Skupština je danas usvojila Zakon o formiranju Kreditno-garantnog fonda, koji bi navodno trebalo da podstakne i ubrza privredni razvoj Crne Gore i poveća pristup finansijama za preduzeća, preduzetnike i sve koji se bave preduzetništvom.
Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja, Nik Đeljošaj, rekao je ranije u Skupštini, obrazlažući predloženi akt, da je glavni cilj donošenja ovog zakona da se kroz aktivnosti Fonda podstakne i ubrza privredni razvoj Crne Gore i poveća pristup finansijama za mikro, mala i srednja preduzeća, preduzetnike, kao i fizička lica koja se bave preduzetništvom.
Prema njegovim riječima, Kreditno-garantni fond će targetirati potencijalne klijente koji nijesu u dovoljnoj mjeri obuhvaćeni finansijama, čime će se dodatno aktivirati potencijal u bankarskom sektoru, posebno prema mikro, malim i srednjim preduzećima.
Konsultantski partner Crne Gore u osnivanju Kreditnog-garantnog fonda bila je Evropska banka za obnovu i razvoj, koja će i u daljem postupku biti strateški partner.
Zakonom je definisana nezavisnost Fonda. Njegov početni kapital je 10,6 miliona eura, koje obezbjeđuje Vlada.
Đeljošaj je objasnio da će 600 hiljada eura biti početna sredstva kako bi se Fond stavio u funkciju, dok će deset miliona eura biti u funkciji podršci privrede.
- Kada Fond bude garantovao za kredite, 50 odsto garancije će ići od Fonda, a 50 odsto od komercijalne banke od koje će se uzeti kredit i tu će se podijeliti teret i rizik sa komercijalnim bankama - naveo je Đeljošaj.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Usvojen Zakon o formiranju Kreditno-garantnog fonda

Kulturno-umjetničko stvaralaštvo, kao izraz identiteta, vrijednosti i slobode društva, ima dubok značaj za javni interes, što potvrđuje rast broja prijava i budžetskih izdvajanja u okviru konkursa Ministarstva kulture i medija, čime se potvrđuje ispravnost strategije tog resora da kontinuirano povećava ulaganja u ovaj sektoru, &nbsp;istakla je ministarka kulture i medija Tamara Vujović na događaju povodom predstavljanja rezultata Javnog konkursa kulturno-umjetničko stvaralaštvo.
Ministarka je podsjetila da je ovogodišnji konkurs za sufinansiranje programa i projekata u oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva bilježi istorijski rekord, navodeći da je podržano 312 projekata, u ukupnom iznosu većem od 1.500.000 eura.
- To su najveća izdvojena sredstva u istoriji ovog konkursa. U odnosu na prošlu godinu, broj podržanih projekata porastao je za oko deset odsto, dok je ukupan iznos sredstava povećan za 25 odsto, čime Ministarstvo kulture i medija potvrđuje snažan kontinuitet ulaganja u crnogorsku kulturu- navela je Vujović.
Prema njenim riječima, to ulaganje jasno pokazuje posvećenost resora na čijem je čelu afirmaciji kulturnog identiteta, podršci umjetnicima, raznolikosti izraza i ravnomjernom razvoju kulture širom Crne Gore s posebnom pažnjom usmjerenom na slabije razvijene regije.
- Ponosna sam što smo kroz rad Ministarstva unaprijedili procedure konkursa, osnažili transparentnost, pojednostavili prijave i organizovali Info dane kako bi svi aplikanti imali jasne i dostupne informacije. To potvrđuju i rezultati. Iz godine u godinu raste broj prijava i kvalitet projekata. Stručne komisije, sastavljene od istaknutih stvaralaca i eksperata, odluke su donosile na osnovu kvaliteta, značaja i autentičnosti projekata- pojasnila je Vujović.
Istakla je da je konkursna linija za razvoj kulture na sjeveru Crne Gore dokazala svoju punu opravdanost i potrebu.
- Ove godine, sa skoro 280 hiljada eura, podržali smo 74 projekta, i dali smo priliku talentovanim stvaraocima i instutucijama sa sjevera da stvaraju više. Crna Gora je zemlja festivala to potvrđuje i više od 100 prijava u okviru linije za &nbsp;&nbsp;Kulturno-umjetničke manifestacije i festivalii, od kojih smo podržali 86 projekata u iznosu od oko 750 hiljada eura- rekla je Vujović.
Poručila je da, podržavajući nove festivale i ulažući u razvoj velikih, tradicionalnih manifestacija, gradi se imidž Crne Gore kao kulturne i turističke destinacije, oslanjajući se sve više i na ekonomski potencijal kulture.
- Razvoj naših konkursnih linija u praksi izgleda ovako: iz godine u godinu bilježimo rast broja prijava, veće zahtjeve za sredstva, i konačno veći broj odobrenih projekata, uz rekordno izdvojenih milion i po eura. To jasno potvrđuje opravdanost naše strategije da planiramo više novca za kulturu i da istrajavamo u cilju obezbjeđivanja većih budžetskih izdvajanja za naš sektor- navela je Vujović.
Ona se zahvalila &nbsp;članovima Komisija, 35 istaknutih stručnjaka i stvaralaca, koji su, kako je kazala, radili posvećeno, predano i odgovorno, svjesni značaja svakog predloga i svake odluke.
- Zajedničkim naporima razvijamo i njegujemo kulturu u svakom kutku Crne Gore. Nije svuda isti kvalitet i isti dometi, ali ono što je važno jeste da kulturni programi stižu svuda, od sjevera do juga zemlje, i da nema mjesta u kojem ne osjeća duh stvaralaštva i energije koju kultura nosi- navela je ministarka.
Ona je imala poruku i za one čiji projekti ove godine nijesu podržani.
- Razumijem da to može biti razočaranje, ali želim da znate da se iz godine u godinu kvalitet prijava vidno povećava, konkurencija je sve veća, a odluke nikada nijesu lake. Ohrabrujem vas da nastavite, jer upravo vaš trud i vaša energija doprinose rastu i razvoju kulturne scene Crne Gore- kazala je Vujović.
Poručila im je da su im vrata Ministarstva otvorena i da im stoje na raspolaganju da kroz savjete i zajednički rad doprinesu pripremi još kvalitetnijih i uspješnijih projekata i udruženim snagama obogate kulturu i društvo u cjelini.
- Danas, više nego ikad, moramo biti svjesni da je kultura živa, dinamična i transformativna sila našeg društva. Kulturno-umjetničko stvaralaštvo ima dubok značaj za javni interes, jer oblikuje naš identitet, izražava naše vrijednosti i otvara prostore slobode. Zato ovaj konkurs nije samo finansijska podrška, on je potvrda da Crna Gora vjeruje u moć kulture- istakla je ministarka.
Podsjetila je na proces izrade analize Zakona o kulturi i izradi prijedloga za njegovo unapređenje i zahvalila svima koji su u njemu učestvovali učestvovali.
- To znači da vjerujete u proces koje vodimo i da vam je stalo- rekla je Vujović.
Ministarka je zahvalila brojnim predstavnicima ambasada koji su prisustvovali događaju i istakla da međunarodna partnerstva i saradnja koja je sve intenzivnija doprinose da se kultura Crne Gore predstavi svijetu.
Istoričarka umjetnosti, autorka i korisnica sredstava konkursa, Svetlana Racanović predstavila je multimedijalni umjetnički projekat "Želim vidjeti moje planine", čije je središte i inspiracija Cetinje.
Pojasnila je riječ je o inicijativi koja prevazilazi klasične okvire izložbe i ima za cilj kreativnu animaciju grada, revitalizaciju prostora i duha kroz umjetnost.
- Projekat nosi humanističku misiju da kroz umjetnost afirmiše vrijednosti brižnosti, povjerenja, empatije i zajedništva. Težimo da kroz njega probudimo osjećaj za nježne, subtilne i prefinjene trenutke zbrinutosti i mira. Umjetnost ćemo iznijeti i na ulice, trgove, u različite objekte, i zvanične i alternativne. Kroz javni konkurs raspisan u maju, prijavilo se više od 60 crnogorskih umjetnika, od kojih je izabrano njih preko 30, od afirmisanih stvaralaca do studenata. Posebno mjesto u projektu zauzima i selekcija međunarodnih umjetnika, uključujući i istaknuta imena sa ex-jugoslovenske i svjetske umjetničke scene- pojasnila je Racanović.
Inspiracija za vizuelno rješenje događaja bila je nova, endemska vrsta biljke Petroelamium crnojevici, koju su nedavno otkrile naučnice Snežana Dragićević i Snežana Vuksanović.
U nastavku programa nastupila je operska pjevačica Olivera Tičević, a publici je prezentovan i segment iz pozorišne predstave „Lastovska svadba“, projekta koji je KUD Boka realizovao pod pokroviteljstvom &nbsp;Ministarstva kulture i medija, kroz konkurs &nbsp;„Kultura spaja: od amatera do profesionalaca“.
Takođe, bili su izloženi i proizvodi raznih autora, koji su podržani kroz konkurs Kreativne industrije.

Vujović: Rast ulaganja u kulturu potvrđuje strateški značaj kulturno-umjetničkog stvaralaštva

Policija je podnijela četiri krivične prijave protiv više fizičkih i pravnih lica zbog sumnje da su prevarom oštetili Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom, pričinivši štetu budžetu Crne Gore od 151.901 euro, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako navode, prijave su podnijete u nastavku akcije kodnog naziva „Lockdown“, koju sprovodi Sektor za borbu protiv kriminala – Odsjek za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenje finansijskih istraga – u saradnji sa Zavodom za zapošljavanje Crne Gore i po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Bijelom Polju.
Krivične prijave podnijete su protiv četiri pravna lica iz Bijelog Polja – „M.M.“ d.o.o., „S.MNE“ d.o.o., „S.B.D.“ d.o.o. i „RS J.“ d.o.o. – te njihovih odgovornih lica V.P. (35), D.T. (57), D.K. (41) i A.J. (35) , kao i knjigovođe B.M. koji je radio u svim prijavljenim firmama.
Oni se sumnjiče za krivična djela prevara u produženom trajanju i falsifikovanje isprave u produženom trajanju, dok je u slučaju „RS J.“ d.o.o. prijava podnijeta samo za krivično djelo prevare.
Kako je saopšteno, cilj osnivanja firmi „S.MNE“, „S.B.D.“ i „RS J.“ bio je isključivo fiktivno zapošljavanje osoba sa invaliditetom u svrhu ostvarivanja prava na subvencije od strane Fonda, bez stvarnog obavljanja privredne djelatnosti.

Četiri prijave zbog prevare sa subvencijama: Budžetu nanijeta šteta od preko 150.000 eura

Sjednica Anketnog odbora na kojoj je danas predloženo saslušanje na desetine lica - od kojih se značajan dio nalazi u pritvoru u Spužu pod optužbama za teška krivična djela, pokušaj je parlamentarne većine da skrene pažnju sa jučerašnjeg debakla koji su doživjeli u Skupštini Crne Gore, kad se Andrija Mandić rugao premijeru Spajiću i poslanicima PES-a - ocijenio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.7455%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fanketni-odbor-prihvatio-prijedlog-knezevica-za-saslusanje-spuskih-pritvorenika-uputice-dopis-ministarstvu-pravde&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je decidan i da ovakva inicijativa ujedno predstavlja i pokušaj da se Anketni odbor pretvori u rijaliti.
- Nakon što je prvobitni naum, koji je imao za cilj kriminalizaciju prethodne vlasti i projekta crnogorske nezavisnosti, doživio apsolutno neuspjeh. Razumijevajući okolnost da su Mandić i Knežević, kao i ostatak parlamentarne većine, politički formatirani na konceptu Zadruge i Parove, ne bi nas iznenadilo ni da Skupštinu Crne Gore preplave fantomkama i dugim cijevima zbog saslušanja navedenih lica uz prenos uživo na Pinku, Prvoj i Adria televiziji - dodao je Huter.
Budući da smo, kako je rekao, svjedočili potpunom obesmišljavanju rada Anketnog odbora i nezapamćenim budalaštinama izvedenim u režiji ove aktuelne većine preostalo im je još, kaže on, samo da pozovu Miloša Obilića da ga saslušaju zbog kosovskog mita.

Huter: Nebuloza da zatvorenici dolaze u Skupštinu lansirana da skrene pažnju sa jučerašnjeg debakla većine

Predsjednik bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik poručio je nakon potvrde presude Apelacionog vijeća da neće prihvatiti zabranu obavljanja funkcije i da će nastaviti da rukovodi entitetom, dok vanredni izbori za predsjednika RS neće biti održani. Dodik je presudu označio kao političku i najavio pravne korake.
Njegov advokat Goran Bubić ranije je rekao da je pravosnažna presuda saopštena pravnom timu i najavio podnošenje apelacije Ustavnom sudu BiH, kao i traženje privremene mjere za prolongiranje odluke do konačne presude Ustavnog suda. „Očekivali smo pravo, a dobili smo nepravo. Ovo je naš put ka Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu“, kazao je Bubić.
Dodik je na početku obraćanja rekao da ova presuda nije neočekivana. „Po Dejtonskom sporazumu i Ustavu BiH ne postoji Tužilaštvo i Sud. Ne postoji ni visoki predstavnik koji može donositi odluke. Tu je i ovaj baksuz (Kristijan) Šmit koji je napravio nered u BiH jer je imao instrukcije od onih koji su željeli taj nered“, rekao je Dodik.
On je presudu okarakterisao kao političku odluku i volju. „Sud BiH je politički sud. Prije nekoliko mjeseci ukinuli su četvrti mandat u Domu naroda, koji je izabrala Narodna skupština RS, i dodijelili ga nekome ko je biran iz ‘kinder jajeta’“, naveo je.
Dodik je dodao da je riječ o političkoj namjeri političkog Sarajeva u sprezi sa muslimanskim sudijama u Sudu BiH. „Izračunali su da su im dani odbrojani u nastojanju da naprave Bosnu kakvu oni žele, a glavni krivac sam ja, ne kao Milorad Dodik, već kao predsjednik RS“, poručio je.
Naglasio je da je presuda udar na RS i da nije počinio krivično djelo po zakonima BiH. „Ne prihvatam ovu odluku. Direktno optužujem šefa Delegacije EU u BiH Luigija Sorecu kao autora ove odluke, kao i Martu Kos, komesarku za proširenje EU“, rekao je.
Dodik je kazao da se radi o „življenu nad RS-om“ i da je riječ o političkoj volji moćnika. „Narod mora znati da nisam počinio krivično djelo, nego sam meta zato što se nisam svidio Šmitu, a ovaj sud služi za eliminaciju RS. Ovo neće stati, šta god da uradim ili ne uradim“, upozorio je.
Najavio je da će saradnicima narediti da ignorišu strane ambasadore i EU. „Nismo bez alternative. Učiniću ono što je u najboljem interesu RS“, dodao je, ponovo ciljavajući sudije i tužioce kao „muslimane“.
Posebno se osvrnuo na pitanje vanrednih izbora za predsjednika RS prema izbornom zakonu BiH. „Izbori se neće održati dok sam ja predsjednik i dok sam u političkom životu. Pozivam saradnike da odbiju svaku mogućnost održavanja vanrednih izbora. Pozivam policiju da ne dozvoli organizaciju biračkih mjesta. Narod može glasati izvan RS. Pozivam narod da stane iza ove odluke. Nastaviću obavljanje funkcija dok ne dobijem odluku NSRS i plan kako ćemo dalje djelovati. RS treba da uzvrati“, rekao je Dodik.
On je istakao da mu ovo može biti jedan od posljednjih političkih govora i da se nadvila velika opasnost nad RS. „Udaraju na najjače političke ličnosti, a ne prezaju ni od obračuna sa niže pozicioniranim ljudima u RS. Kada to urade, nema više RS. Ne očekujem ništa od opozicije osim da se raduju današnjim događajima“, rekao je.
Dodik je naveo da očekuje podršku Srbije i Rusije, te da će pisati novoj administraciji SAD. „Ovo je muslimansko nastojanje da dominiraju BiH, da eliminišu Hrvate, a sada žele da eliminišu Srbe. Ako se Srbi u RS ne osvijeste, prijeti im egzodus i biće politička manjina za pet godina“, upozorio je.
Najavio je da će ostati predsjednik SNSD jer mu to nije zabranjeno i izrazio nadu da za šest godina neće više biti Bosne i Hercegovine, ili bar suda i tužilaštva.

Dodik: Ostajem predsjednik RS; Šmita nazvao „baksuzom“, a sudije i tužioce „muslimanima“

U Crnoj Gori se, po svemu sudeći, rađa novi oblik cenzure — onaj koji ne dolazi iz institucija, već putem masovnih prijava i manipulacija algoritmima društvenih mreža. Meta: svi koji se usude da postave javno pitanja o postupcima i poslovanju Danijele Mujović, supruge gradonačelnika Saše Mujovića. Posljednji u nizu primjera jeste suspenzija naloga na mreži Iks (X) nakon što je Portal ETV, navodeći i taj profil kao izvor informacije, objavio informacije o firmi kojom upravlja Danijela Mujović. Iako su navodi u potpunosti zasnovani na javno dostupnim podacima sa platforme CompanyWall, profil m je suspendovan bez obrazloženja. I nije prvi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9" data-rendition-name="original" width="1206" height="1786" loading="lazy" alt="Danijela Mujović Mimformer"> </figure>  Društvene mreže, koje bi trebale biti platforme za slobodu izražavanja, postaju oružje za uklanjanje sadržaja koji je javno dostupan, precizan i ne vrijeđa nikog. Šokirani korisnici nazivaju ovakvo ponašanje “privatnom diktaturom” i “digitalnim progonima”, u kojima se bilo kakva kritika supruge gradonačelnika tretira kao prijetnja koja se mora ućutkati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025073010074_e5ae010d2f4aa85a96f8a1ae1cc3a2c2812b39174fcae8fc88b4047015f2c642.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025073010074_e5ae010d2f4aa85a96f8a1ae1cc3a2c2812b39174fcae8fc88b4047015f2c642" data-rendition-name="original" width="1206" height="1590" loading="lazy" alt="Danijela"> </figure>  Još drastičniji je slučaj poslanika Socijaldemokrata i funkcionera Evropskog saveza, Nikole Zirojevića. Njegovi privatni profili na Facebooku i Instagramu misteriozno su nedavno suspendovani neposredno nakon, kako sam navodi, “korektne komunikacije” sa Danijelom Mujović. Zirojević otvoreno sumnja na organizovanu kampanju digitalnog progona. – Gospođa koja je ozbiljno osilila treba da zna da mene ućutkati ne može. U narednom periodu, zbog ovakvih mučkih pokušaja da mi se stavi brnjica, udariću još jače. Njene i aktivnosti njenog supruga biće pod posebnom pažnjom – poručio je Zirojević. Ovo više nije izolovan incident, već uzorak. Opravdano se postavlja pitanje: da li se Crna Gora kreće ka modelu u kojem su gradonačelnik i njegova supruga izvan svakog oblika javne kritike? Ako je istina zabranjena, a pitanja kažnjiva — onda je riječ o sistemskoj cenzuri, a ne o “slučajnim suspenzijama”. I svi koji vjeruju u slobodu izražavanja treba da budu zabrinuti.

Digitalna diktatura: Svaka kritika Danijele Mujović brutalno se briše sa mreža

Pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja ušli su danas, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, u prostorije Agencije za sprječavanje korupcije i izuzeli dio dokumentacije vezan za odluke vršioca dužnosti ASK-a Dušana Drakića i predsjednika Savjeta ASK-a Pavla Ćupića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, na osnovu više prijava čelnik ASK-a Drakić se tereti da je nereagovanjem na nezakonitosti načinio štetu budžetu u iznosu od 44 hiljada eura. Prijavom obuhvaćen je i predsjednik Savjeta Ćupić. &nbsp; Na upit Televizije E i Portala ETV, da se dobije zvanična informacija o razlozima ulaska SPO u Agenciju za sprječavanje korupcije, nije bilo odgovora ni iz Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalnog policijskog odjeljenja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025073119078_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025073119078_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b" data-rendition-name="original" width="2500" height="1785" loading="lazy" alt="VIŠE PRIJAVA PROTIV ČELNIKA ASK-A: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora"> <figcaption>VIŠE PRIJAVA PROTIV ČELNIKA ASK-A: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  DRAKIĆENA POTVRDA &nbsp; Potvrda je, iako posredna, stigla od vršioca dužnosti direktora ASK-a Dušana Drakića. &nbsp;Istakao je da ne želi da komenatriše, ali i napomenuo da dio Savjeta i dio zaposlenih, koji su bili dio prošlog menadžmenta podnose prijave. &nbsp; -Mi odgovaramo, u skladu sa tim prijavama i u skladu sa zakonom. I to je jedini komentar koji imamo. Bez reprekusija, bez ikakvog pritiska prema njima, bez želje da se nešto svetimo, svako ima pravo da iznese svoje sumnje za bilo koju stvar i mi smo tu da odgovorimo, odnosno da učinimo sve transparentnim i javnim - kazao je Drakić . Na ponovljeno pitanje što su službenici SPO izuzeli od dokumentacije Drakić je rekao da je ,,ovo jedino što može reći”. &nbsp; RAZLIČITI ARŠINI Za razliku od akcije tokom hapšenja direktorice Agencije za sprječavanje korupcije Jelene Perović, kada je angažovano više od dvadeset policajaca sa fantomkama i dugim cijevima, ovog puta potraga za dokumentacijom sprovedena je diskretno, bez spektakularnih objava za medije. &nbsp;&nbsp; &nbsp;Inače, Upravni sud &nbsp;je 16. maja poništio odluku Savjeta ASK-a kojom je Jelena Perović razriješena sa mjesta direktorice, a ta presuda objavljena je na sajtu ovoga suda 30. maja. ASK-u je naloženo da u ponovnom postupku donese novu, zakonitu odluku. &nbsp; &nbsp;Savjet je, međutim, smislio način kako da se riješe nevolje u koju su upali nezakonitim odlukama, pa su odlučili da sačekaju da Perović istekne mandat 24. jula i samim tim, kako oni smatraju, više ne moraju da brinu o presudi Upravnog suda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250731190712_1f3f8bf2a0ea886a6f907f14bfb11c4a7aaebb0a60c5f6e8ebfce9068ecc2ea5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250731190712_1f3f8bf2a0ea886a6f907f14bfb11c4a7aaebb0a60c5f6e8ebfce9068ecc2ea5" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="ZAKAŠNJELA SATISFAKCIJA: Jelena Perović"> <figcaption>ZAKAŠNJELA SATISFAKCIJA: Jelena Perović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  SATISFAKCIJA ZA JELENU PEROVIĆ &nbsp;- Odluka Savjeta ASK-a je potvrdila da je moja funkcija direktorice trajala do formalnog isteka petogodinjeg mandata, odnosno 24. jula. Upravni sud je poništio njihovu odluku o mom razrješenju kao nezakonitu, a samim tim prema Zakonu o upravnom sporu i Zakonu o upravnom postupku, koji propisuju pravne poslijedice poništene odluke, stanje se vraća u vrijeme prije donijete nezakonite odluke. Izvrtanje činjenica od predsjednika i dijela članova Savjeta je poslužilo svrsi - obmana javnosti zarad sada već ogoljenih političkih interesa, uklanjanje neistomišljenika, kako bi ASK u daljem radu prikrivao koruptivne radnje pojedinih javnih funkcionera i korupciju u javnim preduzećima – kategorična je Perović u nedavnoj izjavi za Portal ETV. Jelena Perović žrtva je brutalne odmazde proruskih i prosrpskih crnogorskih vlasti čiji je jedan od prioriteta još od njihove prve vlade nakon izbora 2020. godine bilo ne samo njeno uklanjanje iz Agencije, već i hapšenje. &nbsp; ULOGA SPECIJALNOG TUŽILAŠTVA &nbsp; Ideju je u djelo sprovelo Specijalno državno tužilaštvo ma čijem je čelu Vladimir Novović, a čija je supruga Lidija Novović preko Nevladine organizacije MANS godinama gonila Perović. Specijalno tužilaštvo nalog za njeno hapšenje izdalo je 17. aprila prošle godine, kada su u spektakularnoj akciji maskirani specijalci, sa dugim cijevima upali u ASK i sa lisicima na rukama izveli Perović. Tokom ove skandalozne akcije inspektori su u njenom porodičnom stanu maltretirali i njeno maloljetno dijete. Dva dana kasnije ona je puštena na slobodu, pošto je sud odbio zahtjev Specijalnog tužilaštva da joj se odredi pritvor. U novembru prošle godine protiv Perović je podignuta optužnica. Sudski postupak je u toku. Do koje granice doseže beskrupuloznost i bahatost i crnogorskih vlasti i njihovog glavnog specijalnog tužioca razobličio je upravo slučaj Jelene Perović - njen predmet u slučaju tužbe za nezakonito razrješenje svojevremeno dopao je u ruke Novovićeve supruge Lidije Novović, sutkinje Upravnog suda. Ipak, reagovao je predsjednik ovog suda Miodrag Pešić koji je usvojio zahtjev zastupnika Perović, advokata Nikole Martinovića za izuzeće Novović, koja je 10. oktobra ,,skinuta sa slučaja“. &nbsp;

SPO ušao u ASK, provjeravaju dokumentaciju o odlukama Drakića i Savjeta Agencije

Crnogorske vlasti raspisale su nacionalu i međunarodnu potjernicu za lažnim američkim diplomatom Stevanom Simijanovićem, optuženim za flasifikovanje isprava, i to nakon dvije godine i devet mjeseci od podizanje optužnog prijedloga i čak četiri godine i pet mjeseci nakon što je on februara 2021. uhapšen u Nikšiću a potom nesmetano napustio Crnu Goru preko Graničnog prelaza Dobrakova - potvrđeno je Portal ETV iz Osnovnog suda u Nikšiću. - Uprava policije obavijestila je postupajućeg sudiju da je raspisala nacionalnu i međunarodnu potjernicu za okrivljenim Stevanom Simijanovićem, pri čemu sud ukazuje da se protiv okrivljenog vodi postupak za krivično djelo falsifikovanje isprave iz člana 412 stav 2 u vezi stava 1 Krivičnog zakonika Crne Gore – navodi se u odgovorima predsjednice Osnovnog suda Sanje Nikić dostavljenim Portalu ETV. Iz suda ukazuju da je rješenjem Osnovnog suda od 24. juna usvoje prijedlod Osnovnog državnog tužilašta da se optuženom sudi u odsustvu. Na pitanja Portala ETV, da li nam mogu saopštiti da li je održano ročište 16. jula saopšteno nam je da jeste da je prisustvovao tužilac i branilac Simijanovića po službenoj dužnosti i da su predstavljeni materijalni dokazi. - Kako nije bilo saglasnosti stranaka da se pročitaju iskazi službenika Uprave policije saslušanih u prethodnom postupku, sud je donio rješenje da će se naredno ročište glavnog pretresa održati 29. septembra – navodi se u odgovorima predsjednice Osnovnog suda u Nikić. Podsjećamo, Simijanović je, nakon političkih promjena 2020. godine, u Crnoj Gori napravio čvrste konekcije sa liderom URE Dritanom Abazovićem, tadašnjim potpredsjednikom Vlade, ali i sa kontroverznim biznismenom Miodragom Dakom Davidovićem. Osim ovih veza, lažni američki doiplomata je u Ministarstvu odbrane kojim je rukovodila Olivera Injac pregovarao o uvozu oružja jedne američke kompanije na čijem su čelu Rusi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730110756_f2c492b36657c3c5f99d3475d85904f1f24a8fc3d61fa9c6aa033fcfc7e21410.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250730110756_f2c492b36657c3c5f99d3475d85904f1f24a8fc3d61fa9c6aa033fcfc7e21410" data-rendition-name="original" width="900" height="586" loading="lazy" alt="Miodrag Daka Davidović"> <figcaption>Miodrag Daka Davidović(Photo: NP)</figcaption> </figure>  Boravak Simijanovića i srpske „zavetnice“ Olge Havrilov u Podgorici, u hotelu Ambasador, plaćala je URA. On je uhapšen odmah nakon sastanka sa Davidovićem koji je održan u sjedištu kompanije Neksan, a tada je kod njega pronađen lažni diplomatski pasoš SAD. Tokom boravka u Crnoj Gori Simijanović je, prema Skaj komunikacijama koje je objavio portal Librtas u junu prošle godine, dogovarao i poslove šverca cigareta. Njegov zadatak je bio da nagovori Davidovića da što prije uđu u lanac krijumčarenja cigareta, a ako mu to ne uspije, da ga „pritisne“ preko Abazovića. U skaj komunikacija osim Abazovića koji ima nadimak ,,Kudravi“ „Maradona“, pominje i Daka Davidović pod kodnim imenom, Vampir“. Nakon objave transripata, uhapšen je Ilija Vasović nekadašnji šef kriminalističke policije u Baru. Protiv njega je podignuta optužnica i u toku je postupak i on je kategorično negirao navode optužnice. Ostali akteri i njihove uloge za sada nijesu bili „interesantne“ Specijalnom državnom tužilaštvu ali su nakon podizanja optužnice protiv Vasovića saopštili da nastavljaju istragu i da njegovom procesuiranjem nije stavljena tačka na taj slučaj.

Raspisana nacionalna i međunarodna potjernica za Simijanovićem

Prema najnovijim istraživanjima agencije IPSOS, koja je analizirao Portal ETV, povjerenje građana u premijera Milojka Spajića drastično je opalo – sa 14 odsto u februaru na svega 10 odsto u julu.
Ovaj pad dolazi u trenutku kada sve više građana i medija ističe da Spajić ne ispunjava svoja politička obećanja. Njegove ranije izjave o projektima, investicijama i rješenjima – koje je obećavao gotovo u svakom obraćanju – sve češće se na društvenim mrežama dijele kao primjer nerealizovanih planova. Na Spajićev sve gori rejting sigurno utiče i stanje u državi i to što aktuelna vlast žmuri na nagomilane problema građana.
Iako je formalno “najpouzdaniji” političar, Spajiću danas vjeruje tek 10 odsto ispitanika. Zabrinjavajuće je da čak 33 odsto građana ne vjeruje nijednom političaru, dok 16 odsto ne zna kome da vjeruje.
Drugo mjesto po povjerenju zauzeo je bivši predsjednik države Milo Đukanović sa 6 odsto. Na trećem mjestu po povjerenju, sa po 5 odsto nalaze se Dritan Abazović, Milan Knežević i predsjednik države Jakov Milatović.
Poređenja radi, u februaru je Spajić uživao povjerenje 14 odsto građana, a iza njega su tada bili Đukanović (6,1%), Abazović i Knežević, dok je Milatović bio na petom mjestu.
Građani očigledno sve jasnije prepoznaju raskorak između političkih obećanja i stvarnosti. Povjerenje nestaje, a prazne riječi više ne prolaze.

Tag: zakon-o-formiranju-kreditno-garantnog-fonda

Usvojen Zakon o formiranju Kreditno-garantnog fonda

Vujović: Rast ulaganja u kulturu potvrđuje strateški značaj kulturno-umjetničkog stvaralaštva

Četiri prijave zbog prevare sa subvencijama: Budžetu nanijeta šteta od preko 150.000 eura

Huter: Nebuloza da zatvorenici dolaze u Skupštinu lansirana da skrene pažnju sa jučerašnjeg debakla većine

Dodik: Ostajem predsjednik RS; Šmita nazvao „baksuzom“, a sudije i tužioce „muslimanima“

PRATITE TVe UŽIVO