Predsjednik Socijalističke narodne partije (SNP) Vladimir Joković osudio je vandalski čin u kom su, za sada nepoznati počinioci, razbili market predsjednika Opštine Andrijevice Željka Ćulafića u tom gradu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fu-centru-andrijevice-razbijen-market-celnika-grada-zeljka-culafica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Kao dugogodišnji predsjednik SNP-a oštro osuđujem uništavanje privatne imovine čovjeka koji je sa pozicije prvog čovjeka Andrijevice u prethodnom mandatu dokazao brigu o sugrađanima, a njegov ponovni izbor na mjesto predsjednika Opštine je samo potvrda da je na pravom putu - istakao je Joković u saopštenju.
Ovo je, kako je rekao, treći put da se nanosi šteta čovjeku, "koji se bespoštedno borio za bolje društvo i razvoj svog mjesta".&nbsp;
Zato je pozvao Ministarstvo unutrašnjih poslova i Upravu policije Crne Gore da hitno reaguju i otkriju počinioce i nalogodavce ovog vandalskog čina, kao i da zaštite život i imovinu predsjednika Opštine Andrijevica.
- U Crnoj Gori kakvu pokušavamo izgraditi nakon višedecenijskog posrnuća u svakom smislu, ne smijemo dozvoliti da se ijedan građanin osjeti nebezbjedno. Naročito ne zbog političkih opredjeljenja. To nije demokratsko društvo kojem težimo - poručio je Joković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Joković: Nadležni da zaštite Ćulafića i nađu počinioce vandalskog čina

U toku protekle noći, u centru Andrijevice, za sada nepoznati počinioci, razbili su ulazna vrata marketa Karamela“ koji je u vlasništvu predsjednika opštine Željka Ćulafića, prenosi Dan.
Vrata su razbijena povećim kamenom, koji je pronađen u unutrašnjosti poslovnog objekta. Ovaj slučaj dogodio se dan nakon što je Ćulafić ponovo izabran na funkciju predsjenika opštine Andrijevica.
On je portalu Dan kazao da je na razbijena vrata prva naišla radnica pekare koja se nalazi u sastavu pomenutog objekta. Dodao je da se radi o vandalskom činu koji nikome ne može služiti na čast.
- Očiglednio da je neko, pored svega onog ružnog što je, bez ikakvog povoda, izgovarano na moj račun, i na ovakav način htio da mi čestita ponovni izbor na mjesto predsjednika opštine. Ovo je zaista ružna slika koja nikome ne nože služiti na čast, prije svega, jer ja nikada nijesam nastojao da bilo kome uradim bilo šta loše - naglasio je Ćulafić.
Dodao je da je i ranije bilo sličnih napada na njegovu imovinu, ali da ga to ne može zaplašiti na putu da, kako je kazao, sa timom na čijem se čelu nalazi, daje puni doprinos stvaranju boljih uslova za život ljudi u Andrijevici.
- Ne znam tačno šta bi moglo da bude motiv ovog napada, ali znam da je sve ovo pokazivanje kukavičluka onih koji na drugačiji način ne uspijevaju da ostvare svoje ciljeve. Do sada su mi uništavali vozila, palili sijeno i što šta dugo. Sad su mi i ovo priredili samo da bi me zastrašili. Međutim, prevarili su se u tome, jer ću ja i dalje nastaviti da, sa svojim timom, radim na realizaciji zacrtanih ideja i planova i to sve za dobrobit Andrijevice, a oni koji ovo rade neka se duboko stide - naglasio je Ćulafić, dodajući da se iskreno nada da će nadležni organi pronaći počonioce ovog vandalskog čina.

U centru Andrijevice razbijen market čelnika grada Željka Ćulafića

Željko Ćulafić iz Socijalističke narodne partije (SNP) izabran je danas za predsjednika opštine Andrijevica.
Na drugoj redovnoj sjednici SO za njega je glasalo 16 odbornika nove vladajuće kolaicije SNP-Demokrate, Evropa sad, Za budućnost Andrijevice, i jedan odbornik pokreta Za ujedinjenje Vasojevića.
Odbornici DPS su prije glasanja napustili salu, dok lista Za budućnost naše djece nije željela da učestvuje u glasanju.
Ćulafic je i u prethodnom mandatu bio predsjednik opštine, a inače važi za izuzetnog privatnog preduzetnika.
Time je zaokružena vlast u Andrijevici nakon izbora koji su održani 2. juna.

Željko Ćulafić nastavlja da upravlja Andrijevicom

Željko Ćulafić ponovo će biti predsjednik Opštine Andrijevica.
To predviđa Sporazum o vršenju vlasti u naredne četiri godine između Socijalističke narodne partije (SNP), Demokratske Crne Gore, Nove sprske demokratije (Nova), Demokratske narodne partije (DNP), Pokreta Evropa sad (PES) i građanske liste "Vasojevićki pokret - Ujedinjenje".
Ćulafić je rekao da je potpisivanje Sporazuma dobar osnov za budući razvoj andrijevačke opštine.
- Uvjeren sam da ćemo svi mi, potpisnici Sporazuma, ispuniti očekivanja građana i da ćemo u narednom periodu svjedočiti ubrzanom ekonomskom razvoju i prosperitetu ovog vasojevićkog kraja. Sve stranke potpisnice su se obavezale da će predano, složno, zajednički i najbolje raditi za dobrobit građana Andijevice - istakao je Ćulafić.

Dogovorena vlast u Andrijevici: Željko Ćulafić ostaje na čelu Opštine

U Crnoj Gori postoji visok stepen saglasja među građanima (barem 70–80%), bez obzira na političko opredjeljenje, da se ova država raspada po svim šavovima i da institucije, pravo i pravda faktički ne postoje.
No, tako to ne vide u Briselu, zbog čega su nas nagradili najboljim izvještajem do sada. Ili ipak možda i vide?
Izvještaj je takav da i zakleti trodecenijski evropejac i antievropejac zbunjeno i u nevjerici čitaju današnje portale. Ne znam da li je ovaj izvještaj najbolji do sada, ali svakako jeste najzanimljiviji. I ne samo izvještaj, već i sve ono što se dešavalo u susret i povodom samog izvještaja.
Možemo reći da je ovaj izvještaj, u odnosu na prethodne, konačno imao političke i diplomatske poruke.
Ako iz izvještaja i izjava uklonimo gomilu informacija o tome da li smo napravili značajan, dobar ili ograničen napredak u nekim poglavljima, dolazimo do suštinskih poruka koje treba da primimo, a to su:
KLIZNO VRIJEME PRIJEMA U EVROPSKU UNIJU
Evropska unija donijela je odluku u februaru 2022. godine, kada je počela agresija Rusije na Ukrajinu, da Crna Gora mora što skorije postati dio Evropske unije.
Uz izuzetan angažman i garancije Evropske unije, povjerenje je tada dato Dritanu Abazoviću, koje je on prokockao nakon svega par mjeseci, gotovo uguravši Crnu Goru u propalu platformu „Open Balkan“.
Valja se prisjetiti ekspozea Dritana Abazovića, njegovog entuzijazma, priče o obećanom „fast track“ sprovođenju integracija i, pazite sad, članstvu Crne Gore u EU već 2026. godine.
Do formiranja Vlade Milojka Spajića, taj rok je skliznuo na 2028. godinu. Nakon dvogodišnjeg „napornog rada“ Vlade Crne Gore i nevjerovatne posvećenosti predstavnika EU, danas u izjavi potpredsjednica Evropske komisije Kaja Kallas jasno kaže da je realan cilj ipak 2030. godina.
Komesarka EU za proširenje Marta Kos pohvalila je ambiciju da Crna Gora postane članica EU 2028. godine, dok uz tu izjavu ide i ona o „probnom članstvu novih članica“.
PROBNO ČLANSTVO
Probno članstvo za nove članice EU je mehanizam koji, citiram komesarku, „omogućava da nove članice mogu biti isključene ukoliko dođe do nazadovanja u demokratiji“, a koji služi „da se spriječi ulazak trojanskih konja Rusije u Evropsku uniju“.
Važno je napomenuti da, u odnosu na ovu mjeru, Crna Gora nije bila izuzeta nijednom jedinom rečenicom. 
E sad, dragi građani, sami zaključite ko je ruski trojanski konj u Crnoj Gori.
Prije vas toga su postali svjesni Milojko Spajić i Filip Ivanović, koji su pohitali da izjave kako se protive tom modelu i da je za njih prihvatljivo samo punopravno članstvo u EU.
Nijesu oni to uradili zarad interesa Crne Gore, već zarad odbrane konstalacije postojeće vladajuće većine, tj. odbrane neformalnog šefa te većine Andrije Mandića.
BITKA ZA TUŽILAŠTVO
Kada se u izvještaju konstatuje napredak i kada je on najbolji do sada, ali se istovremeno navodi nazadovanje u poglavljima 23 i 24, to vam je kao da vam doktor kaže da vam je nivo gvožđa u krvi odličan, ali imate tumor na mozgu. Dakle, potrebna je operacija i odstranjivanje malignog tkiva.
Ako se pitate koja je poveznica između „kliznog datuma prijema u EU“, „probnog članstva“ i nervoze predsjednika Skupštine Andrije Mandića prema VDT-u Miloradu Markoviću, neću reći da sam čuo, već da je logično zaključiti da je sve spremno za odstranjivanje malignog tkiva iz institucija sistema.
Samo bi naivan čovjek pomislio da je Mandić ljut na VDT-a Markovića zato što ne hapsi još više pripadnike bivše vlasti i njima bliske osobe. Nije njemu bilo toliko loše pod njima da bi bio tako osvetnički raspoložen. Ispoljena nervoza je posljedica zabrinutosti za sopstvenu egzistenciju.
Evropska komisija upozorila je da otvorene kritike i lični napadi na Vrhovnog državnog tužioca i članove Tužilačkog savjeta u Skupštini „izazivaju ozbiljnu zabrinutost zbog mogućih nedozvoljenih uticaja i rizika po autonomiju tužilaštva“.
Slučaj „Državni udar“ je mač nad vratom ruskog trojanskog konja u Crnoj Gori. Da, onog ruskog trojanskog konja zbog kojeg naše članstvo u EU može bit probno i možemo iz EU biti isključeni, ukoliko on bude prisutan i nakon 2027. godine tj izbora.
Kao što reče ambasador EU gospodin Satler, 2026. godina je presudna, a kao što reče premijer Spajić, to je godina u kojoj će morati da se donesu brojne političke odluke. Ostaje da vidimo hoće li ruskom trojanskom konju biti presuđeno u kabinetu premijera Spajića ili u sudnici. Pravedno bi bilo ovo drugo!
Nakon čitanja izvještaja i izjava, stiče se utisak da su u EU prihvatili tezu „Ni popovi ni lopovi“. Uostalom, ta se teza savršeno uklapa u sve donijete rezolucije Evropskog parlamenta koje se odnose na Zapadni Balkan.

Probno članstvo i presuda ruskom trojanskom konju

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano. Tokom jutra ili prijepodneva na sjeveru po kotlinama magla ili niska oblačnost.
Kako su saopštili iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar slab do umjeren, na jugoistoku umjeren do pojačan, sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha od -2 do 14, najviša dnevna od 11 do 22 stepena.
U Podgorici će biti sunčano. Vjetar povremeno umjeren, u jutarnjim satima na udare kratkotrajno pojačan, sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha oko 10, najviša dnevna 20 stepeni.

Danas sunčano, temperatura do 22 stepena

U većem dijelu zemlje saobraća se po uglavnom suvim kolovozima. Iz Auto-moto saveza CG savjetuju opreznu vožnju na dionicama koje prolaze kroz usjeke zbog mogućih sitnijih odrona. Apeluju na vozače da poštuju saobraćajne propise, naročito ograničenje brzine.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina na snazi je totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila zbog odronjavanja stijenske mase u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine.
Do 31.11.2025 godine odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično na mjestima izvođenja radova kao i povremenu totalnu obustavu saobraćaja ne dužu od 30 minuta zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-2 na lokalitetima Lepenac-Ribarevina, Ribarevina-Poda i Poda-Berane.
U toku je rekonstrukcija regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most-Krute i dolazi do obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 8 do 11 i od 13 do 16 sati.
Dana 06.11.2025 godine odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 11 do 13 sati, zbog pregleda tunela Vrmac i izgradnje šeme postojećih instalacija u tunelu, na magistralnom putu M-1 dionica Kotor-Krtolska raskrsnica.
Zbog radova na rekonstrukciji saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova kao i povremena totalna obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta. Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) u vremenskim intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 časova.
Do povremene obustave saobraćaja za sve vrste vozila na putnim pravcima od Luke Bar-Sutomore-Podgorica-Nikšić-Jasenovo Polje-Vjetropark Gvozd zbog transporta komponenti vjetroparka Gvozd. Ove obustave su na snazi i 05.11, 06.11, 07.11 i 08.11 2025 godine u vremenskom intervalu od 21 do 7 časova.
Za dane 05.11.i 06.11.2025 godine, odobrava se potpuna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 8 do 17 sati, zbog izvođenja asfalterskih radova na putu M-6 dionica Pljevlja-Đurđevića Tara (od mosta na rijeci Ćehotina do raskrsnice kod „Vektre Jakić“)
Do 22.11.2025. godine odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja, zbog sanacije mosta Kruče na magistralnom putu M-1 dionica Bar-Ulcinj.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine - Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje - Jasenovo Polje saobraćaj se obavlja naizmjenično jednom trakom na mjestima izvodjenja radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog radova na izgradnji bulevara biće saobraćaj obustavljen u Ulici Vojislavljevića u Podgorici. Saobraćaj će se odvijati alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Privremeno se do 10.11.2025. odobrava promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji prilaznih saobraćajnica mostu Đurdjevica Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično zbog radova na rekonstrukciji mosta Đurđevića Tara na mag. putu M-6 dionica Žabljak -Pljevlja.
Zbog radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“ od 15.10. 2025. godine vršiće se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Mateševo-Smokovac. Neophodan je dodatan oprez i poštovanje postavljene saobraćajne signalizacije.
Zbog radova doći će do izmjene režima saobraćaja, i to na način da će se saobraćaj na dionici puta između raskrsnice Petrovac-Virpazar (Podgorica) i raskrsnice Sutomore (Bar) - Petrovac u periodu između 15.10.2025. i 30.12.2025. odvijati naizmjeničnim propuštanjem vozila uz odgovarajuću privremenu saobraćajnu signalizaciju. U pitanju su radovi na sanaciji zaštitno odbojne ograde na cijeloj trasi, kao i radovi na čišćenju kanala u tunelima Sozina i Raš.
Zbog postavljanja automatskih brojača saobraćaja na magistralnim putevima u zemlji dolaziće do promjene režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestima izvodjenja radova na sljedećim dionicama:
04.11.2025.-05.11.2025. godine, dionica Cetinje-Čekanje ( novi mag.put),
04.11.2025.-05.11.2025. godine mag.put M-8, dionica Lipci-Vilusi
05.11.2025.-06.11.2025. godine magistralni put M-1 dionica Kamenari-Lipci
06.11.2025.-07.11.2025.godine magistralni put M-2 dionica Slijepač Most-Ribarevine
07.11.2025.-08.11.2025.godine magistralni put M-5 dionica Ribarevine-Berane.
Zbog snimanja dugometražnog igranog filma "Battle of the Motors/Bitka motora" doći će do izmjene režima saobraćaja na sljedećim putnim pravcima:
Dana 05.11.2025. godine na regionalnom putu R-1 dionica Krstac-Trojica u vremenskom intervalu od 5 do 19 časova zatvaranje saobraćaja uz propuštanje vozila na svakih 1 čas (60 minuta),
Dana 10.11.2025.godine na regionalnom putu R-1 dionica Krstac-Trojica u vremenskom intervalu od 5 do 19 časova zatvaranje saobraćaja uz propuštanje vozila na svakih 2 časa (120 minuta),
Dana 10.11.2025.godine na magistralnom putu M-2 dionica Petrovac-Sotonići u vremenskom intervalu od 9 do 17 časova povremenu obustavu saobraćaja ne duže od 15 minuta,
Za dane 14.,15.i 16.11.2025.godine na regionalnom putu R-23 dionica Bogetići-Glava Zete u vremenskom intervalu od 5 do 19 časova totalna obustava saobraćaja,
Dana 19.11.2025.godine na magistralnom putu M-1 dionica Lipci-Kotor u mjestu Sopot kod Risna u vremenskom intervalu 5 do 17 časova povremenu obustavu saobraćaja ne duže od 15 minuta.
Intenzitet saobraćaja je umjeren do pojačan.
U protekla 24 sata na putevima u zemlji dogodilo se 22 saobraćajnih nezgoda u kojima je jedna osoba nažalost poginula dvije osobe zadobile teže i sedam osoba zadobilo lake povrede.
Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanje manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je gradjanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.

Uslovi za vožnju dobri, kolovozi suvi

Poslanici i danas nastavljaju rad u okviru druge posebne sjednice jesenjeg zasijedanja u 2025. godini.
Na njihova pitanja odgovaraće Tamara Vujović, ministarka kulture i medija.
Poslanica Bošnjačke stranke Edina Dešić pitala je ministarku da li Vlada ima plan da konačno krene u projekat pune valorizacije jednog od najvažnijih turističkih resursa Bara i Crne Gore, Starog grada Bar.
Poslanicu Demokratske partije socijalista (DPS) Zoju Bojanić Lalović zanima kako je i za koje potrebe Ministarstvo kulture i medija, po osnovu ugovora o djelu, potrošilo 1.476,791 eura, više nego što su potrošile svih 12 institucija kulture zajedno.
Njenu koleginicu Aleksandru Vuković Kuč zanima šta ministarstvo namjerava da uradi povodom očuvanja sakralne baštine Crne Gore s obzirom na brojne, višedecenijske devastacije toga važnog segmenta duhovnoga nasljeđa naše države. Ministarku pita i radi li se izvještaj o stanju u toj oblasti, jesu li nadležne službe obišle teren i ustanovile stanje, te kad se može očekivati taj izvještaj i ko bi ga mogao raditi.
Nastavak sjednice zakazan je za 11 sati.

Ministarka kulture danas odgovara na pitanja poslanika

Ne želim da iznosim odbranu i neću odgovarati na pitanja suda i tužilaštva, to je pred podgoričkim Osnovnim sudom istako Danilo Mandić, inače sinovac predsjednika Skupšine Andrije Mandića. On se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Predmet je spojen sa postupkom koji je protiv njega formiran i zbog krivičnog djela oduzimanje vozila.
Optuženi Mandić se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću.&nbsp;
Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima, a u &nbsp;pucnjavi je ranjen Perović.
Postupak vodi sutkinja podgoričkog Osnovnog suda, Ivana Becić, dok optužnicu zastupa tužilac Ivan Bojović.
Optuženi Mandić je odbio da pred sudom istako da će odgovarati samo pitanja samo svog advokata.
PEROVIĆ: NIJESAM PSIHIČKI DOBRO
Svjedok oštećeni Darko Perović istakao je da za današnje ročište nije dobio poziv &nbsp;i da nije, kako kaže, sposoban psihički da iznosi odbranu, tr da ima psihičkih problema i ne može danas da iznosi ništa.
Na pitanje sudije kakavih psihičkih problema ima i da li je to medicinski evidentirano, oštećeni je rekao da nije medicinski evidentirano i da ima “psihičke probleme sam sa sobom.”
Sutkinja Becić zbog toga pozvala vještaka medicinske struke Željka Golubovića, kako bi utvrdio psihičko stanje oštećenog.
“Ja neću da me vještači niko i neću mu odgovarati na pitanja”, istakao je Perović, nakon odluke suda.
SASLUŠANJE SVJEDOKA
Tokom ročišta saslušan je svjedok Uroš Radusinović.
“Uglavnom ja i drug smo se kretali tom ulicom, gdje smo vidjeli dva zaustavljena vozila i mislili smo da je udes. Prošli smo tu još jednom i vidjeli smo gužvu nakon čega smo čuli nešto nalik na pucanj. Kada smo prolazili tu vidjeli smo da su na jednoj strani tri lica i to na strani napadača, a drugoj strani više lica. Primijetio sam da jedno lice u šarenoj trenerci kleči, nijesam vidio pištolj. Ne bih mogao da opišem ta lica jedino što je jedno lice bilo proćelavo, imao je crni duks i oko 30 ili 40 godina. Od vozila sam vidio džip Rendž Rover kafene boje i narandžastu Škoda Fabiu čini mi se da je bio i jedan Megan ali u prolazu”, rekao je pred sudom Radusinović.
Nakon što ga sutkinja Becić svjedoka upozorila na velike razlike u kazivanju kod tužioca i danas pred sudom, Radusinović je rekao da je dosta vremena prošlo i da je zbog toga zaboravio detalje, a da je pištolj vidio.
Na glavnom pretresu nije pristupio drugi oštećeni Turković.
U svojstvu svjedoka saslušani su i Stefan Kalja i Aleksandar Boričić koji je sa Mandićem u kumovskim odnosima. Oba svjedoka ostala su &nbsp;pri izjavi koju su dali pred tužiocem.
Sljedeće ročište zakazano je za 12. decembar kada je planiran nastavak saslušanja svjedoka među kojima i saslušanje predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, strica optuženog.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

Mandić: Neću iznositi odbranu; Perović: Psihički nisam dobro; Na idućem ročištu planirano saslušanje predsjednika Skupštine

Apelacioni sud Crne Gore ukinuo je i vratio Višem sudu na ponovno odlučivanje oslobađajuću presudu protiv Mitra Kneževića, Stojana Albijanića, Nemanje Miljkovića, Petra Zolaka, Srđana Svjetlanovića, Davida Banjca i Stefana Regojevića za pljačku Pošte u Nikšiću 20. oktobra 2021. godine u kojoj je ubijen radnik obezbjeđenja Ljubiša Mrdak.
- Apelacioni sud je, nakon sjednice vijeća, donio rješenje kojim je uvažio žalbe Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, punomoćnika oštećene porodice Mrdak i ovlašćenog predstavnika oštećene Pošte Crne Gore AD Podgorica i povodom tih žalbi i po službenoj dužnosti ukinuo presudu Višeg suda u Podgorici i vratio predmet prvostepenom sudu na ponovno suđenje - saopšteno je iz Apelacionog suda. 
Prvostepenom presudom optuženi Mitar Knežević, Stojan Albijanić, Nemanja Kaurin Miljković, Petar Zolak, Srđan Svjetlanović, David Banjac i Stefan Regojević oslobođeni od optužbe da su izvršili krivično djelo razbojništvo u saizvršilaštvu jer nije dokazano da su učinili djelo za koje su optuženi.
Oštećena porodica Mrdak i Pošta Crne Gore AD Podgorica upućeni su na redovnu građansku parnicu radi ostvarivanja imovinsko pravnog zahtjeva. Kako su ukazali u Apelacionom sudu, žalbe protiv prvostepene presude izjavili su u zakonskom roku Više državno tužilaštvo u Podgorici, punomoćnik oštećene porodice Mrdak i ovlašćeni predstavnik oštećene Pošte Crne Gore AD Podgorica.
- U postupku odlučivanja o žalbama, Apelacioni sud je utvrdio da se osnovano žalbama Višeg državnog tužilaštva, punomoćnika oštećene porodice Mrdak i ovlašćenog predstavnika oštećene Pošte Crne Gore AD Podgorica ukazuje da su prilikom donošenja prvostepene presude i u samoj presudi, počinjene bitne povrede odredaba krivičnog postupka, koje je utvrdio i ovaj sud, pazeći na iste po službenoj dužnosti - naveli su u Apelacionom sudu.
Bitne povrede se, prema njihovim riječima, odnose na to da u prvostepenoj presudi nijesu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, a oni koji su navedeni su u potpunosti nejasni i u znatnoj mjeri protivrječni. 
- Pored navedenog zaključak je Apelacionog suda da se izjavljenim žalbama osnovano ukazuje i da je činjenično stanje nepotpuno utvrđeno. Iz navedenih razloga prvostepena presuda je ukinuta i predmet vraćen prvostepenom sudu na ponovno suđenje - naveli su u Apelacionom sudu.

Apelacioni sud ukinuo oslobađajuću presudu za pljačku Pošte 2021. godine

Još jedan slučaj nasilja nad ženom potresao je crnogorsku javnost. Nadzorne kamere ugostiteljskog objekta u Beranama zabilježile su napad u kojem je 25. oktobra teško povrijeđena 22-godišnja Dajana Ćujić, državljanka Srbije zaposlena u lokalu.
Za napad je osumnjičen 43-godišnji Beranac Vaso Raičević, višestruki povratnik u izvršenju krivičnih djela sa elementima nasilja, koji je uhapšen tek osam dana nakon incidenta. Sudija mu je odredio pritvor u trajanju od 30 dana.
Ćujić je za Televiziju E ispričala da napadača poznaje kao gosta, te da pretpostavlja da je motiv napada bio to što je promijenila lokal u kojem radi i poslodavca.
- Sjećam se kako je ulazio u kafić, ja mu kažem najnormalnije ‘dobar dan’, on mi odgovara ‘dobar dan’. Sljedeći momenat čega se sjećam jeste kako se budim u Urgentnom, sestra stoji pored mene i govori mi: ‘Zašili su ti glavu" - kazala je Ćujić.
Nakon napada, mlada žena je zadobila teške povrede glave, brojne modrice, posjekotine, ogrebotine i podlive, uz gubitak svijesti i privremenog pamćenja.
Policija se, nakon incidenta, nije oglašavala, ali su snimci nadzornih kamera izazvali burne reakcije javnosti.
Napad je osudila potpredsjednica Skupštine Crne Gore Zdenka Popović, poručivši da državni organi moraju poslati jasnu poruku da Crna Gora ne smije biti društvo u kojem se nasilje nad ženama olako tretira, ocijenivši slučaj kao pokušaj ubistva.
Međutim, koliko je brza i efikasna bila beranska policija, govori činjenica da je osumnjičeni uhapšen tek nakon 8 dana bjekstva.
Ćujić je otkrila da je napadač, iako u bjekstvu, dva puta dolazio na njenu kućnu adresu, dok policija nije reagovala uprkos prijavama.
- Rekli su nam da je u bjekstvu, a on mi je poslije dvije noći došao na kućnu adresu. Ja sam i to prijavila. Policija je rekla ‘otići ćemo da vidimo da li je on tamo’. Drugu noć sam ga vidjela u gradu, prijavila sam im gdje je, ali niko nije reagovao. Tek kada sam uključila Sigurnu kuću, žena koja tamo radi pozvala je policiju i rekla mi: ‘Biće uhapšen za 15 minuta’. I tada su ga stvarno uhapsili - ispričala je Ćujić.
Sličan stav iznijela je i poslanica Aleksandra Vuković Kuč, koja je istakla da je nedopustivo da prođe deset dana da se pronađe osumnjičeni kojeg su snimile kamere.
- Momak koji ponavlja ovo svoje djelo, koji pokazuje nasilničko ponašanje, uhapšen je tek nakon deset dana - to je previše. Naš bezbjednosni sektor mora biti efikasniji. Policija i bezbjednosne službe moraju reagovati kako bismo spriječili eskalaciju nasilja koja sve više obilježava Crnu Goru - kazala je Vuković Kuč.
Osumnjičeni Vaso Raičević prvo je zadržavan 72 sata, a potom mu je, kako saznaje TV E, sudija za istragu Osnovnog suda u Beranama odredio jednomjesečni pritvor — zbog opasnosti od bjekstva i mogućnosti da ponovi krivično djelo. Dajana Ćujić kaže da sada živi sa strahom i da ne zna što će se desiti nakon isteka pritvora.

Dajana Ćujić za Televiziju E: Napadač mi je došao na kućnu adresu, policija nije reagovala

Crna Gora se nalazi pred jednim od najozbiljnijih ispita svoje ekonomske zrelosti – kako istovremeno zaštititi turske državljane, sačuvati investicije i održati povjerenje stranog kapitala.
Nedavni incidenti koji su uzdrmali odnose s Turskom mogli bi, upozorava dr Jovan Rabrenović iz Instituta ekonomskih nauka, prerasti u lančanu reakciju sa ozbiljnim posljedicama po tržište nekretnina, bankarski sistem i državne finansije.
- Ovo nije samo pitanje bezbjednosti, već test ekonomske suverenosti i institucionalne zrelosti Crne Gore - poručio je sagovornik za Portal ETV
Rabrenović je kazao je da se Crna Gora suočava sa značajnim izazovom koji nadilazi vidljive diplomatske i bezbjednosne incidente, a koji direktno utiče na zaštitu turskih državljana i očuvanje turskog kapitala.
Rekao je da ovo pitanje nije samo diplomatsko, već predstavlja test nacionalne ekonomske stabilnosti, vladavine prava i signal svim stranim ulagačima da li su njihove investicije sigurne u Crnoj Gori. Istakao je da je turski kapital, kao jedan od ključnih stubova ekonomije u prethodnih nekoliko godina, postao ranjiv usljed koncentracije u osjetljivim sektorima poput nekretnina, građevinarstva, turizma i komercijalnih usluga, što ga čini podložnim sigurnosnim i političkim rizicima.
<h2>EKONOMSKI ZNAČAJ TURSKIH ULAGANNA I NJIHOVA RANJIVOST</h2>
Rabrenović je podsjetio da se crnogorska ekonomija u velikoj mjeri oslanja na strani kapital, koji je glavni pokretač rasta već dvije decenije. Kako je rekao, Turska je u tom kontekstu jedan od ključnih partnera:
• U prvim osam mjeseci 2024. godine Turska je bila najveći strani investitor sa prilivom od 92,2 miliona eura, što predstavlja 21% ukupnog stranog direktnog ulaganja u Crnoj Gori.
• U 2023. godini turska ulaganja iznosila su između 85,4 miliona eura i 100,9 miliona eura, čime je Turska bila drugi ili treći najveći investitor.
• U proteklih šest godina (2019–avgust 2024) ukupna turska ulaganja dostigla su 451,7 miliona eura, od čega 217,9 miliona eura u kupovinu nekretnina, 35 miliona eura u direktna ulaganja u kompanije i 193,7 miliona eura kroz međukompanijske dugove.
• Na teritoriji Crne Gore registrovano je oko 14.500 preduzeća sa turskim kapitalom, od čega oko 12.500 firmi ima turske osnivače, što predstavlja 20% od ukupno 68.000 kompanija u zemlji.
• Među stranim kompanijama (ukupno 29.960 aktivnih u 2024) turske čine 9.818, ili oko 33%.
• Aktivne kompanije ostvaruju godišnji promet veći od 90 miliona eura.
- Međutim, struktura ulaganja predstavlja ranjivu tačku - naglasio je Rabrenović.
• Više od 62% ukupnih ulaganja (oko 62 miliona eura) plasirano je u sektor nekretnina, što čini kapital osjetljivim na bezbjednosne i političke rizike.
• Ova koncentracija u ‘vrućem kapitalu’, kako je kazao, može dovesti do brzog povlačenja investicija, pada cijena nekretnina i negativnih trendova, posebno kada preliminarni indikatori pokazuju pad priliva stranih direktnih investicija i rast odliva kapitala ne-rezidenata. Ukupni strani direktni ulozi u Crnoj Gori u 2023. iznosili su 856,9 miliona eura, u padu sa 1,15 milijardi eura u 2022.
<h2>MOGUĆI EFEKTI I REPUTACIONI ŠOK</h2>
Nedavni incidenti sa turskim državljanima, prema riječima dr Rabrenovića, predstavljaju ozbiljan reputacioni šok. On je upozorio da, ako dođe do pogoršanja odnosa, godišnji priliv kapitala iz Turske mogao bi pasti za 40% do 60%, što bi direktno uticalo na budžetske prihode, tržište nekretnina, bankarski sektor i ukupno povjerenje investitora.
- Ovo bi izazvalo domino-efekat – smanjenje likvidnosti, pad zaposlenosti u građevinarstvu, rast fiskalnog deficita, smanjenje vrijednosti kolaterala, rast nenaplativih kredita i pritisak na bankarsku likvidnost - kazao je Rabrenović.
Prema njegovim riječima, šteta bi se manifestovala kroz tri ključna kanala:
1. Finansijska reakcija – masovne prinudne prodaje, obustava novih ulaganja i smanjenje reinvestiranja smanjuju likvidnost u građevinarstvu i pratećim sektorima.
2. Reputacioni učinak – povećana procjena rizika među ulagačima i turistima dovodi do pada posjeta i smanjenja prihoda, što slabi fiskalne mogućnosti države.
3. Prekid saradnje – smanjenje partnerstava u javnom i privatnom sektoru, uključujući zdravstvo, obrazovanje i infrastrukturu, donosi dugoročne socijalne i strateške posljedice.
<h2>STRATEŠKI ZNAČAJ TURSKE IZVAN FINANSIJA</h2>
Rabrenović je istakao da strateški značaj Turske za Crnu Goru nije samo finansijski:
• Zdravstvo – Acıbadem i zdravstveni turizam: turske bolnice poput Acıbadem-a pružaju pristup savremenim uslugama (tretmani tumora, robotizovana hirurgija), doprinoseći kvalitetu zdravstvene zaštite i razvoju medicinskog turizma.
• Humanitarni i razvojni aspekt TIKA: Turska agencija TIKA uložila je preko 20 miliona eura u više od 500 projekata širom Crne Gore, uključujući obnovu škola, kulturnih objekata i opremanje bolnica medicinskom opremom vrijednom 2,5 miliona eura. Povlačenje TIKA-e predstavljalo bi gubitak partnera u razvoju lokalnih zajednica.
• Turizam i lokalna potrošnja: u 2024. godini Crna Gora je zabilježila 2.606.854 dolazaka turista i 15.594.299 noćenja, od čega su strani turisti ostvarili 96,1% noćenja. Turski turisti ostvaruju 4,9% noćenja stranih turista (u 2023: 6,7% turista i 740.000 noćenja, odnosno 4,9% ukupnih noćenja). Oko 13.500 turskih državljana sa privremenim ili stalnim boravkom doprinosi budžetu sa oko 40 miliona eura godišnje kroz poreze, doprinose i potrošnju. Administrativne prepreke (npr. vize) mogle bi obeshrabriti turiste i investitore.
<h2>KASKADNI KOLAPS I DVOJNI ŠOK</h2>
Kako je upozorio dr Rabrenović, ako bilateralni odnosi narastu bez adekvatne reakcije, postoji rizik od intenzivnih udara: pad tržišnih vrijednosti nekretnina, direktni fiskalni gubici kroz smanjene porezne prihode i PDV, te slabljenje percepcije političke pouzdanosti.
Rekao je da regulatorna nepredvidivost (npr. ad hoc restrikcije) u kombinaciji sa bezbjednosnom nesigurnošću stvara „dvojni šok“, što može dovesti do smanjenja angažmana ili potpunog povlačenja rezidenata i ulagača.
<h2>HITNE I STRATEŠKE MJERE ZA OČUVANJE POVJERENJA</h2>
Dr Rabrenović je poručio da bi se rizici mogli minimizirati samo kroz koordinisano djelovanje države.
Hitno (prve sedmice):
• Pokrenuti brzu, nezavisnu i transparentnu istragu incidenata; objaviti korake javnosti i partnerima.
• Aktivirati diplomatske kanale za umirenje aktera i potvrdu zaštite stranaca i investicija.
• Uvesti privremene mjere likvidnosne podrške (odlaganje poreskih obaveza, administrativne olakšice) za prevenciju prinudnih likvidacija.
Kratkoročno (1–3 mjeseca):
• Pokrenuti kampanju reputacionog menadžmenta sa porukama o vladavini prava i sigurnosti.
• Pregledati administrativne procedure i objaviti predvidljive rokove za rješavanje zahtjeva.
• Uvesti monitoring transakcija na tržištu nekretnina i procjene izloženosti bankarskog sektora rizicima likvidnosti i nenaplativih kredita (NPL).
Dugoročno (6–36 mjeseci):
• Diversifikovati profil ulaganja kroz podsticaje za tehnologiju, proizvodnju i obnovljive izvore energije.
• Institucionalizovati mehanizme upravljanja rizicima stranih ulaganja i kriterijume za intervenciju.
• Jačati kapacitete pravosudnih i policijskih institucija za efikasno procesuiranje slučajeva sa stranim akterima.
- Diplomatski kanali moraju biti maksimalno iskorišćeni, uz javne poruke solidarnosti i garancije sigurnosti turskim državljanima i kompanijama - istakao je Rabrenović.
Na kraju je poručio da Crna Gora ne može priuštiti gubitak partnera poput Turske, koja nije samo investitor već i strateški saveznik.
- Ovo je test ekonomske suverenosti i geopolitičke pouzdanosti. Samo brza, odlučna i transparentna reakcija može spriječiti da bezbjednosni šok preraste u dugoročnu štetu. Država mora pokazati da je pravno sigurna, demokratska i otvorena, štiteći sve investitore jednako, kako bi očuvala ekonomski identitet i reputaciju kao stabilne destinacije - zaključio je Rabrenović za Portal ETV.

Tag: zeljko-culafic