Ova kategorija NEET mladih, koji su već nespretno u tom procesu, ili uslijed nekih okolnosti, možda žive u ruralnim oblastima, nemaju mogućnost, neki gradovi u Crnoj Gori su vrlo tanki, teško je naći posao. U tom kontekstu moram da pomenem politizaciju, koja nije od juče, koja evo otkad ja znam za sebe, gdje ste vi obeshrabreni, jer znate da neka mjesta, koliko god ste dobri nećete dobiti ako nemate neke članske karte, i vi tu imate taj dio mladih koji naprosto ima taj bunt - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, istraživačica javnih politika u NVO Prima, i potpredsjednica Udruženja praktičara i praktičarki omladinskog rada u Crnoj Gori Aleksandra Gligorović.
Stopa registrovane nezaposlenosti u junu 2024.godine &nbsp;iznosila je 11,56 posto, objavljeno je iz ZZZCG, a na kraju prošle godine bilo je više od 27.000 mladih koji nijesu zaposleni, niti u procesu obrazovanja &nbsp;ili obuke, takozvanih NEET mladih.&nbsp;
NEET mladi su mlade osobe koje su završile neku školu, kaže Gligorović, &nbsp;i nijesu u procesu formalnog obrazovanja, niti neke, ističe ona, obuke, i trenutno nemaju, kako tvrdi, zaposlenje.
- Oni kao neka opšta šira kategorija imaju različite svoje karakteristike. Mi nemamo neke dublje analize, i neka ozbiljnije rađena istraživanja koja bi nam dala sliku o tome ko sve pripada toj grupi (NEET), koji su njihovi razlozi. Uglavnom se to ispitivanje njihovih potreba radi projektno, kroz neka situacione analize, s vremena na vrijeme, tako da ne mogu reći da možemo nacrtati, na neki način, tu neku NEET osobu, ali uglavnom je, ne u Crnoj Gori, nego inače, što je sama definicija, je da su trenutno u tom dijelu obrazovanja, i zaposlenja, neaktivni, nemaju nikakve angažmane - rekla je Gligorović.
Zakon o mladima je usvojen 2016.godine, podsjeća Gligorović, i kad je počela implementacija, naglašava ona, vidjelo se da neki članovi nijesu bili, kako tvrdi, primjenjivi.
- Najprije su krenuli u izmjene i dopune, onda je napravljen potpuno novi Zakon 2019.godine, koji je usvojen, i on definiše ko pripada grupi mladih, koje su to neke osnovne vrijednosti, tipa tolerancije, volontiranja, međutim, sama NEET grupa nije definisana tu, i ja nijesam sigurna da li je to trebalo, i da li treba, s obzirom da je to specifična kategorija, mislim da njen položaj treba definisati u odnosu na neka strateška dokumenta koja se tiču te oblasti. U svakom slučaju Zakon je dao neki okvir, i samim tim, kad gledamo i samu statistiku, ne možemo još uvijek ni da sve institucije, i aktere da privolimo da prave i da prate statistiku samo u okviru &nbsp;tog godišta, od 15.godine pa zaključno sa 29.godinom - istakla je Gligorović.
Kod poslodavaca djeluju praktične stvari, kaže Gligorović, kao što je subvencionisanje za zapošljavanje mladih, te u tom smislu, ističe ona, praktične mjere mogu da pomognu.
- Svi žele gotovi kadar, mi ne možemo da maštamo, jer niko ne želi da investira vrijeme da bi osposobio nekoga kao kadar, i tu se očekuje da formalni sistem obrazovanja, i te neke obuke, proizvedu kadrove koji znaju, i koji će kasnije da budu vama zanimljivi vama da investirate, i da ih zaposlite, iako nemaju nekog iskustva. U tom domenu se često govori i o dualnom obrazovanju, da imate i teoriju, ali da imate i praksu. Ja ću pomenuti &nbsp;moj fakultet, ja sam završila biologiju na PMF-u, mi nijesmo imali previše tog praktičnog rada, izlazaka na terene, rada na nekim konkretnim istraživanjima, uglavnom je to laboratorija i teorija. Mi smo još iskorak u odnosu na ostale, tako da što se tiče samoga zaposlenja pokušano je, u jednom trenutku, mada na pogrešan način da se prevaziđe to, pa je onda Zakon o volonterskom radu zloupotrijebljen, pa su onda ljudi sklapali ugovore o volonterskom radu, što je obuhvatalo 8 sati radnog vremena, što je apsolutno protivno svim pravilima, i svim konvencijama, i apsolutno je kršenje radnih prava. Ako vas ja angažujem 8 sati treba da vas platim kao zaposlenu osobu. Pokušali su u tom smislu da iskoriste volontiranje, kao dokaz radnog iskustva, i neke druge, tako da kažem, suviše kreativne dobre ili loše ideje, ali ono što jeste zanimljivo jeste to da je kod nas najveći dio novaca odlazio na taj program za visokoškolce, i na omogućavanje njima prilike da se stručno osposobljavaju, što je onako neobično, jer je to kategorija koja vam je najpametnija, najobrazovanija, oni bi trebalo sami sebi da pruže neke šanse i da se izbore za njih. Ova kategorija NEET mladih, koji su već nespretno u tom procesu, ili uslijed nekih okolnosti, možda žive u ruralnim oblastima, nemaju mogućnost, neki gradovi u Crnoj Gori su vrlo tanki, teško je naći posao. U tom kontekstu moram da pomenem politizaciju, koja nije od juče, koja evo otkad ja znam za sebe, gdje ste vi obeshrabreni, jer znate da neka mjesta, koliko god ste dobri nećete dobiti ako nemate neke članske karte, i vi tu imate taj dio mladih koji naprosto ima taj bunt - zaključila je Gligorović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DrJ15mDgJWt8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Gligorović: Mi nemamo tačnu sliku ko sve pripada NEET grupi

Živimo u sistemu u kojem se normalizovao govor mržnje, metod posramljivanja i unižavanja određenih grupacija, prije svega žena i LGBTIQ populacije, a posljedice toga su sve izraženija netolerancija, konflikti i događaji kakve smo vidjeli na Džada film festu, poruka je sa drugog panela CDT-ove konferencije Dezinformacije i ljudska prava: Kome smeta jednakost?
Marijana Camović Veličković iz Sindikata medija, kako se navodi u saopštenju CDT ocijenila je da je najveći problem to što govor mržnje i zapaljivi govori često dolaze od ljudi koji su na nekoj državnoj funkciji, od političara, što se onda preliva na simpatizere političkih partija koji su aktivni na internetu.
- Vidjeli smo slučaj Tee Gorjanc Prelević, pominjao se njen suprug, porodica... Taj pokušaj ućutkivanja je trajao, partije su to prepustile svojim ženama da to one rade - rekla je Camović Veličković.
Ona je podsjetila i na kampanju koja se vodila protiv novinarke Dragane Šćepanović.
- Ona je bila meta portala Aktuelno, biznismena Zorana Bećirovića koji je toj ženi zagorčavao život, to je završeno tako što je Dragana tražila psihološku pomoć. Portal Aktuelno je obavezan da joj nadoknadi i izbriše 12 ili 13 tekstova od mora tekstova. Tih kampanja ima na društvenim mrežama, u stvarnom životu, preko medija, najčešće protiv žena koje su najlakša meta - kazala je ona.
Dodala je i da imamo dosta političara kojima, ako im se oduzme taj zapaljivi govor o vjeri i naciji, ništa im ne ostane.
- Imamo ministre koji nemaju šta da kažu osim takvih govora - kazala je Camović Veličković.
Danijel Kalezić iz ERA LGBTIQ istakao je da u Crnoj Gori ne postoji sistem podrške za ljude koji su mete govora mržnje i dezinformacija.
- O žrtvama govora mržnje ne govorimo dovoljno, mi koji radimo sa žrtvama nasilja znamo taj aspekt, ali kao društvo ne govorimo dovoljno o tome šta proživljava žrtva - rekao je on.
Regionalno, kako kaže, imamo jednak problem sa govorom mržnje u svim zemljama ali i situaciju da govor mržnje miri one strane koje su posvađane u nacionalnim narativima i vjerskim stvarima.
- Kada krenemo da analiziramo govor mržnje i povežemo vjerske organizacije i partije i metode koje one koriste, to je jedan način, oni jako dobro sarađuju kada je u pitanju govor mržnje. Cilj je urušavanje demokratije kako bi vjerske zajednice i partije mogle nesmetano da vrše vlast. To se dešava u Rusiji, pa sada i u Americi, mi u Crnoj Gori imamo najjači ruski uticaj preko Srbije i SPC, imamo sada i turski - naveo je Kalezić.
Anita Stjepčević iz Centra za ženska prava kazala je da su mediji platforma indoktrinacije plasmana distribucije svakodnevnih otpada koji dolazi do masovnog broja konzumenata.
- Živimo u sistemu koji normalizuje govor mržnje, koji normalizuje metod posramrljivanja, unižavanja određenih grupacija, prije svega žene i LGBTIQ. Kako se to odražava na stanje ljudskih prava vidi se i kroz slučaj Džada film festa, slučaj navijača u Zagrebu - navela je Stjepčević.
Camović Veličković je dodala da će se u medijima, bez podstreka, rijetko vidjeti teme o ugroženim grupama.
- Sada ide prajd pa će se pisati o tome, ali kada nema takvih dešavanja nećemo pokriti bilo koji aspekt marginalizovanih grup - dodala je ona.
Istakla je izvještavanje Javnog servisa i govora mržnje u njihovim emisijama.
- Na javnom servisu novinar ima pravo da postavi pitanje da li je Pavle Đurišić ratni zločinac. Ako na početku emisije postavite takvo pitanje već ste prekršili sva pravila, kako će da teče ostatak emisije? Tekao je katastrofalno, i na kraju ništa. Bilo je nekoliko reakcija, i na kraju se desila Džada. Ne preispitujemo teme koje treba nego se pitamo da li je Pavle Đurišić ratni zločinac sa nekim opskurnim likovima koje tu dovedemo i predstavljamo ih kao univerzitetske profesore -rekla je Camović Veličković.
Kalezić je istakao da su LGBTIQ aktivisti nekada učestvovali u emisijama u koje su dovođeni ljudi koji podržavaju diskriminaciju i nasilje a pod izgovorom objektivnosti i davanja prostora „drugoj strani“.
- Novinari su nas kontinuirano zvali da gostujemo sa njima i tu smo rekli – ne. Javni servis se ovim temama više ne bavi, bavili su se prve godine kada se desila ta promjena, na dan borbe protiv transfobije imali jedan prilog bez sagovornika iz Crne Gore - rekao je on.
Upitana gdje je granica između konstruktivne kritike na račun žena u javnom životu i mizoginije, Stjepčević je kazala da je to u društvu koje je ogrezlo u nedemokratiji jako teško.
- U momentu kada nemamo valjani argument mi „vadimo“ muževe, nelegalne objekte. Možete misliti koliko je bilo teško da se pozicioniramo na uvrede na račun Tee Gorjanc Prelević koje su dolazile od žene u politici koja je bila gošća na našim panelima, koja je karijeru gradila na priči o rodnoj ravnopravnosti, a ispostavilo se da je sve to spin. To je izvrtanje ruglu rodne ravnopravnosti. Glumiti žrtvu koju neko navodno napada je tolika neusluga rodnoj ravnopravnosti - zaključila je Stjepčević dodajući da se u Crnoj Gori ne napadaju više samo žene na pozicijama moći već sve koje su u javnom životu.

CDT: Konflikti su posljedica normalizacije govora mržnje

Zajedničkim djelovanjem sa UNICEF-om i drugim partnerima gradimo snažniji i efikasniji sistem zdravstvene zaštite koji će odgovoriti na potrebe djece, roditelja i zajednice u cjelini - kazao je ministar zdravlja Vojislav Šimun na sastanku sa predstavnicima ove međunarodne organizacije.
Šimun je, kako se navodi u saopštenju, na sastanku danas razgovarao o ključnim inicijativama usmjerenim na unapređenje zdravstvene zaštite i podrške porodicama u Crnoj Gori.
Ministarstvo zdravlja je, prema njegovim riječima, spremno da uvede savremene terapijske protokole za tretman preeklamsije, u skladu sa međunarodnim preporukama i protokolima, kako bi se unaprijedila zdravstvena zaštita trudnica i porodilja.
- Govoreći o planovima za naredni period, ministar je najavio da će u toku sljedeće godine, uz podršku UNICEF-a, početi renoviranje Opšte bolnice u Nikšiću, što će značajno doprinijeti poboljšanju uslova za pacijente i zdravstvene radnike - istaknuto je u saopštenju.
Šimun je potvrdio i svoje učešće na predstojećoj konferenciji o patronažnim posjetama i podršci porodicama, koja će se održati krajem oktobra ili početkom novembra, ističući značaj ovog segmenta zdravstvene zaštite za jačanje podrške roditeljstvu.
- Posebna pažnja posvećena je i projektu unapređenja rane intervencije u djetinjstvu. Šimun je podržao inicijativu UNICEF-a i predložio uključivanje nevladinih organizacija, naglašavajući važnost intersektorske saradnje u pružanju što kvalitetnije podrške djeci i porodicama - navodi se u saopštenju.

Šimun sa predstavnicima UNICEF-a: Saradnjom do unapređenja zdravlja majki i beba

Razvoj i izražavanje kreativnosti često je zanemareno u igri i naših klubova i reprezentacija. O taktičkoj kreativnosti u fudbalu ali i drugim sportovima razgovarao sam sa svjetskim stručnjakom broj jedan za ovu oblast, profesorom Danijelom Memertom sa Njemačkog univerziteta za sportske nauke u Kelnu. Trenutno radi u Filadelfija Unionu, a prethodno je bio angažovan u Bajer Leverkuzenu, Hofenhajmu i njemačkoj reprezentaciji.
Gospodine Memert, šta je kreativnost?
Kreativnost u sportu možemo definisati kao stvaranje novih, iznenađujućih i učinkovitih rješenja u zahtjevnim situacijama. Odlikuje se originalnošću, fleksibilnošću, tečnošću i efikasnošću. Ne radi se samo o estetici, već i o praktičnim rješenjima od uticaja na događaje na terenu.
Kako biste definisali taktičku kreativnost u fudbalu?
Riječ je o donošenju iznenađujućih, a opet funkcionalnih odluka u uslovima igre. U fudbalu ovo znači opcije za dodavanje, kretanja i odluke koje protivnik ne očekuje, a koje služe timskim ciljevima. Manje se radi o isticanju, a više o inteligentnim i neočekivanim rješenjima koje mijenjaju dinamiku igre. Na ovu temu sam napisao knjigu koja je izašla 2015. g., a u pripremi je i novo izdanje za sljedeću godinu.
Kako razviti taktičku kreativnost u fudbalu?
Treneri treba da stvore uslove za trening u kojima će igrači doživjeti raznovrsnost, nepredvidivost i mogućnost eksperimentisanja. Dozvoljavanje grešaka je ključno jer samo kroz pokušaje i greške javljaju se nove solucije. Igra na malom prostoru sa promjenljivim pravilima, različitim partnerima i slobodnim formama potvrdila se efikasnom u razvoju kreativnog mišljenja.
Memert u razgovoru sa Jirgenom Klopom (Photo: Instagram/Screenshot)
Na koji način se može doći toga da trener, nenamjerno i nesvjesno, usporava ili ograničava razvoj kreativnosti kod svojih igrača?
Najveći rizik je prenaglašavanje rigidnih taktičkih šema i kažnjavanje riskantnih odluka. Kad se igrači plaše da pogriješe, drže se očiglednih i sigurnih izbora. Ovo limitira traženje novih obrazaca i suzbija upravo kvalitete koje fudbal čine nepredvidljivim i uzbudljivim.
Postoje li možda načini na koje sami igrači mogu razviti svoju kreativnost?
Da, stičući nova iskustva unutar i izvan fudbalske igre. Učestvovanje u različitim sportovima, slobodna igra – ili kako mi kažemo „svrsishodna“ igra – i svjesno treniranje percepcije i vještine predviđanja širi kreativni repertoar. Igrači koji vide više mogućnosti takođe reaguju kreativnije pod pritiskom. Podstičete kod igrača što širi fokus i sposobnost uočavanja!
Čini se da je danas fudbal postao previše statičan. Da li je kretanje bez lopte možda zanemareno kao izraz kreativnosti u igri?
Apsolutno. Kreativnost nije samo ono što radimo kad imamo loptu u nogama već i inteligentno kretanje bez nje. Postavljanje na nove pozicije, „odvlačenje“ bekova ili otvaranje linija za dodavanje mogu biti krajnje kreativni potezi. Moderni fudbal nekad ovo svodi na mehanička kretanja, ali prava kreativnost leži u dinamičnom i neočekivanom pozicioniranju.
Često kažemo da igrač nije „vidio“ protivnika ili priliku za dodavanje. Šta ograničava, a šta sa druge strane podstiče sposobnost igrača da vizuelno pokrije što je moguće više prostora na terenu?
Pažnja se razvija. Vizuelna pažnja i tzv. skeniranje prostora određuju koliko terena igrač može obraditi i „pokriti“. Igrači koji aktivno pretražuju pogledom, koji šire svoje vidno polje i predviđaju kretanja mogu lakše uočiti neuobičajene prilike. Kreativnost počinje pažnjom i percepcijom.
Danijel Memert (desno) autor je više knjiga na temu fudbalske kreativnosti i analize igre (Photo: Instagram/Screenshot)
Kako iskoristiti kreativnost ne samo za razvoj fudbala već i društva u cjelini?
Kreativnost je univerzalan kvalitet. U fudbalu nam pomaže da dođemo do novih taktičkih rješenja. U društvu - da riješimo socijalne i kulturološke izazove. Ohrabrivanje mladih ljudi da razmišljaju raznovrsno i divergentno, da prihvataju greške, da ispituju različite mogućnosti, stvara ne samo bolje igrače već i inovativnije građane.
Za kraj, koju poruku biste poslali trenerima u Crnoj Gori?
Vjerujte u sposobnost igrača da vas iznenade. Dajite im slobodu, podržavajte preuzimanje rizika i ne kažnjavajte greške previše strogo. Taktička kreativnost cvjeta đe ima otvorenosti i povjerenja, a vaša uloga kao trenera je da stvorite upravo takve uslove.

Memert: Vjerujte u sposobnost igrača da vas iznenade

Na graničnom prelazu Dračenovac, prilikom ulaska u Crnu Goru, lišen je slobode državljanin Republike Srbije koji se potraživao na međunarodnom nivou, saopšteno je iz Uprave policije.
- Slobode je lišen O.M. (27) kojeg potražuje NCB Interpol Beč radi obezbjeđenja njegovog prisustva krivičnom postupku koji se vodi protiv njega pred Sudom u Beču zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nanošenje teške tjelesne povrede - navodi se u saopštenju.
Za ovo krivično djelo je prema tamošnjim propisima zaprijećena kazna zatvora u trajanju do 10 godina.
O.M. će u zakonskom roku biti priveden sudiji za istragu Višeg suda u Bijelom Polju.

Na GP Dračenovac lišen slobode državljanin Republike Srbije kojeg potražuje Austrija

&nbsp;Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavile su gradnju dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja kroz selo Đurđevića Tara tako što su trasu izmjestili u odnosu na prvovitni plan i ona sada prolazi kroz imanja mještana koji su prihvatili da im prodaju parcele. - CGES uništava Taru. Uništili su život u Đurđevića Tari i budućim naraštajima koji je trebalo da ostanu ovdje i razvijaju ovaj kraj, prije svega kroz turističku ponudu. Mi smo rodoljubi ove države i želimo da je sačuvao i unaprijedimo u bolje mjesto za život. Ali, od naše mukotrpne borbe, sastanaka, blokade mosta, obećanja bivšeg ministra Janka Odovića da će ići podzemni kabal i bivšeg ministra Saše Mujovića da dalekovod neće ugroziti nikoga, ostala je prazna priča i uništavanje naljepšeg i najpoznatijeg sela sa velelepnim mostom na Tari – ogorčen je predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić. On podsjeća da je most na Đurđevića Tari drugo najposjećenije mjesto u Crnoj Gori, te da će uskoro, nakon okončanja rekonstrukcije, „zasijati novom ruhu, sa uređenim pristupnim putevima, parkingom, osvetljenjem, ali će dalekovod trajno uništiti ambijent“. - Dalekovod će vizuelno uništiti Taru. Posječen je veliki broj stabala, probijeni su novi putevi u srcu Nacionalnog parka „Durmitor“, urađena je velika devastacija. Nama - mještanima ne daju da napravimo ni pomoćni objekat, ne daju doznaku za ogrijevno drvo. Pa, pitamo se kakve koristi mi to imamo od uprave ovog nesrećnog nacionalnog parka, kad nijesu „mrdnuli prstom“ da zaštite selo i Park od ovih metalnih strašila – kaže za Portal ETV Ostojić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908230956_ce655b81b0fa6c89734792f8830f74c5973814bd2fca5ce703528a25b9c116b7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250908230956_ce655b81b0fa6c89734792f8830f74c5973814bd2fca5ce703528a25b9c116b7" data-rendition-name="original" width="1080" height="1128" loading="lazy" alt="Ošegana stabla na trasi dalekovoda u Đurđevića Tari"> <figcaption>Ošegana stabla na trasi dalekovoda u Đurđevića Tari</figcaption> </figure>  Smatra da je trebalo „striktno da daju dozvolu da može da prođe samo podzemni kabal kroz Nacionalni park“. - Ali nije njih briga bilo za mještane i prirodu. I pitamo se zašto su ovo dozvolili Nacionalni parkovi znajući da je Tara pod zaštitom Uneska. Mi nijesmo branili selo da bi zaustavili projekat od velike važnosti za Crnu Goru, samo smo tražili da se ono zaobiđe ono ili da postave podzemni kabal. A, moglo je – dodaje Ostojić.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F-gSGl7UACzw%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Sagovornik Portala ETV podsjeća da je „bivši ministar Odović bio obećo, ali je onda rečeno da nije izvodljivo zbog nedostatka para“. - Pitamo, kako je mogao kabal kroz čitavu Italiju, preko mora da prođe podzemno, kroz Tivat i Lastvu 6,7 kilometara, a kroz Taru nije moglo 2,5 kilometara. I da se sačuva predivno selo, Nacionalni park i stanovništvo koje tu živi. Ovaj dalekovod će stopirati život u selu kuda je prošao. Tu života više nema. Ogromna zračenja, magnetna polja koja utiču na biljni i životinjski svijet. Dobijaće se leukemije i kanceri, uticaće na raspoloženje ljudi. Pogođeno je direktno oko 15 domaćinstava – objašnjava Ostojić. Neki mještani, kako kaže, podlegli su „ogromnom pritisku mešetara CGES-a, koji su nudili ogromne pare i išli od kuće do kuće“.&nbsp; - Imali su informacija dosta, koga mogu kupiti i nijesu žalili novac. Nažalost, pojedini su poklekli kad su im ponudili ogromne cifre. Ipak, te proklete pare su uništile selo. Ništa više neće biti isto. Uništili su međuljudske odnose, slogu među mještanima. I to će imati trajne posljedice. Poremećeni su zanavijek komšijski, rođački i kumovski odnosi. Selo je bilo složno, jedni drugima smo pomagali kad je trebalo. Toga nikad više neće biti. Ti koji su prodali Italijanima zemlju, trebalo je prvo da je ponude komšijama i rođacima, ako su im pare bile potrebne. Naši su se borili za ovu zemlju i živote davali, a mi je prodajemo „Terni“ italijanskoj – ogorčen je Ostojić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908230956_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250908230956_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"> <figcaption>NEKI MJEŠTANI PODLEGLI OGROMNOM PRITISKU: Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption> </figure>  Njegov i život njegove porodice, ističe on, ugrozio je CGS, jer „žice prolaze oko 40 metara od mjesta“, đe on i familija borave po 15-20 sati dnevno.&nbsp; - I biznis koji sam stvarao godinama i zapošljavao veliki broj radnika je ugrožen. I druge porodice uz liniju prokletog dalekovoda su ugrožene. Tuda će utihnuti sve. Bio sam optimista i nadao sam se da će podzemni kabal proći ili da će dalekovod zaobići selo. Bile su neke informacije da nemaju drugog izbora, ali pare i „Brankovići“ su učinili svoje! Više Tara neće biti ista – zaključio je Ostojić. Biolog Vuk Iković kazao je u maju za Portal ETV da dalekovode treba planirati tako da zaobilaze turistički značajna područja, te da u proces planiranja treba da budu uključene sve zainteresovane strane - mještani i lokalni preduzetnici. - Možemo imati i elektro-mrežu i očuvanu prirodu – bio je decidiran Iković. Gradnja dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja nekoliko godina je u fokusu, jer su se mještani Đurđevića Tare usprotivili da trasa prođe kroz njihovo selo, u znak protesta u više navrata blokirali su i most na Tari, ali, sudeći prema informacijama da su neki od njih, ipak, prodali zemlju, otpora više neće biti.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FvMVpoZQy2F0%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Posljednji put proteste su organizovali u martu ove godine, nakon čega su ekipe CGES-a obustavile radove u zoni sela. Iković je u razgovoru za Portal ETV kazao da dalekovodi mogu da uzrokuju „gubitak vizuelnog identiteta jednog prostora, da nepovratno podijele jedan prostor na dva dijela i da tako razdvoje mjesto zimovališta od mjesta hranilišta raznih vrsta“. Bio je kategoričan da ukoliko se ne mogu zaobići najvrjedniji pejzaži i ekosistemi, onda treba postaviti podzemni kabal. Jedan od najglasnijih protivnika gradnje dalekovoda u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ bio je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, a Skupština grada u decembru 2023. godine čak je, na njegovu inicijativu, usvojila zaključke kojima se od „Crnogorskog elektroprenosnog sistema traži da odmah obustavi izgradnju 400 kilovoltnog dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja u dijelu trase koja prolazi kroz selo Đurđevića Tara“.&nbsp; Vraneš je tada u lokalnom parlamentu tvrdio da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko ne odustane od zaključaka koje je inicirao.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908230956_f87f0f75bbab9f8348c27ace8c6da98367e04934cecb6b64766880956ac3973f.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250908230956_f87f0f75bbab9f8348c27ace8c6da98367e04934cecb6b64766880956ac3973f" data-rendition-name="original" width="1080" height="1080" loading="lazy" alt="Trasa dalekovoda kroz Đurđevića Taru znatno izmijenjena, označeno crvenom bojom "> <figcaption>Trasa dalekovoda kroz Đurđevića Taru znatno izmijenjena, označeno crvenom bojom </figcaption> </figure>  Od zaključaka te 2023. nije odustao, ali 2025. kada je CGES nastavio radove, ne pominje ni zaključke SO, niti se glaska na ovu temu.&nbsp; Na pitanje odbornika Demokratske partije socijalista Marka Tošića na sjednici 27. marta što se desilo u međuvremenu, kratko je odgovorio da ne zna da li je neko uzeo pare, ali da on i njegovi saradnici nijesu.&nbsp; Koliko je 2023. Vraneš ozbiljno doživio pritiske kojima je, kako je govorio u lokalnom paralemntu, bio izložen, svjedoči i njegova rečenica izgovorena nakon što je inicirao da Skupština donese zaključke. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).

Ostojić: Tu života više nema

Dok se nekim - politički podobnim - policijskim službenicima izmišljaju greške da bi bili suspendovani, drugima se sakrivaju opasne veze sa kriminalom da bi, kao poslušnici, opstali na funkcijama. &nbsp; Teško je drugačije razumjeti – osim kao udruženi plan zataškavanja – podatak koji otkriva Televizija E. Iako je prije osam dana zapaljeno porodično vozilo ispred porodične kuće načelnika Odjeljenja bezbjednosti Tivat Miodraga Kneževića, informacija o incidentu – brižljivo je skrivana. &nbsp; Nije bilo policijskog saopštenja, nije bilo informacije o otvaranju istrage. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090820090_f5716ee7d10f54884b6643af22f8b515f5f7c6654ce384ab267aceb2a9fa878f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025090820090_f5716ee7d10f54884b6643af22f8b515f5f7c6654ce384ab267aceb2a9fa878f" data-rendition-name="original" width="4083" height="2173" loading="lazy" alt="ŽESTOKA OPOMENA: Zaplajeni automobil u Herceg Novom "> <figcaption>ŽESTOKA OPOMENA: Zaplajeni automobil u Herceg Novom(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  TAJNA ZAPALJENOG AUTOMOBILA &nbsp; Prema informacijama naše medijske kuće, načelnik Knežević je izričito zahtijevao da sve ostane tajna. &nbsp;&nbsp; Paljenje automobila je krivično djelo, pa je izvjesno da je taj čin i svojevrsna poruka Miodragu Kneževiću. &nbsp;Ipak, šef tivatske policije nije ispitivao - ili nije želio da bilo ko ispita - motive nepoznatog počinioca, kao da je htio da i sebe ili nekog sebi bliskog zaštiti od daljeg policijskog propitivanja. &nbsp; -U noći između 31. avgusta i 1. septembra zapaljen u rejonu je automobil marke ,,alfa romeo” koji često koristi kao porodičnu imovinu Miodrag Knežević, načelnik Odjeljenja bezbjednosti Tivat – kazao je za Televiziju E i Portal ETV sagovornik iz hercegnovske policije. &nbsp; Iako je bilo u pitanju krivično djelo, nije zvanično otvarana istraga, premda je očito da nije došlo do samozapaljenja automobilaa. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090820090_94bdc80157b826b8bdc8b2b119a5213c0a707608c520695af90bd86f1f866792.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025090820090_94bdc80157b826b8bdc8b2b119a5213c0a707608c520695af90bd86f1f866792" data-rendition-name="original" width="424" height="375" loading="lazy" alt="NAČELNIKOVA SE (NE) PORIČE: Miodrag Knežević "> <figcaption>NAČELNIKOVA SE (NE) PORIČE: Miodrag Knežević(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  KAD KNEŽEVIĆ PROGANJA &nbsp; Činjenica da je načelnik Odjeljenja bezbjednosti uspio da sakrije informaciju o paljenju vlastitog vozila, govori da Knežević ima dobre veze u vrhu policije. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, Miodrag Knežević je dobro zadužio misistra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića. &nbsp; Prije svega vlastitim doprinosom u vetingu, odnosno akciji čišćenja politički nepodobnih policijskih službenika. &nbsp; Televizija E je u dva navrata detaljno izvijestila o slučaju suspenzije i otkaza za Marka Šarovića, policijskog službenika sa 25 godina radnog staža u policiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090820094_3000ea4f72759b941b7044fca888cf4975bf03b7eb9d7e0cdb2b4217df98e63e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025090820094_3000ea4f72759b941b7044fca888cf4975bf03b7eb9d7e0cdb2b4217df98e63e" data-rendition-name="original" width="324" height="155" loading="lazy" alt="TVRDI DA GA KNEŽEVIĆ PROGANJA: Marko Šarović"> <figcaption>TVRDI DA GA KNEŽEVIĆ PROGANJA: Marko Šarović(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  U razgovoru za Televiziju E &nbsp;Šarović je tvrdio da je dodjela otkaza samo finalni čin dugotrajnog procesa, ne samo progona, već i namještanja dokaza, koji mu je pripremio načelnik Odjeljenja bezbjednosti Tivat Miodrag Knežević, skupa sa dijelom podređenih policijskih službenika. O tome je 9. jula Šarović sačinio i podnio službenu zabilješku regionalnom policijskom centru ,,Jug”. &nbsp; Uzaludna žalba: protiv njega je, kako je ustvrdio za Televiziju E, spremana nezakonita akcija podmetanja kesice kokaina u stanu, sa ciljem njegove kompromitacije i odstranjivanja iz policijskih redova. &nbsp; -Podnio sam više krivičnih prijava protiv službenika OB Tivta, a konkretno protiv načelnika Kneževića koji je sa pet-šest službenika 12. avgusta prošle godine uveče boravili u stanu moje majke koja je meni privremeno ustupila stan. Sve je zabilježeno video nadzorom: čitavu noć su držali otvoreni stan i stajali u stanu. Da bi ujutru 13. vršili pretresom i policajac Petrović Danilo, koji je uveče boravio u stanu, ujutro u pretresu našao kesicu 0,9 grama, za koji su rekli da je kokain. I tu se pretres završava, ne daju mi svjedoka ni advokata da obezbijedim. Načelnik kriminalistike Tijanić ne dozvoljava, tvrdnjom da je načelnik Knežević to tražio – kazao je 15. jla Šarović u izjavi za Televiziju E. &nbsp;&nbsp; ,,NAČELNIKOVA NAMJEŠTALJKA” Na komandu načelnika Kneževića, odmah je kesica sa sumnjivimm materijama – koje su pronađene u stanu Marka Šarovića - proslijeđena višoj državnoj tužiteljki Jeleni Protić koja je naložila pokretanje postupka protiv policajca Šarovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090820094_f5b8206a2a51df550235de84c86db3db3b5543b7fcb3c8b2c9bdf377010ae3fd.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025090820094_f5b8206a2a51df550235de84c86db3db3b5543b7fcb3c8b2c9bdf377010ae3fd" data-rendition-name="original" width="900" height="799" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Dopis branioca Marka Šarovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Dopis branioca Marka Šarovića(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Iako policajcu Marku Šaroviću niko nije vjerovao, ispostaviće se da je govorio istinu o podetnutoj kesici kokaina u njegovom stanu. &nbsp; Na sudskom pretresu 25. avgusta ove godine njegova supruga je priznala da je jednom policajcu, čije ime za sada redakcije Televizije E neće otkrivati, kazala gdje se nalazi kesica sa sumnjivim materijalom. &nbsp; &nbsp;-Drugom policijskom službaniku koji je pretresao stan sam dala informaciju gdje se nalazi kesica sa nedozvoljenom materijom. Inspektorki Nataši Vuković sam rekla da se u plakaru nalazi neka materija i ja tada nijesam znala šta je to – tako je svjedočila supruga Marka Šarovića koja ga je svojevremeno i prijavila tivatskoj policiji zbog navodnog nasilja u prorodici. Uzulud je ta naknadna istina: policajac Milan Šarović je – po izričitoj komandi načelnika Kneževića, a nakon odborenja iz vrha policije – dobio otkaz. Sada je u procesu traganja za pravdom i riješio je da tuži načelnika Kneževića ali i još neke policijske službenike. &nbsp; HOĆE LI SE SAZNATI ISTINA? &nbsp; U međuvremenu, šef policije Tivta uživa naklonost i Šaranovića i Šćepanovića i osjeća se vrlo sigurno u fotelji ančelnika. I još daje izjave kako policija u gradu funkcioniše besprekorno. &nbsp; &nbsp;,,Uzimajući u obzir broj ljudi u gradu i raspoložive kapacitete, bezbjednosna situacija je stabilna”. Tako je, prije četrdesetak dana, &nbsp;25. jula za Radio Tivat, ocijenio Miodrag Knežević, načelnik Odjeljenja bezbjednosti. &nbsp; Mjesec dana kasnije o zapaljenom automobilu porodice načelnika Kneževića nije se smjelo ni zucnuti. Da se ne bi otkrilo da situacija i niej tako stabilna kao što načelnik tvrdi. &nbsp; Da li će se konačno javnosti javiti o paljenju vozila načelnika tivatske policije– nije poznato. Mada će sve teže biti prikrivati istinu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Ko i zašto krije paljenje automobila načelnika Miodraga Kneževića?

-Veli mi Abazović da će sad Katnića da miču isto kad je izmijenjen zakon o tužilaštvu – obavijestio je Jovica Vukotić svoje kompanjone Stefana Đukića-Mandića i Emila Tuzovića. &nbsp; -Da, Abaz je brat naš – odgovara Đukić-Mandić, radostan što će se njihovi tužuilački progonitelji ukloniti sa pozicija. &nbsp; Ovo je dio prepiske od 1. marta 2021. godine u kojoj sada pokojni šef škaljarskog klana Jovica Vukotić obavještava svoje podređene da je definitivno spremna smjena tadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200936_36f9812120ae3832a4a70c0c40a92f0433f51daf3a318eca1fe8d0e564fabc31.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250909200936_36f9812120ae3832a4a70c0c40a92f0433f51daf3a318eca1fe8d0e564fabc31" data-rendition-name="original" width="521" height="283" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE PRIKRIVENIH VEZA: Skaj prepiska Vukotića i članova škaljarskog klana"> <figcaption>RAZOTKRIVANJE PRIKRIVENIH VEZA: Skaj prepiska Vukotića i članova škaljarskog klana(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Iz prepiske se može zaključiti da Vukotiću direktno informacije javlja – Dritan Abazović, u to vrijeme potpredsjednik Vlade Zdravka Krivokapića, čovjek zadužen za kontrolu svih službi bezbjednosti. &nbsp; Ove traskripte objavio je M portal još prije dvije godine i komunikacija sa nekad zaštićene aplikacije pruža uvid u neke veze kriminala sa crnogorskim političarima. Vijeće Višeg suda u Podgorici tek treba da odluči da li će u dokaze uvrstiti Skaj komunikacije koje je na ročištu u julu predložio bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić. Do transkripata je došla odbrana optuženih, a na osnovu ovih novih informacija ispada je sepecijalni tužilac Miloš Šoškić te potencijalne dokaze - svjesno izostavio. &nbsp; Da sve bude interesantnije, upravo iz transkripata koje je tužilac Šoškić izostavio proizilazi da su oba mafijaška klana – kavački i škaljarski - planirali likvidaciju Milivoja Katnića, ali i Zorana Lazovića i Saše Čađenovića. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200940_7d95c0fbdf89887bb318d81ea6218bc28b1aaa0fb23c58babe37c9ce4df07111.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250909200940_7d95c0fbdf89887bb318d81ea6218bc28b1aaa0fb23c58babe37c9ce4df07111" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="KAD ŠKALJARCI POHVALE: Dritan Abazović i kompromitujuće Skaj prepiske "> <figcaption>KAD ŠKALJARCI POHVALE: Dritan Abazović i kompromitujuće Skaj prepiske(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Odluka Višeg suda se očekuje prije septembarskog zakazanog ročišta na suđenju Lazoviću, Katniću i Čađenoviću za zloupotrebu službenog položaja i stvaranje kriminalne organizacije. Odluka Višeg suda mogla bi značajno da utiče na dalji tok sudskog procesa. &nbsp; Jer, očito je: prije Katnića, Lazovića i Čađenovića o kraju profesionalne karijere ali i o njihovim sudbinama imali su informacije - vodeći ljudi škaljarskog klana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200940_5653f5e9801a820c0cc418dd61e822ced9df54e2dfaac9891b1c654a9099f69d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250909200940_5653f5e9801a820c0cc418dd61e822ced9df54e2dfaac9891b1c654a9099f69d" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ČEKAJUĆI ODLUKU: Zgrada Višeg suda u Podgorici "> <figcaption>ČEKAJUĆI ODLUKU: Zgrada Višeg suda u Podgorici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI VIŠI SUD &nbsp; U slučaju da Viši sud prihvati – kako se očekuje – sve Skaj komunikacije, da se kao dokaz razmatarju takozvane ,,nefiltrirane kriptovane komunikacije, značajno će se promijeniti situacija optuženih jer se lako uočava da su trojica okrivljenih bili na meti kavačkog klana iako se optužnicom terete da su bili dio tog istog kriminalnog klana. &nbsp; Osim toga, neselektovane Skaj komunikacije mogli bi otvoriti &nbsp;prostor za nova procesuiranja, ovoga puta političara koji su do nedavno obavljali ključne funkcije u državi, ili ih obavljaju i danas. &nbsp; Među prvima je svakako Dritan Abazović koji je, prema prepiskama između samog vrha škaljarskog klana, znao da će Katnić i ostali biti smijenjeni već je o tome obavještavao pojedine škaljarce. &nbsp; ,,GAME CHANGER” SRPSKOG SVETA Od avgustovskih izbora 2020. godine Dritan Abazoviće je postao neka vrsta zvijezde ,,srpskog sveta” jer je presudno uticao na prevlast litijaškog pokreta u crnogorskom parlamentu. No, objelodanjenim transkriptima komunikacije kriminalaca i njihovih saradnika pokazuju osnnovi sumnje da su postojale jasne veze između pojedinih istaknutih političara postavgustovske vlasti i pripadnika kriminalnih klanova. &nbsp; O tome svjedoči i prepiska od 30. avgusta 2020. godime koju je M portal objavio, a u kojoj je glavna zvijezda upravo Dritan Abazović. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Tako već pominjani Stefan Đukić-Mandić obavještava druga Bojana Lopičića da mu je Abazović javio da ,,deru DPS noćas”, na što Lopičić odgovara. ,,Brat! Najveći do svih. Svega mi!”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200944_a04adbf74e5b67baf31c72722804886fe9c656db2cf0161fd7f0b9098b9a776d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250909200944_a04adbf74e5b67baf31c72722804886fe9c656db2cf0161fd7f0b9098b9a776d" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt='KO SKRIVA ,,SKAJ DOKAZE ": Milivoje Katnić, Miloš Šoškić i Zoran Lazović '> <figcaption>KO SKRIVA ,,SKAJ DOKAZE ": Milivoje Katnić, Miloš Šoškić i Zoran Lazović(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  PRIJETNJE KATNIĆU I OSTALIMA... Nije tu kraj planova škaljarskog klana o obračunu sa onima koji su ih u ime države progonili. Tako Đukić-Mandić saopštava prijetnje da će, ,,kada &nbsp;prođe neki period kad ostanu bez službe pobiti ta go**a”. &nbsp;&nbsp; Iako je po optužnici Miloša Šoškića, trojka Katnić, Čađenović i Lazović zloupotrijebila službeni položaj podredivši ga kavačkom klanu koji predvodi Radoje Zvicer - skaj komunikacije koje Katnić nudi Višem sudu u Podgorici ruše i tu, glavnu tezu specijalnog tužilaštva. Ispostavlja se da su visokorangirani članovi kavačke mafijaške organizacije planirali da Katnića ubiju, a dijete mu poliju kisjelinom, a da tužioca Čađenovića naprave invalidom jer su smatrali da su naklonjeni škaljarskom kriminalnom klanu i da im „pakuju“ optužbe. Upotreba skaj prepiski u montiranim procesima polagano otvara pandorinu kutiju grijehova vodećih ličnosti postavgustovske Crne Gore. &nbsp; ABAZOVIĆ I PRIČA O ŠVERCU Dritan Abazović, koji je bio vlasnik kriptovanog telefona, pominje se i u prepisci u kojoj se dogovara preuzimanje šverca cigareta preko Luke Bar, kada se otkrivaju konekcije sa srpskim špijunom Stevanom Simijanovićem, načelnikom policije u Baru Ilijom Vasovićem, ali i kontroverznim biznismenom Miodragom Dakom Davidovićem. &nbsp; Kriptovani telefoni bilježili su i aktivnosti mafijaških organizacija u protežiranju Demokrata Alekse Bečića kupovinom i obezbjeđivanjem glasova na izborima 2020, na Cetinju, u biudvi, Kotoru. &nbsp; Na Skaj nijesu bili imuni ni neki visoki funkcioneri bivšeg Demokratskog fronta, kao na primjer nekadašnji prvi čovjek Budve Milo Božović, ali ni najjača politička organizacija u Crnoj Gori – Crkva Srbije koja je pripadnike klanova angažovala za kupovinu naoružanja u susret avgustovskoj promjeni vlasti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200944_e1cfef8a38759ddafa9d92b9130fceffeb147e27a6c117cf98025202d0831e30.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250909200944_e1cfef8a38759ddafa9d92b9130fceffeb147e27a6c117cf98025202d0831e30" data-rendition-name="original" width="1920" height="1282" loading="lazy" alt="KAKO DO ISTINE O POSTUPANJU SDT-A: Vladimir Novović, glavni specijalni tužilac sa saradnicima"> <figcaption>KAKO DO ISTINE O POSTUPANJU SDT-A: Vladimir Novović, glavni specijalni tužilac sa saradnicim(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ĐE JE ,,MANDA” I ŠTO RADI NOVOVIĆ Više izvora Televizije E iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, ali i Hrvatske ukazuju da postoje Skaj komunikacije u kojima se pominje ime i najuticajnijeg političara u Crnoj Gori – Andrije Mandića. &nbsp; No, za sada nema ni traga od kriptovanih poruka u kojima se pominje Mandićevo ime zajedno sa imenom Mila Božovića, osumnjičenog za krijumčarenje narkotika. &nbsp; Za rasplet priče o Skaj prepiskama veoma je bitno i postupanje Specijalnog državnog tužilaštva na čijem je čelu Vladimir Novović. Dosadašnje iskustvo pokazuje da je Specijalno tužilaštvo bilo vrlo selektivno u čitanju Skaj komunikacija. &nbsp; Od milion i dvjesta hiljada komunikaciaj dobijenih posredstvom Europola, Novović i ekipa specijalnih tužilaca nijesu procesuirali, pa ni pozvali makar na saslušanje, ni jednog od političara koji se pominju u mafijaškim prepiskama. &nbsp;&nbsp; Tužilaštvo nije našlo dokaze ni u slučaju „Skaj“ komunikacija čije transkripte je M portal objavio u avgustu prošle godine, koje svjedoče o dogovoru pripadnika škaljarskog klana za nabavku kriptovanih telefona za Abazovića, koje je on naručio, ali su oni odlučili da mu ih poklone. Ukoliko Vijeće Višeg suda ne bude selektivno, kao što je do sada bilo Specijalno državno tužilaštvo, možda bi crnogorska javnost uskoro mogla da vidi punu i istinitu sliku o vezama organizovanog kriminala i visoke politike. &nbsp; Ta nova slika bi mogla da dovede u problem, ne samo neke političare, već i ljude iz tužilaštva koji niejsu obavljali svoj posao. &nbsp; &nbsp;

Ako se sud odluči za neselektivan pristup porukama - „Brat Abaz“ bi se mogao naći u problemu

Nijesam organizovao, niti formirao kriminalnu organizaciju. Ovo je sve igranka pojedinaca iz vlasti koji su se dočepali fotelja, ali i osoba iz Specijalnog policijskog odjeljenja i policije - kazao je Strahinja Koprivica u Višem sudu iznoseći odbranu.
On je kategorično negirao navode optužnice koja ga tereti da je bio na čelu grupe koja švercovala drogu i cigarete.
- Ovo optužbe su izmišljene samo da bi se medijski propratilo i da bi se stvorio pritisak- kazao je Koprivica.
On je dodao i da nije koristio skaj aplikaciju i ponovio da se radi o političkoj igri kako bi ga optužili.
I ostala četvorica optuženih - Nikola Vukotić, Blažo Đurković, Igor Krstović i Marinko Koprivica takođe su negirali optužbe.
Optuženi Vukotić je kazao da nije član nijedne kriminalne grupe i da od optuženih jedino poznaje Đurkovića i Strahinju Koprivicu.
- Mogu da idem na poligraf.Nijesam učestvovao u nabavci, transportu, niti prodaji droge. Mene drže kao taoca a sve da bi ovo napravili Strahinji Koprivici. Sloboda nema cijenu ali ja lagati ne mogu - kazao je Vukotić.
On je rekao da su od njega tražili u SPO-u i SDT-u da nešto kaže za Strahinju Koprivicu i Igora Krstovića ali on to nije želio.
I Marinko Koprivica je rekao da nije član kriminalne grupe, da nije koristo skaj aplikaciju, niti je učestvovao u krijumčarenju cigareta.
Takođe i optuženi Krstović je u kratkoj odbrani naglasio da nema veze sa optužbama za koje se tereti. Jedino je, kako kaže, Strahinju Koprivicu vidio u novinama, ostale optužene ne poznaje.
Od svih optuženih jedino se Đurković brani sa slobode i on je danas promijenio iskaz, odnosno ustvrdio da nema nikakve veze sa optužbama a da je na saslušanju u SDT-u potvrđivao ono što su mu pokazivali tužioci.
On se izvinio optuženima i njihovim porodicama ali je rekao da su ga službenici SPO tokom hapšenja upozoravali i vršili pritisak na njega pominjući mu porodicu- kćerku i ženu.
- Govorili su mi da sve zavisi od mene da li ću biti na slobodi ili ne. Kada su me doveli na saslušanje u takozvanu Limenku jedan sijedi čovjek me upitao: Hoću li da čuvam milione Koprivicama ili da idem kući i budem dobar otac - ispričao je Đurković.
Kada je došao u SDT, kako kaže, tužilac mu je rekao da može da bude slobodan ili da bude u pritvoru od tri do šest godina.
- Potvrđivao sam ono što su me pitali. Nakon toga sam potpisao zapisnik i tužilac mi je rekao: "srećna ti sloboda" na što sam ja rekao "hvala"- ispričao je Đurković.
Odbrana optuženih tražila je da se izuzme iskaz Đurkovića koji je dao u SDT-u jer je, kako tvrde, iznuđen i nezakonito pribavljen.
Suđenje se nastavlja 6. oktobra.
Sudski postupak vodi vijeće sudije Borisa Bulatovića.
Strahinja Koprivica je sin bivšeg penzionisanog policijskog funkcionera Duška Koprivice protiv kojeg je takođe podnijeta krivična prijava i određen mu je pritvor zbog pranja novca.
Protiv Strahinje i Marinka Koprivice, Vukotića i Đurkovića SDT je predalo optužnicu zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije.
Strahinja Koprivica, Đurković, Vukotić i Krstović se terete za krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Optužnim aktom Strahinja i Matinko Koprivica se takođe terete za dva krivična djela krijumčarenje, dok je Strahinja i zbog i dva krivična djela nedozvoljena trgovina.
Prema navodima SDT, kriminalnu grupu je organizovao okrivljeni Strahinja Koprivica početkom 2019. godine i djelovala je u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, do aprila 2021. godine, čiji članovi su postali Vukotić, Đurković i Marinko Koprivica i druge nepoznate osobe.

Tag: udruzenje-prakticara-i-prakticarki-omladinskog-rada-u-crnoj-gori

Gligorović: Mi nemamo tačnu sliku ko sve pripada NEET grupi

CDT: Konflikti su posljedica normalizacije govora mržnje

Šimun sa predstavnicima UNICEF-a: Saradnjom do unapređenja zdravlja majki i beba

Memert: Vjerujte u sposobnost igrača da vas iznenade

Na GP Dračenovac lišen slobode državljanin Republike Srbije kojeg potražuje Austrija

PRATITE TVe UŽIVO