Predsjednik entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik (SNSD) okupio je danas sve rukovodioce MUP-a RS-a na sastanku u Banja Luci, nakon kojeg se obratio medijima i poslao niz skandaloznih poruka.
Rekao je da je policija u RS-u opremljena te da će "procijeniti šta će policija da radi u narednim vremenima".
Dodik je kazao da su rukovodioci entiteta RS na današnjem sastanku dali podršku svim policajcima da provode zakone na nivou ovog entiteta kojeg je nazvao državom.
U nastavku obraćanja je govorio o zakonima usvojenim u NSRS koji predstavljaju udar na ustavni poredak BiH, te je kazao da mi je drago što Klub Bošnjaka nije pokrenuo vitalni nacionalni interes, jer će zakoni uskoro stupiti na snagu.
- Policija će raditi što je radila i do sada, samo će provoditi zakon i obezbijediti mir u RS-u - ponovio je Dodik.
Rekao je i da je njegova procjena da je politička situacija u entitetu RS veoma stabilna.
- Skupštinska većina generiše rad institucija i vidljiva je svakog dana. Imamo neku galamu shodno društveno-političkoj situaciji u kojoj živimo. Sistemski gledano, skupštinska politička većina dugo godina radi i dolazi do pobjede - naveo je Dodik.
Kazao je da će uskoro na snagu stupiti zakoni kojima se zabranjuje rad SIPA-e, Tužilaštva BiH, Suda BiH i VSTV-a na području RS-a.
Vjeruje da će se pripadnici srpskog naroda koji su zaposleni u SIPA-i javiti da rade u MUP RS-a. Očekuje da 300 zaposlenih SIPA-e da otkaz i pređe u MUP RS-a.
- Ministarstvo pravde će razviti operativni plan djelovanja i to će biti poznato svima, nismo htjeli iznositi planove. Poručujem ovima iz Federacije da ne šalju predstavnike ni Suda ni Tužilaštva. Kad stupi na snagu zakon njihove optužnice će biti prema nama za rušenje ustavnog poretka, ja im poručujem da se nećemo odazvati tim pozivima i imaćemo zaštitu policije - najavio je Dodik.
Rekao je i da je sloboda kretanja ljudi i roba zagarantovana.
- To još nismo stavili na dnevni red, mi samo hoćemo da naše zakone sprovedemo. Naši zakoni su u skladu s Ustavom BiH - kaže Dodik.
Zatim je opet imao poruku za "one" iz FBiH.
- Nemojte vi iz FBiH svojim arogantnim pristupom da nam držite lekcije, svaki pokušaj upada bilo koga iz FBiH da prijeti silom biće odgovoreno na isti način - kazao je.
Upitan je i za ocjenu ustavnosti spornih zakona nakon što je najavljeno da će zahtjeve uputiti Denis Bećirović, Denis Zvizdić i Kemal Ademović nakon što zakoni stupe na snagu.
- NSRS je donijela zakon u kojem se kaže da se neće primjenjivato odluke Ustavnog suda, jer u Ustavu piše da ima devet sudija, a on ima sedam. Kad se popuniš bit ćeš Ustavni sud - rekao je Dodik.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Dodik: Nećemo se odazvati pozivima Suda i Tužilaštva BiH kad zakoni stupe na snagu, imaćemo zaštitu policije

Ministar javne uprave Maraš Dukaj učestvovao je na Konferenciji za osnaživanje lokalnih samouprava Zapadnog Balkana u regionalnoj saradnji i EU integracijama, u Tirani, gdje je istakao da se Ministarstvo javne uprave (MJU) Crne Gore sa posebnom pažnjom bavi reformom sistema lokalne samouprave.
- Crna Gora tada nije imala ni početne podatke o stanju u lokalnim samoupravama. Zato smo morali početi od temelja. Prvo smo pripremili sveobuhvatnu Analizu funkcionisanja sistema lokalne samouprave. Prema osmišljenoj metodologiji, prikupljali smo podatke od svih opština i državnih organa, kako bismo objektivno utvrdili nedostatke i izazove u postojećem sistemu - kazao je Dukaj.
On je kazao da je Analiza pokazala da Crna Gora predstavlja jednu od najcentralizovanijih država u Evropi, monotipski model organizacije lokalne samouprave nije održiv.&nbsp;
Dodao je da postoje ozbiljni izazovi u pogledu lokalnih javnih finansija i funkcionisanja privrednih društava na lokalnom nivou. Takođe, kako je naveo, način izbora predsjednika opštine nije odgovarajući, jer ne odražava izborni legitimitet.
- Cilj nam je bio da unaprijedimo decentralizaciju, a sa druge bili smo svjesni da nemaju sve opštine kapacitet za preuzimanje novih nadležnosti. Zato smo se opredijelili za postupno unapređenje u ovoj oblasti, odnosno za uvođenje asimetrične decentralizacije. To podrazumijeva uvođenje gradova kao jedinica lokalne samouprave, u kojima će se vršiti širi krug nadležnosti u oblasti primarne zdravstvene zaštite, predškolskog obrazovanja i socijalne i dječije zaštite, kao i prostornog planiranja - kazao je Dukaj.
On je napomenuo da će ovaj model decentralizacije biti uveden novim Zakonom o lokalnoj samoupravi, kojim će se i afirmisati evropske integracije, uvesti inovativni mehanizmi za praćenje rada lokalnih samouprava, unaprijediti međuopštinska saradnja, a kao još jedan od iskoraka - Crna Gora će, po prvi put, dobiti Zakon o lokalnim službenicima i namještenicima.
- Naglasio bih da je Ministarstvo javne uprave podnijelo dvije inicijative Skupštini Crne Gore, a tiču se reforme lokalnog izbornog Sistema. Predložili smo uvođenje neposrednog izbora predsjednika opštine i održavanje lokalnih izbora u jednom danu. Jasno je da bez sveobuhvatne reforme izbornog sistema ne možemo napraviti suštinske promjene - istakao je Dukaj.
- Naš cilj je jasan - jačati decentralizaciju, osnaživati lokalne zajednice i stvaranje sistema u kojem će se vlast približiti građanima, a lokalne institucije raditi u njihovom interesu - zaključio je ministar Dukaj.
Konferenciji za osnaživanje lokalnih samouprava Zapadnog Balkana u regionalnoj saradnji i EU integracijama organizuju Fondovi Zapadnog Balkana u saradnji sa Ministarstvom vanjskih poslova Japana, Međunarodnim Višegradskim fondom, Mrežom udruženja lokalnih samouprava Jugoistočne Evrope i ReSPA-om.

Dukaj: MJU se sa posebnom pažnjom bavi reformom lokalne samouprave

Administracija predsjednika SAD-a Donalda Trumpa planira oduzimanje privremenog pravnog statusa za oko 240.000 Ukrajinaca koji su pobjegli od sukoba s Rusijom, što bi ih moglo približiti ka deportaciji, objavio je Reuters pozivajući se na visoke zvaničnike upoznate sa situacijom,.
Ovaj potez, koji se očekuje već u aprilu, bio bi dramatičan preokret u odnosu na dobrodošlicu koju su Ukrajinci primili pod administracijom predsjednika Džoa Bajdena.
Planirano ukidanje zaštite za Ukrajince započeto je prije nego što je Tramp prošle sedmice javno ušao u sukob s predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim. To je dio šireg napora administracije Trampa da oduzme pravni status od više od 1,8 miliona migranata koji su došli u SAD pod privremenim humanitarnim programima koje je pokrenula Bajdenova administracija, kazali su izvori Reutersu.
Portparolka Ministarstva unutrašnje sigurnosti SAD-a Tricia Meklahlin kazala je da trenutno nema komentara na ove vijesti, dok ni Bijela kuća niti ukrajinska ambasada nijesu odgovorile na zahtjeve Reutersa za komentar.

Reuters: Trump planira da oduzme legalni status za 240.000 Ukrajinaca u SAD

Poreska uprava je u periodu od 1. januara do 28. februara tekuće godine ostvarila bruto naplatu poreskih prihoda u iznosu od 218,4 miliona eura, što je za 19,7 miliona eura ili 10 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine, saopšteno je iz Poreske uprave.
Kako navode, naplata poreza na dodatu vrijednost iznosila je 101,1 milion eura, što je u odnosu na prošlu godinu više za 20 miliona eura ili 25 odsto. 
- Po osnovu poreza na dobit pravnih lica naplaćeno je 9,8 miliona eura i to je više za 1,7 milion eura ili 20,5 odsto u odnosu na lani. U februaru 2025. godine naplata bruto prihoda iznosila je 111,3 miliona eura, što je više za 3,3 miliona eura ili 3 odsto u odnosu na februar 2024. godine - ističu u saopštenju.
Naplata poreza na dodatu vrijednost u februaru iznosila je 38,6 miliona eura, što je u odnosu na isti period prošle godine više za 7,9 miliona eura ili 26 odsto..
- Po osnovu poreza na dobit pravnih lica u februaru naplaćeno je 4,9 miliona eura i to je više za 16,6 hiljada eura ili 0,34 odsto u odnosu na februar godinu ranije. Na rast budžetskih prihoda uticali su i pozitivni efekti Zakona o otpisu kamate na dospjele poreske obaveze, koji je u primjeni od 1. januara ove godine - ističu u saopštenju.
Dodaju da su poreski obveznici imali su priliku da im se otpiše obračunata kamata ukoliko podnesu sve poreske prijave dospjele do 31. decembra 2024. godine i u roku od 60 dana od dana početka primjene ovog zakona u cjelini plate osnovni poreski dug. 
- Intenzivnim aktivnostima na naplati prihoda po svim poreskim osnovama, Poreska uprava nastavlja trend rasta budžetskih prihoda. Službenici PU u okviru pilot projekta u saradnji sa Međunarodnim monetarnim fondom pozivanjem poreskih obveznika, opomenom putem rješenja, ali i najstrožim mjere u skladu sa Zakonom o poreskoj administraciji svakodnevno postižu izvanredne rezultate- zaključuje se u saopštenju Poreske iuprave.

Poreska uprava: Budžetski prihodi 218,4 miliona eura, za period od 1. januara do 28. februara

Evropski sud pravde kaznio je danas pet zemalja zbog neprimjenjivanja pravila o jačanju zaštite uzbunjivača koji su razotkrili prevare, utaje poreza i druga nedjela.
Sud je Njemačkoj izrekao kaznu od 34 miliona eura, Češka je dužna da plati 2,3 miliona, a Mađarska 1,75 miliona eura.
Kazne od 500.000 eura su izrečene Luksemburgu i Estoniji, javlja Rojters.
Članice Evropske unije su 2019. godine prihvatile pravila kojima se od kompanija zahtijeva da uvedu zaštitu uzbunjivača od otpuštanja, degradacije na poslu i sudskih tužbi.

Evropski sud kaznio pet zemalja zbog neprimjenjivanja pravila o jačanju zaštite uzbunjivača

Glavno ročište na suđenju po tužbi novinarke Tanje Pavićević protiv autorke propagandnog uratka - skandalozne mape BIRN-a, novinarke koncerna Vijesti Jelene Jovanović i sada bivše urednice sajta BalaknInsight Dušice Tomović, danas je u Osnovnom sudu završeno.
Jovanović i Tomović se do sada nijesu pojavile ni na jednom ročištu, a i današnju raspravu su namjeravale da odlože - nepojavljujući se, a prilažući preko svoje advokatice predstavku u kojoj su nanovo pokazale da je kritika vlasti i crkve za njih – ekstremizam.
Pavićević je tužila Jovanović i Tomović zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo. BIRN je, oslonivši se na „znanje lokalnih saradnica“, sačinio dva skandolozna izvještaja "Mapiranje krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Balkanu". Objavljeni su 16. i 30. novembra 2022. godine i u njima su Pavićević i još osam osoba, građanskih aktivista i novinarki, označeni kao krajnji desničari i vjerski i nacionalni ekstremisti.&nbsp;
Advokatica tuženih kazala je da njene branjenice Jovanović i Tomović "nijesu mogle zbog obaveza da pristupe“, ističući da ne može decidno da se izjasni da li imaju namjeru da pred sudom daju iskaz u svojstvu parnične stranke „s tim što pretpostavlja da ukoliko to nijesu učinile do sada, da takve namjeru nemaju“.
Umjesto iskaza tuženih Jovanović i Tomović, koji su na prošlom ročištu tražili i advokat tužilje i sutkinja, tužene su neposredno prije početka današnjeg ročišta, preko svoje advokatice, dostavile podnesak u kojem optužuju Pavićević da je ekstremistkinja jer je bila na protestu Bogougodnica ispred Hrama u Podgorici, jer je potpisnica peticije protiv ustoličenja mitropolita SPC Joanikija, te zato što je bila na protestu ispred Vile Gorica uoči potpisivanja Temeljnog ugovora, ali i jer je bila na protestu podrške Bobanu Batrićeviću, iako se taj protest desio gotovo pola godine nakon što je objavljena skandalozna BIRN-ova mapa, a optužnica protiv univerzitetskog profesora „pala“.
Na skandalozne i nedokazane navode iz Birn mape su reagovale domaće i regionalne organizacije, kao i eksperti iz oblasti ekstremizma.
Jovanović i Tomović su u podnesku pomenule i dokument SOCTA, navodeći kako se u tom dokumentu navodi da je „procjena ozbiljnih i organizovanih prijetnji po bezbjednost u Crnoj Gori identifikovala prisustvo nekoliko radikalnih grupa u zemlji“, te da je Vlada Crne Gore 2022. godine izrazila zabrinutost zbog porasta vjerskog ekstremizma, ali da su „vlasti tada procijenile da je nivo prijetnje od terorizma u Crnoj Gori nizak“.
Sutkinja Radović je ponudila odlaganje završetka ročišta kako bi se tužilja upoznala sa navodima, ali je Pavićević to odbila i na licu mjesta dematovala navode uz jasnu konstataciju da tužene nijesu dostavile niti jedan dokaz o njenom bilo religioznom bilo nacionalnom ekstremizmu, te da sa svim što su činile i dalje čine pokušavaju da ograniče i ugroze njeno pravo na slobodu govora, kretanja, okupljajna, te da pominjanje SOCTA-e uz njeno ime daje osnov za novu tužbu.
- Kao što su javnost prije dvije godine zapljusnule dezinformacijama koje su demantovane, sada opet čine isto sa sudom, dostavljaju dezinformacije – kako bi odložile kraj suđenja - kazala je Pavićević.
Takođe, u podnesku su Jovanović i Tomović, reagujući na iskaz Pavićević dat na prošlom ročištu da ne bi uopšte reagovala da su njih dvije napisale kolumnu koja dozvoljava vrijednosne sudove, ustvrdile da „kolumna predstavlja jedan od novinarskih žanrova, isto kao i vijest, analiza, intervju, istraživanje“.&nbsp;
- Student prve godine novinarstva zna da postoje faktografski i analitički žanrovi. One su javnosti predstavile navodno faktografski žanr da bi se sada pozivale na vrijednosne sudove - pojasnila je Pavićević.
Nakon izjašnjenja Pavićević i čitanja dokaza dostavljenih uz tužbu, sutkinja je zaključila glavnu raspravu i prisutnima saopštila da će odluka biti donešena u zakonskom roku.&nbsp;
Prema Zakonu o parničnm postupku, sud će donijeti presudu najkasnije u roku od 30 dana od dana zaključenja glavne rasprave.
Pred Osnovnim sudom u Podgorici vodi se pet postupaka protiv autorki skandalozne BIRN-ove mape ekstremista za Crnu Goru, a u Sarajevu je protiv BIRN-a i direktora Denisa Džidića podnešeno osam pojedinačnih tužbi, od čega su 4 za sada dobile epilog u vidu sudske presude da su crnogorski građani oklevetani.

Tužene pokušale da odlože suđenje; bez pojavljivanja kroz podnesak iznijele nove skandalozne tvrdnje

NATO bi mogao biti u svojim posljednjim danima, upozorio je bivši komandant savezničkih snaga, dok Amerika pokazuje kolebljivost u svojoj posvećenosti transatlantskom savezu.
Admiral Džejms Stavridis, Amerikanac koji je služio kao NATO komandant za Evropu od 2009. do 2013. godine, rekao je da bismo mogli svjedočiti „posljednjim danima“ saveza i početku nove „Evropske ugovorne organizacije“.
Insistiranje Donalda Trampa da evropski lideri povećaju svoje budžete za odbranu, u kombinaciji s njegovim sukobom s Volodimirom Zelenskim u Ovalnom kabinetu, izazvalo je zabrinutost među članicama saveza.
- Mogli bismo gledati posljednje dane NATO-a. Ovo je suštinsko pitanje: koga ćete podržati? Demokratiju koja je pod napadom ili diktatora u Moskvi? Ovo će zabiti klin duboko u srce saveza i preliti se dalje od Ukrajine - na pitanje da li se Sjedinjenim Državama može vjerovati kao partneru. Mogli bismo vidjeti kraj NATO-a i početak nečega što bi se moglo nazvati Evropskom ugovornom organizacijom (ETO) - rekao je admiral Stavridis za CNN.
Njegovi komentari dolaze uoči samita u Londonu danas popodne, gdje se okupljaju generalni sekretar NATO-a, Volodimir Zelenski i drugi evropski lideri.
Razgovori, koje je planirao britnaksi premijer Kir Starmer kako bi informisao svoje kolege o razgovorima sa Trampom, zasjenjeni su eksplozivnim sastankom američkog predsjednika i Zelenskog u Bijeloj kući u petak.
Zelenski je stigao u Vašington kako bi potpisao sporazum o mineralima s predsjednikom, ali su razgovori propali nakon što je ukrajinski lider problematizovao pokušajie nove američke administracije da se upusti u diplomatiju s Rusijom.
Admiral Stavridis je rekao da će Moskva „otvoriti najbolje flaše votke“ u slavlju nakon ovog sukoba, koji će, kako je naglasio, biti crveni alarm za evropske članice NATO-a.
- Donald Tramp je jasno dao do znanja da ne želi imati nikakvu ulogu u pomaganju Ukrajini u budućnosti. To je geopolitička greška epskih razmjera. Sada će se u Evropi upaliti alarmi – moraće da preuzmu odgovornost. Da sam Evropljanin, sada bih govorio: moram povećati izdvajanja za odbranu, moram osnažiti svoje evropske odbrambene kompanije, moram izgraditi evropske oružane snage, moram uspostaviti komandnu strukturu izvan NATO-a - rekao je admiral.
U proteklim nedjeljama spekulisalo se o tome da li Tramp planira povući SAD iz NATO-a, čiji je Amerika osnivač.
Predsjednik Tramp je više puta pozivao članice da povećaju vojnu potrošnju na dva odsto BDP-a, upozoravajući tokom izborne kampanje da bi ohrabrio Rusiju da „radi šta god hoće“ zemljama NATO-a koje ne ispune svoju finansijsku obavezu.
U posljednjem mjesecu, Tramp je dodatno pojačao svoje zahtjeve, podstičući članice NATO-a da povećaju izdvajanja za odbranu čak na pet odsto BDP-a.
Očekuje se da će samitom u Londonu dominirati rasprave o potrebi za većom evropskom odbrambenom saradnjom, usljed straha da savez više ne može računati na podršku SAD.
Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da je spreman „otvoriti raspravu“ o mogućem budućem evropskom nuklearnom odvraćanju, nakon zahtjeva Fridriha Merca, budućeg njemačkog kancelara.
U međuvremenu, Merc je naglasio potrebu da kontinent brzo djeluje kako bi „postigao nezavisnost“ od Sjedinjenih Država po pitanju odbrane.

Moguće je da svjedočimo posljednjim danima ovog vojnog saveza i rađanju ETO-a

Ponašanje Trampa i Vensa prema Zelenskom u Bijeloj kući i podrška Zaharove njima dvojici, može se uporediti sa tretmanom češkog predsjednika (Emila) Hahe, od strane Ribentropa, Geringa i Himlera 1939, kada su ga nacisti maltretirali čitavu noć - udarali, šamarali, pljuvali, boli injekcijama sa drogom, da bi ujutro, potpuno slomljen, potpisao ugovor o protektoratu i okupaciji Češke od Trećeg rajha. To je i u Nirnbergu kvalifikovano kao zločin protiv mira – ocijenio je bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava prof. dr Nebojša Vučinić za Portal ETV.&nbsp;
U Bijeloj kući u Vašingtonu 28. februara sastali su se američki i ukrajinski predsjednici Donald Tramp i Volodimir Zelenski, međutim, mediji koji su prisustvovali sastanku, prenijeli su mučne scene drskih, arogantnih pokušaja Trampa i njegovog potpredsjednika Džeja Di Vensa da ponize i zastraše Zelenskog.
Sve je počelo kada je Zelenski kazao Trampu da se s „ubicom“ ne smije ići na kompromise i da su potrebne garancije za dugotrajan mir između Ukrajine i Rusije, na što je Tram odgovorio da ne želi da govori ružne stvari o Vladimiru Putinu (predsjednik Rusije), jer će to otežati pregovore.&nbsp;
Zelenski je u Americi boravio kako bi sa Trampom potpisao sporazum o rijetkim mineralima, koje bi eksploatisala Amerika, a Ukrajina zazvrat dobila njenu zaštitu u pregovorima sa Putinom za prekid agresije na ovu zemlju.&nbsp;
Potpredsjednik SAD-a Vens optužio je Zelenskog da ne pokazuje poštovanje, da se prepire i agituje pred američkim medijima, te konstatovao da su mu komentari nepristojni.&nbsp;
- Jeste li ijednom rekli hvala – kazao je Vens.
Tramp je ponavljao Zelenskom da mu je zemlja u velikoj nevolji. Nije mu dozvolio da mu odgovori uz konstataciju: „Ne, ne, mnogo ste pričali“.
- Ne dobijate ovo. Imate prokleto dobre šanse da izađete dobro zbog nas - rekao mu je Tramp, uz konstataciju da su Ukrajini, „preko ovog glupog predsjednika /Džo Bajdena/“ dali „350 milijardi dolara“...
Tramp je insistirao da Zelenski mora da se dogovori s Rusijom – „ili smo van toga“, optužujući ga da nije dovoljno zahvalan na vojnoj i političkoj podršci SAD, te da se „kocka s Trećim svjetskim ratom“.
Sastanak je prekinut, sporazum nije potpisan i Zelenski je napuštio Ameriku.&nbsp;
Ubrzo se oglasila portparolka ruske diplomatije Marija Zaharova ističući kako su Tramp i Vens pokazali „uzdržanost“ u verbalnom obračunu sa Zelenskim, kojeg je nazvala „ološem"“.
Evropske zemlje, poslije ovog skandaloznog sastanka, stale su uz Ukrajinu i Zelenskog.
U Londonu je juče održan evropski mirovnom samit, a razgovaralo se o bezbjednosnim garancijama koje evropski kontinent može da ponudi Kijevu u slučaju prekida vatre sa Rusijom.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute, sinoć je, nakon samita, novinarima rekao da saveznici žele „osigurati da Putin nikada, nikada više ne pokuša napasti Ukrajinu“.
- To znači da će u Ukrajini biti prisutni evropski vojnici kako bi bili sigurni da se taj mir održava i da je održiv, da je postojan, trajan - naveo je Rute.
U nekoliko gradova u SAD juče su održani proukrajinski protesti.

Vučinić: Nacisti maltretirali Hahu, kao Tramp i Vens Zelenskog

Ko je htio da čuje – sve je čuo. Ko je želio da vidi – sve je vidio. &nbsp; Istinu o ratu Ukrajini predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp je oteo i hladnokrvno strijeljao, pred televizijskim kamerama, u direktnom prenosu. A Volodimira Zelenskog, predsjednika Ukrajine, zemlje-heroja koja teško krvari pod ruskom agresijom pune tri godine, bezočno je pokušao da predstavi kao diktatora koji bahato provocira treći svjetski rat. &nbsp; NEOSJETLJIVOST NA UŽAS Trampa, baš kao i potpredsjednika Vensa, nije dodirniula mučna ukrajinska priča. Nijesu željeli da znaju išta o masovnom masakru u Buči, toj monstruozno planiranoj likvidaciji staraca, žena, đece; o masovnim grobnicama o Izjumu, o mučionici i stratištima u Hersonu... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025030319038_be1b55f57af6f6bbddd867bf2496b0570781122fa141d6d5c373a5aa97af43cc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025030319038_be1b55f57af6f6bbddd867bf2496b0570781122fa141d6d5c373a5aa97af43cc" data-rendition-name="original" width="1024" height="684" loading="lazy" alt="UŽAS PRED LICEM SVJETSKE JAVNOSTI: Leševi otkriveni u Buči "> <figcaption>UŽAS PRED LICEM SVJETSKE JAVNOSTI: Leševi otkriveni u Buči(Photo: UGC)Copyright 2022 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  Nije njih dvojicu bilo briga - ni za dugotrajnu opsadu i stravično ubijanje Marijupolja; za raketni napad na dječju bolnicu u Kijevu, za granatiranje Željezničke stanice u Kramatorsku; za Bahmut, Andrijevku, Pokrovsk, za još desetine i desetine gradova i sela, sprženih u ruskoj agresiji... Na kraju, nije ih bilo briga za sudbinu hiljada ukrajinske đece koje su ruski vojnici oteli i odveli ih, tamo neđe u nedođiju ogromne ruske stepe... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190320_9371ba80c1a2e856b45762c4007768ca78011f8ece9d87747e02b4fd43b75348.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250303190320_9371ba80c1a2e856b45762c4007768ca78011f8ece9d87747e02b4fd43b75348" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SPRŽENA ZEMLJA: Marijupolj"> <figcaption>SPRŽENA ZEMLJA: Marijupolj(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Taj 1. mart, taj razgovor u Vašingtonu, u Ovalnom kabinetu, tužan je dan za Sjedinjene Američke Države, ali i za demokratski svijet. Zgaženi su principi na kojima se decenijama i decenijama formirala velika američka nacija, još od vremena Deklaracije o nezavisnosti. &nbsp; Razbucana je u paramparčad ona, dugo formirana, slika američkog predsjednika kao lidera slobodnog svijeta. I još gore: ugušena je nada da će oni kojima funkcija daje veliku moć, znati da je koriste u cilju humanosti a ne golog interesa, ličnog ili grupnog ili državnog... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190324_afdde546075f58ebdc27b666ff41d2872d3196bf66f49f420317baad7fb47b24.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250303190324_afdde546075f58ebdc27b666ff41d2872d3196bf66f49f420317baad7fb47b24" data-rendition-name="original" width="495" height="369" loading="lazy" alt="NEFORMALNI ALI ČVRSTI SAVEZ: Putin i Tramp"> <figcaption>NEFORMALNI ALI ČVRSTI SAVEZ: Putin i Tramp(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Da, ko je htio da čuje – sve je čuo. Ko je želio da vidi – sve je vidio: predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp otvoreno je pokazao da, osim za svoj interes, predano radi i za interes ruskog predsjednika Vladimira Putina. &nbsp; Neki su to besramno žrtvovanje ukrajinskog naroda i ukrajinske države poredili sa onim evropskim ćutanjem pred Drugi svjetski rat. Kada su 1938. godine, prestrašene Velika Britanija i Francuska nacističkoj Njemačkoj predale veliki dio Čehoslovačke, čiji je predsjednik Emil Hala tada doživio srčani udar tokom razgovora sa Adolfom Hitlerom. &nbsp; Ipak, Trampovo i Vensovo postupanje nije bilo farsično ponavljanje istorije nego brutalna trgovina tuđim ljudima i tuđom državom. I sve to kao nekakav bestijalni politički rijaliti: htjeli su pred kamerama da ponize i ucijene Zelenskog i tako ga slome prije stvarnih razgovora ili pregovora. &nbsp; I, možda će se, nakon onog udesa u Ovalnom kabinetu, tek sada neki Amerikanci prisjetiti riječi predsjedničke kandidatkinje Kamale Haris koja je prije četiri mjeseca tvrdila da će Tramp pokušati da primora Ukrajinu da se preda u borbi protiv ruskog agresora. &nbsp; ,,Vidjećete, Putin će sjedjeti u Kijevu, ako Tramp pobijedi“, poručila je Haris prošlog oktobra. &nbsp; UKRAJINSKA VJEČNA ,,ČERVENA KALINA" Ne, neće se to desiti. Ukrajina nikada neće dopustiti da postane država-rob. Prije će nestati u plamenu borbe za svoju slobodu. Posred Vašingtona, Volodimir Zelenski je pokazao da je istinski predstavnik jednog istinski hrabrog, herojskog naroda. &nbsp; I sigurno je: ona pod okupacijom povijena červena kalina - cvijet koji tako jasno simbolizuje nezavisnost Ukrajine i samobitnost ukrajinskog naroda – uzdignuće se opet. I to s proljeća, baš kao u slavnoj pjesmi, i baš na nepreglednim ukrajinskim poljima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190328_dc7cbf903818590b9fdd17f6225dba9f2948576b9e733a726a006f560ed1dfae.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250303190328_dc7cbf903818590b9fdd17f6225dba9f2948576b9e733a726a006f560ed1dfae" data-rendition-name="original" width="166" height="304" loading="lazy" alt='UKRAJINSKI SIMBOL: ,,Červena kalina" '> <figcaption>UKRAJINSKI SIMBOL: ,,Červena kalina"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ukrajinska pjesma o červenoj kalini bila je zabranjena od 1919. do 1991. godine. Pa je preživjela I dočekala nove generacije spremne da se bore za svoju slobodu i slobodu domovine. I tako je Zelenski ostavio putokaz za nove generacije Ukrajinki i Ukrajinaca. &nbsp; Ili, što bi naš veliki pjesnik rekao: na groblju će iznići cvijeće za daleko neko pokoljenje. &nbsp; Ta budućnost osvojene slobode, izvojevane uz ogromne žrtve, ne smije da zamagli vidik sadašnjosti novog vremena koje rađaju Tramp i trampisti. Teškog vremena. Dešavanja u Vašingtonu pokazuju tektonski poremećaj koji desničarsko nastrojeni, sebi i svom biznisu okrenuti, pohlepni tim Donalda Trampa izaziva na svjestkoj političkoj sceni. TEŠKO PITANJE ZA CRNOGORSKO DRUŠTVO A za Balkan, pa naravno i za Crnu Goru, otvara se pitanje: ako jedna velika zemlja od 44 miliona građana može biti bizaran ulog u nemoralnoj trgovini Trampa i Putina, kako će se ta nova uloga Sjedinjenih Američkih Država odraziti na pozicije malih država na zapadnom Balkanu, poput Crne Gore ili Bosne i Hercegovine ili Makedonije? Država koje su već bile meta imperijalnih politika. &nbsp; Nije to naučna fantastika. Sjećate se, nedavno, one velike, prljave igre oko projekta ,,Otvoreni Balkan”, tobožnje zamisli o tobožnjem jedinstva balkanskih država? U stvari: novom pokušaju realizacije starih planova o stvaranju Velike Srbije i Albanije na Zapadnom Balkanu. Samo, ovog puta ne ratom, nego kroz varke međunarodne politike. &nbsp; I baš kako su u Crnoj Gori mnogi ćutali juče, ćute i danas. Na skaradnu predstavu iz Bijele kuće, osim hitre i precizne reakcije bivšeg predsjednika Mila Đukanovića i jedva čujne polurečenice aktuelnog predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića – većinska crnogorska vlast je većinski šutala. &nbsp; Ćutnja predsjednika Skupštine Andrije Mandića je sasvim razumljiva: četničkom vojvodi, koji se upinje da Crna Gora bude dio srpskog sveta, sasvim odgovara da Ukrajina što prije postane dio ruskog sveta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190336_5b784322a9a9369ba1e6454f53245008ac702d9bebc4e1dceef9aad0b5d30b0d.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250303190336_5b784322a9a9369ba1e6454f53245008ac702d9bebc4e1dceef9aad0b5d30b0d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt=',,PJESMA GA JE ODRŽALA": Milojko Spajić pjeva ,,God bless America"'> <figcaption>,,PJESMA GA JE ODRŽALA": Milojko Spajić pjeva ,,God bless America"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  A zašto danima ćuti govorljivi premijer i lider PES-a Milojko Spajić? Moguće da ga baš briga za Zelenskog, jer u sebi još pjeva onu ,,Gad bless America” posvećenu inauguraciji Trampa. Ili ga, što je najbliže istini, ne interesuje ona Crna Gora koja ne služi njegovim ličnim interesima ili interesima velikosrpske politike kojoj on vjerno služi kao premijer? &nbsp; Principi ga, svakako, odavno ne sputavaju, ako su ikad. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190340_aa442ac298442169fab90e155146c1487afee9898ccaca32a1e9336fa6773c84.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250303190340_aa442ac298442169fab90e155146c1487afee9898ccaca32a1e9336fa6773c84" data-rendition-name="original" width="864" height="486" loading="lazy" alt="UVIJEK IMA IZLAZ: Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade Crne Gore i lider Bošnjačke stranke "> <figcaption>UVIJEK IMA IZLAZ: Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade Crne Gore i lider Bošnjačke stranke(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Baš kao i Ervina Ibrahimovića, potpredsjednika Vlade i lidera Bošnjaka. I on uporno ćuti. Mada, tu je šutnju najlakše objasniti jednim stihom Blaševićeve pjesme: ,,...vlast je vlast, a čast je čast”.&nbsp; Predsjednik Bošnjačke stranke izgleda ne prihvata da su ta dva pojma u istoj liniji prioriteta. &nbsp; Žalosna je istina o stvarnoj politici aktuelne većine u parlamentarnoj većini: ćutanje na nepravdu koja se čini Zelenskom i Ukrajini je znak odobravanja Trampove politike. &nbsp; Zato je sada na potezu građanska Crna Gora koja ne smije da ćuti. Samo da vidimo: kolika je ta i koliko je glasna ta građanska Crna Gora? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: tuzilastvo-bih

Dodik: Nećemo se odazvati pozivima Suda i Tužilaštva BiH kad zakoni stupe na snagu, imaćemo zaštitu policije

Dukaj: MJU se sa posebnom pažnjom bavi reformom lokalne samouprave

Reuters: Trump planira da oduzme legalni status za 240.000 Ukrajinaca u SAD

Poreska uprava: Budžetski prihodi 218,4 miliona eura, za period od 1. januara do 28. februara

Evropski sud kaznio pet zemalja zbog neprimjenjivanja pravila o jačanju zaštite uzbunjivača

PRATITE TVe UŽIVO