Britanski bračni par, Barbi Rejnolds (76) i njen suprug Piter Rejnolds (80) vratili su se u Veliku Britaniju nakon što su bili zatvoreni u talibanskom zatvoru od februara ove godine.
Ministarstvo unutrašnjih poslova talibanske vlade uhapsilo je par koji već 18 godina živi u Avganistanu i ima avganistansko državljanstvo, dok su putovali ka svom domu u provinciji Bamijan.
Oni su bili u pritvoru bez optužnice više od sedam mjeseci, a pušteni su nakon saslušanja pred sudom.
Avganistanske vlasti nisu objasnile koji zakon su oni navodno prekršili, prenosi Skaj njuz.
Nakon puštanja na slobodu, odvedeni su u Katar gdje su se ponovo susreli sa ćerkom, a danas su sletjeli na aerodrom Hitrou u Londonu.
Uprkos svemu što su prošli, bračni par Rejnolds je izrazio zahvalnost zbog načina na koji su tretirani i poručili da se nadaju povratku u Avganistan.
Oni vode organizaciju "Rebuild", koja se bavi obrazovanjem i stručnim obukama u toj zemlji.
Britanska vlada i dalje savjetuje svojim građanima da ne putuju u Avganistan.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Britanski bračni par nakon sedam mjeseci pušten iz talibanskog zatvora

Akcionari Instituta “Simo Milošević” u Igalu razmatraće na vanrednoj Skupštini dioničara, zakazanoj za 21. oktobar, odluku o emisiji običnih, odnosno redovnih akcija tog preduzeća, po osnovu javne ponude.
Odlukom je predviđeno da Institut emituje akcije zatvorenom ponudom koja će biti upućena postojećim akcionarima po osnovu prava preče kupovine.&nbsp;
- Ponuda će se sprovesti upisom i uplatom akcija u maksimalno dva kruga, uz poštovanje prava preče kupovine postojećim akcionarima u prvom krugu, u skladu sa Zakonom o privrednim društvima. Drugi krug emisije će se sprovesti ukoliko u prvom krugu ne budu upisane i uplaćene sve akcije- navodi se u Predlogu odluke.
Ukupan akcijski kapital kompanije iznosi 59,24 miliona EUR i podijeljen je na 382,35 hiljada akcija nominalne vrijednosti 154,94 EUR po dionici.&nbsp;
&nbsp;- Obim emisije koja se emituje tom odlukom iznosi 23,56 miliona EUR i podijeljana je na 152,07 hiljada akcija- precizirano je odlukom.
Pravo kupovine akcija imaju oni koja su akcionari na dan donošenja odluke.
Iz Insitituta su podsjetili da se odluka o emisiji redovnih akcija po osnovu javne ponude, donosi većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara, pod uslovom da Skupštini prisustvuju akcionari ili njihovi zastupnici koji posjeduju najmanje dvije trećine dionica.
Vanredna Skupština dioničara će se održati u objektu II Faze Insitituta sa početkom u 11 sati.&nbsp;

Skupština akcionara Instituta “Simo Milošević” u Igalu 21. oktobra

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa nametnula je dodatna ograničenja pristupa najstarijeg i prestižnog univerziteta u SAD Harvarda federalnim sredstvima, što je nova epizoda u toj njenoj borbi.
Ministarstvo prosvjete je u petak saopštilo da je stavilo Harvard pod status "pojačanog praćenja sredstava" zbog "rastuće zabrinutosti zbog njegove finansijske situacije".
Po navodima Ministarstva, taj status zahtijeva od univerziteta da koristi sopstvena sredstva za pomoć studentima prije no što može da te iznose povrati od države.
- Studenti će i dalje imati pristup federalnom finansiranju, ali će Harvard morati da pokrije početne uplate da bi se osiguralo da univerzitet odgovorno troši javna sredstva- piše u saopštenju.
Ministarstvo takođe zahtijeva od Harvarda "prihvatljivu finansijsku garanciju" - "neopozivo akreditivno pismo na 36 miliona dolara ili drugo".
U drugom sličnom slučaju Harvard je saopštio da je počeo da dobija dio od ukupno 2,6 milijardi federalnih sredstava pošto je sudija u Bostonu, gdje je Harvard, 3. septembra naložio poništenje vladinog zamrzavanja finansiranja tog univerziteta.
Trampova administracija tvrdi da je taj univerzitet "rasadnik WOKE ideologije" inkluzivnosti protiv koje se Tramp bori i da nije adekvatno zaštitio jevrejske studente tokom pro-palestinskih protesta na Harvardu.
Sudija je međutim ocijenio da Trampova administracija "koristi antisemitizam kao dimnu zavjesu" za "ideološki motivisan" napad na Harvard.

Trampova administracija nameće nova finansijska ograničenja Harvardu

Svjetski mediji ispratili su današnju Vojnu paradu u Beogradu, a posebno su se osvrnuli na sastav gostiju.
Tako je Dejli Mejl prenio da je američki glumac Stiven Sigal, čuven po akcionim filmovima B kategorije, bio počasni gost.&nbsp;
- Stiven Sigal je u posljednjoj deceniji ušao u politiku i postao odlučan pristalica Vladimira Putina- napominju iz Dejli Majla, komentarišući profile gostiju na paradi.

Dejli Mejl: Stivel Sigal počasni gost na paradi u Srbiji, napominju da je pristalica Vladimira Putina

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će, nakon što se danas telefonski čuo sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom, sastati sa njim na regionalnom samitu krajem oktobra u Južnoj Koreji, ali je najavio i da će posjetiti Kinu početkom sljedeće godine. 
 
U objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social, Tramp je napisao i da će kineski lider doći u SAD "u odgovarajuće vrijeme", i napomeno da su njih dvojica postigla napredak ka "odobravanju sporazuma o TikToku". 
 
- Razgovor je bio veoma dobar, ponovo ćemo razgovarati telefonom, cijenimo odobrenje za TikTok i oboje se radujemo sastanku u APEK-u!- napisao je Tramp, misleći na Azijsko-pacifičku ekonomsku saradnju, grupu od 21 ekonomije sa oboda Tihog okeana. 
 
Detalje razgovora nisu pružili ni Tramp ni državni kineski mediji, a TikTok za sada ne odgovara na zahtjev Asošijejted presa da komentariše razgovor i okvirni sporazum. 
 
Kineska agencija Sinhua javila je da je Si u razgovoru naglasio važnost bilateralnih veza i pozvao američku stranu da izbjegava bilo kakva jednostrana trgovinska ograničenja. 
 
Ovo je drugi Trampov razgovor sa Sijem otkako se vratio u Bijelu kuću i uveo vrtoglave carine Kini, što je pokrenulo trgovinski rat i zateglo odnose između dvije najveće ekonomije na svijetu. 
 
Međutim, Tramp, republikanac, izrazio je spremnost da pregovara o trgovinskim sporazumima sa Pekingom, posebno u vezi sa TikTokom, koji se suočava sa zabranom u SAD ukoliko njegova kineska matična kompanija ne proda svoj kontrolni udio.

Tramp najavio sastanak sa kineskim predsjednikom u Južnoj Koreji, a posjetu Kini sljedeće godine

Nevladine organizacije i građanski aktivisti i aktivistkinje upozorili su na opasni talas profašističkog ideološkog revizionizma u Crnoj Gori u okviru koga se sad promoviše i knjiga koja veliča četničke komandante, saradnike Hitlera i Musolinija - „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“ koja će u subotu biti predstavljena u sali Skupštine Opštine Pljevlja - grada u kojem su četnici za vrijeme Drugog svjetskog rata ubili na hiljade civila islamske vjeroispovjesti, među kojima najviše djece i žena.
U nevladinom sektoru su ukazali na činjenicu da su četnici Pavla Đurišića počinili najgnusnije zločine etničkog čišćenja upravo u Pljevljima, Foči i Čajniču, gdje je ubijeno preko 8000 žena, djece i starih, civila, pripadnika islamske vjeroispovijesti, te da su počinjena i brutalna silovanja, mučenja, spaljivanja kuća što je istoriografija podrobno dokumentovala.
- Portretisanje četničkih vođa kao heroja ima jasan cilj - da opravda politiku etničkog čišćenja koju su sprovodili prema muslimanima i da ponizi potomke njihovih žrtava - jasni su u nevladinom sektoru.
Oni su ukazali da sam naziv knjige i njena oprema otkrivaju ideološku namjeru: na koricama su prikazani Pavle Đurišić, Draža Mihailović i Momčilo Đujić, najpoznatiji pripadnici ovog kvislinškog pokreta.&nbsp;
- Promocija je dio kampanje dezinformisanja čiji je cilj rehabilitacija četničkog pokreta i prećutkivanje zločina. Dio iste kampanje je i podizanje spomenika Pavlu Đurišiću, sve češće pjevanje četničkih pjesama na javnim mjestima, organizacija parastosa kolaboracionistima o čemu se detaljno obavještavaju mediji, javno veličanje četnika - ratnih zločinaca, uz redovno izostavljanje ključnih činjenica iz njihovih biografija - ustvrdili su u nevladinom sektoru.
Zvanični organizator ove promocije je, ističu oni, Odbor za izgradnju crkve Pomirnice, na čijem je čelu dr Novica Stanić, bivši nezavisni poslanik i predsjednik Pokreta za Pljevlja.&nbsp;
Stanić je javnosti poznat po pozivu članovima svog pokreta da se pomole za sve haške zatvorenike, a posebno za predsjednika Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislava Šešelja.
- Sadašnja lokalna vlast, predvođena Dariom Vranešom iz Nove srpske demokratije (NSD) i predsjednicom Skupštine Jovanom Tošić iz Demokrata, upravlja opštinom kao da je jednonacionalna, iako u Pljevljima osim Srba, žive i Crnogorci, Bošnjaci, kao i pripadnici drugih etničkih grupa. Umjesto da gradi zajedništvo, vlast rehabilituje četničku ideologiju i relativizuje njihove zločine nad Bošnjacima i Muslimanima - naglasili su u nevladinom sektoru.
Zato, kažu, vjeruju da je važno podsjetiti na istorijski utvrđene i nesporne činjenice - da je jugoslovenska vojska u otadžbini proglašena je ukazom kralja Petra II Karađorđevića 10. juna 1942. godine, a raspuštena kao kvislinška.
- Takođe, ukazom istog tog kralja 29. avgusta 1944. godine, kojim je oduzeo komandu Mihailoviću i pozvao tzv. "Jugoslovensku vojsku u otadžbini" da pristupi bez uslova Narodnooslobodilačkim partizanskim odredima Jugoslavije. Četnici su se o to oglušili i do kraja rata borili su se protiv partizana, sarađivali s ustašama i nacistima i činili zločine u cilju etničkog čišćenja muslimanskog stanovništva. Ova opasna ideologija, povampirena devedesetih, dovela je do brojnih i masovnih zločina uključujući genocid u Srebrenici - jasni su u nevladinom sektoru.
Pljevlja, podvlače oni, pamte i člana Šešeljeve partije i četničkog vojvodu Miliku Čeka Dačevića, vođu paravojnih formacija koje su kontrolisale taj grad sredinom 1992. godine.
- Tada je bilo 25-30 bombaških napada i miniranja u Pljevljima, a samo u toku jedne noći zapaljeno je sedam zanatskih radnji, čiji su vlasnici bili muslimani. U pljevaljskom selu Bukovica, koje je naseljeno većinski muslimanskim stanovništvom, od 1992. do 1995. godine je ubijeno šest osoba, dvije su izvršile samoubistvo usljed posljedica torture, 11 ljudi je oteto, oko 70 podvrgnuto fizičkoj torturi, a mnogi su prognani. Za ove zločine niko nije odgovarao - istakli su oni.
Nacionalizam i mržnja nijesu, kako su kazali, nestali nakon ratnih devedesetih, a poseban impuls u Pljevljima su dobili nakon izbora 2020. godine.
- Taj period obilježio je niz nacionalističkih ispada, ukljujući napad na Emira Pilava i njegovog oca, lomljenje prozora objekta Islamske zajednice uz poruku “polećela crna ptica, Pljevlja biće Srebrenica” do manifestacija kojima se veličaju zločinci - dodali su u NVO sektoru.
Posebno je, cijene oni, sramotno što lokalna vlast dodatno doprinosi širenju mržnje i podgrijavanju nacionalističkih tenzija, koristeći novac svih građana, pa i onih koje direktno vrijeđaju, za događaje poput obilježavanja pravoslavne Nove godine 2024. na Trgu 13. jul, koji su se pretvorili u četničko divljanje.
- Sve se ovo dešava uz prećutno odobravanje partija koje se deklarišu kao građanske - konstatovali su u NVO sektoru.
Stava su da promocijom pomenute knjige u prostorijama Skupštine Opštine Pljevlja lokalna vlast produbljuje podjele i dodatno podstiče mržnju prema Bošnjacima i Muslimanima.
- Skupština Opštine ne smije biti mjesto odakle se šalje poruka da je etničko čišćenje nešto što treba promovisati i slaviti - jasni su oni.
Nevladine organizacije i građanski aktivisti i aktivistkinje poručuju da ne pristaju na to da lokalna vlast u Pljevljima svojim aktivnostima urušava zajednicu i nove generacije uči podjelama i mržnji.
- Takvi postupci ugrožavaju bezbjednost, i na svima nama kojima je stalo do Crne Gore je odgovornost da tome stanemo na put. Ponovo pozivamo predstavnike državnih organa da odlučno reaguju protiv fašizma, osude promociju mržnje i da je konačno zabrane - zaključili su u saopštenju.
Saopštenje potpisuju:
Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Tea Gorjanc Prelević, Akcija za ljudska prava (HRA)
Filip Kuzman, Antifašisti Cetinja
Ervina Dabižinović, Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA
Milka Tadić Mijović, Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG)
Velija Murić, Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava
Adnan Čirgić, Crnogorski PEN centar
Milena Popović Samardžić, Ipso Facto
Demir Ličina, Udruženje Štrpci – protiv zaborava
Miloš Vukanović, Udruženje profesora istorije Crne Gore - HIPMONT
Nevenka Vuksanović, Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)
Maja Raičević, Centar za ženska prava
Aida Perović, Prima
Ivana Vujović, Juventas
Jovan Ulićević, Asocijacija Spektra
Zenepa Lika, Dr Martin Schneider-Jacoby Association – MSJA
Slavica Striković, Ženska akcija
Milica Kovačević, Centar za demokratsku tranziciju (CDT)
Zlatko Vujović, Centar za monitoring i tranziciju (CeMI)
Budimirka Mira Saveljić, Sigurna ženska kuća
Zorana Marković, Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)
Olivera Nikolić, Institut za medije Crne Gore
Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja
Jovana Marović, građanska aktivistkinja
Paula Petrićević, građanska aktivistkinja
Milena Bešić, građanska aktivistkinja
Nikoleta Đukanović, građanska aktivistkinja
Sabina Talović, građanska aktivistkinja
Milica Kankaraš Berber, građanska aktivistkinja
Dušan Pajović, građanski aktivista

Lokalna vlast u službi mržnje: SO Pljevlja u subotu promoviše knjigu koja veliča četničke komandante

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u svojstvu parnične stranke &nbsp;kazao je u Osnovnom sudu da Agencija za sprečavanje korupcije služi političkim subjektima kao sredstvo manipulacije i sve to radi da bi narušila njegovu čast, ugled i dostojanstvo.
- ASK ispunjava želje vlasti - kazao je Đukanović.
On je ukazao da je ASK pokušala da ga predstavi da krši zakon iako to nije tačno.
-Državni organ krši moje pravo ličnosti iznošenjem netačnih podataka. ASK služi političkim interesima moje političke konkurencije - istakao je Đukanović.
On je ukazao da je Agencija prekršila i obavezu čuvanja bankarske tajne.
Sve to, prema njegovim riječima, ASK je uradila sa namjerom i zloupotrijebila njegove lične podatke.
Đukanović je kazao i da je Agencija za sprečavanje korupcije pokušala da ga predstavi kao čovjeka koji nije dostojan da obavlja funkcije predsjednika države i svih drugih.
- Pokušali su da mi nanesu štetu, moje postupanje je doživljeno kao nezakonito zato što 2019. nijesam prijavio uvećanje prihoda. Nije bilo nikakvog uvećanja, nijedan cent nije legao na moju karticu, moj sin je uplatio 16.000 eura na stečajni račun Atlas banke, nemam obavezu to da prijavim - naveo je Đukanović.
Sve je to mogla da provjeri ASK ali nije i tako je pokazala svoju neprofesionalnost.
- Pokušavaju da mene predstave da kršim zakon a zapravo oni to rade - naglasio je bivši predsjednik Crne Gore.
Đukanović je na pitanje sutkinje rekao da se osjeća loše koliko se može osjećati čovjek koji drži do časti.
On je ukazao i da je pokrenuo nekoliko sporova protiv čelnika ASK- a zbog zloupotrebe položaja.
-Ovo nije prvi put da se Agencija ovako ponaša prema meni - kazao je Đukanović.
Đukanovićeva punomoćnica, advokatica Ana Đukanović tražila je isključenje javnosti ali sutkinja Valentina Vuković odbila je taj prijedlog. I na tu odluku nema pravo žalbe.
Advokatica Đukanović tražila je da sa ročišta bude isključena javnost zbog zaštite podataka jer je zabranjeno iznošenje podataka o prilivima i odlivima sa računa.
Advokatica Đukanović smatra da su neosnovani navodi iz podneska tuženog a posebno na zahtjev za isključenje javnosti.
Prihvaćen je prijedlog punomoćnika tužioca da pribavi spisi Privrednog suda.
Đukanović je tužbu podnio protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) zbog povrede prava ličnosti.
Đukanović je tužio Agenciju za sprečavanje korupcije zbog odluke kojom je ta institucija utvrdila da je prekršio zakon u vezi sa rivolving karticom Atlas banke.
-Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FiWeGKmAmhus%3Fsi%3Da2VhN4SJKIwuKWGS&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đukanović: ASK ispunjava želje vlasti

U diplomatiju ulazi Ivana Živković, stomatološkinja i dosadašnja direktorica Direktorata za javno zdravlje pri Ministarstvu zdravlja – ona će biti na poziciji savjetnice u Ambasadi Crne Gore u Atini, saznaje portal ETV.&nbsp;
Ovo je još jedno političko postavljanje.&nbsp;
Živković je u Direktorat za javno zdravlje stigla još u vrijeme dok je Ministarstvom zdravlja rukovodila Jelena Borovinić Bojović. Imenovana je tada kao kadar Nove srpske demokratije. Po struci je stomatolog, bez prethodnog diplomatskog iskustva.
Stanija Kalpačina, donedavna savjetnica u Skupštini Crne Gore, imenovana je za trećeg sekretara u Ambasadi Crne Gore u Beogradu, saznaje portal ETV.
Kalpačina je u Skupštini obavljala funkciju samostalne savjetnice I – urednice u Odsjeku za fonografske i štampane zapise.
Portal ETV ranije je objavio da će Anesa Ramović, saradnica potpredsjednika Skupštine i funkcionera Bošnjačke stranke Mirsada Nurkovića, takođe biti raspoređena u diplomatsku mrežu – kao treći sekretar u Ambasadi Crne Gore u Zagrebu. Njen predlog za imenovanje došao je od lidera Bošnjačke stranke i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića.

Umjesto stomatološke ordinacije, pravac diplomatija: Ivana Živković biće savjetnica u Ambasadi u Atini

Izvršni direktor Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Krsto Radović (Demokrate) pokrenuo je disciplinski postupak protiv čak 25 zapošljenih za koje je inspekcija ustanovila da ne posjeduju sanitarne knjižice, a među njima su se našli i oni „koji nemaju direktnog kontakta sa vodom (zaštitari, higijeničarke, mašinisti)“, ali ne i njihovi neposredni rukovodioci „koji su bili dužni da isprate izvršenje ove obaveze“. Portalu ETV obratila se grupa zapošljenih koji tvrde da je Radović prikrio odgovornost „rukovodioca Tehničkog sektora Ivana Špadijera i šefice Službe kontrole kvaliteta Marijane Zenović, koji su njegovi saradnici od najvišeg povjerenja“. <h2>SELEKTIVNA ODGOVORNOST</h2> - Umjesto toga on je pokrenuo discipilnski postupak protiv svih 25 zapošljenih koji su se našli na spisku lica koja nemaju sanitarnu knjižicu. Ostaje nejasno i po kojem tačno propisu su zapošljeni, protiv kojih je pokrenut postupak, a koji nemaju direktan kontakt sa vodom, bili dužni da pribave sanitarne knjižice – ističu oni. Objašnjavaju da je Inspekcija zaštite zdravlja postupala po anonimnoj prijavi i uradila kontrolu na izvorištu Bolje sestre i konstatovala nepravilnosti, odnosno da radnici koji obavljaju poslove na tom lokalitetu nemaju sanitarne knjižice. Ističu da je menadžment Regionalnog vodovoda obezbijedio sanitarne preglede u Domu zdravlja Budva, ali da nijesu obavijestili zapošljene o terminima, niti je obezbijeđen prevoz zapošljenih koji žive u Podgorici i Nikšiću do Budve. - Ostaje nejasno zašto i neposredni rukovodioci nijesu pozvani na odgovornost zbog ovih „propusta“ nego im se u kontinuitetu dodjeljuju varijabile, a izvršni direktor Krsto Radović i predsjednik Odbora direktora Zoran Lakušić se hvale istorijskim rezultatima. Štoviše, postupak je inicirao Ivan Špadijer rukovodilac Tehničkog sektora, po dogovoru sa Krstom Radovićem – naglašavaju oni. Tvrde i da, navodno, „postupak nije sproveden protiv nijednog člana i simpatizera Demokrata, što dodatno pojačava sumnju da je ovo uvod u partijski obračun i čišćenje prostora kako bi se zaposlili članovi Demokrata“. Inspekcija je, kažu, izrekla kazne Marijani Zenović, šefici Službe za kontrolu kvaliteta i zaštite životne sredine i Anđeli Kankaraš, laborantkinji, „jer po opisu poslova jedino zapošljeni u navedenoj Službi imaju direktan kontakt sa vodom i obavezni su da imaju sanitarne knjižice“. - A Radović je pokrenuo disciplinske postupke protiv zapošljenih u drugim službama iako za njih ne postoji potreba da imaju sanitarne knjižice – kategorični su oni. <h2>RAZMIŠLJAJU O ŠTRAJKU</h2>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091907090_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025091907090_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Regionalni vodovod"><figcaption>NEZADOVOLJSTVO RASTE: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda (Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Grupa zapošljenih koja se obratila Portalu ETV kaže i da razmatraju da stupe u štrajk, jer im je „do juče obaćavana isplata varijabile i 13-ta plata zbog rekordnih rezultata, a sada im se priprema teren za kažnjavanje i otkaze“. Podsjećaju da je u ovoj državnoj kompaniji stanje turbulentno, jer su svi u iščekivanju da Vlada konačno konstatuje ostavku Zorana Lakušića, koju je podnio još u decembru prošle godine, ali i da se razriješi Radović koji, kako su utvrdile inspekcije, ne ispunjava zakonske uslove da bude direktor. U nalozima za pokretanje disciplinskih postupaka Radović se pozvao na interne procedure kojima je propisana „obaveza sprovođenja zdravstveno-sanitarnih pregleda zapošljenih, shodno zakonom definisanom pravilniku, na svakih šest mjeseci“. Piše i da od 38 zapošljenih koji su u obavezi da se podvrgnu zdravstveno-sanitarnom pregledu koji su bili na spisku dostavljenom Domu zdravlja Budva 12. juna ove godine, njih 26 nije obavilo sanitarni pregled do dana nenajavljene kontrole sanitarne inspekcije objekta „Bolje sestre“, 28. avgusta. <h2>OZBILJNE NEZAKONITOSTI </h2> Radović je krajem juna uručio otkaz nekadašnjem rukovodiocu Sektora za pravne i administrativne poslove Vladimiru Ružičiću i bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću, krajem jula. I njih dvojica su u više navrata upozoravala na zabrinjavajuće stanje u Regionalnom vodovodu, obraćali su se premijeru Milojku Spajiću i resornom ministru Damjanu Ćulafiću (Ministaratvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera), ali i na mnoge druge adrese. Do danas su bez odgovora. Portal ETV pisao je o brojnim pritužbama zapošljenih na postupanje predsjednika Odbora direktora Zorana Lakušića, koji je, smatraju oni, nanio ogromnu štetu kompaniji, zbog čega su Specijalnom tužilaštvu dostavljene i prijave protiv njega. Od maja 2021, kada su ga proruske i prosrpske vlasti, u okviru partijske raspodjele funkcija u državnim preduzećima, imenovale na čelo Odbora direktora, kako smo pisali, on je do novembra 2024. smijenio čak tri izvršna direktora – Gorana Jevrića, Josifa Đuraškovića i Borislava Ivankovića, a četvrtog, Krsta Radovića imenovao ne poštujući komapnijske akte, jer ovaj nije posjedovao potrebne reference, što je ustanovljeno i inspekcijskim nadzorom. Lakušić je kadar Demokratske narodne partije Milana Kneževića koji mu, prema našim informacijama „čuva fotelju“ u Regionalnom vodovodu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091907090_84445b94875f29bec9da54f9e42d5bd8e8031420585d0ef52ef6afa6b658de15.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025091907090_84445b94875f29bec9da54f9e42d5bd8e8031420585d0ef52ef6afa6b658de15" data-rendition-name="original" width="1024" height="638" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić i Krsto Radović"><figcaption>OZBILJNE OPTUŽBE: Zoran Lakušić i Krsto Radović (Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>

Tag: talibanski-zatvor

Britanski bračni par nakon sedam mjeseci pušten iz talibanskog zatvora

Skupština akcionara Instituta “Simo Milošević” u Igalu 21. oktobra

Trampova administracija nameće nova finansijska ograničenja Harvardu

Dejli Mejl: Stivel Sigal počasni gost na paradi u Srbiji, napominju da je pristalica Vladimira Putina

Tramp najavio sastanak sa kineskim predsjednikom u Južnoj Koreji, a posjetu Kini sljedeće godine

PRATITE TVe UŽIVO