Vlada Crne Gore odustala je od ideje da Razvojna banka (RBCG) obavlja poslove platnog prometa i prikupljanja depozita, što proizilazi iz predloga izmjena Zakona o Razvojnoj banci koji su u skupštinsku proceduru predali poslanici Pokreta Evropa sad Miloš Pižurica i Seid Hadžić.
Ovim potezom, donijetim nakon preporuka Međunarodnog monetarnog fonda i pritiska dijela stručne i političke javnosti, Vlada želi da uskladi rad banke sa praksom zemalja Evropske unije i fokusira je na podršku privredi kroz razvojne kredite, navodi agencija MINA pozivajući se na pisanje Pobjede.
U vrijeme usvajanja tog zakona, mogućnost da RBCG obavlja poslove platnog prometa i primanja depozita izazvalo je negodovanje dijela političke i stručne javnosti, ali i međunarodnih institucija, imajući u vidu da bi time obavljala poslove komercijalnih banaka, piše Pobjeda.
Zakon je usvojen prošlog oktobra, a ovih dana ističe i rok od godinu koji je Ministarstvu finansija dat za izradu podzakonskih akata koji je trebalo da regulišu ovo i ostala pitanja od značaja za primjenu.
Prije nepun mjesec, prilikom predstavljanja završne izjave Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), ministar finansija Novica Vuković je saopštio da bi u narednih pola godine Vlada trebalo da odluči da li će se Razvojna banka baviti i poslovima platnog prometa i prikupljanjem depozita, a guvernerka Centralne banke (CBCG) Irena Radović ukazala da u tom trenutku nijesu dobili zahtjev za otvaranje računa ove banke te da bez zakonskih izmjena ne bi bilo ni moguće otvarati transakcione račune za klijente.
U završnoj izjavi MMF-a je ocijenjeno da bi Razvojna banka trebalo da se drži istih poslova koje je obavljala prije nego je transformisana iz tadašnjeg Investiciono-razvojnog fonda, odnosno da kreditira privrednike koji imaju otežan pristup finansiranju kod komercijalnih banaka. MMF je pozvao na obazrivost kada je riječ o proširenju djelatnosti na primanje depozita i obavljanje platnog prometa, kako bi se izbjegli potencijalni rizici po fiskalnu i finansijsku stabilnost.
U predlogu izmjena Zakona o Razvojnoj banci, poslanici PES-a ukazuju da je strateški pravac razvoja i orjentisanost na EU integracije nametnuo potrebu snaženja finansijskih institucija, što se ostvarilo formiranjem ove banke čija je uloga, kako navode, da opslužuje tržišne segmente koje komercijalne banke ne opslužuju adekvatno.
Uloga Razvojne banke je i, kako dodaju, posebno značajna tokom ekonomskih kriza kada omogućava likvidnost privrede i njenu održivost. Ipak, nakon analize evropskih iskustava, mijenja se inicijalni plan.
- Razmatrajući komparativna iskustva zemalja članica Evropske unije, razvojne banke u tim zemljama ne obavljaju poslove platnog prometa i primanja depozita, sa izuzetkom onih banaka koje su osnovane u skladu sa Zakonom o bankama, kao kreditne institucije. Uvažavajući komparativna iskustva i preporuke međunarodnih institucija, a u cilju obezbjeđivanja funkcionalne operativnosti Razvojne banke, predloženo je brisanje propisanih nadležnosti - navodi se u obrazloženju zakonskih izmjena, uz napomenu da su usaglašene sa rješenjima zemalja članica EU.
A upravo su se na to odnosile i prošlogodišnje kritike dijela politike i stručne javnosti, ali i predsjednika države, Jakova Milatovića, koji je prvobitno odbio da potpiše ukaz o proglašenju zakona, koji je zatim ponovo usvojen u ponovljenom glasanju, takođe na predlog poslanika PES-a.
Zakon o Razvojnoj banci izazvao je dosta polemike u javnosti, a iako je opozicija bila stava da je njeno formiranje opravdano, problematizovali su što predlog zakona nije prošao javnu raspravu niti je dobio mišljenje Evropske komisije.
Na to su ukazali i iz CBCG koji su u načelu podržali osnivanje banke, navodeći da će podsticati razvoj biznisa osiguranjem razvojnih i infrastrukturnih projekata, te osigurati izvoz od netržišnih rizika.
Ipak, s druge strane, problematizovali su više pitanja, među kojima su djelatnosti koje obavljaju i komercijalne banke.
Razvojna banka je pravno počela da radi 1. januara ove godine. Iz CRPS-a je na taj datum brisan Investiciono-razvojni fond, a upisana je Razvojna banka.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vlada odustala od planova da Razvojna banka obavlja platni promet i prima depozite

Tokom godišnjeg Zajedničkog sastanka, koji je organizovala Vlada Crne Gore, Razvojna banka Savjeta Evrope (CEB) odobrila je aplikaciju za kredit u iznosu od 83 miliona eura za podršku Vladinoj Strategiji razvoja zdravstva za period 2023–2027. saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
Ključni infrastrukturni projekti koji će biti finansirani ovim kreditom uključuju izgradnju potpuno novih objekata kako bi se unaprijedile zdravstvene usluge širom Crne Gore su vezani &nbsp;za Opštu bolnicu u Pljevljima, koja će zamijeniti zastarjele postojeće kapacitete i služiti stanovništvu sjevernog regiona zemlje.
Takođe je predviđena izgradnja aDom zdravlja u City Kvartu u Podgorici, sa ciljem unapređenja primarne zdravstvene zaštite u glavnom gradu.
Klinika za hematologiju u okviru Kliničkog centra Crne Gore u Podgorici će proširiti dostupnost specijalizovane zdravstvene zaštite.
Pored infrastrukture, projekat će podržati modernizaciju zdravstvenog sistema na nacionalnom nivou, uključujući ulaganja u najsavremeniju medicinsku opremu – poput MRI i CT skenera.
- Iskreno smo zahvalni na kontinuiranoj saradnji i podršci Razvojne banke Savjeta Evrope. Uticaj ovih projekata na građane Crne Gore biće nemjerljiv – kako u oblasti primarne i sekundarne zdravstvene zaštite, tako i u oblasti savremene dijagnostike. Posebno važan segment je izgradnja Klinike za hematologiju i uvođenje PET-CT dijagnostike u okviru ovog projekta, imajući u vidu da Crna Gora trenutno ne posjeduje PET-CT skener i da pacijente za ovu vrstu dijagnostike upućuje u inostranstvo. Ovim projektom postavljamo temelje za moderan, dostupan i kvalitetan zdravstveni sistem u našoj zemlji- saopštio je ministar zdravlja, dr Vojislav Šimun.
Guverner CEB-a, Karlo Montičeli kazao je da kreditna aplikacija koja je danas odobren potvrđuje snažnu posvećenost CEB-a unapređenju dostupnosti kvalitetne zdravstvene zaštite za sve građane Crne Gore. Finansiranjem savremene medicinske infrastrukture i digitalnih rješenja pomažemo u izgradnji otpornijeg i inkluzivnijeg zdravstvenog sistema.&nbsp;
Modernizacija zdravstvenog sistema Crne Gore doprinijeće jačanju kapaciteta, unapređenju pružanja usluga i prevazilaženju postojećih nedostataka, omogućavajući bolji odgovor na sve složenije potrebe. Takođe, poboljšaće uslove rada medicinskog osoblja i time omogućiti kvalitetniju zdravstvenu zaštitu.
CEB u sve svoje projekte ugrađuje tzv. „vulnerability lens“ (perspektivu ranjivih grupa) kako bi osigurao da investicije donesu korist ranjivim i nedovoljno zastupljenim grupama stanovništva, uključujući domaćinstva sa niskim prihodima, ruralne zajednice, raseljena lica i osobe sa invaliditetom. Smanjenjem nejednakosti u pristupu zdravstvenoj zaštiti, projekat će pomoći u jačanju socijalne pravde i kohezije u Crnoj Gori.
- Pored ove kreditne aplikacje za zdravstvo, CEB je odobrio i mikrofinansijski projekat u iznosu od 10 miliona eura za širenje finansijske inkluzije za ranjive grupe- navodi se iz Ministarstva zdravlja.

MZ: Razvojna banka Savjeta Evrope odobrila aplikaciju za kredit od 83 miliona eura za jačanje zdravstvenog sistema Crne Gore

Turski državni proizvođač odbrambene opreme MKE potpisao je sporazum o izgradnji pogona za proizvodnju municije po sistemu "ključ u ruke" na Kosovu, navodi se u izvještaju objavljenom u utorak, što je najnoviji korak koji pokazuje napredak odbrambenih veza između Ankare i Prištine.
Objava slijedi nakon isporuke hiljade kamikaza dronova balkanskoj naciji od turskog diva Bajkara ranije ovog mjeseca.
Krajem novembra premijer Aljbin Kurti rekao je da Kosovo planira izgraditi svoju prvu fabriku municije i laboratorij za dizajn dronova kako bi poduprlo odbrambenu industriju zemlje.
Kurti se više puta zalagao za povećanje odbrambenih izdataka kako bi se suprotstavio bilo kakvoj potencijalnoj prijetnji susjedne Srbije, koja još smatra Kosovo dijelom svog teritorija.
NATO još ima snage od više od 4.000 mirovnjaka, uglavnom u sjevernom dijelu Kosova, gdje je zemlja u posljednje dvije godine doživjela najgore etničke napetosti otkako je proglasila nezavisnost od Srbije 2008. godine.
Fabrika MKE imaće godišnji proizvodni kapacitet od 20 miliona patrona, izvijestila je u utorak novinska agencija DHA. Planirano je da bude dovršen do 2026. godine.

Turska će na Kosovu napraviti prvu fabriku oružja po principu "ključ u ruke"

Predsjednik SAD Donald Tramp je na sastanku prošlog petka pritiskao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da Ukrajina svoju regiju Donbas preda Rusiji, javlja agencija Frans pres.
Visoki ukrajinski zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman, rekao je danas Frans presu da je Tramp tražio povlačenje vojske Ukrajine sa teritorija koje su i dalje pod ukrajinskom kontrolom, što je jedan od glavnih zahtjeva ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Sastanak je bio „napet i težak“, kaže izvor Frans presa, i dodaje da Trampova diplomatija zvaničnom Kijevu ostavlja utisak da se dvije strane „vrte u krug“.

AFP: Tramp pritiskao Zelenskog da preda Donbas

Turske veze sa Hamasom, koje su nekada predstavljale problem u Vašingtonu, pretvorile su se u geopolitičku prednost. Uvjeravajući Hamas da prihvati Trampov sporazum o Gazi, Ankara se ponovo nametnula na šahovskoj ploči Bliskog istoka, na užas Izraela i arapskih rivala.
U početku otporni ultimatumu američkog predsjednika — osloboditi izraelske zarobljenike ili se suočiti sa nastavkom razaranja — čelnici Hamasa popustili su tek kada ih je Turska, zemlja koju smatraju političkim pokroviteljem, pozvala da pristanu na američki plan.
Dva regionalna izvora i dva zvaničnika Hamasa kazala su Rojtersu da je poruka Ankare bila nedvosmislena: Došlo je vrijeme da se prihvati.
- Ovaj gospodin iz države zvane Turska jedan je od najmoćnijih na svijetu - rekao je Tramp prošle sedmice, misleći na turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, nakon što je palestinska grupa pristala na prekid vatre i plan oslobađanja zarobljenika.
Erdoganov potpis na dokumentu o Gazi dodatno je podstakao turski pritisak da preuzme centralnu ulogu na Bliskom istoku — status koji Erdogan sve više nastoji da povrati, često se pozivajući na veze i vođstvo iz osmanskog doba.
Sada, nakon sporazuma, Turska nastoji da ubere dividende, uključujući i u bilateralnim odnosima sa Sjedinjenim Državama, navode izvori.
Sinan Ulgen, direktor istanbulskog tink-tenka EDAM i viši saradnik u Carnegie Europe, rekao je da je Ankari uspjeh u ubjeđivanju Hamasa da prihvati sporazum o Gazi donio novu diplomatsku moć i kod kuće i u inostranstvu.
Turska će, kazao je on, vjerovatno iskoristiti obnovljenu dobru volju u Vašingtonu kako bi podstakla napredak u zaustavljenoj prodaji borbenih aviona F-35, ublažavanje američkih sankcija i američku podršku turskim bezbjednosnim ciljevima u susjednoj Siriji.
- Ako se te Trampove pohvalne izjave pretvore u trajnu dobru volju, Ankara bi mogla da iskoristi taj zamah za rješavanje nekih od dugogodišnjih nesuglasica - rekao je Ulgen za Rojters.
Diplomatsko preoblikovanje odnosa između Ankare i Vašingtona, prema riječima zvaničnika, počelo je tokom Erdoganove posjete Bijeloj kući u septembru — prve u šest godina.
Na sastanku su razmatrana otvorena pitanja, uključujući turski pritisak za ukidanje američkih sankcija uvedenih 2020. godine zbog kupovine ruskog raketnog sistema S-400, poteza koji je razljutio Vašington i doveo do isključenja Turske iz programa F-35.
Sirija je bila još jedna ključna tema. Turska želi da izvrši pritisak na kurdske Sirijske demokratske snage (SDF), koje podržavaju SAD, da se ujedine sa sirijskom vojskom. Ankara SDF smatra prijetnjom zbog njihovih veza sa PKK-om, koji Turska označava kao terorističku organizaciju.
Čini se da taj pritisak daje rezultate. Komandant SDF-a, Mazlum Abdi, potvrdio je mehanizam za integraciju sa sirijskom vojskom — ishod koji Turska vidi kao stratešku pobjedu.
Sporazum o Gazi uslijedio je nakon drugih podsticaja turskom prestižu. Tramp je ranije pohvalio Erdogana zato što je bio domaćin pregovorima između Rusije i Ukrajine, a uticaj Ankare dodatno je porastao nakon pada Bašara al-Asada u Siriji 2024. godine, gdje je Turska podržavala opozicione snage.
Turska ambicija da povrati dominantnu ulogu na Bliskom istoku podsjeća neke skeptike na nasljeđe Osmanskog carstva, koje je nekada vladalo većim dijelom regiona. Njegov slom prije jednog vijeka ostavio je modernu Tursku okrenutu unutrašnjim pitanjima dok je gradila sekularnu republiku, donekle marginalizovanu u regionalnoj diplomatiji.
Godinama Ankara nije bila dio napora na visokom nivou za rješavanje izraelsko-palestinskog sukoba, glavnog izvora nestabilnosti u regionu.
Turska podrška islamističkim pokretima — uključujući političku i diplomatsku podršku Hamasu, čijim je vođama bila domaćin — zategla je odnose sa Izraelom i više arapskih država, a njeno uočeno odstupanje od NATO normi pod Erdoganom dodatno ju je udaljilo od mirovnog procesa.
Ali kako bi prekinuo zastoj u pregovorima o prekidu vatre u Gazi, Tramp se okrenuo Erdoganu, računajući na uticaj turskog lidera nad Hamasom.
Turski zvaničnici, predvođeni šefom obavještajne službe Ibrahimom Kalinom, ubjeđivali su Hamas da primirje ima regionalnu i američku podršku — uključujući Trampovu ličnu garanciju.
Angažovanjem Erdogana, Tramp je Ankari dao ulogu koju je željela — kao dominantna regionalna sunitska sila. Taj potez uznemirio je Izrael i suparničke arapske države, uključujući Egipat, Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate, koje su dugo bile oprezne prema Erdoganovim „islamističkim“ ambicijama, kazala su dva diplomate.
- Erdogan je majstor u širenju svog uticaja, iskorišćavanju prilika i događaja, preokretanju situacija u svoju korist i preuzimanju zasluga. Zemlje Persijskog zaliva nijesu bile zadovoljne što je Turska preuzela vodeću ulogu u Gazi, ali su istovremeno željele kraj sukoba, postizanje sporazuma i marginalizaciju Hamasa - rekao je arapski politički komentator Ajman Abdel Nur.
Dok su arapske države dijelile interes sa Turskom u želji da se rat okonča, rekao je libanski analitičar Sarkis Naum, veća uloga Ankare bila je za njih zabrinjavajuća, podsjećajući na istoriju osmanske vlasti nad mnogim zemljama regiona.
Tursko Ministarstvo vanjskih poslova i obavještajna agencija MIT nijesu odgovorili na zahtjeve Rojtersa za komentar. Američki Stejt department takođe nije odmah reagovao.
Za Hamas je glavna briga bila mogućnost da Izrael odustane od sporazuma i nastavi vojne operacije. Duboko nepovjerenje skoro je poremetilo proces, rekli su regionalni izvori.
- Jedina prava garancija - rekao je visoki zvaničnik Hamasa za Rojters, „došla je od četiri strane: Turske, Katara, Egipta i Amerikanaca. Tramp je lično dao riječ. Poruka SAD-a bila je: "Oslobodite taoce, predajte tijela i garantujem da neće biti povratka ratu".“
Učešće Turske u pregovorima u početku je blokirao Izrael, ali je Tramp intervenisao, izvršivši pritisak na Izrael da dozvoli angažman Ankare, navela su dva diplomate.
Nije bilo neposrednog komentara izraelskog Ministarstva vanjskih poslova.
Visoki zvaničnik Hamasa kazao je da su vojni lideri Gaze prihvatili primirje ne kao predaju, već pod snažnim pritiskom neumoljivog posredovanja, pogoršavajuće humanitarne situacije i javnosti umorne od rata.
Hoće li sporazum o Gazi na kraju otvoriti put ka palestinskoj državi, ostaje neizvjesno. Turska i arapske države, uključujući Katar i Egipat, tvrde da planu nedostaje mapa puta ka rješenju sa dvije države — istorijskom palestinskom zahtjevu.
Upitan o mogućem raspoređivanju turskih trupa u Gazi u poslijeratnom periodu i načinima obezbjeđivanja bezbjednosti enklave, Erdogan je 8. oktobra rekao da su pregovori o prekidu vatre ključni za dalju raspravu o tom pitanju, ali da su prioriteti potpuni prekid vatre, dopremanje pomoći i obnova Gaze.

Velika analiza Rojtersa: Kako je Erdogan Trampov plan za Gazu pretvorio u igru moći za Tursku

Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Darko Dragović kazao je da je očekivao da se predstavnici tužilaštva pojave pred Odborom za politički sistem, pravosuđe i upravu na kom je trebalo da bude održano kontrolno saslušanje o aferi Telekom.
Dragović smatra da je narod to zaslužio.
- Ako su smatrali da nije ni vrijeme, ni mjesto sa pričaju o tom krivičnom postupku, trebalo je da makar ispoštuju Skupštinu Crne Gore. Potpuno bi drugačiji odnos Skupština imala prema tužilaštvu - rekao je Dragović za TV A plus.
Na kontrolnom saslušanju o slučaju „Telekom“ nisu se pojavili vrhovni državni tužilac Milorad Marković, glavni i specijalni tužilac Vladimir Novović i postupajuća tužiteljka Ana Perović Vojinović. Vlast i opozicija osudili su ovaj potez, uz ocjenu da je posrijedi udar na parlament.
Prema riječima Dragovića, afera Telekom i afera “Ničija kuća” su dva krivična postupka koja direktno tangiraju bivšeg lidera Crne Gore Mila Đukanovića.
- Javnost je zbog toga ljuta i povrijeđena, a tu je i osjećaj nemoći jer su institucije sistema dozvolile da nemamo jedan sudski epilog oko ovih afera. Sa pravom postoji zebnja da neko nekoga čuva i da neko nekog krije - dodao je Dragović.
Ipak, poručio je da ne sumnja u rad sadašnjeg tužilaštva i cjelokupne tužilačke mreže.
- U neku ruku i razumijem njihov stav. Tu je vojna hijerarhija i nema mjesta za politiku - smatra Dragović.
Poštu su inicijativu za kontrolno saslušanje Markovića i Novovića podnijeli Dragović i njegove partijske kolege Vasilije Čarapić i Dražen Petrić, Dragović je kazao da je njihov motiv bio da daju mogućnost tužilaštvu da prikažu javnosti šta se dešavalo oko pomenute afere.
- Javnost ima pravo to da zna. Niko od poslanika nije htio da bude glasogovornik tužilaštva zato smo dali mogućnost tužilaštvu da saopšte javnosti zašto je u aferi Telekom došlo do zastare - rekao je Dragović.
Istakao je da im motiv nije bio da utiču na rad Tužilaštva.
- Nije nam padalo na pamet, niti smo imali namjeru da preispitujemo njihov rad. Nikome to nije bio cilj - uvjerava Dragović.
O obrazloženju VDT-a, u kom su predstavnici tužilaštva naveli da nisu došli na kontrolno saslušanje jer predmet “Telekom” nije pravno okončan, Dragović je kazao da se iz tog saopštenja vidi da predstavnici tužilaštva nijesu političari.
- Striktno se drže zakona i to je možda dobro, ali strah me je da su sami sebi napravili medveđu uslugu. Za dva dana ih čeka sjednica Skupštine i izvještaj o radu tužilaštva - kazao je Dragović.

Dragović: Očekivao sam Markovića i Novovića pred Odborom, narod je to zaslužio

&nbsp;,,Brate ima ovog Kosanovica u bia... Uglavnom se sve vezuje za kriminal &nbsp;vezan za naoruzanje i vojnu opremu, zajedno sa Dakom Davidovicem, nista droga. Veze su im Miskovic i tesic i neki Misa Stutgart, ali sve vezano za oruzje... Sa Petrom CRP impex je u kontaktu... Kosanovic ima firme u Niksicu i Pancevu...” Ove Skaj prepiske u kojima se pominju kontroverzni biznismen Miodrag Daka Davidović i njegov dugogodišnji biznis ortak Zdravko Kosanović djelić su razgovora srpskog policijskog oficira Daniela Jovanovića i njegovog crnogorskog kolege, tada aktivnog policijskog službenika Ljuba Milovića. &nbsp; I dio su Skaj poruka za koje odbrana bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića tvrdi da ih je specijlni tužilac Miloš Šoškić svjesno skrivao u milion i dvjesta hiljada komunikacija. Ova skrivana strana ,,Skaj istorije”, tvrdi Katnićeva odbrana pokazuje – ne samo selektivnost Specijalnog tužilaštva – već i namjeru da se neki ljudi iz Crne Gore, povezani sa aktuelnom vlašću, izuzmu od bilo kakve istrage. &nbsp; Zbog toga je Katnić 7. oktobra podnio krivičnu prijavu, tereteći specijalnog tužioca Šoškića za zloupotrebu službenog položaja. &nbsp; POZNATO IME NA CRNOJ LISTI SAD... Skaj poruke koje su Televizija E i Portal ETV imale uvid, zaista otkrivaju da su neka imena, vrlo poznata crnogorskoj javnosti, zaobiđena od istrage i nijesu čak ni saslušana iako se direktno u prepiskama dovode u vezu sa ilegalnim poslovima, ali i sa vrhom vlasti u Beogradu, kao i Bezbjednosno-informativnom agencijom Srbije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251021191028_18b028ff51899fd7e3c32df83f39939e015dc4e1190d86d1a8f1f5cd9764472e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251021191028_18b028ff51899fd7e3c32df83f39939e015dc4e1190d86d1a8f1f5cd9764472e" data-rendition-name="original" width="862" height="469" loading="lazy" alt="POLICIJSKO-KRIMINALNA PRIČA OKO TRGOVINE ORUŽJEM: Prepiska Daniela Jovanović i Ljuba Milovića "> <figcaption>POLICIJSKO-KRIMINALNA PRIČA OKO TRGOVINE ORUŽJEM: Prepiska Daniela Jovanović i Ljuba Milovića(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  U prepiskama Jovanovića i Milovića, posebno poglavlje je posvećeno vezama Davidovića i Kosanovića sa, kako kažu u porukama, ,,kriminalom vezanim za naoružanje i vojnu opremu”. &nbsp; U prepisci tada aktivni policajac Jovanović objašnjava kolegi Miloviću pozadinu veza u Kosanovića, Davidovića i srpskog velikog trgovca oružjem Slobodanom Tešićem, koji se tada nalazio na crnoj listi Sjedinjenih Američkih Država. ,,Tesic Slobodan, Vucicev covek, glavni za izvoz oruzja.... Milijarder covek...”, pojašnjava Jovanović svom ortaku Miloviću lik i djelo Tešića, trgovca oružjem, napominjući da je ovaj ,,na crnoj listi što se tiče prometa oružja”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251021191028_b5c96d55a5ab43a131d0ce48a70c071642dd3c232b281717dd730aace7630fd1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251021191028_b5c96d55a5ab43a131d0ce48a70c071642dd3c232b281717dd730aace7630fd1" data-rendition-name="original" width="740" height="370" loading="lazy" alt="ČOVJEK IZ VUČIĆEVOG OKRUŽENJA: Slobodan Tešić"> <figcaption>ČOVJEK IZ VUČIĆEVOG OKRUŽENJA: Slobodan Tešić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Prepiska, koja iz nekog nepoznatog razloga uopšte nije interesovala Specijalno državno tužilaštvo, odvijala maja 2020. godine, kada su i Jovanović i Milović bili aktivni u službi. &nbsp; HAPŠENJE JOVANOVIĆA I BJEKSTVO MILOVIĆA Daniel Jovanović, koji provjerava i povjerava Miloviću priču o pozadini biznisa Kosanovića i Davidovića u kojem se pominju oružje, kasnije i šverc cigareta, bio je tada službenik u Upravi kriminalističke policije Srbije. Njegova supruga Dušica Jovanović radila je u Bezbjednosno-informativnoj agenciji (BIA). &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251021191032_73450b8579e168a9294695d37c0a67936b0fa4ab8245804bb4e40742ea1c018d.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251021191032_73450b8579e168a9294695d37c0a67936b0fa4ab8245804bb4e40742ea1c018d" data-rendition-name="original" width="1273" height="622" loading="lazy" alt="ODBJEGLI POLICAJAC: Ljubo Milović, fotografija sa portala Libertas "> <figcaption>ODBJEGLI POLICAJAC: Ljubo Milović, fotografija sa portala Libertas(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Upravo zbog takvih pozicija oboje su mogli da pružaju povjerljive informacije o brojnim ljudima iz Srbije i Crne Gore koji su bili pod nekom vrstom prismotre jer se vjerovalo da se bave međunrodnim švercom. &nbsp; No, sredinom 2023. godine uhapšeni su i Daniel i Dušica Jovanović, policijski službenik je optužen da je bio dio mafijaškog klana i da je umiješan u šverc kokaina iz Srbije za države Evropske unije. Policajac Ljubo Milović je od kraja 2022. godine u bjekstvu, a sumnjiče ga da je jedan od vođa kavačkog klana na čijem je čelu Radoje Zvicer - takođe u bjekstvu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251021191032_ed03d749bfb9ba5e94e5ef84d19b2b88ba4a588c4f57fe17dd5fcf9a0b9d1024.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251021191032_ed03d749bfb9ba5e94e5ef84d19b2b88ba4a588c4f57fe17dd5fcf9a0b9d1024" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="NA USLUZI KLANOVIMA: Daniel i Dušica Jovanović iz vremena kada su bili državni službenici "> <figcaption>NA USLUZI KLANOVIMA: Daniel i Dušica Jovanović iz vremena kada su bili državni službenici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Kada je riječ o tako opasnim ljudima, a posebno ako je francuski Europol još 2022. godine dostavio više od milion Skaj prepiski, ostaje misterija - bog čega crnogorska istraga nikada nije obuhvatila dio prepiski u kojima se pominju biznismeni Miodrag Davidović i Zdravko Kosanović. &nbsp; Ali i političar, jedno vrijeme potpredsjendnik Vlade, kasnije i crnogorski premijer - Dritan Abazović! &nbsp; Upravo je septembra 2022. godine Zdravko Kosanović bio u centru brojnih medijskih priča, kada je u Luci Bar zapiljenjeno 5.124 paketa cigareta kompanije KOZD iz Rume. Kosanović je negirao da ima vezu sa tom kompanijom, ali se brzo pokazalo da je imao veze i da je bio čak i njen vlasnik. &nbsp; - Dokumentacija koju Pobjeda posjeduje pokazuje da je Zdravko Kosanović itekako vezan za kompaniju KOZD iz Rume i da je Rješenjem carinske ispostave Bar (broj: U/I-520/11-22) upravo srpska firma iz Rume označena kao vlasnik 5.124 paketa cigareta ,,raznih brendova“ koji su 19. jula pristigli u Slobodnu zonu Luke Bar brodom ,,Wec Majorelle“ u sedam kontejnera – objavila je Pobjeda 9. septembra te godine. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251021191032_f8b48f0b506e8e871cceaaa00a5c05c424af8e17e268ab1e3ce4a5be3c3faa95.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251021191032_f8b48f0b506e8e871cceaaa00a5c05c424af8e17e268ab1e3ce4a5be3c3faa95" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="PRIJATELJSKA I JOŠ KAKVA VEZA: Zdravko Kosanović i Dritan Abazović "> <figcaption>PRIJATELJSKA I JOŠ KAKVA VEZA: Zdravko Kosanović i Dritan Abazović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I ne samo Pobjeda. Brojni srpski i crnogorski mediji opširno su krajem 2022. godine izvještavali o Zdravku Kosanoviću, bliskom poslovnom saradniku Miodraga Dake Davidovića, kao i njihovim razgranatim poslovima u Srbiji i Crnoj Gori.&nbsp; Njih dvojica su bili pod posebnom policijskom obradom u vrijeme kada je Davidović prvi put upravljao Željezarom u Nikšiću, kada se sumnjalo da je Kosanović, kroz sekundarni otpad željeza, u fabriku unosio šut, granje, iskidane gume i drugi otpad, kako bi dobio na tonaži i kako bi tako izvlačili ,,ekstra profit“ iz tog posla. &nbsp;ZAŠTO ,,VAMPIR” I ,,KUDRAVI” NE INTERESUJU SDT? Davidović je juna prošle godine ponovo došao u fokus javnosti, ne oko oružja ili sekundarnog otpada, već je njegovo ime pominjano u porukama oko šverca cigareza. Portal Libertas je objavio Skaj prepiske bivšeg šefa barske kriminalističke policije Ilije Vasovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251021191036_f675293bbdb845e4bfec1fbd5f11b5b64646280cc19d3ad48703c36a0a5d4e43.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251021191036_f675293bbdb845e4bfec1fbd5f11b5b64646280cc19d3ad48703c36a0a5d4e43" data-rendition-name="original" width="1440" height="1080" loading="lazy" alt="OPASNE PORUKE: Dio Skaj prepiske koju je objavio Libertas "> <figcaption>OPASNE PORUKE: Dio Skaj prepiske koju je objavio Libertas(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U tim se prepiskama vidi kako je Vasovića odbjegli biznismen Aleksandar Aco Mrkić, osumnjičen za šverc cigareta, instruisao da sa lažnim diplomatom Stevanom-Stivom Simijanovićem, u stanu biznismena Miodraga-Dake Davidovića u Podgorici, ugovara preuzimanje svih poslova u vezi sa švercom cigareta u Crnoj Gori. Davidović je trebalo da obezbijedi kanale uticaja na protok robe preko tadašnjeg potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića. Samo dan poslije objave prepiski, po nalogu glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića SPO uhapšen je Ilija Vasović, u času kada je namjeravao da sa podgoričkog aerodroma putuje za Beograd. PITANJA BEZ ODGOVORA Ali je dalja akcija tu stala. Za sada nijesu saslušani ni Miodrag Davidović, ni Dritan Abazović, kao i Zdravko Kosanović. Na pitanje Televizije E prije 5. septembra - da li su Skaj prepiske koje je objavio Portal Libertas uopšte predmet interesovanja istrage - &nbsp;iz Specijalnog državnog tužilaštva je stigao dogovor, kojim se ne odgovara na pitanje. &nbsp; - Događaji i prepiske na koje se odnose vaša pitanja predmet su postupka izviđaja u više ranije formiranih krivičnih predmeta SDT-a, u kojima je rad još u toku. Zbog zaštite interesa postupka i ostvarivanja svrhe radnji koje se preduzimaju, ne može se dati više podataka - saopšteno je iz SDT-a.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251021191044_c6e2bf6f98f2b1631a7c022aa75be35cda70c5b27ad8fcb8a012f17e3a129569.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251021191044_c6e2bf6f98f2b1631a7c022aa75be35cda70c5b27ad8fcb8a012f17e3a129569" data-rendition-name="original" width="255" height="197" loading="lazy" alt="MNOGA PITANJA JOŠ BEZ ODGOVORA: Specijalno državno tužilaštvo "> <figcaption>MNOGA PITANJA JOŠ BEZ ODGOVORA: Specijalno državno tužilaštvo(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Zašto, nakon 14 mjeseci navodnog izviđaja, nema nikakvih pomaka u istrazi? Za sada nije poznato. &nbsp; Kao što iz vrha Specijalnog državnog tužilaštva, glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, nema i naznake odgovora na mnogo teže pitanje: da li je specijalni tužilac Miloš Šoškić pukom greškom izostavio Skaj prepiske u kojima se pominju Miodrag Daka Davidović i Zdravko Kosanović u kontekstu šverca oružja i vojne opreme ili je svjesno sakrio dio dokumentacije? &nbsp; Ili su neki ljudi, poput Miodraga Davidovića kojeg zovu u prepiskama ,,Vampir” ili Dritana Abazovića, poznatijeg pod nadimkom ,,Kudravi”, odnosno ,,Maradona” ili ,,naš brat Abaz” &nbsp;- od Specijalnog državnog tužilaštva zaštićene ličnosti? &nbsp; Ako je tako, bilo bi poželjno da se makar javnosti daju naznake zbog čega se pojedinci tužilački gone ili saslušavaju, dok su njihovi sagovornici u Skaj prepiskama postali nedodorljivi za ruku pravde? <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DWNJmP4easdA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Skrivana ,,Skaj istorija” specijalnog tužioca Miloša Šoškića

Molim sudsko vijeće da sada ne razmatra prijedlog mog advokata za ukidanje pritvora, ne zato što je meni u UIKS-u dobro već zato što ne želim da izađem dok se moj otac nalazi tamo - kazao je suspendovani službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost Petar Lazović u Višem sudu.
On je to saopštio nakon zahtjeva njegovog advokata Nikole Martinovića da mu sudsko vijeće ukine pritvor jer se tamo nalazi 40 mjeseci i odredi mu mjeru zabrane napuštanja stana jer nije prihvaćeno najveće jemstvo od devet miliona eura.
Martinović je ukazao da je Lazović porodičan čovjek i ima dvoje maloljetne djece.
Nakon toga riječ je tražio Lazović i ukazao sudskom vijeću da se nije vidio sa svojim advokatom pa mu nije mogao saopštiti da ne podnosi taj zahtjev.
- Nije meni mjesto tamo, niti je meni tamo dobro ali ne želim da izađem iz pritvora dok se tamo nalazi moj otac - kazao je Lazović.
On je dodao da je sa tim stavom upoznata njegova porodica.
Optužnicom tužioca Zorana Vučinića, osim Radoja Zvicera, Slobodana Kašćelana, Milana Vujotića, Radoja Živkovića, Radovana Pantovića, braće Radovana i Petra Mujovića, Duška Roganovića, Nikole Spasojevića obuhvaćeni su i odbjegli policajac Ljubo Milović, suspendovani policajac Petar Lazović i Nikša Perović.
Zviceru se na teret, osim organizovanja kriminalne grupe, stavlja i teško ubistvo, pranje novca, šverc droge.
Lazović i Milović su, osim za pripadništvo u Zvicerovom kriminalnom klanu, optuženi i za šverc droge i cigareta. Lazoviću se sudi i zbog zloupotrebe službenog položaja.
Živković, Spasojević, Kašćelan, Vujotić, Pantović i Roganović se, takođe, terete za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Lazović: Ne želim da izađem iz pritvora dok se tamo nalazi moj otac

Ambulanta za biološku terapiju Doma zdravlja Glavnog grada u objektu „Zlatica“ već četvrtu nedjelju zaredom ne obezbjeđuje obaveznu dozu lijeka Metotreksat, koji se koristi u liječenju djece i odraslih sa autoimunim bolestima.
Zbog, kako je prvo navedeno, nedostatka lijeka u odgovarajućim jedinicama, a kasnije administrativnih propusta i neorganizovanosti osoblja, četrnaestogodišnja djevojčica iz Podgorice nije primila nijednu terapiju u proteklih mjesec dana, iako se ona mora davati jednom sedmično, u tačno određenom ritmu.
Danas je, kako je potvrđeno Porrtalu ETV iz ove zdravstvene jedinice, djevojčica ponovo vraćena iz ambulante, uz obrazloženje da je sestra koja daje terapiju „na terenu“, a da zamjenu nemaju.
– Mi smo se dogovoriii sa majkom djevojčice da dođe ujutro. Rečeno joj je da su danas kućne posjete, te da nijesmo u mogućnosti da damo terapiju jer je druga koleginica dobila slobodan dan iz opravdanih razloga – kazali su iz Biološke ambulante.
Majka djevojčice, međutim, ističe da je ovo četvrti put da je vraćaju bez ikakvog prethodnog obavještenja.
– Niko nas nijednom nije obavijestio da ne dolazimo, iako dolazimo sa drugog kraja grada. Prvi put su rekli da nema terapije, drugi da nam je poništen nalog, treći da je napravljena greška, a danas da nema ko da da terapiju jer su kućne posjete! Moje dijete već mjesec dana nije primilo lijek, i već se osjećaju posljedice. Ovo je nedopustivo i ja ću insistirati na odgovornosti – kazala je vidno potrešena majka.
<h2>Sistem bez empatije i odgovornosti</h2>
Ovo nije izolovan slučaj – kako navode i drugi roditelji, problemi sa dostupnošću Metotreksata i neažurnim administriranjem terapije ponavljaju se već mjesecima.
Roditelji upozoravaju da je riječ o terapiji koja mora biti redovna, jer svako odlaganje može ozbiljno poremetiti tok liječenja i izazvati trajne posljedice.
– Pored brige za zdravlje djece, moramo da se borimo i sa neodgovornošću sistema. Svaki put kada nema lijeka, traže nam nove naloge, papire i pečate, umjesto da riješe uzrok problema – navodi jedna od majki.
I dok roditelji upozoravaju na nebrigu i haos u sistemu, iz kompanije Hemofarm, koja distribuira Metotreksat, za portal ETV je potvrđeno da lijeka ima u dovoljnim količinama i na zalihama, što dodatno otvara pitanja o odgovornosti uprave Doma zdravlja.
<h2>Hitna reakcija neophodna: Dijete bez terapije već mjesec dana</h2>
Činjenica da četrnaestogodišnje dijete nije primilo obaveznu terapiju četiri sedmice zaredom, dok se odgovorni u sistemu prebacuju između „nedostatka lijeka“, „dokumentacije“ i „slobodnih dana“, predstavlja ozbiljan propust i kršenje prava pacijenta.
Jer, dok ljekovi postoje a dijete mjesec dana ne dobija terapiju, više se ne može govoriti o grešci već o svjesnom zanemarivanju i nebrizi.

Djevojčica iz Podgorice već četvrtu nedjelju bez obavezne biološke terapije: Ko je odgovoran za posljedice?

Vještak balističa Milovan Mihailović danas je u Višem sudu kazao da je prvi put u svojoj dugogodišnjoj karijeri od 30 godina identifikovao oružje na osnovu fotografija. On nije mogao da se izjasni da li je na fotografijama koje je SDT skinulo sa skaj aplikacija replika vatrenog oružja.&nbsp;
On je to saopštio u predmetu protiv Radoja Zvicera a &nbsp;u kojem se, između ostalog, sudi i odbjeglom policajcu Ljubu Miloviću, suspendovanom službeniku ANB Petru Lazoviću a optužnicom je obuhvaćen iSlobodan Kašćelan, Milan Vujotić, Radoje Živković, Radovan Pantović, braća Radovan i Petar Mujović. Takođe, optuženi su i Duško Roganović, Nikola Spasojević i Nikša Perović.
Vještak Mihailović objasnio je da su mu sa naredbom SDT proslijeđene fotografije na CD-u.
- Stekao sam utisak da se radi o revolveru. U veštačenju fotografija na kojima je oružje ne mogu da budem decidan. Ukoliko bi mi neko donio revolver smit da pogledam ja ne bih mogao utvrditi da li se radi o istom revolveru koji je na fotografijama. U slučaju da mi donesu i revolver sa obrušenim brojem ne bih mogao da kaže da je to oružje sa slike. Prava identifikacije je na osnovu fabričkog broja - kazao je vještak odgovarajući na pitanje odbrane.
Branioci Lazovića, advokati Nikola Martinović i Borivoje Borović kazali su da vještak na osnovu fotografija ne može da se izjasni ni da li se radi o funkcionalnom oružju.
- Ja se nijesam konkretno izjašnjavao da li se radi o vatrenom oružju. Naveo sam da gabaritno odgovara nekom vatrenom oružju. Na osnovu fotografija me može da se utvrdi starost, da li je pucano - odgovorio je balističar na pitanje Borovića.
Advokati su tražili izdvajanje fotografija oružja ali i nalaza vještaka. Tome se protivio tužilac Zoran Vučinić ističući da se radi o pravno valjanom dokazu.
Advokat Borović je ukazao da je ovakvim postupanjem SDT uvedena nova praksa vještačenja fotokopija i da su pribavljene nezakonito.
Borović je ukazao da iako veštačenje ide u korist optuženih treba da bude izdvojeno iz spisa predmeta.
Advokat Martinović je slikovito objasnio da u Biljardi na Cetinju postoje tri topa i da se mogu vještačiti fotografije tih topova i da "Kašćelan kaže da je pucao iz njih i da se to sprovede kao dokaz".&nbsp;
- To je otprilike ovo o čemu danas govorimo - kazao je Martinović.
Zviceru se na teret, osim organizovanja kriminalne grupe, stavlja i teško ubistvo, pranje novca, šverc droge.
Lazović i Milović su, osim za pripadništvo u Zvicerovom kriminalnom klanu, optuženi i za šverc droge i cigareta. Lazoviću se sudi i zbog zloupotrebe službenog položaja.
Živković, Spasojević, Kašćelan, Vujotić, Pantović i Roganović se, takođe, terete za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.