Veliki viralni trenuci ipak su izostali kada su se ovog utorka uveče u Njujorku susreli republikanski potpredsjednički kandidat Džej Di Vens i njegov demokratski suparnik Tim Valc. Nije bilo ličnih napada na protivnika, udaraca ispod pojasa, niti šokiranih izraza lica, piše Dojče vele.
Umjesto toga, 35 dana uoči predsjedničkih izbora 5. novembra, zamjenici Donalda Trampa i Kamale Haris vodili su žustru raspravu u kojoj su detaljno razgovarali o unutrašnjim i spoljnopolitičkim pitanjima. Na prvi pogled to možda ne djeluje iznenađujuće, ali svako ko je pratio američku predizbornu kampanju ove, a i prethodnih godina, zna da to nije nešto što se podrazumijeva.
- Debata je bila iznenađujuće pristojna. Posljednji put kada smo imali takvu raspravu bilo je prije 2016. godine - kazao je za Dojče vele politikolog sa Američkog univerziteta u Vašingtonu Filipo Trevisan.&nbsp;
On smatra da nije samo sučeljavanje Trampa i Haris ovog septembra bilo drukčije, već je i potpredsjednička debata između Haris i Majka Pensa 2020. izgledala znatno drugačije.
Tokom televizijskog duela između republikanskog kandidata Trampa i demokratske kandidatkinje Haris, Tramp je davao izjave koje su se graničile s apsurdom, poput one da imigranti navodno kradu i jedu kućne ljubimce. A Haris se jedva uzdržavala da Trampa ne počasti uvredama.
U jučerašnjem sučeljavanju, Vens je okrivio imigracionu politiku aktuelne potpredsjednice Kamale Haris za patnje američkog društva – od previsokih cijena nekretnina, pa do širenja droga. S druge strane, Valc je upozorio da bi odnos između SAD i njegovih saveznika bio ugrožen pod Trampovim predsjedništvom, jer oni na njega ne bi mogli da se oslone.
<h2>Vens, Valc i Bliski Istok</h2>
Prvo pitanje voditeljki s TV-stanice SiBiEs (CBS) odnosilo se na događaje na Bliskom istoku, gdje je Izrael nedavno pokrenuo vojnu ofanzivu protiv Libana. Iran je, pak, u utorak uveče ispalio više od 180 raketa na Izrael. SAD su najvažniji partner Izraela i pitanje je glasilo: Da li bi podržali izraelski napad na Iran?
Nijedan od dvojice kandidata nije direktno odgovorio na to pitanje. Umjesto toga, Valc je govorio o tome koliko je Tramp „opasan“ u ovako nestabilnoj situaciji u svijetu. Vens je, pak, rekao da je Tramp uspostavio efikasne mehanizme odbrane od svakog kršenja pravila na međunarodnoj sceni.
<h2>Spor oko američke privrede i prava na abortus</h2>
Rat u Ukrajini nije igrao značajnu ulogu u potpredsjedničkoj debati. Umjesto toga, kandidati su raspravljali o klimatskim promjenama, imigraciji i privredi. Kada je riječ o privredi, Vens je napao Kamalu Haris argumentom koji se od republikanaca često čuje. Njen plan za pomoć srednjoj klasi, prema Vensu, dijelom zvuči „prilično dobro“ – ali zašto onda nije uspjela da sprovede ništa od toga tokom svoje dosadašnje tri i po godine na mjestu potpredsjednice SAD.
Osim privrede, pravo na abortus jedna je od glavnih tema u američkoj predizbornoj kampanji. Tramp i Vens se zalažu za to da savezne države same donose zakone o abortusu. Haris i Valc žele da trudnice ponovo imaju pristup sigurnim abortusima na nacionalnom nivou, kao što je bio slučaj prije nego što je Vrhovni sud 2022. godine poništio zakon koji je to omogućavao.
U raspravi je Vens naveo raznolikost saveznih država kao opravdanje za veoma različite zakone. Valc je ispričao priču o Amber Turman, mladoj Amerikanki iz Džordžije, savezne države sa strogim zakonima o abortusu. U avgustu 2022. godine ona je otputovala u drugu saveznu državu kako bi obavila prekid trudnoće. Po povratku u Džordžiju došlo je do rijetkih komplikacija koje, zbog strogih zakona, nisu pravovremeno liječene – Turman je preminula. Valc je rekao da se takve tragedije mogu spriječiti. Demokrate se zalažu za slobodno odlučivanje žena o abortusu.
<h2>Ko je pobijedio, Valc ili Vens?</h2>
Američki mediji slažu se da je Vens bio bolji u debati. Prema pisanju „Politika“, ostavio je dobar utisak i efikasnije napao Kamalu Haris nego što je to Tramp učinio u predsjedničkoj debati. Valcov topli, očinski imidž nije tokom rasprave došao do izražaja.
Politikolog Trevisan kaže da je Vensov zadatak u ovom sučeljavanju bio da se poveže s biračima koji nisu uvjerene Trampove pristalice. Morao je, kaže, da uvjeri ljude da Trampove ideje nisu toliko ekstremne kao što ih predstavljaju.
- U tome je bio dobar, stvarno je snažan retoričar - ocijenio je Trevisan.
Ipak, i Valc je imao svoj trenutak. Kada je bilo riječi o predsjedničkim izborima 2020. godine i napadu na Kapitol 6. januara 2021, upitao je Vensa da li vjeruje da je Tramp izgubio izbore. Tramp i dalje odbija da prizna poraz, iako su svi sudovi potvrdili pobjedu Džoa Bajdena. Vens je odgovor izbjegao, rekavši da se fokusira na budućnost. Valc je bio „šokiran“ tom nejasnom izjavom.
I na kraju – da li će sve to imati uticaja na izbore za pet sedmica? Malo vjerovatno, smatra šefica dopisništva Dojče velea u Vašingtonu Ines Pol.&nbsp;
- Ne očekujem da će ovo sučeljavanje imati značajan uticaj. Kandidati ovom debatom neodlučne birače neće uvjeriti - zaključila je Pol.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Trevisan: Iznenađujuće pristojna potpredsjednička debata

Kosovo je u petak opozvalo počasnog konzula u Crnoj Gori za region Rožaja Škeljkima Devolija, nakon što se utvrdilo da mu u crnogorskom pasošu u rubrici mjesto rođenja stoji „Peć, Srbija“.
O tome je na Fejsbuku informisala ministarka vanjskih poslova Kosova Donika Gervala Švarc.
- Nulta tolerancija prema negatorima Kosova. Nikad "Peć, Srbija" već Peć - Republika Kosovo - naglasila je Gervala Švarc na ovoj društvenoj mreži.
Prema njenim riječima, odluka o opozivu Devolija donijeta je u trenutku kada je obaviještena o ovoj situaciji. Cilj je, kako je poručila, jasan - zaštititi dostojanstvo Republike Kosovo od bilo kakvog pokušaja da se ono negira.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.8333%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fdonikagervallakosova%2Fposts%2Fpfbid02A9S9GRRxMuKDAqyUHbake9UwsZjxAazkSa91G2dryBkyzC4sqi62uYwqhdj96Du6l&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Pojedinci koji dobijaju počasna zvanja sa dokumentima koji negiraju Kosovo negiraju krv prolivenu za slobodu, negiraju naše postojanje, negiraju našu Republiku. Riječ je o istima onima koji, profitirajući na Kosovu, registruju poslove sa srpskim adresama, šire propagandu protiv državnog vrha, ulažu milione da bi uprljali imidž Kosova u javnom mnjenju - naglasila je Gervala Švarc.
Ona je poručila da je odluka koju je donijela više od administrativnog akta.
- To je institucionalna zakletva da Kosovo nikada neće predstavljati oni koji služe narativima država koje ne priznaju našu nezavisnost. Svako ko negira državljanstvo Kosova ne može biti predstavnik Kosova. Ko uzdrma našu državnu istinu, naići će na našu Republiku odlučnu i pripremljenu za njihove akcije - poručila je Gervala Švarc.
<h2>Kurti: Peć je na Kosovu, nikad u Srbiji</h2>
Ovi povodom na društvenim mrežama se oglasio i premijer Kosova u ostavci Aljbin Kurti.
Kurti je na Fejsbuku podijelio objavu kosovske ministarke uz poruku da oni koji negiraju Kosovo ne mogu predstavljati tu zemlju.
- Peć je na Kosovu, nikad u Srbiji - poručio je Kurti.
T.K.

Kosovo opozvalo počasnog konzula u Rožajama jer mu u pasošu piše da je Peć u Srbiji; Gervala Švarc: Odluka institucionalna zakletva

Policijski službenici su na graničnom prelazu Božaj oduzeli su skupocjeni Mercedes za kojim je NCB Interpol Italije raspisao međunarodnu potragu u februaru ove godine.
Policijski službenici su, prilikom ulaska u Crnu Goru, kontrolisali vozača R.A. (43) albanskog državljanina, koji je upravljao automobilom Mercedes, tip AMG, serije A45S, rumunskih registarskih oznaka.&nbsp;
- Provjerom kroz elektronske evidencije policije utvrđeno je da je za predmetnim vozilom u februaru ove godine raspisana međunarodna potraga od strane NCB Interpola Italije - saopšteno je iz Uprave policije.
Po nalogu postupajućeg tužioca, službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su od R.A. prikupili obavještenje na okolnosti događaja, dok je vozilo oduzeto radi daljih provjera.

Na Božaju oduzet skupocjeni Mercedes kojeg potražuje Italija

Skupština Kosova konstituisana je danas iz trećeg pokušaja, nakon što je 119 od 120 poslanika glasalo za izvještaj Komisije za verifikaciju mandata, poslije čega su poslanici položili zakletvu, prenose prištinski mediji.
Sjednicom predsjedava i dalje najstariji poslanik Avni Dehari iz Pokreta Samoopredjeljenje, jer nije uspio izbor Aljbuljene Hadžiju iz Pokreta Samoopredjeljenje za predsjednicu parlamenta.
Za njen izbor je glasalo 57 poslanika, protiv je bilo 20, a tri poslanika su bila uzdržana, nakon čega je određena pauza od 15 minuta.

Skupština Kosova konstituisana iz trećeg pokušaja

U Tivtu, prema podacima Turističke organizacije tog grada, boravi 2,25 hiljada turista, dva odsto više nego prethodne godine.
Broj turista u tom gradu veći je 31 odsto u poređenju sa 2019. godinom, prenosi Radio Tivat.
Od ukupnog broja gostiju, svega šest su domaći, dok su ostalo strani.
Hotelski smještaj je odabralo 340 gostiju, 19 odsto manje u odnosu na prethodnu godinu. U privatnom smještaju zabilježen je rast od sedam odsto na 1,91 hiljadu stranih turista koji su se odlučili za tu opciju.
Najbrojniji gosti dolaze iz Rusije, njih 23,69 odsto, a slijede turisti iz Srbije sa 17,31 odsto i Turske sa 11,04 odsto.
Ostali gosti dolaze iz Velike Britanije, Azerbejdžana, Ukrajine, Njemačke, Hrvatske i Francuske.

Rast broja turista u Tivtu

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: tim-valc

Trevisan: Iznenađujuće pristojna potpredsjednička debata

Kosovo opozvalo počasnog konzula u Rožajama jer mu u pasošu piše da je Peć u Srbiji; Gervala Švarc: Odluka institucionalna zakletva

Na Božaju oduzet skupocjeni Mercedes kojeg potražuje Italija

Skupština Kosova konstituisana iz trećeg pokušaja

Rast broja turista u Tivtu

PRATITE TVe UŽIVO