Generalna skupština Ujedinjenih nacija je povodom trogodišnjice ruske agresije na Ukrajinu usvojila rezoluciju koja podržava ukrajinski suverenitet i teritorijalni integritet. Crna Gora je među državama koje su podržale ovu rezoluciju.
Rezoluciju, čiji su autori Ukrajina i evropski saveznici, podržale su 93 članice predstavničkog tijela svjetske organizacije, suzdržano ih je bilo 65, a protiv se izjasnilo 18 država.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija broji 193 država članica.
<h2>SAD suzdržane na svoj prijedlog</h2>
Takođe, Generalna skupština usvojila je i prijedlog američke rezolucije predložene istim povodom, ali su Sjedinjene Države tokom glasanja bile suzdržane.&nbsp;
Tumači se da su uzrok tome amandmani na prijedlog američke rezolucije sa kojima su se saglasile članice Generalne skupštine svjetske organizacije.
Amandmani unijeti u nacrt američke rezolucije obuhvataju definisanje da je Rusija na Ukrajinu pokrenula invaziju u punom obimu i da je održivi i sveobuhvatni mir potrebno postići u skladu sa Poveljom Ujedinjenih nacija i podrškom ukrajinskom suverenitetu, nezavisnosti, jedinstvu i teritorijalnom integritetu.
Dokument je podržalo 93 članica, njih 73 je bilo uzdržano, a osam zemlja je bilo protiv.
U tom tekstu Sjedinjene Američke Države (SAD) pozivale su na "brzo okončanje sukoba" i dalje na "trajni mir između Ukrajine i Ruske Federacije".
U prijedlogu koji su izradile SAD nije se pominjala invazija Rusije na Ukrajinu u punom obimu, koja je počela prije tačno tri godine.
U opširnijoj ukrajinskoj rezoluciji navodi se da ruska invazija "traje već tri godine" i da "nastavlja da ima razorne i dugotrajne posljedice ne samo za Ukrajinu, već i za druge regione i globalnu stabilnost".
Poziva se na "deeskalaciju, rani prekid neprijateljstava i mirno rješavanje rata protiv Ukrajine" i naglašava se potreba da se rat završi ove godine.
U ukrajinskom nacrtu se navodi da ranije rezolucije koje je usvojila Generalna skupština moraju biti u potpunosti sprovedene, uključujući one kojima se Rusija poziva da se potpuno povuče sa međunarodno priznatih granica Ukrajine.
Rezolucije Generalne skupštine nijesu pravno obavezujuće, ali nose moralnu težinu kao stav međunarodne zajednice.
U Savjetu bezbjednosti, rezoluciji je potrebna podrška najmanje devet od 15 članica, pod uslovom da nijedna od stalnih članica - Britanija, Kina, Francuska, Rusija ili Sjedinjene Države - ne iskoristi pravo veta. SAD očekuju da će njihov prijedlog imati dovoljnu podršku na glasanju u ponedjeljak.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Usvojena ukrajinsko-evropska rezolucija, Crna Gora glasala za

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović učestvovao je u Istanbulu na prvom sastanku ministara vanjskih poslova država Zapadnog Balkana, organizovanom u okviru Balkanske mirovne platforme, gdje je istakao značaj otvorene i redovne komunikacije među državama regiona, naglašavajući da su mir, stabilnost i prosperitet Zapadnog Balkana zajednička odgovornost svih aktera, saopšteno je iz MVP. 
Sastanak je održan na inicijativu ministra vanjskih poslova Republike Turske Hakana Fidana, s ciljem jačanja regionalnog dijaloga, stabilnosti i saradnje. 
- Zahvaljujem ministru Fidanu na inicijativi koja šalje jasnu poruku da je dijalog jedini ispravan put ka jačanju regionalnog povjerenja i saradnje. Turska je važan partner svim državama našeg regiona, a Crna Gora snažno podržava svaki vid povezivanja koji doprinosi boljoj budućnosti naših građana - poručio je Ibrahimović. 
On je naglasio da Crna Gora cijeni posvećenost Turske evroatlantskoj zajednici i visoko vrednuje partnerstvo u okviru NATO-a, ističući da sve članice Alijanse dijele odgovornost za regionalnu i globalnu bezbjednost. 
Dodao je da članstvo u Evropskoj uniji treba da bude strateški cilj cijelog regiona, te da Crna Gora snažno podržava i NATO aspiracije zemalja koje dijele evroatlantske vrijednosti.
Tokom sastanka, kako se dodaje, posebna pažnja posvećena je unaprjeđenju političkih i ekonomskih veza, uz razmatranje konkretnih mogućnosti saradnje u oblastima infrastrukturne povezanosti, trgovine, energetike, kulture i zaštite životne sredine. 
Učesnici su se saglasili da je neophodno dodatno osnažiti mehanizme regionalne saradnje i izgraditi zajedničke platforme za odgovor na savremene izazove. Ministar Ibrahimović podsjetio je da su nedavne krize, poput pandemije COVID-19 i aktuelnih geopolitičkih izazova, ukazale na ranjivost ekonomija regiona usljed poremećaja u lancima snabdijevanja, naglašavajući da je regionalna saradnja ključna za trajnu stabilnost, ekonomski rast i međusobno razumijevanje. 
Posebno je istakao značaj demografske saradnje.
- Usklađene politike mobilnosti, zapošljavanja i uključivanja mladih ključne su za rješavanje demografskih izazova i obezbjeđivanje održive budućnosti za cijeli region - zaključuje se u saopštenju.

Ibrahimović u Istanbulu: Dijalog i regionalna saradnja ključni za stabilnost i prosperitet Zapadnog Balkana

Uprkos apelima nadležnih da se otpad odlaže na propisan način, nelegalne deponije i dalje su veliki problem u Podgorici. Sekretarijat za komunalne poslove najavio je za Gradsku sekretar za komunalne poslove Andrija Babović.
- Kao građani nijesmo disciplinovani da imamo civilizacijsku obavezu da čuvamo ovu sredinu i ostavimo generacijama koje dolaze nešto što je održivo, nemamo razvijenu kulturu i prinuđeni smo da represivno djelujemo na građane kako bi ih na taj način motivisali na očuvanje životne sredine - poručio je u sekretar za komunalne poslove Andrija Babović.
Na ovaj korak su se, ističe Babović odlučili jer je Ministarstvo pravde odbilo predlog Zajednica opština Crne Gore da se izmjenama Zakona o prekršajima povećaju kazne za nepropisno odlaganje otpada.
- Dobili smo odgovor da se odredbe ne moraju mijenjati, već da to može na lokalnom nivou da se odredi. Trenutno je kazna za fizička lica od 20 eura do 200 eura, što smatramo da ne djeluje kao motivaciona kazna kako bi građani postupali onako kako treba biti. Zbog toga ćemo pokrenuti izmjene svih odluka koje se tiču kazni - istakao je Babović.
Zbog izostanka podrške resornog ministarstva, Glavni grad će samostalno pokrenuti izmjene propisa o čemu je, kako kaže Babović, već obaviješten gradonačelnik.
- Obratili smo se gradonačelniku da ćemo organizovati radnu grupu koja će raditi na izmjeni i moj je stav da ta kazna bude višestruko veća. Kada grupa završi posao izaći ćemo sa bitnijim podacima. Cilj jeste da se sankcionišu neodgovorni građani -poručio je Babović.
Značajan je broj građana koji vode računa o životnoj sredini i legalno odlažu otpad, međutim neodgovorni pojedinci kvare sliku grada, zbog čega Babović najavljuje pojačane kontrole.
- Sa druge strane imamo problematične djelove grada i mjesne zajednice gdje smo vidjeli problem i gdje će nadzor biti pojačan. Ponavljam, svakom većom kaznom postići ćemo bolji rezultat - kazao je Babović.
Dok se čeka na konkretne izmjene odluka, nadležni poručuju da će svaka nepravilnost biti sankcionisana, a cilj ostaje isti – čistiji i uređeniji grad za sve građane.

Babović: Kazne za nelegalni otpad biće višestruko veće, cilj je da se sankcionišu neodgovorni građani

Upozorenja onih koji se bave porodičnim nasiljem, bezbjednošću žrtava, da sistem ne funkcioniše i da prijavljivani nasilnici nastavljaju svoju misiju dok nekome ne oduzmu život – u Crnoj Gori se rješavaju tako što se proglasi dan žalosti.
I ovo je surova istina kako crnogorske institucije, policija, sudstvo, tužilaštva i centri za socijalni rad tretiraju pozive nemoćnih i ugroženih za pomoć.
Statistika je surova i pokazuje eskalaciju porodičnog nasilja i gotovo da nema dana da policija sama ne saopšti da je tokom prethodna 24 časa neko pretučen, zastrašivan ili na kraju i ubijen. Statistika u normalnim državama služi da se kreira politika koja počiva na odgovornosti rukovodilaca.
A prošlogodišnja je bila upozoravajuća - zabilježeno je 840 krivičnih djela nasilja u porodici, nad gotovo 13.000 žrtava, od čega je bilo 99 djece. A samo tokom prva četiri mjeseca ove godine zabilježena su 332 krivična djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici i 20 krivičnih djela koja se dovode u vezu sa nasiljem u porodici. Ukoliko se ovakav nasilni talas nastavi, moguće je da do kraja ove godine budemo svjedočili i većem broju žrtava.
Posljednji zločin, čija je žrtva dvogodišnja djevojčica mora da bude panični alarm, kako bi se sa statistike, izvještaja i specijalnih uputstava koje vrhovni državni tužioci upućuju tužilaštvima, smjernica za postupanje policije i nadzor nad nasilnicima - prešlo na djela. U ovom institucionalnom galimatijasu je i sudstvo, koje od tijela Evropske unije dobija upozorenja da presude moraju biti strože.
Podatak Vrhovnog državnog tužilaštva da je za prvih osam mjeseci 2024. godine za porodično nasilje prijavljeno 514 osoba, što je više nego tokom čitave prethodne godine, jasno odslikava alarmantno stanje u crnogorskom društvu, posebno kada je riječ o ovom krivičnom djelu.
Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić je u martu na sjednici Ženskog parlamenta upozorila da porast broja slučajeva rodno zasnovanog nasilja poziva na odlučniji odgovor sudstva kroz kaznenu politiku, a propust državnih institucija da preduzmu razumne mjere, koje bi realno mogle da spriječe femicid, dovoljan je razlog da bi se država smatrala odgovornom.
<h2>Saopštenja i izvještaji kao metod borbe protiv nasilja</h2>
Na sceni su pozivi na odgovornost i brojanje žrtava, dok se u pozadini dešavaju porodične drame, koje izlaze iz domena privatnosti.
Premijer Crne Gore Milojko Spajić je za ponedjeljak najavio dan žalosti, nakon, kako je kazao, tragedija koje su se dogodile. Dva brata koja su se utopila u rijeci su tragedija, dok je ubistvo djevojčice težak zločin. Zločin se dogodio i u Budvi, kada je muškarac ubio svog brata i bratanića.
- Jeste li se uopšte zainteresovali zašto je djevojčica stradala? Nikome ne treba još jedan dan žalosti, nego da osigurate bezbjednost građana, žena i djece koji prijavljuju nasilje i ne dobijaju zaštitu. Nema odgovornosti za sistemske greške – pitala je premijera Maja Raičević iz Centra za ženska prava.
A da porodično nasilje kojem sve češće svjedočimo nije iznenadna pojava, niti izuzetak, već vrhunac dugotrajnog procesa normalizacije nasilja, zakašnjelih reakcija i sistemskog sljepila smatra i Neda Radović iz NVO Sistem.
Ona kaže da patrijarhalna struktura i društvene norme „opravdavaju“ kontrolu, dominaciju i zlostavljanje unutar porodice, posebno u manjim, ruralnim sredinama u kojima dominira kultura sramote i trpljenja.
- Zaista je neophodno da se uključimo svi, relevantne institucije sistema, nevladine organizacije, ali i svaka građanka i građanin Crne Gore, jer nasilje nije niti porodična stvar, ono ostavlja posljedice na cjelokupno društvo. Ovo je trenutak u kojem svi moramo priznati da je sistem zakazao – istakla je Radović.
<h2>Nema više „nijesmo znali“</h2>
Na pitanje kakav je to sistem, odgovara da zakoni postoje, ali je pitanje kolika je njihova primjena u praksi, kakva je institucionalna podrška i da li u određenim slučajevima, zapravo i postoji.
- Svjesni da živimo u vremenu koje je veoma dinamično, suočeno sa brojnim izazovima, a kao posljedicu imamo narušeno mentalno zdravlje pojedinca, zajednice, a samim tim i narušavanje dinamike unutar porodice. Nažalost, navedeno dovodi do toga da su sve više djeca žrtve i upravo zato je ključno raditi na prevenciji i podršci – ističe ona.
Naglašava da treba ulagati u dugoročne programe edukacije, ranog prepoznavanja nasilja, rada sa počiniocima i rada sa djecom koja odrastaju u nasilnim sredinama.
- Vrijeme je da prestanemo govoriti da „nijesmo znali“, „nijesmo primjetili“ - jer znamo. I znamo što je potrebno, potrebna je prevencija, edukacija, pravovremena zaštita, odgovornost institucija i jasna, nedvosmislena osuda nasilja – kazala je Radović.
Dok institucije uglavnom ćute o zločinima u porodici, izdaju godišnje izvještaje, ili izbjegavaju da odgovaraju na pitanja medija, žrtve nasilja najčešće pomoć traže od nevladinih organizacija.
U posljednjim analizama rada Vlade, Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije kojim upravlja Damir Gutić ima učinkovitost – NULA. Isto toliko ima i Ministarstvo za sport i mlade pod rukovodstvom Dragoslava Šćekića.
Podaci su neumitni – o porodici i mladima se ne brine.
<h2>Prijaviti kome?</h2>
Uprava policije je i juče pozvala građane da prijave nasilje jer blagovremeno reagovanje može spasiti život, ukoliko sumnjaju da član porodice posjeduje oružje i pokazuje nasilno ili prijeteće ponašanje.
- Uprava policije ukazuje i apeluje na građane da porodični sukobi koji eskaliraju do mjere da postoji opasnost od nasilja od strane člana porodice ne smiju ostati privatni i zatvoreni u krugu porodice, posebno kada članovi porodice znaju ili sumnjaju da njihovi srodnici posjeduju oružje, bilo da je u legalnom ili ilegalnom posjedu, iz razloga što svjedočimo činjenicama da eskalacija vodi do tragičnih ishoda - saopštila je policija na mreži Iks.
Uprava policije je ta koja treba da odgovara na pozive žrtava i da spriječi nasilnika u ponavljanju krivičnih djela, te upravo njeno blagovremeno postupanje može da spasi nečiji život.
Jer, žrtve su prijavljivale i ponovo bile žrtve, ili su ubijene.

Kad djeca postaju žrtve ne pomaže dan žalosti

Šta je to istrgovala opozicija da bude prezadovoljna ovakvom izbornom reformom?", objavila je na mreži X politička analitičarka Nikoleta Đukanović.
Kako kaže, dobili smo velike promjene, ali ništa od povećanja transparentnosti biračkog spiska, uređivanja i ažuriranja registra prebivališta, uređivanja registra državljana/ki, unaprijeđenja kaznene politike u vezi sa prijavljivanjem i evidentiranjem preminulih lica.
- Uvođenja otvorenih lista i preferencijalnog glasanja; unapređenja sistema potvrđivanja kandidatura na izbornim listama; omogućavanja individualnih kandidatura; unapređenja sistema zaštite biračkog prava; afirmativne akcije za Romsku populaciju, koja i dalje ostaje eksplicitno diskriminisana važećim zakonskim propisima; unapređenja izbornog zakonodavstva u odnosu na OSI; sprječavanja zloupotrebe državnih resursa u predizborne svrhe itd...Ovo je veliki korak ka EU? - napisala je Đukanović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikoletaDj_%2Fstatus%2F1949236390962565566&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Đukanović: Šta je to istrgovala opozicija da bude prezadovoljna ovakvom izbornom reformom?

Uzalud konvencije, zakoni, Ustav koji je decidiran - majka i dijete uživaju posebnu zaštitu. Strah i stres, emocionalnu bol juče su u dva navrata doživjele majka i dijete, petogodišnja djevojčica zbog nesposobnosti crnogorskih institucija da postupaju sa izraženim senzibilitetom i na način primjeren đetetu u slučajevima koji se tiču porodičnih odnosa. Podgoričanka koja odbija da bivšem suprugu preda njihovu kćerku, u vremenskim intervalima kako je to naloženo sudskom odlukom, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavlja i ona odbija da ide kod njega, a zbog čega je pokrenula i sudski spor zbog nasilja nad đetetom, juče je podnijela krivičnu prijavu policiji protiv sudskog izvršitelja Dragoljuba Kaluđerovića koji je, piše u prijavi, pokušao nasilno da uđe u njen stan, u pratnji izvršne sutkinje Ine Hrković i socijalne radnice, kako bi joj uzeli kćerku i odveli je kod oca. - Molim policiju i nadležne organe da me zaštite, a pomenuta lica adekvatno sankcionišu. Takođe, od suda zahtijevam da Dragoljubu, odnosno izvršitelju izreknu zabranu prilaska odnosno da istom onemoguće dalje postupanje u mom predmetu. Uz prijavu dostavljam ljekarsku dokumentaciju – ističe se u prijavi. Oko podne su pozvonili i kada je otvorila vrata stana saopštili su joj da spakuje kćerku i da im je odmah preda. - Odbila sam to i tražila im nalog koji mi nijesu dali, kao i da pozovu policiju. Nakon ovoga pokušala sam da zatvorim vrata do dolaska policije, ali me Dragoljub u tome sprječava tako što podmeće nogu pod moja vrata i ne dozvoljava mi da ih zatvorim, nakon čega ih jako gura rukom i tada me istim udara u predjelu lijeve ruke – piše u prijavi policiji, kao i da je izvršitelj ušao u hodnik i odbijao da izađe.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5" data-rendition-name="original" width="1000" height="569" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"><figcaption>TEŠKE OPTUŽBE NA RAČUN SUDIJA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Antena M)</figcaption></figure>  Usljed stresa, kako je istakla u prijavi, osjetila jak bol u stomaku, a u petom je mjesecu rizične trudnoće i prokrvarila je, zbog čega se morala javiti ginekologu. Čiji izvještaj je dostavila policiji. Sutkinja Hrković je, kako piše, ušla u stan i pitala djevojčicu da li želi da vidi oca, na šta je ona odgovorila „da ne želi i da je on tuče“. U prijavi je napisala da je popodne sa kćerkom pošla u Centra za socijalni rad, kako je od nje tražila sutkinja, te da djevojčica kada je ugledala „oca doživljava stres i počinje plakati“, nakon čega je sutkinja dozvolila da se vrate kući. - Zatečena sam onim što smo kćerka i ja doživjele. Izvršitelj Kaluđerović je bio toliko nasilan. Stavio je nogu na prag vrata, gurnuo ih i djelimično ušao u stan – uprkos tome što sam trudna i izričito rekla da se ne slažem s ulaskom. Nije htio da se skloni sa vrata i gurao ih je da ih ja, iako imam pravo na to, ne zatvorim. Tom prilikom sam zadobila i udarac u ruku, a sama situacija nasilnog ponašanja i prekoračenja ovlašćenja su prouzrokovali kontrakcije i krvarenje u ionako već rizičnoj trudnoći o kojoj su oni odavno obavješteni – ogorčena je sagovornica Portala ETV. Smatra i da su „nezvani gosti“ stavili saksiju na kameru na ulaznim vratima, vjerovatno prije nego su pozvonili, što je, kaže, tek kasnije primijetila. Kategorična je da njena kćerka odbija kontakt s ocem, ističući da je juče u Centru za socijalni rad, kada ga je ugledala, doživjela „težak emocionalni ispad - plakala je, vrištala, tresla se i na kraju i urinirala, pokazujući jasan strah od njega“. Naša sagovornica je ogorčena odnosom institucija u njenom slučaju i dodatnu traumu joj, kako kaže, izaziva odgovor sutkinje, na pitanje do kada će trudnu da je maltretiraju, a koja joj je rekla da mora da sprovodi izvršenje i da će biti još gore po nju. - Ignorisanje emocionalnog stanja djeteta i nastavak postupanja uprkos njenoj traumi predstavlja kršenje Konvencije o pravima djeteta, ali i člana 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji štiti pravo na porodični život. Dokle će organi u Crnoj Gori zloupotrebljavati službeni položaj i sprovoditi nasilje nad nama, štiteći lice za koje postoji osnovana sumnja da je nasilan i pored toliko presuda i toliko aktivnih postupaka za nasilje? Dokle će institucije ignorisati patnju i traumu petogodišnje djevojčice – ogorčena je mlada Podgoričanka. Ona je pozvala institucije - zaštitnika ljudskih prava, Vrhovni sud, Ministarstvo pravde, Delegaciju EU, Ombudsmana za djecu, nevladine organizacije da reaguju. - Da se zaustavi institucionalno nasilje koje trpimo moja kćerka i ja – poručila je ona. Sagovornica Portala ETV tvrdi da njen bivši suprug ima „dobre veze u vlasti i u sudu“, a što, prema njenim riječima potvrđuje i činjenica da su se iz predmeta pred Osnovnim sudom u Podgorici, a koji se odnose na njihov slučaj, povukla već dvojica sudija, odnosno tražili su izuzeće jer su u prijateljskim odnosima sa njim. Kako smo ranije pisali, mlada Podgoričanka odbija da preda djevojčicu ocu nakon što joj je poslije jednog vikenda koji je provela sa njim kćerka rekla da je otac tukao, što je, kako kaže, potvrđeno i medicinskom dokumentacijom. Ona zahtijeva da njihov budući kontakt bude isključivo pod nadzorom.

Izvršna sutkinja, sudski izvršitelj i socijalna radnica pokušali nasilno da odvedu dijete od majke

Kada Aleksandar Vučić razvlači onaj svoj cinični osmijeh, znajte da negdje država pada u ruke "srpskog sveta". Ili barem pokušava da padne. To više nije osmijeh samo zlog političara – to je osmijeh izopačenog trgovca suverenitetima, tapkaroša nacionalnih identiteta, ocvalog stratega koji u džepu stalno nosi nacrt "srpskog sveta". A kad taj osmijeh krene ka Crnoj Gori, znajte da se sprema invazija. Ne tenkovima, ta su vremena prošla, već mantijama, litijama i, naravno, s Andrijom Mandićem.
Jer Crna Gora je sljedeća ratna stečevina "srpskog sveta" – ako se sve bude odvijalo po Vučićevom planu.
<h3>SVE POČINJE OSMIJEHOM, A ZAVRŠAVA MANTIJOM</h3>
Vučić nije zaboravio 2006. godinu, kada je Crna Gora rekla „ne“ svetosavskom snu o Velikoj Srbiji. Nije zaboravio ni 2020, kada su litije prodrle u javni prostor kao političko oružje, da bi mu se potom vratile kao bumerang – u vidu studentskih protesta pod beogradskim balkonima. Nije zaboravio – ali, još važnije – nije oprostio.
Danas, 2025. godine, Crna Gora je zrela. Nažalost, zrela za potpuno političko preuzimanje od strane jurišnika "srpskog sveta". Nema više Đukanovića, nema snažnog građanskog fronta, nema političkih bedema, nema ljevice, a ni NVO sektora, koji je nekad bio brana neočetništvu. Ostala je samo ćirilična tišina. U tu tišinu Srpska pravoslavna crkva ulazi kao vlasnik (podsjetimo se Temeljnog ugovora, kojim je postala pravni vlasnik gotovo kompletnog duhovnog nasljeđa Crne Gore), dok se Vučićev plan preoblikovanja države – po uzoru na Srbiju – već odvija, tiho i precizno, kao podmazan.
Dakle, "srpski svet" više nije teorija zavjere ni pijani četnički san. To je operativna doktrina Beograda prema državama sa većinskim ili manjinskim srpskim stanovništvom. Crna Gora je sljedeći cilj.
<h3>CRKVA DOLAZI TIHO, SA OSMIJEHOM</h3>
Nema više tenkova, naravno. Ovo je „soft“ verzija velikosrpskog imperijalizma. Osvajanje kroz liturgiju, ćirilicu i sektaško svetosavlje. Naravno, začinjeno litrama sirove putinofilije. SPC već vodi kampanju – koncerti, promocije „duhovnih vrijednosti“, televizijski nastupi, kojekakvi laureati koji niču kao pečurke poslije kiše – a svima im je zajednički imenitelj: "srpski svet". Kad ih slušate, rekli biste da žele ljubav, mir i pomirenje. I, naravno, borbu protiv korupcije. Ali iza tih mantija i kandila stoji politička mašinerija – ekspozitura Vučićevog kabineta.
Vučiću ne treba ni dolazak u Podgoricu – on je već tamo. Kroz vladike, propagandiste, medije i „bratsku pomoć“.
<h3>JESENJI PLAN: SPAJIĆ KAO FIKUS, MANDIĆ KAO VLAST</h3>
Plan je kristalno jasan: Mandić "nudi" Spajiću još četiri godine premijerske funkcije – pod uslovom da pola Vlade preuzme Koalicija za budućnost Crne Gore. Uz to, SPC dobija još veći institucionalni prostor, a projekat „velikosrpskog rebrendiranja Crne Gore“ ide dalje – sve do izmjena Ustava, zastave, himne i službenog jezika.
To nije demokratski proces. To je perfidni, puzajući državni udar. U kravati i pod krstom.
<h3>MEDOJEVIĆEV KABARE KAO PARAVAN</h3>
U međuvremenu, vjerni Mandićev pomoćnik Nebojša Medojević zabavlja javnost jeftinim predstavama. Izmišlja koalicije, optužuje sve za izdaju, dok prikriva glavnu igru: Vučićevo preuzimanje Crne Gore, uz Mandićevu vjernu logistiku.
Sve to je igrokaz, dimna zavjesa. Jer kada preuzimaš državu, najvažnije je da javnost to ne shvati – dok ne bude kasno. Mada, u ovoj otupjeloj javnosti, možda čak i ne treba poseban plan. Neočetnicima je sve servirano.
<h3>KO JE DANAS CRNOGORAC? ONAJ KO SE SJEĆA GRAĐANSKE DRŽAVE</h3>
Biti Crnogorac danas ne znači imati pasoš ni izvod iz matične knjige rođenih. Danas to znači – sjećati se. Sjećati se ko si, odakle si, i šta ti pripada. Sjećati se da Crna Gora nije nastala dekretom, već otporom. Nije je donijela nijedna litija, već referendum. A prije toga – partizanski, a ne četnički pokret. I da je nijedna mantija nije branila, već narod koji je rekao: „Nismo ni Srbija, ni Albanija, ni dio ičijeg ‘sveta’. Svoji smo.“
Eh, nekad bilo!
Danas, kad ti isti ljudi gledaju kako im SPC piše zakone, a Beograd imenuje ministre – sjećanje postaje čin političkog otpora.
<h3>EVROPSKI PUT KAO NEPRIJATELJ</h3>
Vučiću ne treba Crna Gora koja ide ka EU, s planom da do 2028. postane članica. Njemu treba Crna Gora kao balkanska Bjelorusija – poslušna, destabilizovana, pokorena, satelitska. Zato je cilj jeseni da se pregovori s EU uspore, institucije popune „svojima“, a reforme zamrznu.
Ako Crna Gora ostane na evropskom putu – Vučićev san o regionalnoj dominaciji pada. Zato sada aktivira sve: od Crkve do „kvazicrnogoraca“ – Srbijanaca s crnogorskim biračkim pravom.
<h3>SVESRPSKI SABOR – SABLAST POD KRINKOM BRATSTVA</h3>
Vučićeva ideja "svesrpskog sabora" nije kulturni forum, već političko sredstvo dominacije. Ko nije u saboru – protiv je. Ko se ne uklapa – izdajnik je. Ko ne pjeva „Tamo daleko“ – gubi posao, identitet i građanska prava.
U tom „saboru“ nema mjesta za Bošnjake, Hrvate, Albance, pa ni za suverene Crnogorce. Tu država postaje etnički čist entitet. Sve ostalo je – prepreka.
<h3>RJEŠENJE? GRAĐANSKI OTPOR. PAMĆENJE. USTAV.</h3>
Rješenje nije u novim liderima, ni u povratku starih. Od tih utopija nema ništa! Rješenje je u građanskom jedinstvu. U otporu koji kaže: „Ovo je naša država – i ne damo je!“
Crna Gora nije savršena. Griješila je. Dabome! Ali to ne znači da mora kleknuti pred tuđom ideologijom. Jer kad jednom klekne – više se ne diže.
Rješenje je u ljudima koji se ne boje da kažu „ne“. Koji ne priznaju autoritet mantije ni Vučićev hatišerif iz Beograda, već poštuju sopstveni Ustav. Koji ne biraju vlast po krštenici, već po programu. Koji ne razmišljaju u kategorijama bratstva i krvi, već pravde i budućnosti.
<h3>ZAVRŠNA RIJEČ: NE DAJ SE, CRNA GORO!</h3>
Ne daj da ti mijenjaju ime. 
Ne daj da ti prepravljaju istoriju. 
Ne daj da ti krstom zamijene zakon. 
Ne daj da ti govore kojim si jezikom govorila. 
Ne daj da ti otimaju himnu i Ustav iz usta.
Jer kad ti uzmu jezik, zastavu i vjeru u sebe – uzeli su ti sve.
Digni glas dok još možeš da govoriš. 
Glasaj dok još imaš pravo glasa.
Budi Crna Gora – prije nego što te pretvore u "srpsku pokrajinu na moru s posebnim osjećajem za svetosavlje".
I ne zaboravi: Aleksandar Vučić ne dolazi s vojskom. Dolazi s osmijehom i mantijom. A iza njega – tama.
Vučićeva jesenja ofanziva dolazi. 
A jedini ko je može zaustaviti – to su građani Crne Gore. 
Ako ih još ima!

Vučić kreće na Crnu Goru, ne tenkovima, nego osmijehom i mantijom. Vrijeme je da ta zemlja digne glas, dok još može

Tokom današnjeg ročišta pred Višim sudom, bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić je ukazao na to da poslanik Demokrata Momčilo Leković direktno iz poslaničkih klupa prijeti sudijama vetingom, utičući na taj način na proces suđenja, zbog čega je branilac Zorana Lazovića, advokat Zoran Piperović, pozvao Demokrate da prisustvuju suđenju i upoznaju se sa predmetom, a potom razmisle da li mi na isti način komentarisali postupak.
Piperović je istakao da je tokom današnjeg ročišta Katnić otkrio skrivene poruke, koje je predložio da se zavedu kao dokazi.&nbsp;
- Vidjeli ste koliku hrpu novih dokaza je predložio. Jedan dio toga je dostavljen tužiocu na izjašnjenje i ja mislim da ovo postaje već neprijatno slušati. Toliko neprijatno da ja predlažem, naravno taj predlog neće niko usvojiti, ali ja ga predlažem u kondicionalu, recimo da se neko sjeti ili da neko predloži da na sledećem pretresu u septembru mjesecu dođu svi poslanici iz redova Demokrata- kazao je Piperović, pozivajući ministre potpredsjednike, lica iz bezbjednosti, a koji pripadaju ovoj partiji, da dođu i ‘’in vivo’’ vide u čemu se tu radi, kako je sve i zbog čega smišljeno.
Piperović je Demokratama poručio da će se na taj način neposredno uvjeriti što sve stoji u tom predmetu, a što oni, ne znajući, koriste da blate Lazovića i neke druge ljude, da neke druge ljude nazivaju advokatima mafije, da ispredaju priče o mnogo ljudi koje nemaju veze sa mozgom, bildujući sudije da, i oni su živi ljudi, neko ovako ili onako, iz straha ovoga ili onoga, i potvrdi optužnicu i produži pritvor i sve drugo što šteti pravima, što vide prava ličnosti nekih ljudi.
- Dakle, evo javno pozivam neka dođe recimo, neka dođu dva poslanika koji su najratoborniji u smislu da ako nema njih poginu pravda u Crnu Goru. Neka dođu, ja ću da sredim sa policijom da sjednu u prva dva reda, prve dvije stolice i da samo slušaju, da ništa ne pričaju. I kad izađu da nam kažu što su čuli i kako to njima izgleda. Je l’ to fer ponuda?- ponudio je Piperović.
 
 Poručio je Demokratama, za koje je kako kaže, čuo da su vrli pravnici, da dođu i neposredno se uvjere u to šta priča on, šta kaže Lazović, šta kaže Katnić, šta kaže tužilac Šoškić, šta pitaju sudije, šta pitaju branioci, šta kažu optuženi, šta će da kažu svjedoci.&nbsp;
 
 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DI4CBCEgnw7I&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
- To će biti zanimljivo. Dakle, da se neposredno uvjere šta je u predmetu. To je poenta - šta je u predmetu. Na čem’ njima to liči, kako to izgleda, i najvažnije može li uopšte da to postoji u pravnom poretku kao neki akt koji je važan, po kome se sudi. Evo neka dođu. Ne znam ko im je predavao krivično pravo, vjerovatno neki poznati stručnjak, vidim da su vični, izvolite, dođite pa pričajte- rekao je advokat Piperović.
Na kraju, Piperović je pozvao i zainteresovane iz PES-a da takođe prisustvuju suđenju, a potom da iznesu svoje mišljenje.
 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDMibg_Hoxx2%2F%3Figsh%3DcGJ1OW83aXI2dTcz&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Piperović uputio poziv Demokratama da dođu na suđenje: Upoznajte se sa predmetom, pa onda pričajte

Ni slutio Dior nije, 
kad je iste kreirao 
da je ovim papučama 
velju dramu režirao.
Sinonim za diktaturu 
lanac na slobodu riječi 
postadoše papučice 
model koji komleks liječi.
Ćuti tamo, glas ne puštaj 
poručuju papučice, 
stil, glamur i obrazovanje 
opisujuć' od vlasnice.
Na nogama dok se cakle 
možeš da ih gledaš samo 
i no koment, podanici 
to je za elitu samo.
Pa u takvim papučama 
kada se po Gradu gazi 
nobles, nobles, uzvikuju 
kad ih sretneš dobro pazi.
Čuvaj nogom đe ćeš stati 
skreni pogled kad su blizu, 
crvenu ne prelazi crtu 
ne traži im analizu.
Što te briga kol'ko para 
vlasnica je za njih dala 
nijeste isti - ti i ona 
biti Živka nije šala.
Zato kad se sa njom sretneš 
u kolonu hrabro stani, 
i ne gledaj u papuče, 
policija čast im brani!

Tag: ukrajinsko-evropska-rezolucija

Usvojena ukrajinsko-evropska rezolucija, Crna Gora glasala za

Ibrahimović u Istanbulu: Dijalog i regionalna saradnja ključni za stabilnost i prosperitet Zapadnog Balkana

Babović: Kazne za nelegalni otpad biće višestruko veće, cilj je da se sankcionišu neodgovorni građani

Kad djeca postaju žrtve ne pomaže dan žalosti

Đukanović: Šta je to istrgovala opozicija da bude prezadovoljna ovakvom izbornom reformom?

PRATITE TVe UŽIVO