Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, je došao u situaciju koja je opasna i njegovo naslijeđe može biti odlazak u zatvor, ili bijeg van Bosne i Hercegovine. Upravo, jer je svjestan tog očekivanog nasljeđa, Dodik je opasan i spreman da izazove čak i strukturni konflikt. To je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E, kazao dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Sead Turčalo.
Na snagu su stupili zakoni koje je donijela Narodna skupština bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, kojima se jednostavno ukidaju nadležnosti pravosudnih i istražnih institucija BiH na teritoriji tog entiteta. To se, kaže Turčalo, može shvatiti kao najveća kriza u postratnoj Bosni i Hercegovini, iako je, podsjeća i do sada bilo različitih političkih kriza u kojima su testirane granic spremnosti međunarodnih i domaćih aktera da reaguju.
- Nikada do sada nijesmo imali slučaj da su zakoni usvajani, i da se počinju primjenjivati na teritoriji entiteta Republika Srpska, čime se efektivno brišu i unilateralno preuzimaju kompetencije države Bosne i Hercegovine, posebno u ovim najosjetljivijim oblastima, kao što su pravosuđe, pitanje sigurnosti. Radi se o nečemu što je krivično djelo, urušavanje Ustava, napada na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, radi se o pokušaju pravne secesije, uspostavljanje jednog pravnog dualizma i koraka koji idu u pravcu u kojem predsjednik entiteta Republika Srpska želi da dovede ne samo Bosnu i Hercegovinu, nego i cijeli region na rub konflikta - rekao je on.
Vlast u Republici Srpskoj predvođena Miloradom Dodikom donijela je zakone kojima ne priznaje i neće provoditi odluke Ustavnog suda, niti odluke visokog predstavnika, a to su dvije adrese čije odluke bi mogle da ospore odluke entitetske Skupstine. Ustavni sud BiH, juče je donio privremenu mjeru i zaustavio primjenu zakona koje je donijela Narodna skupština Republike Srpske, kojima se zabranjuje rad Suda, Tužilaštva, policijske Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), te Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH na teritoriji tog bh. entiteta.
Tako će, kaže Turčalo, zakoni biti stopirani bez obzira što Milorad Dodik ne poštuje odluke Ustavnog suda.&nbsp;
- To podrazumijeva ne samo spremnost Milorada Dodika da nastavi da primjenjuje ove zakone koje je na neustavno Skupština entiteta Republika Srpska donijela, već cijelog niza ljudi, koji bi očigledno, i biće izloženi krivičnom gonjenju radi udruživanja u napadi na ustavni poredak, na tom nivou će institucije reagovati. Ono što je isto tako očigledno, ja sam to godinama unazad govorio, je da je Milorad Dodik svjestan da je politički mrtav, a ovim će mu ta politička smrt duže trajati, naprosto zbog činjenice da je imao ogromnu moć, ogroman uticaj, ogromnu kontrolu i nad političkim procesima u cijeloj Bosni i Hercegovini, a posebno u entitetu Republika Srpska - ocijenio je Turčalo.
Dodik je, kaže on, došao u jednu situaciju koja je opasna, upravo zbog toga što neko ko je želio da uđe u udžbenike istorije, da ostavi tu vrstu naslijeđa, kada se radi o Republici Srpskoj, a ostaviće naslijeđe koje podrazumijeva odlazak i u zatvor, ili bijeg izvan Bosne i Hercegovine, to će biti njegovo cjelokupno nasljeđe.
Predsjednik Srbije je, smatra Turčalo, vršio snažan pritisak na sud Bosne i Hercegovine pri izricanju presude Miloradu Dodiku, govoreći da je ta presuda politički motivisana, i da j usmjerena protiv Republike Srpske.&nbsp;
- Ponavljao je, osnaživao i multiplicirao sav onaj narativ koji je Milorad Dodik hranio, i formulisao svih prethodnih mjeseci, dajući na taj način solidarnu podršku, eksplicitnu podršku svemu ovome što je uslijedilo. Isto tako svjesni smo da bez prešutne podrške Srbije Milorad Dodik ne bi bio spreman da preuzme ovaj teret i odgovornosti da efektivno briše državne nadležnosti u oblasti pravosuđa, bezbjednosti, sa teritorije entiteta Republika Srpska. Vidjeli smo praktično trougao, možda i četvorougao, kad se govori o entitetu Republika Srpska, Srbija, Rusija, koja je zatražila prvo sjednicu, pa kada je vidjela da raspoloženje nije takvo neformalne konsultacije Vijeća sigurnosti, gdje je opet ostala prilično izolovana, kada se radi o njenom stavu i prema kancelariji visokog predstavnika i prema podršci Miloradu Dodiku, imamo svakako i Mađarsku koja apsolutno djeluje izvan okvira &nbsp;onoga što je politika Evropske unije, i suštinski taj četvorougao sarađuje u aktivnostima koje su usmjerene protiv stabilnosti Bosne i Hercegovine - rekao je Turčalo.
Sve što se događa, dodaje on, nije samo destabilizacija i stavljanje na kocku mira u Bosni i Hercegovini, nego je to destabilizacija regiona.
- Jer ovdje se ne bi moglo raditi o ograničenju nekog potencijalnog konflikta. Ne treba zaboraviti da &nbsp;Bosna i Hercegovina svoju najdužu granicu upravo ima sa Evropskom unijiom, Hrvatskom kao članicom Evropske unije, da graniči sa dvije zemlje koje su članice NATO-a, dakle sa Crnom Gorom i sa Hrvatskom, da u širem regionu imamo zemlju koja je članica NATO-a, Sjevernu Makedoniju…Teško je bilo kome, ko zdravorazumski razmišlja, zamisliti da bi scenario destabilizacije BiH, ostao lokalizovan i da se ne bi pretvorio u domino efekat za cijeli region - zaključio je Turčalo.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6bXgXhhWqsU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Turčalo: Odlazak u zatvor, ili bijeg van granica BiH će biti cjelokupno nasljeđe Milorada Dodika

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore sjutra će biti pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru će biti umjereno do potpuno oblačno.
Na sjeveru se tokom prijepodneva ponegdje očekuju slabe padavine, a u popodnevnim satima postepeno razvedravanje.
Vjetar će biti mjestimično umjeren do pojačan sjevernih smjerova, uglavnom u kontinentalnim predjelima.
Jutarnja temperatura vazduha od nula do devet, najviša dnevna od devet do 21 stepen.

Sjutra pretežno sunčano, do 21 stepen

Vaterpolisti Crne Gore neće igrati u polufinalu Svjetskog kupa u Podgorici. U završnom četvrtfinalnom susretu, u sjajnom ambijentu, izabranici Dejana Savića poraženi su od Hrvatske, rezultatom 11:12 (1:2, 5:2, 3:4, 2:4).
Šteta je zbog načina na koji su 'ajkule' ispustile pobjedu, a potom i peterce. Jer, u završnih 60 sekundi ušli smo uz vođstvo 11:10, a onda nam je Fatović presudio. Ubojiti hrvatski reprezentativac bio je nezaustavljiv u drugom poluvremenu - od završnih šest golova njegove selekcije, postigao je pet.
Crna Gora tako će morati težim putem do plasmana na Svjetsko prvenstvo u Singapuru.
Ipak, što se 'ajkula' tiče - nije kraj. Sjutra nas na startu doigravanja za plasman čeka okršaj protiv Njemačke (16:10).
Gosti su u prvom periodu u dva navrata stizali do vođstva. Prvo je pogodio Harkov, pa je uzvratio Matković, ali je potom Hrvatskoj prednost donio Fatović i tim je rezultatom okončana uvodna četvrtina.
Tek što je drugi kvartal počeo, Hrvati su bili na plus dva – u strijelce se upisao Butić. I nakon toga je uslijedio veliki preokret - Crna Gora je prvo poluvrijeme završila uz prednost 6:4.
Bila su to izvanredna četiri minuta 'ajkula' - po dva gola dali su Sladović i Moskov, jedan Gardašević i na punim tribinama nastao je delirijum.
Hrvati su se u prvom dijelu treće četvrtine u potpunosti vratili u igru - prvo je pogodio Žuvela iz peterca, pa Butić, te je bilo 6:6. Odgovorio je na to Đuro Radović savladavši Bijača za 7:6.
Mogla je uskoro Hrvatska do novog poravnanja - imali su peterac, Žuvela je uzeo loptu, ali je Andrić sjajno odbranio. Taj smo momenat u potpunosti kapitalizovali golom Matkovića - dva minuta prije kraja treće četvrtine bilo je 8:6.
Nepun minut kasnije bilo je 8:8 - Loren Fatović je dva napada Hrvatske završio pogocima. Ipak, bilo je vremena da vratimo prednost - Matković se opet, treći put večeras, upisao u strijelce i završnu četvrtinu dočekali smo uz gol viška (9:8).
Veoma bitan momenat dogodio se pet minuta prije kraja - Gardašević je šutnuo, lopta se odbila od stative u gol i "ajkule" su bile na plus dva. Ali, imali su protivnici odgovor i na to - golovima Fatovića i Butića stigli su do još jednog izjednačenja (10:10). 
Minut i 50 sekundi prije kraja, na šut se odvažio naš najmlađi reprezentativac Strahinja Gojković - i bilo je to sjajno, neodbranjivo, za 11:10. Minut kasnije, Fatović je izjednačio, te je objema selekcijama ostao po još jedan napad do kraja. Gojković nije uspio da pogodi i gostima je ostalo završnih 20 sekundi - uspjeli su da ih iskoriste, opet je pogodio Fatović i uslijedilo je slavlje hrvatskih vaterpolista.
Matković je večeras predvodio Crnu Goru sa tri pogotka, a Hrvatsku Fatović sa šest.
Četvrtfinale:
Crna Gora - Hrvatska 11:12
Španija - Njemačka 22:9
Mađarska - Holandija 21:11
Grčka - Japan 20:10
Polufinale (sjutra):
Mađarska - Grčka (18:20)
Hrvatska - Španija (20:30)
Mečevi za plasman (sjutra):
Holandija - Japan (14:00)
Crna Gora - Njemačka (16:10)

Crna Gora bez polufinala, Fatović prelomio meč

Trodnevni skup pristalica vlasti "Ne damo Srbiju", na kom će biti promovisan Pokret za narod i državu, počeo je danas u centru Beograda.
Radio Slobodna Evropa prenosi da je kod Narodne skupštine postavljen veliki broj štandova turističkih organizacija gradova i opština i javnih preduzeća.
Skup je počeo defileom zastava, među kojima je i zastava Srbije duga 200 metara, za koju vlasti tvrde da je najveća u istoriji Srbije.
Građani su na štandovima potpisivali pristupnicu "Pokretu za narod i državu", čije je osnivanje najavio predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić.
Premijer u tehničkom mandatu Miloš Vučević poručio je da Srbija nije samo emocija i da bez Srbije on i okupljeni ne postoje, prenosi RTS.
Vučević je istakao da oni ne bi "preživeli obojenu revoluciju da nije bilo Vučića".
On je pozvao građane da sjutra svi zajedno sa Vučićem poruče da je "dosta bilo blokada i da su im dosta krali vrijeme i živote".
Vučević je uručio 30 medalja i zahvalnica predstavnicma grupacije Studenti 2.0 iz kampa u Pionirskom parku.
Vučić je u objavi na društvenim mrežama naveo da mu je čast da zajedno sa svojim narodom, rame uz rame sa ljudima iz svih krajeva Srbije, nosi, kako je naveo, najveću zastavu Srbije.
- Dugačka 200 metara, ponosno se vijori ulicama Beograda. Ova zastava nije samo simbol – ona je, baš kao i Kosovo i Metohija, srce Srbije - rekao je Vučić.
Kako je dodao, svaki metar zastave "govori o našim korijenima, o borbi, o ljubavi prema otadžbini".
- I dok je držim, osjećam snagu naroda, istoriju koja nas veže, i budućnost za koju se borimo - rekao je Vučić.
Vučić je ranije pozvao građane na skup u jeku višesemjesečnih protesta koje organizuju studenti koji blokiraju državne univerzitete sa zahtjevom da se utvrdi odgovornost vlasti za smrt 16 ljudi u nesreći na Željezničkoj stanici u Novom Sadu.
Vučić je najavio da će na skupu odrediti svoje zahtjeve koji su usklađeni sa Ustavom.

U Beogradu počeo višednevni skup podrške vlasti

U Nikšiću se može očekivati dosta buran izborni dan. Kako god odlučili građani, nadam se da će biti mirno i da će svi priznati rezultate izbora. Znamo da će u izbornoj noći svi proglašavati pobjedu, ali ćemo tek u danima koji će uslijediti saznati ko će praviti koaliciju i ko će upravljati Nikšićem naredne četiri godine - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" Televizije E stručnjak za komunikacije, Miodrag Strugar.
Kampanja za lokalne izbore u Nikšiću djeluje mirno jedino ako se uporedi sa izborima 2021. godine, kaže Strugar, i podsjeća da se tada vodila svim mogućim sredstvima, dominantno preko srbijanskih medija. Dodaje da je 2021. godine izgledalo kao da je Nikšić, zapravo, neki veoma važan grad u Srbiji.
- Ova kampanja je daleko od mirne. Sada je kulminacija - paljenje auta, zaplijenjeni novac. Možemo se pitati koliko je novca prošlo, ako je za dan pronađeno 40.000 eura namijenjenih za izbore u Nikšiću, za potkupljivanje, ne za nešto drugo. Kad čujemo i retoriku koja se koristi, kampanja je sve samo nije mirna - kaže Strugar.
Drugačija je situacija u Herceg Novom, gdje izborna kampanja protiče mirno, dok u Nikšiću, smatra Strugar, svi razmišljaju o mogućnosti da opozicija dođe na vlast. Dodaje da u Herceg Novom nema takve neizvijesnosti.
- Kao dvije najjače snage izdvajaju se Demokratska partija socijalista i Za budućnost Nikšića, a ostali su oni koji će jednima ili drugima dodati broj odbornika za nedostajuću vlast. Možemo reći da postoji neizvjesnost oko neispunjavanja cenzusa kod mnogih partija u Nikšiću, počev od GP URA koja je dio vladajuće koalicije, do nekih građanskih partija, ili partija poput SEP-a, i sličnih - istakao je Strugar.
Stručnjak za komunikacije navodi da su identitetska pitanja važna za Nikšić jer je na vlasti Marko Kovačević i Demokratski front.
- Ne iznenađuje me što je to u fokusu izbornih lista, ali i samih birača. Vidjeli ste kako Demokratski front vodi kampanju, da ne pričamo o PES-u i Demokratama koji su samo nedostajući glasovi za DF. Glavni ideolog, stožer na državnom nivou, a pogotovu u Nikšiću je Demokratski front, protiv kojih se protivnici bore argumentima koji će im donijeti povjerenje birača. Karakteristika za ove, ali i svake izbore je u tome koliko će jedna ili druga strana uspjeti apstinenata da izvedu na izbore - navodi Strugar.
Objašnjava da je jedno nezadovoljstvo vladavinom Marka Kovačevića, odnosno, DF-a, Demokrata, PES-a i GP URA u Nikšiću, a drugo je pitanje - hoće li zbog toga nezadovoljstva građani uraditi nešto kako bi to promijenili.
- Ako je ovo drugo u pitanju, jedva će čekati nedjelju 13. april da izađu i nešto promijene. Ukoliko su partije, koje su protiv aktuelne vlasti u Nikšiću, komunikacijom uspjele to da postignu, onda će se promjena vlasti i desiti. U Herceg Novom ne mogu da primjetim ni u kampanji, ni u komunikacijskom smislu, da postoji i mogućnost promjene vlasti. Može biti prekompozicije, a obzirom da Demokrate padaju na državnom nivou. Aktuelni predsjendik Opštine Stevan Katić preuzeo je da vodi sve - kaže Strugar.
Kao primjer dobre komunikacije sa građanima navodi listu Evropskog saveza u Nikšiću, čiji je nosilac nestranačka ličnost, Ivan Radojičić.
- Oni (Evropski savez) su bili dovoljno hrabri da čelo liste prepuste jednom građaninu koji nije stranački kandidat, koji nije član njihovih partija i napravili su listu Evropski savez i građani. Način na koji je Ivan Radojičić vodio kampanju je drugačiji u odnosu na ono što smo ranije imali u Nikšiću. Mogli bi smo reći da je to nova energija, nova ideja i da je bilo dosta hrabro odlučiti se na taj korak, iako u Evropskom savezu imaju prepoznatljivih poslanika i političara, baš iz Nikšića. Biće zanimljivo vidjeti kakve će to donijeti rezultate – ocijenio je stručnjak za komunikacije.
Ne isključuje mogućnost da će se, ukoliko oni koji osjete da gube kontrolu koju imaju, dogoditi nešto slično kao u Šavniku.
- Možemo očekivati dosta buran izborni dan u Nikšiću. Kako god odlučili građani, nadam se da će biti mirno i da će svi priznati rezultate izbora. Znamo da će u izbornoj noći svi proglašavati pobjedu, ali ćemo tek u danima koji će uslijediti saznati ko će praviti koaliciju i ko će upravljati Nikšićem naredne četiri godine - zaključio je Strugar.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Df5HpTOeXvj8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Strugar: Kampanja u Nikšiću daleko je od mirne, sada je kulminacija

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

Tag: sead-turcalo

Turčalo: Odlazak u zatvor, ili bijeg van granica BiH će biti cjelokupno nasljeđe Milorada Dodika

Sjutra pretežno sunčano, do 21 stepen

Crna Gora bez polufinala, Fatović prelomio meč

U Beogradu počeo višednevni skup podrške vlasti

Strugar: Kampanja u Nikšiću daleko je od mirne, sada je kulminacija

PRATITE TVe UŽIVO