<p><b>Dragana Đuranović, </b>sutkinja Ustavnog suda koja je krajem 2024, odlukom vlasti protivustavno razriješena dužnosti, govori za Standard o tome zašto vlast ne postupa ni mjesec nakon jasnog Mišljenja Venecijanske komisije.&nbsp;</p> <p>- Ovdje su na ispitu crnogorsko pravosuđe i država Crna Gora. Pravosuđe treba da dokaže političku nezavisnost od preostale dvije grane vlasti. A Crna Gora treba da dokaže da njen Ustavni sud nije transmisija nečije moći već efikasni zaštitnik ustavnost i zakonitosti, i Ustavom utvrđenih i zaštićenih vrijednosti, prava i sloboda- kaže Dragana Đuranović u intervjuu Standardu.</p> <p><b>Navršilo se tačno mjesec dana otkako je Venecijanska komisija (VK) objavila Mišljenje o postupku protivzakonitog prestanka Vašeg mandata kao sutkinje Ustavnog suda. Vlast se, vidimo, pravi luda, ništa ne preduzima da otkloni posljedice svog protivustavnog djelovanja, dok se istovremeno plasiraju razna tumačenja potpuno jasnog Mišljenja VK. Zašto vlast ne postupa po Mišljenju, iako se premijer Milojko Spajić lično obavezao da će to učiniti u roku od 15 dana od Mišljenja VK?</b></p> <p><b>Đuranović:</b> Uz uvažavanje legitimnog pitanja molim za Vaše razumijevanje i razumijevanje Vaših čitalaca za to što se ja o nepostupanju vlasti po Mišljenju VK neću izjasniti, iako o tome, naravno, imam stav. Od početka ove serije kršenja Ustava i drugih propisa držim se toga da iznosim isključivo utvrđene pravno relevantne činjenice.</p> <p>Venecijanska komisija je Mišljenjem jasno ocijenila da je prekršena ustavna procedura zbog toga što je Ustavni odbor, odnosno Skupština morala imati stav Ustavnog suda o ispunjenosti uslova za prestanak funkcije sudije Ustavnog suda, u tom slučaju mene, jer je jedino Ustavni sud ovlašćen da konstatuje ispunjenost tih uslova. Dodajem da je Ustavni odbor ignorisao činjenicu da je Ustavni sud još u junu 2024. zauzeo stav da se nijesu stekli uslovi za prestanak moje funkcije sutkinje Ustavnog suda zbog ispunjenja uslova za starosnu penziju. Predsjednica Ustavnog suda je, nepoštujući pomenutu Odluku suda, svjesno kršeći Ustav i protivno praksi da mora postojati stav Ustavnog suda upućen Skupštini, dostavila predsjednici Ustavnog odbora bez znanja sudija Ustavnog suda podatke o životnoj dobi i radnom stažu sudija.</p> <p><b>Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko u intervjuu Vijestima, objavljenom prije tri dana, izbjegava da se izjasni o Vašem protivustavnom penzionisanju navodeći kao razlog da je o tome u toku postupak po Vašoj žalbi. Takođe ne pominje ni tada ni u drugim javnim nastupima svoj dogovor s predsjednicom Ustavnog odbora i vjerovatno s predstavnicima vladajuće koalicije da mimo prakse postupi kako je postupila i omogućila sve ono što se zatim dogodilo.</b></p> <p><b>Đuranović:</b> I u vezi s ovim Vašim pitanjem držaću se isključivo prava i činjenica tim prije što su činjenice toliko jasne, da nema nikakve potrebe za političkim i drugim stavovima i tumačenjima.</p> <p>Venecijanska komisija je konstatovala u Mišljenju odsustvo bilo kakvog reagovanja na flagrantno kršenje Ustava! Sama po sebi ova rečenica odnosno ta činjenica čini bespredmetnim sva suprotna tumačenja i objašnjenja.</p> <p>U obimnom intervjuu dnevnom listu „Vijesti“ predsjednica Ustavnog suda tumači mišljenje VK na način za koji misli da štiti i nju i vladajuću koaliciju ne pominjući stav VK da je u slučaju prestanka funkcije povrijeđena Ustavom predviđena procedura. Niti pominje 60-ogodišnju praksu Ustavnog suda koja je nastavljena i nakon konstatacije o prestanku moje funkcije sutkinje Ustavnog suda.</p> <p>Konačno, kada već govorimo o kršenjima raznih procedura i propisa prilikom protivustavnog odstranjivanja jednog sudije Ustavnog suda iz tog organa, treba imati u vidu i da o zaključku Ustavnog odbora Skupština nije glasala, iako je to izričito propisano Poslovnikom Skupštine Crne Gore.</p> <p>Član 177 Poslovnika propisuje da se sudije Ustavnog suda biraju javnim glasanjem, a član 179 Poslovnika propisuje istu proceduru za razrješenja kao i za imenovanja, osim ako Poslovnikom nije drukčije određeno. Dakle, kada su sve izveli kako su izveli Skupština je morala glasati. Ovo pominjem zato da bi javnost imala cjelovit uvid u niz kršenja propisa koji je počinjen.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250717070752_992d38869ca6cd1788e6775aacc05a8b8ed712e99683b4c6c3f196f4b6a5a047.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250717070752_992d38869ca6cd1788e6775aacc05a8b8ed712e99683b4c6c3f196f4b6a5a047" data-rendition-name="original" width="800" height="1154" loading="lazy" alt="Ustavni odbor odluka"> </figure>  <p><b>Pored kršenja više propisa, od Ustava na dalje, o čemu Vi govorite, ovdje imamo, rekao bih, i slučaj Vaše diskriminacije jer se u istoj pravnoj stvari postupa u jednom slučaju na jedan način, a u drugom na drugi?</b></p> <p><b>Đuranović:</b> Hvala Vam na tom pitanju. Ja u ovoj borbi za poštovanje Ustava često taj dio o diskriminaciji preskačem ne želeći da ovo bude shvaćeno kao neka lična borba, i kako bih koliko je god to moguće sačuvala dignitet Ustavnog suda, kada to već ne čine oni koji bi prvi to morali. A činjenice su jasne.</p> <p>U mom slučaju je prestanak funkcije sutkinje Ustavnog suda konstatovan u skladu sa Zakonom o PIO, što je jedini slučaj u 60 godina postojanja Ustavnog suda. Prije toga je konstatovan prestanak funkcije sudije Ustavnog suda Miloradu Gogiću u skladu sa Zakonom o radu, a poslije mojeg protivzakonitog penzionisanja je konstatovan prestanak funkcije sudiji Budimiru Šćepanoviću, takođe u skladu sa Zakonom o radu.</p> <p>Indikativno je da u tim situacijama, a posebno kod sudije Gogića, predsjednica, a tada sudija, nije problematizovala primjenu Zakona o radu, niti je, kada je glasala za izbor sudije Gogića za predsjednika suda, našla za potrebno da ukaže da u tom momentu sudija Gogić ima 65 godina – tačno onoliko koliko sam ja imala kada mi je prestala funkcija. Zakon o PIO je i tada bio na snazi.</p> <p>Zbog čega je Zakon o PIO primijenjen isključivo u slučaju jednog sudije Ustavnog suda, to treba da objasne svi učesnici u ovom svjesnom kršenju Ustava počevši od predsjednice Ustavnog suda, preko predsjednice Ustavnog odbora i poslanika koji su za to glasali na Odboru i, na kraju, predsjednika Skupštine Andrije Mandića koji je obavještavajući Ustavni sud naveo da je on konstatovao prestanak moje funkcije. Zbog čega on, a ne Skupština?</p> <p><b>Problematizuju se u javnosti i slučajevi kada sudija sam glasa o sebi pa se tako pominje i to da ste Vi glasali protiv odluke o prestanku Vaše funkcije.</b></p> <p><b>Đuranović:</b> Nepostojanje jasne i precizne regulative o ovom pitanju uočila je i VK i dala preporuku detaljne razrade pitanja izuzeća imajući u vidu specifične nadležnosti Ustavnog suda. Do tih promjena ovako je sve u skladu s propisanim procedurama. U konkretnom slučaju nije postojala nikakva zakonska smetnja da ja glasam protiv odluke o prestanku moje funkcije.</p> <p>Uostalom, na isti način i u sličnoj situaciji je na sjednici sudija, predsjednica suda glasala za svoj izbor za predsjednicu i bez tog, svog glasa ne bi bila ni izabrana. U sličnim situacijama su tako glasali svi predsjednici, npr. sudija Gogić.</p> <p>Isto tako, prilikom izbora predsjednice Vrhovnog suda jednom od kandidata za mjesto predsjednika nije bilo dozvoljeno prisustvo na Opštoj sjednici Vrhovnog suda na kojoj se predlaže predsjednik. U ovoj situaciji Upravni sud Crne Gore je našao da je taj kandidat imao pravo učešća na sjednici kao pravo glasa.</p> <p><b>Na kraju se moramo vratiti politici, iako se Vi striktno držite činjenica i izbjegavate političke ocjene. Imali smo prilike da čujemo u ovih mjesec dana, od objavljivanja Mišljenja VK, izjave raznih zvaničnika vlasti da je to Mišljene samo „deklarativno“, „formalno“ i sl. čime se nekako pokušava izbjeći postupanje po Mišljenju na što se obavezao predsjednik Vlade Milojko Spajić lično.</b></p> <p><b>Đuranović:</b> Primijetila sam i ja te izjave pri čemu se pokušava predstaviti da izraz „formalno“ znači nešto nebitno. Tu ne možemo da utvrdimo da li se radi o neznanju ili o pokušaju da se svjesno iskrivi pravni značaj ovih normi. Na prvoj godini Pravnog fakulteta uči se da je tzv. „materijalno pravo“ pravo kojim se uređuju društveni odnosi u određenim oblastima, na primjer šta je krađa. „Formalno pravo“ nije formalnost u smislu nečeg nebitnog. Naprotiv, „formalno pravo“ su procedure koje su garancije za pravilnu primjenu materijalnog prava. Bez tih garancija koje neko naziva „formalnim“ nema pravilne primjene materijalnog prava. Upravo zbog toga je u ovom slučaju kršenje procedure flagrantno kršenje Ustava.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250717070752_bb89f8cd10cbc9aa4d6ac762390550c8f6c24e698da41b7e9ead66251839df25.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250717070752_bb89f8cd10cbc9aa4d6ac762390550c8f6c24e698da41b7e9ead66251839df25" data-rendition-name="original" width="800" height="1133" loading="lazy" alt="saopštenje eu"> </figure>  <p>Pokušaji predstavljanja Mišljenja VK kao „deklaratorne“ odluke kojom se navodno„samo“ potvrđuje činjenica da su ispunjeni uslovi za prestanak funkcije, imaju za cilj da „obrazlože“ navodnu nemogućnost poništenja nezakonite i neustavne odluke o prestanku funkcije jednog sudije Ustavnog suda. I ovo je u potpunosti netačno. Deklaratorne odluke u našem pravu služe da utvrde postojanje ili nepostojanje nekog prava ili odnosa. Dakle, da utvrde, a ne da konstatuju ili potvrde. Prema tome, nema nikakvih pravnih smetnji da onaj koji je donio odluku o prestanku funkcije tu odluku poništi ili stavi van snage. Postoji samo politička smetnja.</p> <p><b>Vi ste pokrenuli sudski postupak i sada u vezi s tim, vidim, ne nastupate u javnosti već čekate ishod. Što očekujete?<br/> Đuranović: </b>Ovo je veoma važan slučaj za Crnu Goru. Nijesam bitna tu ja lično osim kao žrtva očigledne politički motivisane hajke. Ovdje su na ispitu crnogorsko pravosuđe i država Crna Gora. Pravosuđe treba da dokaže političku nezavisnost od preostale dvije grane vlasti. A Crna Gora treba da dokaže da njen Ustavni sud nije transmisija nečije moći već efikasni zaštitnik ustavnost i zakonitosti, i Ustavom utvrđenih i zaštićenih vrijednosti, prava i sloboda.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Đuranović: Za poništenje mog protivustavnog razrješenja nema pravne smetnje, već samo političke

<p>-Pravnik koji kaže da se deklaratorna odluka ne može pobijati pred sudovima, odnosno da protiv deklaratorne odluke nema pravnog lijeka, očigledno da nikada u sudnicu nije ušao a pitanje je i kako je završio fakultet. U našem pravnom sistemu ne postoji aktivnost protiv koje nije dozvoljena žalba, odnosno neki pravni lijek – decidan je u izjavi za Portal ETV poznati crnogorski advokat <b>Nikola Martinović, </b>koji u &nbsp;potpunosti odbacuje stavove koje su &nbsp;predstavnici parlamentarne većine plasirali kroz današnji tekst u dnevnom listu Vijesti.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241222131244_3bed3b337a73b5d909ac22c6619df26d2c21a91ad830863a2d571b2449cb6000.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241222131244_3bed3b337a73b5d909ac22c6619df26d2c21a91ad830863a2d571b2449cb6000" data-rendition-name="original" width="1266" height="876" loading="lazy" alt="Advokat Nikola Martinović"> <figcaption>ODLUKE SE UVIJEK MOGU POBIJATI PRED SUDOVIMA: Advokat Mikola Martinović<span>(Photo: UGC)</span></figcaption> </figure>  <p>Ključna teza, koju u tekstu obrazlažu ,,neimenovani pravnici” - očito bliski stavovima premijera <b>Milojka Spajića</b>, predsjednika Skupštine <b>Andrije Mandića</b>, ali i predsjednice Ustavnog suda <b>Snežane Armenko</b> - svodi se na stav da nije moguće poništiti ,,konstataciju predsjednika Skupštine o prestanku mandata jer je riječ o deklaratornom aktu koji se ne može poništiti”.</p> <h2>SPINOVANJE PARLAMENTARNE VEĆINE&nbsp;</h2> <p>Kao potvrdu teze tih neimenovanih pravnika, Vijesti se pozivaju i na izjavu premijera Spajića koji je u petak, nakon burnog dana u Skupštini Crne Gore, na konferenciji za medije kazao da je odluka o penzionisanju sudije Ustavnog suda <b>Dragane Đuranović</b> ,,prošla u plenumu i da ne postoji mehanizam za njeno povlačenje”. &nbsp;&nbsp;</p> <p>Ujedinjena crnogorska opozicija je prekinula plenarno zasijedanje Skupštine, zahtijevajući da se, zbog kršenja člana 154 Ustava Crne Gore, kao i više članova Zakona o Ustavnom sudu, ponište zaključci Ustavnog odbora da je sudiji Ustavnog suda Đuranović istekao mandat jer je stekla uslove za starosnu penziju.&nbsp;</p> <p>Na taj zahtjev danas su, kroz tekst u Vijestima, reagovali predstavnici parlamentarne većine, naglašavajući nemogućnost pravnog djelovanja protiv zaključaka Ustavnog odbora i konstatacije predsjednika Skupštine Mandića.&nbsp;</p> <p>-Sagovornici ,,Vijesti” ističu da se dešavalo da se poništavaju odluke Skupštine pred sudovima, ali u konkretnom slučaju se postavlja pitanje ,,koji je sud nadležan i gdje je pravni osnov za poništavanje nešega što je deklarativnog karaktera”.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241222131248_05172a8fa50112c6929e42a986cc9e6745f9ffd1f4fe12245290114770a4b77a.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241222131248_05172a8fa50112c6929e42a986cc9e6745f9ffd1f4fe12245290114770a4b77a" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Odluka Mandića o penzionisanju sudije Đuranović"> <figcaption>NEZAKONITO I MIMO USTAVA: Odluka Mandića o penzionisanju sudije Đuranović<span>(Photo: Ilustracija: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <h2>PRAVNI ODGOVOR</h2> <p>Advokat Martinović nema dilemu da postoji pravni osnov i da svaka odluka, pa i deklaratorna, podliježe provjeri. &nbsp;&nbsp;</p> <p>-Vidite, rješenja o nasljeđivanju su takođe deklaratornog karaktera, ali se na sva ta rješenja ima pravo žalbe i vođenja sudskog postupka. Ako deklaratornu odluku nije moguće žalbom pobijati, značilo bi da sud može da konstatuje nasljednike iako osoba nije umrla i da ne postoji pravo žalbe na tu odluku?! Naravno da to ne može biti validan pravni zaključak – ističe Martinović.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241222131252_97c496e14f980b0b10cc344dcf2e6430d8c0a3844712f087886f0f74ea8882eb.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241222131252_97c496e14f980b0b10cc344dcf2e6430d8c0a3844712f087886f0f74ea8882eb" data-rendition-name="original" width="1003" height="563" loading="lazy" alt="Sudija Dragana Đuranović"> <figcaption>PENZIONISANJE PO DIKTATU POLITIKE: Sudija Dragana Đuranović<span>(Photo: UGC)</span></figcaption> </figure>  <p>Potom pravi paralelu sa dešavanjima u crnogorskom parlamentu gdje je Ustavni odbor usvojio zaključke, a predsjednik Skupštine konstatovao da je sudiji Dragani Đuranović prestao mandat, iako nije bilo obavještenja sa plenarne sjednice Ustavnog suda.</p> <p>-Protiv te odluke svakako ima zakonsko pravno sredstvo i ishod tog postupka je za svakog pravnika, koji je iole ozbiljan, vrlo jasan: ta odluka ne može ostati na pravnoj snazi. No, očito da je ovdje riječ o političkim, a ne pravnim akcijama ili dilemama – zaključuje Martinović.&nbsp;</p> <h2>ŠTO KAŽE ZAKON&nbsp;</h2> <p>Teza koja se danas, kroz riječi neimenovanih sagovornika, plasirala u dnevnom listu Vijesti – da je nemoguće poništiti zaključke Ustavnog odbora i kasniju Mandićevu ,,deklaratornu odluku” o penzionisanju sudije Ustavnog suda - nema pravnu zasnovanost gledajući ključne odredbe Zakona o opštem upravnom postupku.&nbsp;</p> <p>-Javnopravni organ će pokrenuti upravni postupak po službenoj dužnosti kada je to propisano zakonom ili drugim propisom i kad utvrdi ili sazna da obzirom na postojeće činjenično stanje postupak treba pokrenuti radi zaštite javnog interesa - piše u članu 100 Zakona o upravnom postupku.&nbsp;</p> <p>Već iz ove odredbe jasno je da - ,,radi zaštite javnog interesa” - osim sudije Dragane Đuranović kojoj su povrijeđena prava, mogu uslijediti i predstavke građana, pa i opozicionih partija koje su jedinstvene da je, u slučaju penzionisanjea sudije, riječ o pravnom nasilju koje sprovodi parlamentarna većina.&nbsp;</p> <p>Kao jedan od uporednih pokazatelja da je nemoguće poništiti odluku predsjednika Skupštine, u Vijestima se navodi slučaj <b>Irene Radović</b>, aktuelne guvernerke Centralne banke Crne Gore koja je 2018. godine bila razriješena funkcije viceguvernerke.&nbsp;</p> <p>-Jedan od sagovornika ,,Vijesti” pojašnjava da je Ireni Radović prekinut mandat, a da je sutkinji Đuranović mandat prestao pu Ustavu – navodi se u tekstu, bez preciziranja na osnovu čega neimenovani pravnik zaključuje da je sudiji prekinut mandat ,,po Ustavu”.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241222131252_615ce4f3cd302c96bda1c412d5b253b0ddec8becaeb4332f52ffd66fed5375a9.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241222131252_615ce4f3cd302c96bda1c412d5b253b0ddec8becaeb4332f52ffd66fed5375a9" data-rendition-name="original" width="1472" height="514" loading="lazy" alt="Zakon o upravnom postupku "> <figcaption>ODREDBE KOJE OBARAJU PRIČU O NEMOGUĆNOSTI POVRAĆAJA U PREĐAŠNJE STANJE: Član 142 Zakona o upravnom postupku<span>(Photo: Screenshot)</span></figcaption> </figure>  <p>No, pozivanje na slučaj Irene Radović je bez ikakvog značaja I nemoguće za poređenje jer je u slučaju penzionisanja sudije Đuranović Ustavni odbor prekršio član 154 Ustava Crne Gore, kao i Zakon o Ustavnom sudu I time izazvao političku, ali i ustavnu krizu.&nbsp;</p> <p>Zato i postoji javni interes, shodno Zakono o upravnom postupku, da se poništi akt po službenoj dužnosti, upravo po odrebama člana100 tog zakona. &nbsp;</p> <p>I zbog toga djeluju potpuno legitimna traženja opozicije da se poništi zaključak Ustavnog odbora jer je posljedica tog zaključka - odluka Skupštine o prestanku funkcije, iako bi iz njenog teksta proisticalo da je donio lično Andrija Mandić, glumeći nekog suverena.&nbsp;</p> <p>Posljedice poništenja zaključka Ustavnog odbora, posmatrajući član 142 Zakona o upravnom postupku, odnose se na sve odluke koje su iz nje proistekle, pa, u ovom slučaju, i na Mandićevu ,,deklaratornu” odluku.&nbsp;</p> <p>Očito, priča o komparaciji penzionisanja sudije Đuranović sa ranijim penzionisanjem sudije Draškovića nije urodila plodom, pa su iz vrha parlamentarne većine posegnuli sa novim priomjerom – slučajem Irene Radović, iako ema dodirnih tačaka sa penzionisanjem sudije Đuranović. Niti se na taj način može spriječiti prvana akcija poništenja neustavne odluke.&nbsp;</p> <p>-Poništavanjem rješenja poništavaju se i pravne posljedice koje je to rješenje proizvelo – zapisano je u članu 142 Zakona o opštem upravnom postupku.</p> <p>Očito je da Mandić i Spajić, nakon konsultacija sa njihovim pravnim timovima, strahuju od ove mogućnosti koju zakon otvara – prava na povraćaj u pređašnje stanje kao posljedice ispravljanja nezakonitosti i zaštita ustavnog poretka. Jer je kršenje pravnog poretka kada nezakoniti akti - Zaključak Ustavnog odbora i Odluka koju potpisuje predsjesjenik Skupštine - budu dalje u pravnom prometu i u njemu egzistiraju.&nbsp;</p>

Draško Đuranović

1250x600

1084x550

Mandić i Spajić medijskim i političkim spinovima pokušavaju da spriječe poništenje zaključka Ustavnog odbora

<p>Navodni izraelski napad na jedinu katoličku crkvu u Gazi usmrtio je dvoje ljudi i povrijedio nekoliko, saopštila je danas Latinska patrijaršija Jerusalima.</p>
<p>- Dvoje je poginulo usljed, kako se čini, udara izraelske vojske koji je jutros pogodio kompleks Svete Porodice - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Ranije su postojale kontradiktorne informacije o tome da li je u napadu bilo smrtnih slučajeva.</p>
<p>Izraelske odbrambene snage (IDF) saopštile su da su „upoznate sa izvještajima o šteti nanesenoj crkvi Svete Porodice u Gazi i o žrtvama na licu mjesta.</p>
<p>- Okolnosti incidenta su pod istragom. IDF preduzima sve razumne mjere da smanji štetu po civile i civilne objekte, uključujući vjerske ustanove, i izražava žaljenje zbog svake nanesene štete - dodaje se u njihovom saopštenju.</p>
<p>Crkva Svete Porodice u Gazi u posebnom je saopštenju navela da je više povrijeđenih, od kojih su neki u teškom stanju.</p>
<p>Patrijaršija je ranije navela da je među povrijeđenima župnik, otac Gabrijel Romaneli, te da je crkva oštećena.</p>
<p>Otac Romaneli, Argentinac, redovno je informisao pokojnog papu Franja o situaciji u izraelsko-palestinskom sukobu putem poziva i poruka. Snimci agencije Reuters iz bolnice prikazuju ga s lakšim povredama – lijeva noga mu je zavijena, ali može da hoda.</p>
<p>Vatikan se nije oglasio povodom ovog događaja.</p>
<p>Premijerka Italije Đorđa Meloni okrivila je Izrael za napad na vjerski kompleks.</p>
<p>- Napadi na civilno stanovništvo koje Izrael sprovodi već mjesecima su neprihvatljivi. Nijedna vojna akcija ne može opravdati takav pristup -navela je Meloni u saopštenju.</p>

Latinska patrijaršija: U napadu na katoličku crkvu u Gazi dvoje poginulih, više povrijeđenih

<p>Na današnji dan navršava se 79 godina od pogubljenja Dragoljuba Draže Mihailovića, komandanta četničkog pokreta u Drugom svjetskom ratu, koji je 1946. osuđen na smrt zbog saradnje s okupatorom i ratnih zločina. Tim povodom, u rubrici „Čitulje i pomeni“ dnevnog lista „Dan“, objavljena su dva oglasa u kojima je Mihailović predstavljen kao „див – јунак са Балкана“, „први герилац у поробљеној Европи“ i „велики човјек, војник и патриота“.</p>
<p>Odlukom Vrhovnog suda Federativne Narodne Republike Jugoslavije – Vojnog vijeća od 15. jula 1946. godine, u dijelu koji se odnosi na Dragoljuba Mihailovića, on je osuđen na smrtnu kaznu za krivična dela <b>izdaje</b> i <b>ratnog zločina</b> iz člana 3 tačka 3, 4 i 6 tadašnjeg Zakona o krivičnim djelima protiv naroda i države.</p>
<p>Ovi pomeni, potpisani od strane „потомака Равногорског покрета“ iz Boke Kotorske i članova „уједињеног Равногорског покрета свих српских земаља“, glorifikuju ideologiju i djelovanje četničkog pokreta, bez ikakvog pomena istorijskih činjenica koje uključuju učešće pripadnika tog pokreta u zločinima nad civilima tokom rata — naročito u Crnoj Gori, Sandžaku i istočnoj Bosni.</p>
<h2>Pravna osnova: član 370 Krivičnog zakonika</h2>
<p><br/>
Pravni stručnjaci koje je kontaktirao Portal ETV navode da ovakvi oglasi, iako objavljeni u formi pomena, mogu predstavljati osnov za pokretanje krivične odgovornosti prema članu 370 Krivičnog zakonika Crne Gore koji se odnosi na: &nbsp;<b>Izazivanje rasne, vjerske i nacionalne mržnje</b>.</p>
<p>U tom članu Krivičnog zakonika navodi se da će onaj „ko javno podstiče na nasilje ili mržnju prema grupi ili članu grupe koja je određena na osnovu rase, boje kože, religije, porijekla, državne ili nacionalne pripadnosti“ biti kažnjen zatvorom od šest mjeseci do pet godina.</p>
<p>Potom se precizira da će ovom kaznom biti kažnjen i onaj ko javno odobrava, negira postojanje ili značajno umanjuje težinu krivičnih djela genocida, zločina protiv čovječnosti i <b>ratnih zločina</b> učinjenih protiv grupe ili člana grupe koja je određena na osnovu rase, boje kože, religije, porijekla, državne ili nacionalne pripadnosti, na način koji može dovesti do nasilja ili izazvati mržnju prema grupi lica ili članu takve grupe, <b>ukoliko su ta krivična djela utvrđena pravosnažnom presudom suda u Crnoj Gori ili međunarodnog krivičnog suda</b>.</p>
<p>U kontekstu objavljenih pomena, pitanje koje se postavlja je da li javna afirmacija i veličanje ideologije koja je direktno povezana sa istorijskim zločinima protiv pripadnika drugih vjerskih, političkih i etničkih zajednica može da bude tumačena kao javno podsticanje na mržnju. ili revizionizam koji vrijeđa žrtve i njihove potomke.</p>
<p>Iz Tužilaštva za sada nema reakcija, ali pravni stručnjaci smatraju da bi se ovakav oglas mogao ispitati po osnovu „javno iskazanog govora kojim se veličaju zločini“, ali i podstiče mržnja, makar u simboličkom i kulturnom smislu.</p>
<p>Ako bi se ustanovilo da su pomenuti sadržaji objavljeni sa namjerom izazivanja uznemirenja i veličanja ideologije koja poziva na etničku netrpeljivost „krivična odgovornost po članu 370 Zakonika ne bi bila isključena“, tvrde naši sagovornici.</p>
<p>Suština je u dome da je Draža Mihailović bio vođa četničkog pokreta čije su jedinice pod njegovom komandom u brojnim djelovima Crne Gore i Bosne i Hercegovine sprovele masakre nad civilima, naročito tokom 1942. i 1943. godine, te da je njegova odgovornost utvrđena u poslijeratnom suđenju, a i pored nastojanja da se njegovo ime rehabilituje, presuda nikada nije pravosnažno ukinuta u Crnoj Gori.</p>
<p>Uprkos tome, objavljivanje ovakvih oglasa u crnogorskim medijima predstavlja nastavak šire kampanje rehabilitacije četničkog pokreta, koja posljednjih godina dobija institucionalnu i "liturgijsku" podršku iz političkih i crkvenih krugova.</p>

Pomen četničkom vođi u crnogorskom dnevniku: Da li je prekršen zakon?

<p>Kosovske vlasti sprovode akciju zbog sumnje na špijunažu, te intenziviraju borbu protiv špijunske mreže, saopštilo je Specijalno tužilaštvo Kosova, prenosi Radio Slobodna Evropa.</p>
<p>Dodaje se da se akcija sprovodi u saradnji sa Policijskim inspektoratom Kosova i Obavještajnom agencijom Kosova, uz napomenu da se ne mogu iznijeti detalji zbog osjetljivosti istrage i operacije koja je u toku.</p>
<p>Ova akcija dolazi nakon što je u prethodnom periodu uhapšeno nekoliko Srba i Albanaca zbog sumnje da su špijunirali za obavještajne službe Srbije.</p>
<p>Pod špijunažom se na Kosovu podrazumijeva tajna aktivnost prikupljanja, prenošenja ili distribucije osjetljivih informacija drugoj državi, organizaciji ili grupi.</p>
<p>Prema Krivičnom zakonu Kosova, špijunaža se smatra teškim krivičnim djelom i kažnjiva je sa najmanje pet godina zatvora, u slučaju osuđujuće presude.</p>
<p>Početkom juna Osnovni sud u Prištini osudio je Aleksandra Vlajića na pet godina zatvora, nakon što se izjasnio krivim za optužbe da se kao pripadnik bezbjednosno informativne agencije Srbije (BIA) bavio špijunažom.</p>
<p>U međuvremenu je za “špijunažu” početkom marta ove godine uhapšena i ženska osoba iz srpske zajednice na sjeveru Kosova pod inicijalima J.Đ.</p>
<p>Ono je bila zaposlena u OEBS-u (Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju) na Kosovu, dok su mediji naveli da se radi o “špijunu” BIA-e. Bezbjednosno informativna agencija Srbije se nije oglašavala tim povodom.</p>
<p>Prethodno je Specijalno tužilaštvo Kosova 20. februara podiglo optužnicu i protiv dva Kosovska Albanca, Bedri Šabanija i Muharema Ćerimija zbog sumnje da su počinili krivično djelo špijunaža. Oni su se izjasnili da nisu krivi po optužbama da su davali informacije srpskoj BIA-i o bezbjednosnim institucijama Kosova, o Oslobodilačkoj vojsci Kosova i masakru u Račku.</p>
<p>Iz BIA-e su, međutim, demantovali bilo kakvu povezanost sa ovim uhapšenima na Kosovu, te dodali da je riječ o “pokušaju plasiranja lažnih vijesti” od strane Prištine.</p>
<p>Bivši glavni inspektor Kosovske obavještajne agencije, Burim Ramadani, rekao je ranije za RSE da je špijunaža jedna od glavnih prijetnji nacionalnoj bezbjednosti Kosova.</p>
<p>- Štete koje se pokušavaju nanijeti, imaju za cilj da Kosovo prikažu u lošem svjetlu spolja i da ga unutar zemlje drže pod tenzijom - rekao je Ramadani.</p>

Na Kosovu akcija protiv špijunaže

<p>Policija je danas spriječila protestnu blokadu saobraćaja ispred Beogradskog sajma koju su zbog navoda da je počelo njegovo rušenje organizovali studenti u blokadi i neformalna inicijativa stručnjaka za očuvanje kulturno-istorijskog nasleđa.</p>
<p>Tokom protesta došlo je verbalnog sukoba demonstranata sa policijom nakon čega je privedena jedna žena, a potom i jedan student Arhitektonskog fakulteta i arhitekta Miljan Salata. Oni su odvedeni u obližnju policijsku stanicu, a po dolasku advokata su pušteni na slobodu.</p>
<p>Miljan Salata je za N1 nakon puštanja rekao da su protiv njih podnijete prekršajne prijave, za remećenje javnog reda i mira, što će oni osporavati.</p>
<p>Uprava Beogradskog sajma demantovala je da je počelo rušenje. Oni su naveli da su u sklopu radova na uređenja obale rijeke Save "uklonjena dva nelegalna objekta".</p>
<p>- Došli smo ovdje da motrimo jer je planirano potpuno uništenje Sajma. Žele da izgrade stambeno-poslovni kompleks i tako unište ovu značajnu urbanističko-arhitektonsku cjelinu i kulturno-istorijski spomenik sa objektima koji su u vrijeme izgradnje bili jedinstveni u svijetu - rekao je za Radio Slobodna Evropa jedan od učesnika protesta, arhitekta Marko Jakšić.</p>

Srbija: Policija spriječila blokadu Beogradskog sajma, privedeno pa pušteno troje demonstranata

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>