Radomir Nikčević, pop eparhije crnogorsko-primorske Crkve Srbije (SPC) sa boravištem u Herceg-Novom, penzionisan je. To je objavio danas Jovan aka Joanikije Mićović u hramu Vaznesenja Gospodnjeg u Toploj (na slici).
„Mnogo je njegovih zasluga”, reče Mićović za Nikčevića — a 2021. upravo on ga je smijenio s dužnosti arhijerejskoga namjesnika Herceg-Novoga.
„Rukopoložen 1990. u vrlo teškim vremenima”, nastavio Mićović o Nikčeviću, „on je jedan od prvih sveštenika koji su najavljivali obnovu našeg sveštenstva i naše duhovnosti. Osnovao sa mitropolitom Amfilohijem reviju ‘Svetigora’. Učestvovao u osnivanju Radija ‘Svetigora’”.
Predśednik svetosavske opštine topaljsko-hercegnovske Zoran Lazarević na istome skupu danas reče da je „godine 2000. Radomir Nikčević počeo odbranu Vlaške crkve na Cetinju” i da je Nikčević „blagoslovio i posljednjeg srpskog vojnika na Kosovu i Metohiji Miloša Ćirkovića, kad je Vojska Jugoslavije napuštila Kosovo ’99. godine”.
Štoviše, Lazarević dodade:
„Otac Radomir rekao je mitropolitu Amfilohiju da, eto, ‘NIJE USPIO DA POGINE na Kosovu i Metohiji’ — na šta je Amfilohije odgovorio: NE GINE BAŠ SVAKO NA KOSOVU”?!...
Sprda li se ovaj Lazarević tj. Amfilohije sa Nikčevićem?
Ironijom junačke sudbine Radomira aka Raša Nikčevića, jer mu pogibija na Kosovu nije išla od ruke, a otud ispratio zadnjeg srpskog vojnika, on je u nasilnom ustoličenju Mićovića 5. septembra 2021. u Cetinjskome manastiru pod zaštitom policije s dugim cijevima predvodio svetosavski hor - od svih hitova baš sa „Kad se vojska na Kosovo vrati”…
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FMzc1y9ZuR2g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
A prema transkriptima skaj prepiske, nedavno objavljenim, pop Radimir-Rašo Nikčević na vezi je s tajkunom umiješanim u kriminalni promet cigareta, sada optuženim i u bjekstvu Aleksandrom Mrkićem.
U septembru 2020. godine Mrkić je pisao jednom od policijskih šefova u Baru:
- „Pop RAŠO i ja idemo kod ajvana Dake”. Ili: - „Idem ja śutra kod popova, u HN kod kuma popa RADOMIRA, da mu kažem da Luku otvori za posao”.
Portal „Libertas”, uvidom u optužnicu protiv Mrkića i njegove kriminalne grupe, tvrdi da je moguće da je i NIKČEVIĆ KORISTIO KRIPTOVANI TELEFON, jer:
- iz komunikacije između korisnika pinova 92673B i C16GLL proizilazi da je lice koje je na kriptovanoj aplikaciji SKY ECC koristilo pin 92673B dana 13. septembra 2020. godine korisniku pin C16GLL poslalo poruku sljedeće sadržine: - „Ja sam sa RADOMIROM sinoć CRKVENIM VOZILOM došao u Srbiju”;
- &nbsp;iz komunikacije između korisnika pinova 92673B i AF8E4C proizilazi da je lice koje je na kriptovanoj aplikaciji SKY ECC koristilo pin 92673B dana 24. septembra 2020. godine korisniku pin AF8E4C poslalo poruke: - „Da me danas samo prevezeš preko granice” i „Dalje nastavljam sa Snežanom”.
Prema dopisu Uprave policije Sektora za borbu protiv kriminala - Specijalnog policijskog odjeljenja 51/8 br. 077/24-36-39 od 18. januara 2024. godine, proizilazi:
- da je dana 12. septembra 2020. okrivljeni Mrkić, kao putnik u vozilu, izašao iz Crne Gore na graničnom prijelazu Ranče, a da je vozilom u kojem se nalazio upravljalo lice RADOMIR NIKČEVIĆ;
- da je dana 24. septembra 2020. godine u 12:48:49 sati okrivljeni Mrkić evidentiran na izlazu iz Crne Gore na graničnom prijelazu Dobrakovo, a supruga okrivljenog Mrkić Aleksandra - Snežana Mrkić u 12:47:47 sati na istom graničnom prijelazu.
„U optužnici nema podataka DA LI JE TUŽILAŠTVO PROVJERAVALO NIKČEVIĆA i da li je utvrđivalo razlog zbog kojeg je Mrkić ‘crkvenim vozilom’ prelazio granicu i da li su na graničnome prijelazu kontrolisali ‘crkveno vozilo’ i vozača popa Nikčevića i optuženog kriminalca Aleksandra Mrkića koji je, sudeći prema transkriptima sa skaj aplikacije i na osnovu optužnice koja je podnijeta protiv njega, pośedovao oružje i velike količine novca u kešu” — objavio portal „Libertas”.
Jesenas, prije nego su transkripti pojavili u javnosti, Nikčević na suđenju protiv Mrkićeve kriminalne grupe u Višem sudu u Podgorici — prati ročište iz publike.
„Nijesam Mrkića prevozio preko granice”, tvrdio je Nikčević kasnije za medije. „Nijesam kadrirao jer nijesam ni bio u poziciji da kadriram”.
„Sa porodicom Mrkić nemam ni poslovne, ni druge veze, osim rodbinske i kumovske”, reče Nikčević.
Godine 2015. britanski biznismen Dragomir-Dejvid Devedlaka i njegov švedski partner Torsten Junger tužili pred sudom u Beogradu eparhiju crnogorsko-primorsku da im nije vrnula POZAJMICU od 200.000 EURA, dok su iz eparhije tumačili da su ova dvojica „uplatili DONACIJU u navedenom iznosu - na čemu im je Mitropolija blagodarna”.
Devedlaka i Junger saopštili da su 2005. sa eparhijom, na čijem je čelu u to vrijeme Amfilohije, zaključili poslovni ugovor o partnerstvu u oblastima: - turizma, poljoprivrede, opštem ugovaranju poslova, bankarstvu i osiguranju.
Prije toga, Devedlaka, Srbin porijeklom iz Sarajeva, i RADOMIR NIKČEVIĆ su se u Beogradu nekoliko puta sreli. Nakon čega je i sačinjen ugovor o partnerstvu. Preko firmi „Caravel International Ltd” i „SEB Luxembourg” uplaćeno je 200.000 eura kod „National Bank of Greece-Beograd Branch”, a U KORIST RAČUNA: — RADOMIR NIKČEVIĆ - Svetigora Mitropolija crnogorsko-primorska…
Dok nije regrutovan za sveštenika, Nikčević, rođen 1960, imao je karijeru drvośeče u Šumsko-industrijskom kombinatu „Javorak” iz Nikšića.
Nakon što je vlasnik štamparije u Nikšiću „Kole”, nekada u državne, postala eparhija crnogorsko-primorska, radnici su godinama štrajkovali, tvrdeći da im izvršni direktor štamparije Radomir Nikčević nije isplaćivao zarade. Protiv Nikčevića su pokrenta dva sudska postupka.
Nikčević je 2011. pred novinarima spalio optužnicu ispred zgrade Osnovnoga suda u Nikšiću u postupku koje je protiv njega pokrenulo Državno tužilaštvo zbog zloupotrebe službenoga položaja: - da je kao direktor Informativno-izdavačke kuće Mitropolije crnogorsko-primorske, nepravilnim obračunom zarada oštetio državu i pravna lica za oko 95.000 EURA...

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Nikčević penzionisan - nije uspio da pogine na Kosovu i Metohiji

U napadu ruskog drona 16. aprila u gradu Dnjepru na jugoistoku Ukrajine ubijena je mlada žena i jedna starija žena i povrijeđeno najmanje 16 osoba, rekao je regionalni guverner.
Guverner Dnjepropetrovske oblasti Sergej Lisak rekao je u Telegramu da je među 16 povrijeđenih troje djece. On je rekao da je pet osoba zbrinuto u bolnici, prenosi redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
Napad je uzrokovao nekoliko požara, prema gradonačelniku Dnjepra Borisu Filatovu, koji je rekao da je jedan udar bio u krugu od 100 metara od gradskih opštinskih kancelarija. On je takođe rekao da je oštećeno najmanje 15 stanova, kao i studentski dom, obrazovna ustanova i fabrika za preradu hrane.
Slike objavljene na internetu pokazuju veliki požar i vatrogasce koji rade na gašenju požara, kao i razbijena vozila i zgrade sa razbijenim prozorima i oštećenim fasadama.
Radio Slobodna Evropa nije mogao da provjeri ove tvrdnje.
U sjeveroistočnom regionu Harkova, guverner Oleh Sinjehubov rekao je da su dvije osobe povrijeđene u ruskom raketnom napadu u gradu Izjum. Grad su zauzele ruske trupe u ranim danima ruske invazije u februaru 2022, ali su ga ukrajinske snage ponovo zauzele kasnije tokom godine.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastao se 16. aprila u Kijevu sa predstavnicima odbrambene industrije. On je rekao da Ukrajina sada proizvodi 40 odsto naoružanja koje se koristi na liniji fronta.
- Naša odbrambena industrija već proizvodi više od hiljadu vrsta oružja: od artiljerijskih granata do projektila i oružja dugog dometa, do naših dronova - rekao je Zelenski tokom sastanka, saopštio je njegov kabinet.

U ruskom napadu na ukrajinski grad Dnjepar poginule dvije žene, najmanje 16 osoba ranjeno

Lokalni izbori u Nikšiću nijesu donijeli rezultat kakvom smo se nadali, ipak zahvaljujemo svakom građaninu i građanki koji su u našem programu prepoznali šansu za drugačiju, evropsku i građansku Crnu Goru - poručili su iz Stranke evropskog progresa.&nbsp;
Ova podrška, kako navode, iako brojčano skromna za njih ima veliku vrijednost.
- Kao nova stranka, koja je u Nikšiću formirala odbor tek mjesec prije izbora, suočili smo se s objektivnim izazovima, ali i nefer okolnostima: Dominacijom velikih blokova, nedostatkom kohezije među građanskim snagama, kao i pokušajima monopola nad političkim prostorom - kazali su iz Stranke evropskog progresa.
Uprkos svemu, kako dodaju, iz ovog procesa izlaze jači i ponosni na mlade ljude koji su iznijeli kampanju.
- Časno, odgovorno i s vizijom. Oni su lice nove politike, kojoj pripada budućnost. Stranka evropskog progresa nastavlja da djeluje dosljedno svojim principima - tiho, pristojno i odlučno. Nikšićki rezultat nas neće obeshrabriti, već dodatno motivisati da nastavimo graditi političku snagu koja se ne zasniva na podjelama, već na znanju, integritetu i zajedničkom dobru - poručili su iz ove partije.

Stranka evropskog progresa: Nikšićki rezultati neće na obeshrabriti

Astronomi tvrde da je džinovska planeta udaljena 124 svjetlosne godine od Zemlje dala najjači dokaz do sada da vanzemaljski život možda napreduje izvan našeg Sunčevog sistema.
Posmatranja svemirskog teleskopa Džejms Veb na planeti zvanoj K2-18 b izgleda da otkrivaju hemijske otiske dva jedinjenja za koja se na Zemlji zna da ih proizvodi samo život.
Detekcija hemikalija, dimetil sulfida (DMS) i dimetil disulfida (DMDS) ne bi predstavljala dokaz biološke aktivnosti vanzemaljaca, ali bi mogla mnogo bliže da odgovori na pitanje da li smo sami u univerzumu.
"- Ovo je do sada najjači dokaz za biološku aktivnost izvan Sunčevog sistema - rekao je profesor Niku Madhusudhan, astrofizičar sa Univerziteta Kembridž koji je vodio posmatranja.&nbsp;
Ističe da su veoma oprezni.
- Moramo da se zapitamo da li je signal stvaran i šta znači. Decenijama od sada možda ćemo se osvrnuti na ovaj trenutak i prepoznati da je to bilo kada je živi univerzum došao na dohvat ruke. Ovo bi mogla biti tačka preokreta, gdje je odjednom fundamentalno pitanje da li smo sami u univerzumu ono na koje možemo da odgovorimo - naveo je Madhusudhan.
Drugi su skeptičniji, a ostaju pitanja o tome da li su ukupni uslovi na K2-18 b povoljni za život i da li se DMS i DMDS, koje u velikoj mjeri proizvodi morski fitoplankton na Zemlji, mogu pouzdano smatrati biosignaturama.
K2-18 b, planeta koja se nalazi u sazvježđu Lava, skoro je devet puta masivnija od Zemlje i 2,6 puta veća i kruži u zoni pogodnoj za život svoje zvijezde, hladnog crvenog patuljka manjeg od polovine Sunca. Kada se činilo da je svemirski teleskop Habl zapazio vodenu paru u njegovoj atmosferi 2019. godine, naučnici su ga proglasili "najnaseljivijim poznatim svijetom" izvan Sunčevog sistema.
Navodni vodeni signal se pokazao kao metan u naknadnim zapažanjima Madhusudhanovog tima 2023. Ali, tvrdili su, profil K2-18 b bio je u skladu sa naseljivim svijetom, prekrivenim ogromnim, dubokim okeanom - stav koji je i dalje sporan.

Naučnici tvrde da su našli "najjače dokaze" za postojanje života izvan Sunčevog sistema

Sastanak predsjednika Opštine Ulcinj Gencija Nimanbegua i predsjednika Skupštine Crne Gore Andrija Mandića biće održan danas u 10 sati u Skupštini Crne Gore, saopšteno je iz Nimanbeguovog kabineta.
Tema sastanka, kako navode, biće zahtjev da se sporazum između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata ne uvrsti u skupštinsku proceduru po hitnom postupku, već da se o njemu vodi redovna rasprava, uz puno učešće svih relevantnih aktera i javnosti.
- Cilj ovog susreta je da se osigura transparentnost i uključivanje lokalnih zajednica u procese donošenja odluka koje imaju šire društvene i ekonomske posljedice - navodi se u saopštenju.

Nimanbegu dogovorio sastanak sa Mandićem: Tražiće da se sporazum sa UAE ne uvrsti u skupštinsku proceduru po hitnom postupku

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: radomir-nikcevic

Nikčević penzionisan - nije uspio da pogine na Kosovu i Metohiji

U ruskom napadu na ukrajinski grad Dnjepar poginule dvije žene, najmanje 16 osoba ranjeno

Stranka evropskog progresa: Nikšićki rezultati neće na obeshrabriti

Naučnici tvrde da su našli "najjače dokaze" za postojanje života izvan Sunčevog sistema

Nimanbegu dogovorio sastanak sa Mandićem: Tražiće da se sporazum sa UAE ne uvrsti u skupštinsku proceduru po hitnom postupku

PRATITE TVe UŽIVO