakoj premijeri govori da je, kako kaže, željna ovog sadržaja.
- Kada pogledate da imate tako značajne festivale, kao što je Jadranski festival i Igre u Budvi, ili Purgatorije, ili FIAT, da ne nabrajam, ali to su stvarno značajni festivali za cijeli region i ovaj naš prostor, pa onda zaista je bilo vrijeme da se osnuje Crnogorski baletski ansambl - zaključio je Ilić.

Ilić: Za baletsku predstavu ,,Krcko oraščić” se uvijek traži karta više

Suđenje optuženima za ubistvo Radomira Đuričkovića 10. oktobra 2016. godine na Cetinju odgođeno je u Višem sudu za 10. februar zbog nedolaska zastupnika optužnice i advokata jednog od optuženih.
Za ubistvo Đuričkovića sudi se Mariu Miloševiću, Igoru Mašanoviću i Vukanu Vujačiću.
Na ročište nije došao branilac Miloševića, advokat Miloš Vuksanović koji je obavijestio sud da traži odlaganje zbog zdravstenih razloga.
Prema navodima optužnice, Milošević, Vujačić i Mašanović terete se da su umiješani u ubistvo Đuričkovića, kao i da su doveli u opasnost život Milorada Radulovića. Milošević je, prema stavu tužilaštva, označen da je ispalio smrtonosne hice u Đuričkovića.

Odgođeno suđenje za ubistvo Đuričkovića, izostali advokat i tužilac

Ministar zdravlja Vojislav Šimun potpisao je danas sa Stambenom zadrugom zdravstvenih radnika Crne Gore „Zdravstvo“ Sporazum o obezbjeđivanju sredstava za rješavanje stambenih potreba zaposlenih u zdravstvu, na osnovu kojeg se Vlada Crne Gore obavezuje da obezbijedi iznos od 500.000 eura godišnje za period 2024 - 2026. godine.
U ime zadruge, koja se obavezuje da dodijeljena novčana sredstva namjenski troši isključivo za rješavanje stambenih potreba zaposlenih u zdravstvu, Sporazum je potpisao predsjednik dr Nebojša Brnović.
- Nastavak saradnje sa Stambenom zadrugom je od velikog značaja, a osnovni cilj je rješavanje stambenog pitanja za zaposlene u zdravstvu. Vlada i Ministarstvo zdravlja, uz obezbjeđivanje adekvatnih uslova, kroz tehničko-tehnološko opetremanje, infrastrukturna ulaganja i povećanje zarada, želi i da na ovaj način poboljša životni standard zdravstvenih radnika - poručio je ministar Šimun nakon potpisivanja Sporazuma.
Dr Brnović je izrazio zadovoljstvo što je potpisan trogodišnji sporazum sa Ministarstvom zdravlja i naglasio da Stambena zadruga Zdravstvo agilno i kvalitetno ispunjava sve obaveze, kako bi opredijeljenja sredstva trošila transparentno i namjenski.
U MZD su istakli da u cilju unapređenja stambene politike u zdravstvenom sistemu Crne Gore, u saradnji sa lokalnim samoupravama, u kontinuitetu rade na obezbjeđivanju parcela oslobođenih od plaćanja za komunalno opremanje zemljišta, a koje su urbanističkim planovima predviđene za izgradnju objekata za kolektivno stanovanje. U toku je, napominju, realizacija aktivnosti za gradnju stambenog objekta od 209 stanova u Podgorici, kao i za objekat sa 55 stambenih jedinica u Pljevljima, 20 do 25 stambenih jedinica u Beranama, objekta na Cetinju, dok se u Kotoru već izvode radovi na izgradnji objekta sa 57 stambenih jedinica.
- Pored toga, predložiće se sprovođenje još jednog konkursa za dodjelu stambenog kredita za poboljšanje uslova stanovanja, kao i nastaviti učešće u aktivnostima sa izgradnjom stambenih objekata za opštine koje su u postupku izrade glavnog projekta, kao i one koje su u postupku dobijanja saglasnosti na idejno rješenje, glavni projekat i reviziju glavnog projekta - zaključili su u MZD.

Šimun: Milion i po eura za rješavanje stambenih potreba zaposlenih u zdravstvu do 2026. godine

Saobraćajni institut CIP, srpska kompanija koja je radila na projektu rekonstrukcije Željezničke stanice u Novom Sadu i koju nakon pogibije 15 ljudi uslijed pada nadstrešnice tamošnja javnost naziva ,,kompanijom krvavih ruku“, &nbsp;pokušava da žalbom obori tender Monteputa za izradu idejnog projekta auto-puta Andrijevica-Berane-Boljare.&nbsp; I za sada im uspijeva da privremeno stopiraju proces, sudeći po objavi Monteputa. &nbsp;&nbsp; NIŠTA OD SPAJIĆEVE ,,PAF-PAF GRADNJE" - Obavještavamo sve učesnike u postupku javne nabavke po Tenderskoj dokumentaciji za otvoreni postupak javne nabavke za nabavku usluge - Izrada idejnog projekta autoputa Bar-Boljare, dionica: Podgorica – Bar, poddionica Smokovac-Tološi, broj 3451/2024-5 od 10.09.2024. godine, šifra postupka 78671, da je u zakonom propisanom roku, izjavljena žalba na Odluku o izboru najpovoljnije ponude, broj 3451/2024-20 od 25.11.2024. godine, čime se prekidaju sve dalje aktivnosti u ovom postupku javne nabavke do donošenja rješenja po žalbi – piše u saopštenju na sajtu Monteputa od 6. decembra.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241223001248_2731e1bcf1b713f4f424d94c81643ca2b41328a6c96a9961f138f3a95de3001f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241223001248_2731e1bcf1b713f4f424d94c81643ca2b41328a6c96a9961f138f3a95de3001f" data-rendition-name="original" width="952" height="669" loading="lazy" alt="Obavještenje Monteputa"> <figcaption>Obavještenje Monteputa o stopiranju postupka zbog žalbe(Photo: Screenshot )</figcaption> </figure>  Da li će žalba CIP-a biti uspješna znaće se u narednih nekoliko dana. Ukoliko tender bude ponovljen, odgađa se vrijeme početka rada na ovoj dionici za još neki mjesec, a pošto je rok za izradu idejnog projekta 14 mjeseci, radovi neće početi do početka 2026. godine.&nbsp; Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić je tačno prije godinu, decembra 2023, na sastanku sa crnogorskim biznismenima u Privrednoj komori Crne Gore kazao da on i njegova Vlada neće čekati da se dionica auto-puta počne graditi 2025. Ili početkom 2026. godine.&nbsp; - Mi ne možemo da čekamo. Ići ćemo na brzi tender. Paf! Paf! I 2024. godine u septembru želim da vidim ašov u zemlji - tvrdo je obećao Spajić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241223001252_95a13b64ee05b4a12a54c68585197bb62a98adb1d160cecdd0a1b773364cf1d6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241223001252_95a13b64ee05b4a12a54c68585197bb62a98adb1d160cecdd0a1b773364cf1d6" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="Spajić i Krvavac"> <figcaption>PRAZNA OBEĆANJA KAO SELFMARKETING: Milojko Spajić i Branko Krvavac(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Sada, nakon dvanaest mjeseci, izvjesno je da je sve bilo još jedna velika obmana predsjednika 44 Vlade Crne Gore.&nbsp; Uz kašnjenje novca iz Evropske banke za obnovu i razvoj, sasvim je sigurno da je 2026. godina realan vremenski okvir za početak radova na dionici Andrijevica-Berane-Boljare. Kao što je sasvim sigurno da se Spajć neće osvrtati na vlastita neispunjena obećanja. Uostalom, neće mu biti prva obmana... CILJANA OPSTRUKCIJA Kao najpovoljnija na tenderu za izradu idejnog projekta 50 kilometara dugačke dionice auto-puta Andrijevica-Berane-Boljare izabrana je 25. novembra zajednička ponuda crnogorskih &nbsp;firmi ,,CDS project”, ,,Via project” i ,,Geotin MNE”, vrijedna 3.654.000 eura.&nbsp; Preduzeće ,,CDS project” registrovano je 2006. godine za inženjerske poslove i savjetovanje, a osnovao ga je dr Mladen Ulićević, dok je izvršna direktorka Ana Petranović. Izvršni direktor firme ,,Via project” je Njegoš Beljkaš, a ovlašćena osoba Biljana Ivanović. Osnivač kompanije ,,Geotin MNE” je Jelena Ćulafić, dok je izvršna direktorka Milica Stojanović. Ponuđena cijena za idejni projekat trase bila je za 1,3 miliona eura niža od procijenjene (4,95 miliona) i to je, osim kvaliteta, bila važna odrednica da posao dobiju crnogorski ponuđači.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241223001256_97f9495c4d637f59bbad292e47ca7296f90674654c8ec666ccfeca8a70810485.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241223001256_97f9495c4d637f59bbad292e47ca7296f90674654c8ec666ccfeca8a70810485" data-rendition-name="original" width="799" height="533" loading="lazy" alt="Profesor dr Mladen Ulićević"> <figcaption>SMIJE LI CRNOGORSKA PAMET PROJEKTOVATI AUTO-PUT: Profesor dr Mladen Ulićević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Iako je profesor emeritus dr Mladen Ulićević u zvaničnoj biografiji zapisao kao svoj moto - ,,Svjestan sam svojih ograničenja“ (I am aware of my limitations), vjerovatno nije mogao da pretpostavi da će opstrukcija procesa projektovanja trase auto-puta biti efikasna, ali i da će doći od kompanije čiji je ugled žestoko kompromitovan nakon tragedije u Novom Sadu.&nbsp; Inače, tender je raspisan 9. septembra, a trajao je do 10. oktobra. Riječ je o drugom, odnosno - ponovljenom tenderu - nakon što je prethodni poništen početkom avgusta.&nbsp; Prvi tender za izradu idejnog projekta raspisan je krajem januara 2024. i trajao je do polovine marta, nakon čega je Monteput, 7. maja ovaj posao dodijelio konzorcijumu ,,Monte-tim“, koji su činile beogradska kompanija ,,Saobraćajni Institut CIP“ i ,,DB inženjering“, i podgoričke ,,Sigurnost“, ,,Geo max“ i ,,Geoprojekt“, kao i ,,Lavian inženjering“.&nbsp; Njihova ponuda je bila vrijedna 4,86 miliona eura, ali je sredinom maja žalbu na odluku tenderske komisije podnio konzorcijum ,,Civil engineer“, nakon čega je utvrđeno da su u postupcima javnih nabavki dva člana konzorcijuma ,,Monte-tim“ – kompanije ,,Saobraćajni Institut CIP“ i ,,DB inženjering“ - nijesu pravilno sačinile izjavu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241223001256_1c14db4e402d5f26ab15f115a57b80290711d53208879f5f92b2b41604a858eb.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241223001256_1c14db4e402d5f26ab15f115a57b80290711d53208879f5f92b2b41604a858eb" data-rendition-name="original" width="1024" height="610" loading="lazy" alt="Ilustracija izgrađene druge dionice"> <figcaption>KADA ĆE DA BUDE STVARNOST: Ilustracija izgrađene druge dionice(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  VUČIĆEVI LJUDI&nbsp; Dionica do Boljara dio je putnog pravca Beograd - Južni Jadran i krak je Trans-evropske magistrale (TEM), koji na području Crne Gore povezuje TEM-a od Gdanjska do Atine i Istanbula, sa Jadranom.&nbsp; Srbija je u martu 2022. godine ozvaničila početak izgradnje svoje posljednje dionice ka Crnoj Gori, Požega-Duga Poljana, sa rokom završetka od četiri godine, mada je sada izvjesno da će kraj izgradnje biti prolongiran, moguće i do 2027. godine.&nbsp; Veliki projekat crnogorskog &nbsp;auto-puta neminovno je izazvao i veliko interesovanje građevinskih kompanija, posebno u Srbiji.&nbsp; Nakon velikih političkih promjena avgusta 2020. godine i pošto su puleni predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, stranke Andrije Mandića i Milana Kneževića, postale lideri parlamentarne većine i konstituenti 44 Vlade Milojka Spajića, pojedine kompanije bliske Vučićevoj SNS vlasti počele su aktivno da se angažuju ne bi li dobili posao druge dionice auto-puta Bar-Boljari koja je vrijedna, orijentaciono, više od 600 miliona eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024122301120_f5ce551d9158c340e2e3748ef7f9937bb89485631e903adc287ed78365f1eea0.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2024122301120_f5ce551d9158c340e2e3748ef7f9937bb89485631e903adc287ed78365f1eea0" data-rendition-name="original" width="900" height="552" loading="lazy" alt="Aleksandar Vučić i Milan Radoičić"> <figcaption>PRIJATELJI I PARTNERI: Aleksandar Vučić i Milan Radoičić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tu je prije svega riječ o angažmanu dvojice Srba sa Kosova, aktivnih u borbi svim sredstvima protiv zvanične Prištine na strani Beograda, a jedan je – Milan Radoičić - ,,srpski gazda Kosova“ ili ,,eskobar Kosova“, kako su mu nadimci - imao zapaženu ulogu u pokušaju oružanog udara na sjeveru Kosova.&nbsp; Njegov kompanjon u politici i biznisu, Zvonko Veselinović, poznat je od ranije po povezanosti sa organizovanim kriminalom. Tako je sredinom daleke 2003. godine, na putu Raška – Kraljevo, u automobilu golf 4, tada dvadesettrogodišnji Zvonko Veselinović uhapšen je zajedno sa još troje ljudi. U automobilu je pronađeno tri kilograma i 190 grama heroina, droga je, kako se sumnjalo, najverovatnije bila namenjena beogradskom tržištu, a njena vrijednost dosezala je 150.000 eura. Međutim, poslije se povezao sa vlastima u Beogradu, pa je sve ,,zaboravljeno“.&nbsp; DVA BIZNISMENA U LOVU NA CRNOGORSKE MINISTRE Za razliku od Radoičića, koji je bio potpredsjednik najveće stranke kosovskih Srba, Veselinović nikada nije imao političku funkciju. Njih dvojica su godinama razvijali biznis naslonjeni na vlasti u Srbiji. Prema informacijama Radio Slobodna Evropa (RSE), tri firme povezane sa kontroverznim biznismenima Zvonkom Veselinovićem i Milanom Radoičićem u protekle dvije i po godine bile su podizvođači na najmanje tri putne dionice u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024122301120_73fdeab864ea9aa4afb0b0d6a89d5793ea7474386ec49a9c08f1b5f594a938c0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024122301120_73fdeab864ea9aa4afb0b0d6a89d5793ea7474386ec49a9c08f1b5f594a938c0" data-rendition-name="original" width="1200" height="675" loading="lazy" alt="Radojičić i Veselinović"> <figcaption>CILJAJU CRNOGORSKI AUTO-PUT: Radojičić i Veselinović(Photo: Ilustracija: RSE)</figcaption> </figure>  - Obrazac poslovanja kompanija u vlasništvu Veselinovića i Radoičića izgleda ovako: država za izgradnju puteva angažuje kineske kompanije na osnovu sporazuma Srbije i Kine, posao dogovara direktno sa njima, a da bi obezbijedila novac uzajmljuje se kod kineskih banaka. Kineske kompanije potom biraju podizvođače, a za njihovo angažovanje im je potrebna saglasnost države – putarskih javnih preduzeća i ministarstva građevinarstva. Izgradnja tri dionice puta, gdje sa kineskim firmama učestvuju i Veselinovićeve i Radoičićeve mašine, koštala je Srbiju 950 miliona eura – objavio je maja ove godine Radio Slobodna Evropa.&nbsp; Pošto sankcije Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije nijesu obavezujuće za Srbiju, firme Radoičića i Veselinovića posluju nesmetano iako su na crnoj listi već duže od tri godine.&nbsp; A sada su, prema informacijama Portala ETV, njih dvojica vrlo voljni da uđu na crnogorsko tržište i učestvuju u izgradnji dionice do Boljara. Zvonko Veselinović i Milan Radoičić, ljudi bliski Aleksandru Vučiću, pokušavaju da - preko pojedinih ministara u Vladi Milojka Spajića – dobiju da rade dionicu auto-puta od Andrijevice do Boljara i na svoja konta upišu najveći dio više od 600 miliona vrijednog crnogorskog projekta.&nbsp; Ukoliko bi žalba Saobraćajniog instituta CIP bila uspješna, ako bi se raspisao novi tender za izradu idejnog projekta, onda bi porasle šanse i da srpske kompanije na velika vrata uđu na crnogorsko tržište i možda dožu do novca &nbsp;planiranog za isplatu građevinskih radova.&nbsp;

Kompanija koju u Srbiji optužuju da ima ,,krvave ruke“ pokušava da obori tender za izradu idejnog projekta auto-puta Andrijevica-Berane-Boljare

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Kad litijaši marširaju – na državu

U danima koji slijede 15 profesorica i profesora podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ biće u veoma nezavidnoj situaciji, jer se direktorica Biljana Vučurović, grčevito bori za fotelju, čak je angažovala i muža, visokog funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije Jovana Vučurovića, a aktivno se u zaštitu njene fotelje uključio i čitav „srpski svijet“ u Crnoj Gori u pokušaju da dokažu da se dio vlasti, a čiji su oni ključni nosioci, i „montenegrinska“ javnost obrušila na jednu Srpkinju. Njih 15 hrabrih i dostojanstvenih, njih 15 sa integritetom, odbilo je da bude paravan za zdravi razum uvrjedljivu odluku direktorice da umanjenjem plate 30 odsto jedan mjesec „kazni“ profesora ove škole Radomana Čečovića koji je ogavnim seksističkim porukama uznemiravao bivšu učenicu Gimanzije, samo mjesec pošto je maturirala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest ispred Gimnazije"> <figcaption>DIO JAVNOSTI OGORČEN: Protest ispred Gimnazije(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>Podrška Vučurovićima</h2> Ispostavilo se da je meta ovog seksualnog predatora bila još jedna učenica, ali da je direktorica Vučurović na to upozorenje „zažmurila“?! I kada je, zahvaljujući hrabroj odluci Sare Vujisić da progovori o profesoru seksualnom predatoru i objelodani nečinjenje direktorice Vučurović, crnogorska javnost upoznata sa čitavim slučajem čak 64 profesorice i profesora, nekada prestižne školske ustanove, stalo je u odbranu (ne)djela direktorice Vučurović?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e" data-rendition-name="original" width="607" height="335" loading="lazy" alt="Sara Vujisić"> <figcaption>ĐEVOJKA HRABROST: Sara Vujisić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Samo njih 15 odbilo je da učestvuje u ovoj nemoralnoj, nakardnoj predstavi supruge Jovana Vučurovića koji se čak usudio da zaprijeti „tradicionalnim“ odgovorom kritičarima njegove žene?! Ali, ni to nije bilo dovoljno ovom bračnom paru.&nbsp; Dok su trajale pripreme za završnicu građanskog protesta ispred zgrade Gimnazije, u petak 14. decembra, sa kojeg je zahtijevana smjena Vučurovićeve supruge, iz školskog dvorišta bračni par zaputio se direktno ka organizatoru Kosti Mijuškoviću sa očiglednom namjerom da isprovociraju incident. Srećom, bez uspjeha. U međuvremenu anonimna grupa profesorica i profesora uputila je pismo ministarski prosvjete Anđeli Jakšić Stojanović, koja je dan ranije obavijestila javnost da će prosvjetna inspektoraka predložiti razrješenje Vučurović, zbog niza propusta i kršenja zakona u slučaju profesora Čečovića, te da će ona postupiti u skladu sa zakonom, što znači smijeniti direktoricu podgoričke gimnazije. Anonimna grupa, naravno, ni riječju se nije pobunila zbog nečinjenja direktorice, već se obrušila na medije, civilni sektor i na ministarku, jer ih, kažu, nije zaštitila. Ni njih, ni „rukovodioca“ (gospođa Vučurović)?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>ČEKA ODLUKU INSPEKCIJE: Anđela Jakšić Stojanović(Photo: gov.me)</figcaption> </figure>  Kada se dio nastavnog osoblja usprotivio zbog anonimnog pisma pisanog u ime svih njih, organizovano je prebrojavanje – iza dopisa je, prema dostupnim informacijama, stalo njih 64, dok je 15 bilo protiv. A pobunjenici su oštro reagovali, jer im je neprihvatljivo da se u njihovo ime piše pismo za koje nije tražena njihova saglasnost. Tako, jedna od poruka, u mejl grupi u kojoj je 172 adrese zapošljenih u Gimnaziji, bila je da „nije u redu da se bez dogovora i saglasnosti nastupa u ime Kolektiva“. - Da tamo stoji dio kolektiva, zatečeni ili brižni pojedinci, imalo bi smisla ili utemeljenje. Bez polemisanja oko navoda, čak i potpuno saglasan sa njima, ja sam protiv načina i izdvajam se koliko je moguće, i smatram da je učinjena zloupotreba ugleda i članstva, ako je ikom važno – piše u toj poruci. <h2>Poruke pobunjenika</h2> U još jednoj, u koju je Portal ETV imao uvid, postavlja se, takođe, pitanje prava da meko u ime kolektiva potpisuje saopštenje, a da nijesu svi konsultovani. - Pa ovo je nedopustivo, isto što je nedopustivo da smo mi kao nastavni kadar dopustili da se zataška jedan gnusan slučaj koji daje osnova za sumnju na devijantnu prirodu jednog od naših kolega i moguću štetu koju on mogao prouzrokovati zbog nje. Ovaj nonsens i vezi analize izvještaja prosvjetne inspekcije ne želim da komentarišem – ističe se u ovoj poruci. Autor zaključuje da se nije „čudit što je kivna javnost, i za ovakve stvari treba preuzet odgovornost“. Troje autora pisma, s druge strane, u prepisci tvrde da je „većina profesora u zbornici konsultovana i bila saglasna sa predlogom“... Međutim, profesorica koja tvrdi da je bila u zbornici ih je demantovala, uz konstataciju da je niko nije upoznao sa sadržajem pisma, te da nije „znala ni da je proces pisanja u toku“. Jedan od profesora podsjeća kolege da na sjednici koja je prethodila konferenciji za novinare direktorice škole nije glasano „ni o čemu“. - Pomenuto je bilo da dođe ko bude htio od kolega na konferenciju za štampu održanoj u poneđeljak. Govora nije bilo ni o kakvom saopštenju. Nijeste ni do prije po sata znali da ćete ga slat – piše on. Upozorava kolege: „O zakonu se priča, a fingiraju se potpisi“.&nbsp; - Ko je u ime profesora odlučio da ovo pusti u javnost? Zar vam nije dosta blamaže – piše u jednoj poruci. U prepisci se ocjenjuje i da je nedopustivo da se troje kolega obraća javnosti u ime svih članova kolektiva, bez njihove saglasnosti. - Arogantan stav koji je obeležio konferenciju za novinare, arogancija u vašem večerašnjem postupku i tonu obraćanja u pismu su i doveli do ovakve reakcije javnosti koja od nas traži saosećanje prema žrtvi, a ne uporno dokazivanje moralnog čistunstva. Upravo ovakvim činjenjem štetite direktorici i svima nama – jedna je od poruka. Da je saopštenje trebalo imenom da potpišu oni koji podržavaju taj dopis napisao je u poruci profesor koji ističe da „nema potrebe da se diže dodatna tenzija sa ovakvim stvarima“. <h2>Slučaj Čečović</h2> Portal ETV imao je uvid u još nekoliko poruka u kojima se naglašava da dopis nije smio biti upućen i objelodanjen bez konsultacija sa svim profesorima/cama. Na kraju, od 172 mejl adrese koje su bile uključene u burnu prepisku osoblja Gimnazije, njih 64. imenom stalo iza javnog pisma ministarki Jakšić-Stojanović. Saopštili su da je protiv bilo svega 15 njihovih koleginica i kolega. Centar za israživačko novinarstvo objavio je 1. decembra svjedočenje bivše učenice Gimnazije „Slobodan Škerović“ o odvratnim seksističkim porukama kojima je bila izložena od profesora Čečovića i neprihvatljivoj odluci direktorice koja ga je „kaznila“ umanjenjenjem od 30 odsto jedne plate.&nbsp; Direktorica Vučurović nije obavijestila nijednu instituciju da u školi na čijem je čelu radi seksualni predator, nije informisala ni osoblje Gimnazije, štoviše, omogućila mu je da bude u pratnji učenica i učenika, na Sajmu knjiga u susjednoj Srbiji, a bio je i jedan od ključnih aktera brojnih manifestacija koje je organizovala ova vaspitno-obrazovna ustanova.

Tag: pojedinacno-prvenstvo-evrope-u-sahu

Inđić sam na vrhu, Petrov i Đukić remizirali, pobjeda Kadrića

Ilić: Za baletsku predstavu ,,Krcko oraščić” se uvijek traži karta više

Odgođeno suđenje za ubistvo Đuričkovića, izostali advokat i tužilac

Šimun: Milion i po eura za rješavanje stambenih potreba zaposlenih u zdravstvu do 2026. godine

Kompanija koju u Srbiji optužuju da ima ,,krvave ruke“ pokušava da obori tender za izradu idejnog projekta auto-puta Andrijevica-Berane-Boljare

PRATITE TVe UŽIVO