Prvi dan 2025. godine u Crnoj Gori nije počeo slavljem, već pucnjima. Umjesto vatrometa i novogodišnjih zagrljaja, Cetinje je probudio zvuk metaka – planirani, ubilački rafali. Tog 1. januara ugašeni su životi 13 nedužnih ljudi, među njima i dvoje djece. Grad koji je decenijama bio sinonim za radost i tradiciju zanijemio je, a Nova godina dobila je značenje koje će Cetinjani nositi zauvijek. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević, za Televiziju E ističe da je nedospustivo da nakon dva masovna ubistva sa 23 žrtve, u najtežim zločinima mirnodopske Crne Gore, i dalje nema &nbsp;odgovornosti.
Masovni ubica Aco Martinović punih šest sati sijao je strah i smrt ulicama Cetinja, dok je policija tragala za njim bez uspjeha. Na kraju nije uhapšen – presudio je sam sebi. I godinu kasnije, javnost čeka odgovor na ključno pitanje: da li je zločin mogao – tačnije, morao – biti zaustavljen ranije?
U trenucima dok su se građani zatvarali u svoje domove, strahujući za goli život, u javnosti se otvorila i druga slika – lice nefunkcionalnog bezbjednosnog sistema. Crna Gora je očekivala odgovornost. Umjesto toga, dobila je izostanak političkih poteza.
Na komemorativnu sjednicu u Vladinom domu nijesu došli premijer Milojko Spajić, potpredsjednici Aleksa Bečić i Momo Koprivica, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, niti ijedan ministar iz redova Demokrata i Nove srpske demokratije. Premijer je sa vanredne konferencije poručio da je riječ o „udaru na samu srž društva“ i najavio mjere kontrole oružja, ali na pitanja o političkoj odgovornosti nije bilo odgovora.
U danima nakon zločina studenti okupljeni oko grupe „Kamo śutra“ organizovali su proteste zbog, kako su naveli, nerada i neodgovornosti institucija. Podršku su im pružili brojni građani. Umjesto dijaloga, mladi su bili izloženi targetiranju i pritiscima, što je dovelo do postepenog gašenja grupe. Mjeseci kasnije, istrage se i dalje vode bez jasnih informacija, a ostavki nije bilo.
<h2>Cetinje ne zaboravlja ni Medovinu</h2>
Tragedija na Cetinju nije prva koju pamti Crna Gora. U avgustu 2022. godine u naselju Medovina, Vuk Borilović ubio je deset osoba, među njima i dječake Mašana i Marka. Porodice žrtava tada su tražile zakon koji bi nosio ime ubijene djece – zakon koji bi značio strože kazne, obavezna psihološka vještačenja i oduzimanje oružja nasilnicima. Iako je obećan, zakon nikada nije usvojen.
Zbog toga su roditelji i bližnji stajali mjesecima na Kruševom ždrijelu – na kiši, suncu i vjetru – tražeći pravdu i odgovornost. Među njima bila je i Vesna Pejović, majka i baka ubijenih u Medovini, koja je za svoju istrajnost dobila Nagradu za afirmaciju ljudskih prava i građanski aktivizam za 2025. godinu.
- Želim svoj djeci svijeta sreću, ali cetinjskoj djeci treba da se vrati osmijeh. Ja sam stajala na Kruševom ždrijelu da bih vratila toj djeci osmijeh, jer više nijesu cetinjski parkovi sa onim smijehom dječijim. Oni se boje od pucnja petarde. Taj grad je ranjen. Svima koji su komentarisali kako ne treba – opraštam, jer nijesu znali što pričaju. Bilo je padova, bilo je momenata kada mi nije bilo do života, ali sada po prvi put kažem: neka mi samo Bog da da stavim tačku za ovo što sam se borila, i ne treba mi više ni jedan sekund posle toga - kazala je Pejović.
<h2>Cetinje ne traži sažaljenje – traži da se pamti</h2>
Godinu nakon masakra, Cetinje i dalje živi sa tišinom koja para uši. Ulice su iste, ali ljudi nijesu. Svaki prasak, svaka sirena i svaka petarda podsjećaju na dan kada je grad izgubio dio sebe. Imena žrtava ne žive samo na spomen-pločama – žive u praznim školskim klupama, nedovršenim porukama i u pogledima onih koji više nemaju kome da se nadaju.
<h2>U mirnodopskoj eri &nbsp;stradalo 23 ljudi, među njima četvoro djece - bez odgovornosti</h2>
Prvi januar 2025. i masovno ubistvo od 12. avgusta 2023. godine predstavljaju, kako ističe bivši pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević, dva najteža zločina u mirnodopskoj istoriji Crne Gore.
– U ta dva masovna ubistva smrtno je stradalo 23 lica, na jedan monstruozan način, a ono što je najtragičnije jeste da su stradalo i četiri djeteta – kazao je Janjušević.
On navodi da je ovakva krivična djela izuzetno teško spriječiti.
– Ova masovna ubistva se u policijskoj terminologiji zovu amok-ubistva – masovna ubistva više od četiri lica. Prema istraživanjima pojedinih policijskih organizacija, prvenstveno iz SAD-a, karakteriše ih to da masovni ubica ta ubistva ne čini na mah, već ih dugo priprema. Ta ubistva je teško spriječiti – objašnjava on.
Prema njegovim riječima, savremeni sistemi i države moraju fokus staviti na prevenciju:
– Tu je primarno potrebna multisektorska aktivnost, ne samo policijske organizacije, nego i sistema zdravstva, tužilaštva i sudstva.
Govoreći o zločinu u Medovini, Janjušević smatra da nakon njega nije urađena kvalitetna analiza na nivou državnih institucija.
– I onda se dogodilo da se nakon dvije i po godine desilo još teže masovno ubistvo, kada je smrtno stradalo 13 lica – podsjeća on.
Za njega je, dodaje, nevjerovatno da ni nakon drugog masakra niko iz bezbjednosnog sektora nije podnio ostavku.
– To je jedna nevjerovatna situacija, da se čovjek zapita u kakvom društvu živimo. Takav nedostatak empatije, kada niko od čelnika bezbjednosnog sektora, primarno političkih lidera, nije osjetio potrebu da preuzme objektivnu odgovornost. Ne zbog toga što su oni lično odgovorni, već zato što su se u njihovom resoru desila dva najteža zločina u mirnodopskoj eri Crne Gore – ističe Janjušević.
Posebno problematičnim smatra činjenicu da se na komemorativnoj sjednici nijesu pojavili lideri bezbjednosnog sektora, kao ni premijer.
– To je, vjerujte, situacija koju je teško objasniti običnom građaninu – kaže on.
Janjušević podsjeća da je Savjet za građansku kontrolu rada policije nedavno usvojio zaključke u vezi sa posljednjim masovnim ubistvom.
– Tamo je konstatovano da su postojali određeni propusti kada je u pitanju rad policije i da su neke stvari ostale nejasne. Ono što sam ja primijetio jeste da je u trenutku masovnog ubistva bilo samo 11 policijskih službenika u CB Cetinje, i to je zaista nedopustivo imajući u vidu bezbjednosnu situaciju u tom gradu. Premijer je nekoliko mjeseci prije toga izjavio da na Cetinju imamo preko 120 pripadnika suprotstavljenih kriminalnih grupa, bila je novogodišnja noć i značajan broj gostiju, a da bude samo 11 policajaca – to je zaista nedopustivo – navodi on.
Kao drugi, možda i ključni propust, navodi situaciju u trenutku kada je izvršilac lociran.
– Došlo je do nesporazuma oko same lokacije objekta u kojem se dogodio zločin. Nesporazum između građanina koji je prijavio događaj dežurnoj službi i policijskog službenika koji je bio dežurni, jer je policijski službenik shvatio da je lokacija u Bajicama. Pa su policijski službenici otišli na tu lokaciju i izgubili dragocjeno vrijeme. To je bio ključni momenat zašto je ubica na četiri druge lokacije ubio 13 lica, među kojima i dvoje djece – objašnjava Janjušević.
Govoreći o protestima koji su uslijedili, podsjeća na studentske demonstracije grupe „Kamo sjutra“.
– Jedna neformalna studentska grupa organizovala je proteste sa nekoliko osnovnih zahtjeva, ali je nekoliko dana nakon prvog protesta izdato brutalno saopštenje jednog političkog subjekta koji je napao organizatore, primarno tvrdeći da iza njih stoje organizovane kriminalne grupe ili opozicione partije, što ničim nijesu dokazali. Poslije mjesec dana, ovi studentski protesti su prestali sa aktivnošću, ali su već početkom februara grupa građana Cetinja i porodice žrtava organizovali proteste na Kruševom ždrijelu – podsjeća on.
Dodaje da je veoma indikativno to što niko od predstavnika aktuelne političke elite nije primio protestante.
– Tek nakon devet mjeseci primio ih je predsjednik Vlade i rekao im da će njihovi zahtjevi biti razmatrani za 15 dana. Međutim, ti zahtjevi, osim navodno jednog, nijesu realizovani – ističe Janjušević.
U zaključku naglašava:
– Smatram da nakon prvog zločina nije urađena kvalitetna analiza državnih institucija. Da bi se prevenirala ovakva masovna ubistva, u svim državama svijeta najbitnija je prevencija.

Janjušević: Analiza institucija izostala, ostavki nije bilo

Predsjednik države Jakov Milatović izrazio je saučešće svom švajcarskom kolegi Gi Parmelinu povodom tragedije koja je u Novogodišnjoj noći zadesila tu zemlju.
- Izražavam najdublje saučešće predsjedniku Parmelinu i porodicama žrtava nakon tragičnog požara u Kran-Montani. Crna Gora je solidarna sa narodom Švajcarske u ovom bolnom trenutku - napisao ja Milatović na mreži X.
Podsjetimo, najmanje 40 osoba je poginulo, a sigurno još 100 njih je povrijeđeno u eksploziji i požaru koji su se tokom noći dogodili u baru na poznatom švajcarskom skijalištu Crans-Montana.
Portparol policije u kantonu Valis na jugozapadu Švajcarske Gaetan Lation kazao je da se eksplozija dogodila dok su se okupljeni spremali da zvonjavom obilježe ulazak u Novu godinu.&nbsp;

Milatović: Crna Gora solidarna sa narodom Švajcarske u ovom bolnom trenutku

Savez radio amatera je sinoć, oko 21 sat, već instaliranom prijemnom opremom, prvi put u Crnoj Gori primio telemetrijske signale satelita „Luča“.
Iz Saveza radio amatera su kazali da će organizaciji Montenegro Space Research, koja je napravila satelit, donirati specijalno urađen antenski sistem za svakodnevni prijem.&nbsp;
Prvi crnogorski satelit „Luča" uspješno je lansiran u nisku Zemljinu orbitu (LEO) 28. decembra.

Savez radio amatera primio prve telemetrijske signale satelita "Luča"

Najveća dnevna potrošnja električne energije u distributivnosm sistemu Crne Gore zabilježena je u srijedu i iznosila je 12,38 gigavat sati (GWh), saopšteno je iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS).
- Prethodni maksimum, iz avgusta prošle godine, iznosio je 12,31 GWh, što znači da je zabilježen rast od 0,57 odsto - navedeno je na Instagram stranici CEDIS-a.
Kompanija je u srijedu u 18 sati zabilježila najviše do sada ostvareno opterećenje distributivnog sistema, koje je iznosilo 629,2 magavati (MW).
&nbsp;- Tim rezultatom je premašen prethodni rekord od 613,9 MW, zabilježen sredinom avgusta prošle godine, što predstavlja povećanje od 2,73 odsto - &nbsp;rekli su iz CEDIS-a.
Oni su dodali da ostvareni rezultati potvrđuju stabilnost, pouzdanost i spremnost distributivnog sistema CEDIS-a da odgovori na sve veće zahtjeve potrošnje.
- Rezultati potvrđuju i posvećenost kompanije kontinuiranom unapređenju infrastrukture i kvalitetnom snabdijevanju električnom energijom - rekli su iz CEDIS-a.

Novi rekordi u potrošnji

Cilj lokalne samouprave je da Tuzi postanu model opštine sa najbrže rastućim lokalnim ekonomskim okruženjem u Crnoj Gori, saopštio je njen predsjednik, Lindon Đeljaj.
- Želimo da privučemo investicije u preradu poljoprivrednih proizvoda, turizam na Skadarskom jezeru, logističke i industrijske zone, kao i zelenu energiju – solarne i vjetroelektrane - rekao je Đeljaj u intervjuu Glasniku Privredne komore (PKCG).
On je podsjetio da već imaju uspješne primjere domaćih investitora: fabriku čipsa Montenegro Chips i fabriku za preradu voća i povrća Frudo.
Opština Tuzi dobila je BFC SEE sertifikaciju kao potvrdu da ima povoljan ambijent za poslovanje.
- BFC SEE sertifikacija predstavlja međunarodnu potvrdu da Opština Tuzi ima povoljan, transparentan i predvidiv ambijent za poslovanje. To je dokaz da lokalna uprava primjenjuje evropske standarde u radu, komunicira efikasno sa privredom i sistemski planira razvoj. Sertifikat povećava kredibilitet opštine u očima domaćih i stranih investitora i doprinosi njenoj prepoznatljivosti kao nove, ali izuzetno perspektivne investicione destinacije - objasnio je Đeljaj.
On je naveo da su od početka verifikacionog procesa, to jest 6. decembra 2023. godine bili optimisti iako su relativno mlada, tek osnovana Opština.
- Zajedničkim radom i trudom zaposlenih u Opštini, posebno radnog tima za sertifikaciju, postigli smo vidan napredak u brojnim oblastima, te sada stojimo rame uz rame sa mnogo razvijenijim Opštinama - kazao je Đeljaj.
Najvažnije promjene odnose se na, kako je precizirao, transparentnije planiranje i izvještavanje o kapitalnim ulaganjima, kroz redovan sistem praćenja i izvještavanja o realizaciji strateških i infrastrukturnih projekata, bolju organizacionu strukturu – kroz Sekretarijat za razvoj i projekte sa dva službenika za lokalni ekonomski razvoj, aktivniji dijalog sa privredom – formiran je Privredni savjet koji funkcioniše redovno i daje konkretne prijedloge koji se implementiraju, poput smanjenja lokalnih taksi 50 odsto, uvođenje elektronskih servisa i online komunikacije sa preduzetnicima, kao i sprovođenje istraživanja o poslovnom ambijentu i potrebama privrede. Poslovna zajednica jasno prepoznaje ove promjene – posebno efikasniji rad lokalne administracije i veću dostupnost informacija i podrške.
- Najveći iskorak ostvaren je u strateškom i infrastrukturnom planiranju – usvojen je Plan infrastrukturnog razvoja vrijedan preko 114 miliona EUR, unaprijeđenju komunikacije sa investitorima – preko privrednog savjeta, uspostavljena je praksa redovnih sastanaka, vođenja zapisnika i praćenja investicija, učvršćivanju institucionalnih kapaciteta kroz Sekretarijat za razvoj i projekte - naveo je Đeljaj.
Dodatno, pokrenuli su specijalizovani vebsajt investintuzi.me, koji je kreiran kako bi bili transparentniji i bliži privredi i stranim investitorima, pružajući im sve potrebne informacije o mogućnostima ulaganja i razvojnim potencijalima te opštine.
Đeljaj je naveo da su i privrednici aktivni partneri Opštine u kreiranju poslovnog okruženja.
- Kroz Privredni savjet učestvuju u definisanju prioriteta, predlažu mjere i inicijative, a njihovi predlozi se implementiraju. Zahvaljujući toj saradnji unaprijeđena je lokalna infrastruktura, komunalne takse su smanjene, a stvoreni su povoljniji uslovi za investitore - kazao je Đeljaj.
On je dodao da su izazovi sa kojima se još susreću u kreiranju poslovne klime nedostatak radne snage, posebno kvalifikovane, kompleksne procedure u oblasti prostornog planiranja, kao i potreba za daljim jačanjem preduzetničke infrastrukture.
- Do naredne resertifikacije očekujemo da dodatno unaprijedimo institucionalne kapacitete, u potpunosti digitalizujemo servise i procese rada lokalne uprave, te ostvarimo nove investicione projekte u oblastima turizma, poljoprivrede i održive energije - zaključio je Đeljaj.

Đeljaj najavljuje ubrzani ekonomski razvoj i privlačenje investitora

Cijene nafte na međunarodnim tržištima blago su porasle u srijedu, blizu 62 američka dolara, balansirajući između očekivanja o prekomjernom snabdijevanju i strahovanja od uticaja geopolitičkih tenzija.
&nbsp;Na londonskom tržištu cijena barela bila je 50 centi viša i iznosila je 61,83 američka dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 51 cent višoj cijeni, od 58,46 dolara, prenosi Hrportfolio.
Posljednjeg radnog dana u godini pažnja trgovaca bila je usmjerena na očekivanja o viškovima u snabdijevanju. Prema podacima Američkog instituta za naftu (API), zalihe tog energenta prošle sedmice su porasle 1,7 miliona barela.&nbsp;
Sedmicu ranije povećane su 2,4 miliona barela.
&nbsp;Očekuje se da će službeni podaci američkog Ureda za informacije o energetici (EIA) pokazati pad zaliha od dva miliona barela u prošloj sedmici. Sedam dana ranije zalihe su porasle 405 hiljada barela.
&nbsp;Proteklih sedmica geopolitičke tenzije dodatno je rasplamsao sukob u Jemenu između Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, članica Organizacije zemalja‑izvoznica nafte (OPEC), kao i naredba američkog predsjednika Donalda Trumpa o blokadi izvoza venecuelanske nafte i njegove prijetnje o novom napadu na Iran.
&nbsp;U godini obilježenoj ratovima i sankcijama protiv Rusije, Irana i Venecuele, smanjena potražnja uzrokovana usporavanjem privrede uslijed viših carina i postupak normalizacije snabdijevanja iz zemalja OPEC‑a i njihovih saveznika doveli su do najvećeg godišnjeg pada referentne cijene barela nafte na londonskom tržištu od 2020, gotovo 18 odsto.&nbsp;
&nbsp;Na američkom tržištu barel je na godišnjem nivou pojeftinio 19 odsto.
Prosječne cijene na oba tržišta najniže su od 2020, pokazuju podaci LSEG‑a.
&nbsp;U ovoj godini većina analitičara očekuje da će ponuda na tržištu nafte nadmašiti potražnju, a procjene viška kreću se u rasponu od 3,84 miliona barela nafte dnevno, prema prognozama Međunarodne agencije za energiju (IEA), do dva miliona barela nafte dnevno, prema prognozama investicione banke Goldman Sachs.
&nbsp;Članice OPEC‑a i njihovi saveznici (OPEC+) u novembru su odlučili da će u prvom tromjesečju ovee godine obustaviti normalizaciju snabdijevanja naftom, zbog, kako su naveli, sezonski uslovljene niske potrošnje. Od aprila prošle godine OPEC+ je povećao snabdijevanje oko 2,9 miliona barela nafte dnevno.
&nbsp;Ako cijene značajno padnu, OPEC+ bi mogao ponovo da smanjiti proizvodnju, smatra Martijn Rats, glavni stručnjak za naftu iz banke Morgan Stanley, istakavši da bi do toga dovele samo drastično niže cijene, u nivou od oko 50 američka dolara.
&nbsp;Geopolitički rizici trebalo bi da podrže cijene nafte, uprkos tome što osnovni faktori ukazuju na prekomjerno snabdijevanje, očekuje direktor savjetodavne kompanije JTD Energy John Driscoll.
&nbsp;Odvojeni OPEC‑ovi proračuni pokazuju da je barel korpe nafte njenih članica u utorak bio devet centi skuplji nego dan ranije i koštao je 61,12 USD.

Cijene nafte blizu 62 dolara

&nbsp;Iako je bilo očekivano, na današnjem Forumu o proširenju u Briselu nije bilo ni riječi o pisanju ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom. A petanestak dana ranije, bilo je skoro izvjesno da se na ugovoru već radi. &nbsp; PREPREKE NA EU PUTU &nbsp; Prvo je 3. novembra briselski, dobro obaviješteni Politiko, objavio da se, citiramo, ,,čuju glasovi da je u toku izrada ugovora o pristupanju Crne Gore”. Dan kasnije, čuo se glas - Marte Kos. Evropska komesarka za proširenje je potvrdila informaciju i naglasila da se ,,približava trenutak kada će početi pripreme ugovora o članstvu sa Crnom Gorom”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118191148_78e4731901e2d74846b8f27e93c7f0f715aa7690214afdf013fbbf20f8709e17.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251118191148_78e4731901e2d74846b8f27e93c7f0f715aa7690214afdf013fbbf20f8709e17" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="GDJE JE NESTAO UGOVOR O PRISTUPANJU: Marta Kos, komesarka EU za proširenje"> <figcaption>GDJE JE NESTAO UGOVOR O PRISTUPANJU: Marta Kos, komesarka EU za proširenje(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Onda je priča utihnula. Nema zvaničnog obrazloženja zbog čega se odjednom prestalo pričati o ugovoru o pristupanju Crne Gore. Nezvanično, ali stvarno: dvije članice Evropske unije zatražile su odgađanje priprema za ugovor o pristupanju za februar ili početak marta sljedeće godine. &nbsp; Ta informacija otvara i pitanje: ako se do kraja godine zatvori pet ili šest poglavlja, ostaće još 20. Da li je moguće da Crna Gora do kraja naredne 2026. da zatvori sva poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom? &nbsp; POLITIČKA VOLJA – KLJUČ PROBLEMA Roman Jakič, iskusni evropski parlamentarac, nekadašji ministar odbrane Slovenije, u razgovoru za Televiziju E smatra da je pred Crnom Gorom još izazova i da je ključ unutar aktuelne vlasti. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118191148_8562b520ed801aa534177baa3622f5c7baaf1df0d5fd7d048a60dca3c774bab1.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251118191148_8562b520ed801aa534177baa3622f5c7baaf1df0d5fd7d048a60dca3c774bab1" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="DILEME OKO POLITIČKE VOLJE VLASTI: Roman Jakič "> <figcaption>DILEME OKO POLITIČKE VOLJE VLASTI: Roman Jakič(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - Gdje postoji volja, postoji i put. Nisam baš siguran da li je volja takva kakva je bila prije 2020. godine i da li ti lideri koji bi morali predvoditi tu želju za zatvaranje svih poglavlja, da li su stvarno predani, posvećeni tom cilju – ističe Jakič za Televiziju E i Portal ETV. Napominje da ne zna kako će se ponašati aktuelni lideri u crnogorskoj vlasti jer ,,ima dosta tih kojima se baš i ne dopada to da Crna Gora uđe u EU”. &nbsp; - Naročito ako gledaju na to da, kada je država članica Evropske unije, onda su svi pod svjetlom evropskog tužilaštva. Pogledajte šta se u Hrvatskoj dogodilo - jedan Ivo Sanader, predsjednik Vlade, zbog korupcije je bio osuđen na zatvor. Takođe podignute su i tužbe protiv velikog broja hrvatskih ministara i visokih funkcionera – kaže Jakič. I poznati slovački diplomata, František Lipka, inače dobar poznavalac crnogorske politike i istorije, smatra da se Crna Gora, iako je formalno pred sam kraj pregovora, suštinski se ,,sama udaljava rok ulaska u Evropsku uniju”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118191148_d7b29adccd468e1a833a761465b7d4b1c656c5eabd9a8b8e3599a13228daa935.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251118191148_d7b29adccd468e1a833a761465b7d4b1c656c5eabd9a8b8e3599a13228daa935" data-rendition-name="original" width="1376" height="848" loading="lazy" alt="MNOGO UNUTRAŠNJI OPSTRUKCIJA: František Lipka"> <figcaption>MNOGO UNUTRAŠNJI OPSTRUKCIJA: František Lipka(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PROBLEMI UNUTAR VLASTI &nbsp;&nbsp; Govoreći na Cetinskom forumu krajem prošle sedmice, Lipka smatra da Vlada Crne Gore kao da nije shvatila da u EU ulazi čitavo društvo, a ne samo vlast. &nbsp; -Crna Gora se nalazi pred kraj evropskog puta. Međutim, da parafraziram velikog pisca Mirka Kovača, taj završetak, odnosno rok ulaska Crne Gore, postepeno se udaljava. Udaljava se iz više razloga. Više razloga se nalaze unutar Crne Gore, a drugi se nalaze u Evropskoj komisiji. U Crnoj Gori administracija kao da nije shvatila da u EU ne ulazi samo Vlada, već cijelo društvo, svi segmenti, opozicija, strukovne organizacije, sindikati, akademska zajednica i taj proces mora da bude inkluzivan – ističe Lipka. &nbsp; Roman Jakič ocjenjuje da je do 2020. godine - iako je tadašnja crnogorska vlast bila kritikovana jer je postojao samo jedan, jak centar odlučivanja i to u vrhu DPS-a - nije bilo dileme u pogledu orijentacije za ulazak u NATO i EU. Sadašnja parlamentarna većina, naglašava Jakić, nije jedinstvena i nije apsolutno posvećena izgradnji društva koje bi zadovoljilo evropske standarde. &nbsp; UDAR SDT-A NA MEDIJE &nbsp; Jakič ističe da opominju posljedni postupci državnih institucija, odnosno &nbsp;Specijalnog državnog tužilaštva, prema slobodnim medijima. &nbsp; -Moram reći da me zabrinjava kada vidim da se na polju slobode medija događaju stvari koje se nikada do sada nisu događale. Da vladajuća koalicija, zato što im se ne dopada kritika medija, za proces diskvalifikacije i diskreditacije tih medija, za pritisak na njih, koristi - institucije države. To do sada ja nisam vidio u Crnoj Gori, da Specijalno tužilaštvo optužuje takozvane opozicione medije – kazao je Jakič za TVE. &nbsp; Specijalno državno tužilaštvo, u okviru istrage protiv biznismena i vlasnika medija bajing agencije, targetiralo je šest kritičkih medija, među njima portal i televiziju E, da su dio mreže nelegalnog uticaja usmjeren protiv ustavnog poretka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118191152_9f7320364e91b309c2305bc52768dd9aa34e7109fbbb92bddc1eead4c2182b8b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251118191152_9f7320364e91b309c2305bc52768dd9aa34e7109fbbb92bddc1eead4c2182b8b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="UPOZORENJA ZA VALST: Ambasador EU Johan Satler"> <figcaption>UPOZORENJA ZA VALST: Ambasador EU Johan Satler(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Nakon skandalozne akcije SDT-a, reagovala je Delegacija Evropske unije u Podgorici, a ambasador Johan Satler je u razgovoru sa glavnim urednicima šest targetiranih medija naglasio da, citiramo, ,,Evropska unija pažljivo prati situaciju u crnogorskim medijima i očekuje da sudstvo postupa u skladu sa zakonom i da sve javne institucije treba da se uzdrže od političkog pritiska”. &nbsp;&nbsp; -Mislim da kada Evropska unija bude shvatila šta se dešava, da izvještaj, makar u dijelu slobode medija i pravne države neće biti tako pozitivan kao što je sada – ocjenjuje Jakič. OPOMENA KAJE KALAS &nbsp; Izjave iskusnih evropskih diplomata, baš kao i stavovi zvaničnika evropske administracije u Briselu ukazuju da evropska priča Crne Gore nije ispričana do kraja i da ima još važnih izazova. Osim tehničkih problema zatvaranja 20 poglavlja za samo 12 mjeseci naredne godine, vlast u Crnoj Gori moraće da promijeni i svoj odnos prema djelovima društva, posebno prema slobodi govora i kritičkim medijima. &nbsp; U suprotnom, moglo bi da dođe do neprijatnog razvohja događaja. Ne samo da Crnu Goru prestigne Albanija u evropskoj utrci, nego da Evropa reaguje na neke neevrospke prakse. &nbsp; Moguće i da je zato stiglo upozorenje šefice evropske diplomatije Kaje Kalas. Ona je danas u Briselu, aludirajući na izjavu crnogorskog premijera Milojka Spajića o &nbsp;"vratima mogućnosti", napomenula da - ako se pogleda istorija pregovora država kandidatinja s EU - vrata se otvore, pa se zatvore. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Evropa (ni)je daleko

Mašina političkog vetinga u policiji je – zaribala. Brojna saopštenja ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića, kao i politički ostrašćeni nastupi Borisa Bogdanovića, šefa poslaničkog kluba Demokrata, smišljeni su kao pokušaj da se političkom bukom sakrije istina - projekat progona neistomišljenika u policiji ne ide dinamikom koja je planirana.&nbsp; U tom cilju je bila i akcija Specijalnog državnog tužilaštva kojom je, između ostalog, targetiran, pa na kraju i uhapšen Milovan Pavićević, bivši, nagrađivani, policijski oficir... Prema informacijama Televizije E, od kraja septembra i tokom oktobra održano je više ročišta u sklopu disciplinskih postupaka protiv bivših policijskih rukovodilaca: Predraga Kukalja, Danka Gogića, Raduna Stojanovića, Radovana Tončića… &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181052_dad382b9322bd436e02732dff3fb129313209534c37c3b62d390789238123fa1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251031181052_dad382b9322bd436e02732dff3fb129313209534c37c3b62d390789238123fa1" data-rendition-name="original" width="1095" height="716" loading="lazy" alt="KAKO IZAĆI IZ PROBLEMA: Ministarstvo unutrašnjih poslova "> <figcaption>KAKO IZAĆI IZ PROBLEMA: Ministarstvo unutrašnjih poslova(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PROBLEMI VOĐENJA DISCIPLINSKIH POSTUPAKA Upravo su se u tim slučajevima vidjele sve proceduralne manjkavosti i razotkrile namjere vrha policije da se obračuna sa politički nepodobnim. Zloupotreba insttucionalne moći razotkrila se kroz ogrješenja o zakonom propisane procedure. &nbsp; - U najvećem broju pokrenutih disciplinskih postupaka, Agencija za nacionalnu bezbjednost ili nije Upravi policije dostavila svoje mišljenje u zakonom propisanom roku od 90 dana ili je dostavljeno mišljenje da ne postoje bezbjednosne smetnje. Istovremeno, pokazalo se i da Komisija MUP-a za bezbjednosne provjere nije dostavila potrebne dokaze niti je disciplisnka tužiteljka Milena Pajović uopšte ponudila dokaze iako je ovlašćena da vodi postupke- objašnjava za Televiziju E i Portal ETV izvor iz vrha Ministaarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, disciplinski postupak se vodi i protiv Marjana Račića, policijskog funkcionera iz Bijelog Polja. Račić je svojevremeno, kao komandant policijskog odreda na terenu u Beranama, u doba litija krajem januara 2020. godine, postao šire popularan. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_756a0f46e8fa5d0f8dcc9aec6ed3a3e6c86fb1c919701ced37718e3be6980632.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251031181056_756a0f46e8fa5d0f8dcc9aec6ed3a3e6c86fb1c919701ced37718e3be6980632" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt='NA METI ,,AVGUSTOVSKE ODMAZDE": Bivši policijski funkcioner Marjan Račić'> <figcaption>NA METI ,,AVGUSTOVSKE ODMAZDE": Bivši policijski funkcioner Marjan Račić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  RAČIĆEV POTEZ I ,,AVGUSTOVSKA ODMAZDA” Bilo je to vrijeme velikih tenzija, a bila je i uzavrela atmosfera u hladnoj januarskoj noći. Litijaši su tražili da ih policija propusti i da pokažu svoja lica, da se ne sakrivaju ispod šljemova i maski... Djelovalo je da će doći do sukoba. &nbsp; Ali, tada je iskoračio policajac, očito komandir, i naglim pokretom skinuo šljem, smakao gas-masku i predtsavio se ljutim protestantima ispred sebe. Riječ po riječ, atmosfera je postala opuštenija, izbjegnut je konflikt... Policijski oficir Račić je tada pokazao i dokazao da nijesu tačne optužbe da vlast šalje maskirane izgrednike koji se presvlače u policijske uniforme. &nbsp; &nbsp;No, taj hrabar potez nijesu cijenili u novom, postavgustovskom vrhu Uprave policije: Račić je kasnije suspendovan a danas je na meti vetinga koji su osmislili i sprovode ministar Šaranović i čelnik Uprave policie Šćepanović. &nbsp; Nije Račićev slučaj izuzetak. I u disciplinskim postupcima protiv drugih policajaca sa sjevera - Gogića, Kukalja, Tončića i Stojanovića - konstatovano je kršenje više &nbsp;procedura koje regulišu pokretanje i vođenje disciplinskog postupka protiv policijskih službenika. &nbsp; ĆUTANJE TUŽITELJKE PAJOVIĆ &nbsp; Dok disciplinska tužiteljka Milena Pajović, kao i Disciplinska komisija ćute, ne iznose dokaze i ne postavljaju pitanja, optuženi policajci se ne brane, već su pokrenuli proceduru prikupljanja dokaza i u svoje ime i u ime disciplinske tuziteljke i u ime komisije koja je radila provjere – kaže izvor naše medijske kuće iz MUP-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251031181056_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="KAO ISPUNITI POLITIČKE ZAHTJEVE: Disciplinska tužiteljka Milena Pajović "> <figcaption>KAO ISPUNITI POLITIČKE ZAHTJEVE: Disciplinska tužiteljka Milena Pajović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Napominje da su na tim ročištima su policijski službenici dostavljali konkretne dokaze, koji u potpunosti opovrgavaju tvrdnje u operativnim izvještajima Komisije za bezbjednosne provjere MUP-a. . &nbsp; Sve te informacije potvrđuju teze targetiranih policijskih službenika da se protiv njih vodi politički motivisana hajka i da se u namjeri čišćenja politički nepodobnih u policiji ne poštuju ni procedure ni Zakon o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Da li zbog unaprijed pripremljene osude ili iz nekog drugog razloga, na ročištima tužitelji nijesu ponudili dokaze koji bi trebalo da potvrde negativan izvještaj Komisije za bezbjednosne provjere. &nbsp; I ne samo to: u procesima protiv pet policijskih službenika, disciplinska tužiteljka Milena Pajović, predsjednica disciplinske komisije Ljubica Damjanović, ali i svih pet članova disciplinske komisije - nijesu imali pitanja za policijske službenike?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_ae60d056c1cb2f7a3dd50ddcc01549597240b7f38c9df32eb231c9f5be7886ec.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251031181056_ae60d056c1cb2f7a3dd50ddcc01549597240b7f38c9df32eb231c9f5be7886ec" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="MNOGO MUKE, BEZ REZULTATA: Tabla MUP-a"> <figcaption>MNOGO MUKE, BEZ REZULTATA: Tabla MUP-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  AKCIJA ,,ZNAČKA” BEZ REZULTATA Godinu od pokrenutih disciplinskih postupaka, uz konstantno odgađanje ročišta i odsustva prikazivanja dokaza, jedina radnja koju sada disciplinska tužiteljka Pajovoć preduzima jeste - zapisničko konstatovanje na ročištu da je neophodno da komisija za bezbjednosne provjere dostavi objašnjenje kako su obavljane provjere, gdje su dokazi koji potvrđuju takve provjere... Zbog ovako loše vođenih akcija targetiranja policijskih službenika bez dokaza, što se najbolje uočava tokom sprovođenja akcije ,,Značka”, iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova naređeno je da se ne pokreću novi disciplinski postupci. Naloženo je i da se, kada mogu, disciplinski tužioci izuzimaju iz predmeta kako bi se slučajevi pasivizirali. &nbsp; Istovremeno, kao u doba staljiističkih čistki, naređeno je svim starješinama i operativnim radnicima u policijskom sistemu da nikako ne komuniciraju sa targetiranim kolegama kako bi na taj način spriječili odliv informacija koje ukazuju na veće &nbsp;anomalije, odnosno politički motivisani progon nepodobnih za rad u policiji. &nbsp;&nbsp; A u slučaju i da dođe do kontakta i komunikacije sa targetiranim kolegama, policijski službenici su dužni da o tome informišu svoje šefove. &nbsp; Sve su to signali da ekipa Demokrata, koja je zadužena za bezbjednosni sektor, ne namjerava da zastane sa akcijom obračuna sa politički nepodobnima u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Muke Šaranovića i Šćepanovića: Kad ,,zakoči” politički veting!

,,U formalno-pravnom smislu, kad država krene – kukala vam majka”. Tom rečenicom je šef poslaničkog kluba Demokrata, ,,megatrend pravnik” Boris Bogdanović, pokazao je da ne zna razliku između otvorene prijetnje i pravno valjanog iskaza. &nbsp; Zato je skupštinsku govornicu iskoristio da – kada govori o vetingu u policiji – vrlo nervozno najavljuje politički progon. Istini za volju, ima razloga za nervozu Demokrata: čelnici bezbjednosnog sektora se ovih sedmica suočavaju sa teškim pitanjem - kako pravno dovesti do kraja započete disciplinske postupke? &nbsp; Na to pitanje za sada nemaju odgovor ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović koji su inicirali akciju ,,Značka” – čišćenje politički nepodobnih u policiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111211120_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251111211120_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt='POLITIČKI MOTIVISANI PROJEKAT: Akcija ,,Značka"'> <figcaption>POLITIČKI MOTIVISANI PROJEKAT: Akcija ,,Značka"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  BEZ DOKAZA &nbsp; Tužioci koji su pokrenuli disciplinske postupke nijesu predočili advokatima policijskih službenika povrede radnih dužnosti. &nbsp; Ogovornost za nedostatak dokaza sada prebacuju na Komisiju za bezbjednosne provjere Ministarstva unutrašnjih poslova koju je formirao ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Disciplinska tužiteljka Milena Pajović i Disciplinska komisija MUP-a na čijem je čelu Ljubica Damjanović - u namjeri da pred advokatima prikriju vlastitu odgovornost za pokrenute postupke - od Komisije za bezbjednosne provjere zahtijevaju dokaze i obrazloženje na osnovu čega su sačinili svoje operativne izvještaje. I, suštinski, na Komisiju MUP-a pokušavaju da prebace odgovornost. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111211124_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251111211124_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="KAKO IZVRŠITI ZADATAK: Disciplinska tužiteljka MUP-a Milena Pajović"> <figcaption>KAKO IZVRŠITI ZADATAK: Disciplinska tužiteljka MUP-a Milena Pajović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Većina disciplinskih postupaka još su u fazi izvođenja i prezentovanja dokaza, što je u opisu posla disciplinske tužiteljke Pajović i Disciplinske komisije . No, problem je što dokaza nema i, kako se bliži okončanje dokaznog postupka i dolazi faza završnih riječi u disciplinskim postupcima, u MUP-u i Upravi policije se nataložila &nbsp;velika nervoza. Ispostavlja se da su, umjesto opipljivih dokaza, stavovi Komisije praktično jedini razlog za veting koji Demokrate sprovode. To sada dovodi u opasnost započeti veting, odnosno &nbsp;kao obračun sa politički nepodobnim policijskim službenicima: ispostavlja se da - osim nekoliko izuzetaka korumpiranih policijskih službenika, veting Demokrata u većini slučajeva ima - isključivo političke motive. &nbsp;&nbsp; TAKTIKA: ZASTARA POSTUPAKA &nbsp; Očito u problemu sa okončanjem disciplinskih postupaka, tužiteljka Pajovoić i predsjednica Disciplinske komisje Damjanović su tražili da se na pojedinim ročištima pojave raniji predsjednik Komisije Darko Vujović i aktuelna predsjednica komisije za bezbjednosne provjere Ljiljana Zejak – i to u svojstvu &nbsp;svjedoka - kako bi objasnili na osnovu čega su potpisali operativne izvještaje koje ne prate materijalni, personalni dokazi i činjenice. Izvori iz MUP tvrde da je Šaranović naložio da se sadašnji i bivši čelnik Komisije ipak ne pojavljuju kao svjedoci u disciplinskom postupku. U tom slučaju, Disciplinska komisija je prinuđena da odgodi da, zbog nedostatka dokaznog materijala, završne faze u disciplinskim postupcima i odogovlači. &nbsp; Cilj ove taktike je - zastarijevanje postupaka koji ne mogu da se okončaju razrešenjem dužnosti policijskih službenika. Dvogodišnja suspenzija – procjenjuju Šaranović i Šćepanović – mnoge policajce će natjerati na samovoljni odlazak iz službe u kojoj nemaju šansu za napredovanje. &nbsp; To neće zaustaviti Demokrate da dalje pokušavaju da čiste policiju od politički nepodobnih. Objavama o vetingu i otvaranjem disciplinskih postupaka, Demokrate pokušavaju da bilduju svoj posrnuli politički rejting. I ne interesuje ih što, kad sve okonča ili nastupi zastara, targetirai policijski službenici mogu dobiti impozantne novce iz državnog budžeta kroz odštetne zahtjeve. &nbsp; SLUČAJ VELJOVIĆ...&nbsp; Politička ostrašćenost i namjera čišćenja politički nepodobnih se najbolje primjećuje u slučaju disciplisnkog postupka protiv Tamare Veljović, policijske službenice i supruge Veselina Veljovića, bivšeg direktora Uprave policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111211124_2f9a252c37a394f13a9bec59c0f10ea9a55819f6482b7cf3659bac2df0ed4d43.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251111211124_2f9a252c37a394f13a9bec59c0f10ea9a55819f6482b7cf3659bac2df0ed4d43" data-rendition-name="original" width="883" height="496" loading="lazy" alt="NEVJEROVATNO OBRAZLOŽENJE DISCIPLINSKOG POSTUPKA: Detalj iz Rješenja ministra Šaranovića"> <figcaption>NEVJEROVATNO OBRAZLOŽENJE DISCIPLINSKOG POSTUPKA: Detalj iz Rješenja ministra Šaranovića(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Tamara Veljović je odlukom ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, a na prijedlog njenog neposrednog starješine, 28. aprila ove godine privremeno udaljena s posla, do okončanja disciplinskog postupka koji se protiv nje pokreće. &nbsp; Ali, to je bilo drugo rješenje minsitra Šaranovića. Prvobitnu odluku o privremenom udaljenju Veljović s posla, od 17. februara ove godine glatko je poništila Komisija za žalbe Vlade Crne Gore. I to nakon žalbe koju je podnio pravni zastpunik Tamare Veljović, advokat Mihailo Volkov. &nbsp; To je, kažu izvori iz policije, ražestilo ekipu Demokrata i napravljen je jak politički pritisak ka članove Komisije za žalbe. Ta je akcija urodila plodom, a onda je sve teklo kako je ministar Šaranović zamislio: nakon njegovog ponovljenog rješenja o privremenom udaljenju Tamare Veljović sa posla u Upravi policije, i nakon ponovljene žalbe advokata Volkova – Komisija za žalbe je ovog puta odbacila primjedbe na Šaranovićevu odluku. &nbsp; Dakle: u ponovljenom postupku, iako je bio isti slučaj, premda i dalje nije bilo konkretnih razloga za udaljenje Tamare Veljović – Vladina komisja je promijenila mišljenje i sada će o svemu odlučivati Upravni sud. &nbsp; A koliko je bio zasnovan bio progon poakzuje detalj iz Rješenja od 28. aprila koje potpisuje ministar Danilo Šaranović: ,,Prisustvo imenovane Tamare Veljović dovodi u pitanje samu zakonitost rada organa. Prednje posebno kada se uzme u obzir činjenica da je supružnik lice koje se sumnjiči za kriminalno udruživanje...” &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111211124_abf3fc6384e839b72b0684d446eaef6eb7f85430267b61afddb49f6a213ef7d0.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251111211124_abf3fc6384e839b72b0684d446eaef6eb7f85430267b61afddb49f6a213ef7d0" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ZAŠTIĆENA KAO ČLANICA STRANKE: Dragana Kažanegra Stanišić "> <figcaption>ZAŠTIĆENA KAO ČLANICA STRANKE: Dragana Kažanegra Stanišić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ...I SLUČAJ KAŽANEGRA-STANIŠIĆ Jasno je: nakon više od dvije decenije rada, Tamara Veljović ne može da ostane u policijskoj službi zato što se protiv njenog supruga, Veselina Veljovića, vodi krivični postupak?! &nbsp; Postupak protiv Veselina Veljovića je u toku i Uprava policije bi, poštujući zakone i Ustav, morala da poštuje i - prezumpciju nevinosti. Očito je, međutim, da to nijesu željeli u ovom slučaju. Pa izgleda da su, kada Demokrate Alekse Bečića izvode politički veting, neki policijski službenici jednakiji od drugih. &nbsp; Tako Tamara Veljović dobija mjeru udaljenja s posla, a Dragana Kažanegra Stanišić, državna sekretarka u MUP-u može da bude na funkcionerskom položaju, može i da ima i pristup tajnim podacima, iako je njen suprug, Šakoje Stanišić, svojevremeno bio uhapšen zbog nelegalnog posjedovanja oružja i osuđen na 45 dana. &nbsp; Bilo bi poželjno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović objasni dvojne standarde. Kako to da je Tamara Veljović privremeno udaljena sa policijskog posla iako njen suprug nije osuđen, a istovremeno Dragana Kažanegra Stanišić čvrsto drži pouziciju državne sekretarke iako je njen suprug osuđen i odležao zatvorsku kaznu? &nbsp; Ministar se neće oglašavati, ali odgovor je jasan: Kažanegra Stanišić je članica partije Demokratska Crna Gora i zato je izgleda - jednakija od Tamare Veljović. Te činjenice – bolje od bilo kog komentara – otkrivaju pravu političu pozadinu i zakonsku neosnovanost, ali i etičnost vetinga u Ministarstvu unutrašnjih psolova i Upravi policije koji sprovode Demokrate Alekse Bečića. &nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Veting: sredstvo Demokrata za političke obračune sa neistomišljenicima

Frontpage topic

Zaključak je da je ometanje izvršeno profesionalnim uređajima za ometanje signala, kakve obično posjeduju policijske i vojne jedinice, aerodromi i specijalne državne službe. Takva oprema je teško dostupna fizičkim licima, jer se smatra oružjem.
Dronovi su nam namjerno i planski oboreni protivdronim ometačima, tzv. 'džamerima'“, saopštili su iz kompanije koja je bila angažovana za novogodišnji dron šou program u Budvi.&nbsp;
U saopštenju dostavljenom Anteni M, navode da su kompanija sa ozbiljnom reputacijom, koja se već 35 godina uspješno bavi tim poslom i da su nažalost doživjeli nešto što im se nikada i nigdje u svijetu nije desilo.
"Već prilikom samog ulaska u Crnu Goru moglo se naslutiti da nismo dobrodošli. Kamion sa dronovima pojavio se na graničnom prelazu u nedjelju uveče (28.12). Kao i uvijek i svuda, imali smo ATA karnet za dronove (Crna Gora je potpisnica konvencije o korišćenju ATA karneta). Takođe smo imali i odobrenje za korišćenje vazdušnog prostora u Budvi 31.12, izdato od strane Agencije za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore", saopštili su iz kompanije.
Dodaju da im je rečeno &nbsp;da, ukoliko žele da uđu u Crnu Goru, moraju pribaviti i dozvolu Ministarstva ekonomije, što su sljedećeg dana i učinili.&nbsp;
"Kada smo te večeri došli na granicu sa navedenom dozvolom, rečeno nam je da ni to nije dovoljno, već da moramo čekati odobrenje rukovodioca carinske ispostave za privremeni uvoz. Ponovo smo ostali da čekamo, te smo u utorak 30.12 ujutro započeli izradu dokumentacije za privremeni uvoz. Nakon što smo i to završili, upućeni smo na unutrašnju carinu u Kotoru. Kada smo oko podne stigli u Kotor, rečeno nam je da ipak moramo ići u carinsku ispostavu u Baru. U tom trenutku to je bilo nemoguće, jer više nismo imali vremena da stignemo do Bara u toku radnog vremena carinske službe", navodi predstavnik kompanije Frano Koletić.
Ističe da su na kraju &nbsp;carinski službenici ipak pristali da urade dokumentaciju za privremeni uvoz i da su tog dana, u predvečernjim satima, ušli u Crnu Goru, nakon dva i po dana čekanja na graničnom prelazu.
"U srijedu 31.12 postavili smo dronove na dogovorenu lokaciju (parking ispred marine). Tokom dana doživjeli smo manje provokacije i neprijatnosti od strane pojedinih zaposlenih u Lučkoj upravi, ali se na to nijesmo obazirali. Dronovi su bili postavljeni i spremni za polijetanje prije mraka. Sva neophodna testiranja i provjere obavljena su tokom dana i neposredno pred samo polijetanje. Sve je bilo u skladu sa planom", navode iz kompanije.
Pojašnjavaju da kada su dronovi tokom sporog, selektivnog dizanja premašili visinu zgrade (oko 15 metara), iza koje se nalazio prostor za polijetanje, ušli su u zonu ometanja frekvencije pomoću „džamera“ (sistema za ometanje signala dronova) i počeli su da padaju.
"Odmah nakon ovog nemilog događaja kontaktirali smo proizvođača dronova, američku kompaniju VERGE AERO, čiji smo ovlašćeni zastupnici za Evropu i Bliski istok. Njihovi inženjeri su se povezali sa računarom na terenu, analizirali sve greške vezane za ovaj šou i utvrdili da su se dronovi, usljed ometanja signala, počeli vraćati na mjesto polijetanja (tako su programirani), pri čemu su se sudarali sa dronovima koji su još bili u fazi uzlijetanja", navode iz kompanije.
Dodaju da je usled ovog poremećaja palo &nbsp;i oštećeno preko 200 dronova, nakon čega je šou prekinut.
"Njihov zaključak je da je ometanje izvršeno profesionalnim uređajima za ometanje signala, kakve obično posjeduju policijske i vojne jedinice, aerodromi i specijalne državne službe. Takva oprema je teško dostupna fizičkim licima, jer se smatra oružjem", naglašavaju u saopštenju i dodaju: "Ko je ovo uradio i iz kog razloga, ne znamo, niti nas to interesuje. Mi se bavimo isključivo svojim poslom i u ovom slučaju smo kolateralna šteta, pri čemu smo pretrpjeli ozbiljnu materijalnu štetu".
Ističu da im je žao velikog broja posjetilaca koji su došli da vide prvi dron šou na ovim prostorima i koji su, nažalost, ostali razočarani.
Na kraju pojašnavaju da su preduće koje se već 35 godina bavi izvođenjem vatrometa i specijalnih efekata, te da iza sebe imaju realizovane na hiljade projekata širom svijeta (Njemačka, Italija, Španija, Malta, Rusija, Kina, Južna Koreja, Austrija, Češka, Poljska, Slovačka, Kanada, SAD, Katar, Oman, Saudijska Arabija itd.).
"Jedna smo od prvih kompanija u Evropi koja je započela sa izvođenjem dron šou programa. Do sada smo realizovali preko 100 projekata širom Evrope i Katara, gdje takođe imamo preduzeće (974 Dron Show) koje se isključivo bavi izvođenjem dron šou programa. Ove godine bili smo angažovani od strane Turističke organizacije grada Budve za novogodišnji šou sa 600 dronova", navode u saopštenju dostavljenom Anteni M.

Dronovi su nam namjerno i planski oboreni protivdronim ometačima, tzv. „džamerima“, kakve obično posjeduju policijske i vojne jedinice

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je 20 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba povrijeđena teže, a šest lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano devet nezgoda, Baru tri, a Danilovgradu, Kotoru i Nikšiću po dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Herceg Novom i Tivtu.
Izdata su 254 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeta 41 prekršajna prijava.
Policija je oduzela tri para registarskih tablica.

Za 24 sata 20 saobraćajnih nezgoda

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje D. F. zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio dva krivična djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.
Kako su precizirali, osumnjičeni se tereti da je 30. decembra 2025. u porodičnom stanu u Podgorici tokom verbalnog sukoba sa članovima porodice ugrozio sigurnost oštećene majke Z. M, kao i oštećene maloljetne sestre S. F, pri čemu je događaj izvršen u prisustvu djeteta.
- Kako se sumnja, D. F. je pokušao da fizički napadne majku, u čemu ga je spriječila maloljetna sestra koja je stala između njih. Potom je osumnjičeni oštećenima uputio prijetnje po život i tijelo, nakon čega je, nastavljajući sa nasilnim ponašanjem pokušao da fizički napadne i maloljetnu sestru, te je prema njoj bacio predmet, usljed čega je zadobila povredu - navodi se u saopštenju.
Zadržavanje je određeno zbog opasnosti od ponavljanja krivičnog djela, cijeneći navode oštećenih o ranijem kontinuiranom verbalnom uznemiravanju i prethodnim incidentima.

Zadržavanje zbog nasilja u porodici: Osumnjičen da je pokušao da napadne majku i sestru i prijetio im

Da klerikalizacija države Crne Gore metastazira i prijeti njenom uništenju kao sekularne i građanske države potvrđuje i najnovija odluka Vlade Crne Gore od 29.12. 2025. godine da nastavi da finansira rad vjerskih škola Medrese „Mehmed Fatih“ i vjerske škole Gimnazija „Sveti Sava”. Za 2025. godinu Vlada svakoj od ovih škola iz budžeta dodjeljuje po 800 hiljada eura.
Za svoju odluku Vlada se pozvala na član 139 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju i član 56, stav 2, Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.
Oba Zakona predviđaju da licencirane vjerske škole koje izvode javno važeće obrazovne programe imaju pravo da se finansiraju iz budžeta Crne Gore. Imaju pravo!
Ovdje se logično nameće pitanje da ako licencirane vjerske škole koje izvode javno važeće obrazovne programe imaju pravo da se finansiraju iz budžeta Crne Gore, da li privatne licencirane laičke škole koje izvode javno važeće obrazovne programe imaju isto pravo? Da napomenem da je Ustavom Crne Gore zabranjena je svaka neposredna ili posredna diskriminacija, po bilo kom osnovu (član 8 Ustava).
Ustavni sud bi morao da razmotri ustavnost članova ovih Zakona koji predviđaju finasiranje rada vjerskih škola u odnosu na član Ustava 14 o odvojenosti vjerskih zajednica od države. Dobro bi bilo da razmotre po ovom pitanju rješenja sudova u Sjedinjenim Američkim Dražavama, Francuskoj i Sloveniji.
Pošto pomenuti zakoni predviđaju da vjerske škole imaju pravo na finansiranje iz budžeta, postavlja se pitanje ko je odlučio da se ovim školama dodijeli novac, da ostvare to pravo? Odgovor je: Vlada, ali na osnovu čega? Na osnovu ispunjenja neustavnih zakonskih rješenja? Ne treba zaboraviti da je Vlada finansirala za osnivanje školu "Sveti Sava" i u godini kada nijesu imali učenika i nastave.
Očigledno je da Vlada oboljela od Crkva Srbije, da je klerikalizacija države u fazi metastastke bolesti. Crkvi Srbije se poklanja zemlja diljem Crne Gore, dodjeljuju joj se sredstva iz budžeta i evo gradi vjerska škola.
Ministar pravde koji će potpisati rješenje o transferu novca školama trebalo bi da odgovori na sljedeća pitanja: sa kim Vlada sklapa sporazum o finansiranju škole, sa vjerskom zajednicom ili sa školom? Opštim zakonom o obrazovanju je propisano da se taj ugovor potpisuje sa školom. Potpisuje li se sa Medresom? Da li je Medresa dobila licencu da bi imala pravo na finansiranje? Da li se zna, kada je u pitanju licenca, koliki broj učenika može da godišnje upiše vjerska gimnazija "Sveti Sava"? Ne zna, jer toga u licenci nema, ali to ne smeta ni Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija.
Kako su Vlada i ministar pravde donijeli odluku da se "Medresi" i vjerskoj gimnaziji za godinu dodijeli isti iznos sredstava? Postoji li neki pravilnik za dodjelu sredstava za finansiranje rada škola, da li Ministar pravde zna da ove škole imaju različite uslove za rad, da imaju različit broj učenika i angažovanih nastavnika? Da li je Ministru poznato da Zakon o slobodi vjeroispovijeti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica propisuje da se vjerske škole finansiraju srazmjerno broju učenika?
Ministarstvo finansija se pridružuje ovom bezakonju i daje pozitivno mišljenje za podršku vjerskim obrazovnim ustanovama, iako u budžetu za 2025. nijesu bila predviđena sredstva za to.
I na kraju, nešto neočekivano i neviđeno do sada. "U konačnom, ministar pravde mr Bojan Božović zaključiće sa vjerskim školama Ugovore o finansiranju tih obrazovnih ustanova u narednom petogodišnjem periodu."
Ko je došao na ideju i zašto da se uradi ovako nešto i može li to da se uradi i bude zakonito? Mandat ova Vlade prestaje 2027. godine, a Vlada potpisuje ugovor o finansiranju škola do 2030? Jedan od odgovora može biti ono što sam već napisao da je ova Vlada oboljela od Crkve Srbije i da se oni ne liječe od te bolesti.

Ima li kraja bezakonju?

Kraj 2025. i ulazak u „obećanu“ 2026. Crna Gora dočekuje prilično šizofreno.
S jedne strane je opšta euforija eurointegracijskim liderstvom, praćena često nerealnim obećanjima, bombastičnim izjavama i otimanjem zasluga. S druge, tu je realnost koja se ogleda u podeljenom narodu, nerešavanju akutnih problema, svakodnevnim poskupljenjima, maltretiranjem novinara i medija, neznanju i rasipništvu u državnim firmama, jasno vidljivim dvostrukim aršinima prema – s jedne strane - pripadnicima prošlog i prema – s druge - jurišnicima sadašnjeg režima, apsolutnom krahu bezbednosnog sektora, nerešenim masovnim ubistvima, selektivnom pravosuđu, bezobraznom i nekažnjenom uplitanju stranih država i strane crkve direktno i preko lokalnih „čauša“...
I to je utisak koji se stekne „iz daljine“, samo na osnovu nekoliko godišnjih poseta Crnoj Gori, revnosnog praćenja lokalnih medija i čestih razgovora sa stanovnicima najlepše zemlje na Planeti. Na „licu mesta“ verujem da izgleda još gore, tim pre što se tad vide i osećaju tuga, depresija i nezadovoljstvo srodnika, komšija, prijatelja.
Možemo da (pokušamo da) se lažemo, usred ove novogodišnje (lažno) vesele atmosfere, ali meni laži i skrivanje iza fantazija nikako ne idu od ruke. Kada biste samo znali kolikima sam se zamerio zbog spremnosti i brzine da istinu saspem u oči, i genetske nesposobnosti da uvijam u oblande i govorim samo ono šta drugi žele da čuju...
Najzad, dragi čitaoče, da li bi mi verovao kada bih napisao da je u Crnoj Gori danas sve bajno i sjajno, i da kamenje u točkove opšteg prosperiteta ubacuju samo retki preostali pripadnici bivšeg režima, nezadovoljni što više ne mogu da kradu? Bogami, da igramo suprotne uloge, ja bih se na takvu priču uvredio, misleći da od mene praviš budalu. A to nikako ne volim.
Držim da građani Crne Gore – kako god se uže definisali, oni su po samom tom svojstvu Crnogorci - nisu glupi. Iako često ume tako da izgleda. Više su problem neke karakterne osobine, inadžijstvo, ljubomora, pizma, „brojanja“ i „pamćenja“. Fatalizam i sindrom žrtve. I nešto što meni laički izgleda kao opšta emicionalna nezrelost i neostvarenost.
Sve to odlično ilustruje ona istorijska: zameri li ti se vladar (danas i: ministar, direktor, šef...), ne uvaži li tvoje mišljenje ili ti samo ne dadne po tvom skromnom uverenju zasluženu poziciju koju ti najbolje možeš da „pokriješ“ – ti ne doživljavaš samo njega za neprijatelja, već celu Crnu Goru. I spreman si da je prodaš ne za šaku dinara, već za šaku osvete onom ko tvoje umišljeno savršenstvo nije priznao i ispoštovao.
Nemam medicinsku kvalifikaciju za takve ocene - po školi sam pravnik, a po zanimanju novinar sa samo nešto više od 40 godina iskustva - ali meni to ovako, narodski, ne izgleda baš najnormalnije. Spremnost da se odbaci sopstvena država, „dabogda sve izgorilo“, ako nešto tvoje nije prošlo. Kao ono kad klinci igraju „na male goliće“, pa se onaj čija je lopta naljuti što ga nisu prvog izabrali, uzme loptu i ode kući. Samo što ti mali fudbaleri imaju 6-7-8-9 godina, a u slučaju države govorimo o odavno punoletnim i potpuno formiranim ljudima.
„Znaš, ne živiš ovđe, pa ne možeš sve da vidiš i ośetiš, kako se narod prozlio, kako se laže, kako se otima“ – rekao mi je relativno skoro veliki prijatelj, dok smo pili njegovo sjajno vino, a ja kmečao kako mi nedostaje ovaj krš i pogled ka jezeru i moru. Znam ja da mi dijasporci romantizujemo sve i da nostalgija zna da zamagli realan pogled. I da je moj prijatelj, a kao mlađi brat mi je – ljudina jedna prepuna ljubavi, u pravu; najzad i on sam se nekako sklonio u sopstveni mikro-kosmos, razočaran. Kao mnogi.
I potpuno ga razumem. Ne samo što se sve ono loše, zbog čega sve češće pomišljam da evakuišem svoju porodicu, iz Srbije nekako istorijski logično preliva u Crnu Goru. Već i zato što mi Crnogorci – i oni koji se tako osećaju, i oni drugi – imamo svoje brojne autohtone mane. A one se u praksi danas manifestuju u veoma širokom dijapazonu – od vršnjačkog nasilja u školama, preko prečestog javašluka u zdravstvenom sistemu ili rodno motivisanog nasilja u čijem je korenu shvatanje posedovanja drugog čoveka („Podsjeti me da te poslije dobro izdevetam, nijesam odavno“, „Čovjek si mi pa kako hoćeš“ – samo je scena iz filma maestralnog hroničara i karikaturiste crnogorskog mentaliteta, Živka Nikolića), do borbi za političke pozicije što, u stvari, predstavlja samo borbu za jesti hleba bez motike.
Kako stojimo sa lažnim diplomama? Znamo li koliko ih ima? Ko danas u Crnoj Gori realno sme da se uhvati u koštac s vlasnicima papira pribavljenog po povoljnoj ceni, samo da ne bude da ja nemam, a komšija ima diplomu? I s onime šta takve „kvalifikacije“ čine državi i privredi?
Da li da pomenem silna „dugovanja krvi“? Znamo li koliko se taj užasni srednjevekovni običaj još mota po crnogorskim glavama, istim onima koje sanjaju divotu Evropske unije, demokratske i na zakonima i državnoj pravdi zasnovane zajednice?
Ili, recimo, sve ovo šta se dešava sa ili oko crkve. Svestan sam ja šta SPC čini i regionu i samoj Srbiji, ali je pravo pitanje kako se na to reaguje. Vrlo brzo bi crkva kao takva bila postavljena na svoje mesto, da s jedne strane s njom nema koketiranja političara u jednom neformalnom interesnom paktu, a sa druge... Sa druge strane, bar u Crnoj Gori, je fenomen u „nasleđivanju“ idola: Tito, iza njega Sloba, onda Milo ili Momo, pa slavska ikona. Ovako ilustrovana sklonost ka idolopoklonstvu možda deluje i komično, posebno kad se zamisli smenjivanje fotografija na istom mestu u kući. Ali, taj stav je od samog početka ključna kočnica napretka crnogorskog društva. Ne bi crkva uzletela i dala sebi pravo da se meša u sve, a ponajviše stvari koje nemaju i ne smeju da imaju veze sa crkvom i religijom, da nema sklonosti ka pomodnom, bliskosti vladajućem, pripadanja stadu. Kritičan stav svakog građanina, nosioca suvereniteta, zauzdao bi i političare i popove.
Tako gledam i sve ovo šta prati opštu euro-euforiju. Svi misle da je „CG u EU“ već gotova stvar – ja sam već matori, a odavno cinik, i oprostite mi što ne delim vaš optimizam, znajući šta sve Moskva, pod Moskvom ležeći Beograd, i džentlmenski plaćeni (ležeći) službenici takvog Beograda u Crnoj Gori, mogu da urade. Ali, tek kao primer, već sama svađica oko toga ko ima veće zasluge za otvaranje pet poglavlja, a da se zaboravljaju oni koji su uopšte započeli taj proces, pokazuje sve naše mane kao naroda, celu dubinu ličnih frustracija i fragilnost bilo koje politike pred kompleksima.
Sad na to da dodamo sitnicu zbog koje će me, možda, okarakterisati kao jeretika ili plaćenika (najzad, ovo i pišem za „Bemaksov“ portal, zar ne?), ali – rekoh već – ja volim istinu u lice: koliko bi samo notifikovanje jednostavne činjenice o nekoj zasluzi „bivših“ olakšalo (da ne kažem – relaksiralo) političku zategnutost u državi? Pa onda zamislite kako bi to izgledalo kada bi svi bili spremni samo da priznaju činjenice i zasluge onih drugih i makar privremeno obustave pizme i napade?
Uz samo jedan jedini neprikosnoveni zajednički imenitelj: nezavisna Crna Gora i njen interes. Dobro, znam da u Crnoj Gori postoje ljudi kod kojih ono „nezavisna“ izaziva alergijsku reakciju, ali to je već za lečenje, a ne za novinski tekst, dočim sam ubeđen da ogromna većina ljudi ovde može da pojmi svu snagu, efikasnost i najzad ličnu korist od male nezavisne države na Jadranu, članice EU i NATO.
No, to je već domen visoke politike – a ona bi vremenom morala da postane i manje vidljiva i manje poželjna, posebno ne da ikome bude prvo i jedino zanimanje. Kako stoje stvari sa svakodnevnim životom običnog čoveka? Onom koji od plate ili penzije mora da plati stan, namiri komunalije, ode u prodavnicu, opremi dete za školu, kupi nešto od garderobe? Najzad, i da s porodicom otputuje na produženi vikend u tu istu Evropu, zadovoljstva radi, ili da obnovi nameštaj i belu tehniku. To je, po mom dubokom uverenju, osnovna i prelomna tačka svake vlasti.
Dobra stvar u Crnoj Gori je što se sve zna, i što se svako zna. Loša stvar u Crnoj Gori je što se sve zna, i što se svako zna. Sad ovo uvaženom čitaocu deluje kao da sam i ja zapao u šizofreniju, ili bar dejstvo onog sjajnog vina već pomenutog u tekstu. Ali, nije. Prva rečenica odnosi se na stvarno poznavanje, svest o realnom učinku, znanju i sposobnostima svakog pojedinca. Druga rečenica – na ono šta crnogorska čaršija, ili popularno - narod, izmisli, sazna iz „pouzdanih izvora“, zaključi na osnovu poznavanja (ili klevetanja) porodice, ili iskonstruiše motivisan nekom mržnjom ili zavišću.
I tako, dok polako cure poslednji sati jedne, užasnom tragedijom započete, a brojnim pojedinačnim mukama i polupraznim džepovima nastavljene, teške godine, možda i jeste pravo vreme da se razmisli o greškama i manama. Da bi bar neke od njih – realista sam, znam da ne mogu sve, to ide teško i sporo, ali bar neke – mogle da posle takvog suočavanja ostanu u staroj godini. Tek onda Nova godina ima svoj smisao, van uobičajenog neumerenog jela i pića „kao da je poslednje“ i rutinskih SMS i vajber čestitki.

Crnogorska šizofrenija

29.12.
18:39h
Da je morao da nam se dogodi B. Boris, ne bi bila nesreća.
Nesreća je bila što nije morao.
A ipak nam se dogodio.
Da li se sunce i vitamin D stide što se &nbsp;njima poštapa ovaj trkopiš, ne znam.
Znam da Spajke zna za onu iz literature: Ko đavola za rep drži, mora mu i p*dež podnijeti.

Ko đavola za rep drži...

Na krupnom planu, ovo bi mogla biti godina u kojoj Crna Gora završava posao oko ulaska u Evropsku uniju (EU). Ali, ova mala zemlja ima mnogo svojih malih problema. Dojče vele (DW) donosi pregled.
Prošlu godinu, koja je počela masovnim ubistvom na Cetinju, obilježile su višemjesečne blokade građana, napet početak gradnje “jednog” kolektora, (ne)uspješna ljetnja sezona i rast cijena, uvođenje pa opet ukidanje viza građanima Turske, uvjeravanja iz Brisela da je Crna Gora na dobrom putu da postane prva naredna članica Evropske unije, kao i svakodnevna prepucavanja na relaciji predsjednik države – Vlada.
<h2>Crna Gora predvodi ka Briselu</h2>
Sa zatvorenih 12 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja, Crna Gora je predvodnik u procesu integracija i najbolji kandidat za članstvo u EU, uvjeravaju briselski zvaničnici. Na Međuvladinoj konferenciji sredinom decembra Crna Gora je zatvorila još pet poglavlja sa EU, iako joj je nad glavom visila blokada Francuske.
„Ali treba da budemo iskreni, najteži dio tek predstoji jer je Crna Gora saopštila da želi da završi pregovore krajem 2026, a Evropska komisija vas podržava. Da biste to postigli, morate brzo da trčite“, poručila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos.
Premijer Milojko Spajić smatra da država pokazuje da je realističan cilj da Crna Gora sva poglavlja zatvori do kraja 2026. i da u Briselu kao punopravna članica čeka i susjednu Srbiju.
To je istovremeno bila poruka i za predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je briselskim zvaničnicima predložio da ceo Zapadni Balkan zajedno uđe u EU.
„Ja sam predložio nešto što mislim da je odgovorno i mudro, jer ako razmišljate samo o sebi i ne vidite komšiju svoga i kažete – vidi šta sam uspio, a vaš komšija nije bogat i ne ide mu najbolje… drugačije je to“, izjavio je srpski predsjednik, što je protumačeno kao ljubomora zbog uspjeha Crne Gore i pokušaj „šlepanja“ loših đaka uz državu koja je, kako kažu u Briselu, ipak uradila najviše.
<h2>Gradnja kolektora vodi u krizu vlasti?</h2>
Na samom kraju godine, uz asistenciju policije, stigle su prve mašine u Botun, mjesto koje je predviđeno za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, a protiv čega se bune mještani sela, ali i Opština Zeta.
Proteste Zećana predvodi lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, koji je najavio da će Predsjedništvu stranke predložiti izlazak njegove partije iz podgoričke i državne vlasti.
Nakon privođenja 54 mještana Botuna, koji su u šatorima danonoćno boravili na lokaciji za izgradnju postrojenja, Knežević je dobio podršku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji ga je nazvao „liderom Srba u Crnoj Gori“.
Izgradnju postrojenja, kao najvećeg projekta EU u Crnoj Gori, finansirala je njemačka KfW banka sa 35 miliona eura. Da do kraja 2025. godine nije počela gradnja ovog projekta, grad Podgorica bio bi u ozbiljnoj opasnosti da izgubi oko dvjesta miliona eura.
<h2>Kontroverze oko arapskih investicija</h2>
Nakon februarske posjete premijera Milojka Spajića Dubaiju, otvoreno je novo poglavlje saradnje Crne Gore sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima u mnogim oblastima – ekonomskoj saradnji, turizmu, nekretninama, energetici…
Milijarder Mohamed Alabar na crnogorsko primorje ušao je preko zakupa plaža u Ulcinju i prije potpisivanja sporazuma o saradnji dvije države, koji su završili na Ustavnom sudu.
Kakve projekte će donijeti arapski investitori ostaje da se vidi, a iz nevladinog sektora upozoravaju da Crna Gora nije na prodaju, već da se njeni resursi moraju čuvati za današnje i buduće generacije.
<h2>Turistička sezona i inflacija</h2>
Turistička sezona 2025. u Crnoj Gori bila je za opoziciju „gora i od najgore u posljednjih 20 godina“, a za vlast „najuspješnija do sada“.
Prema podacima Uprave za statistiku – Monstat, u prvih devet mjeseci Crnu Goru je posjetilo 2,4 miliona turista, što je 5 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine. Istovremeno, Uprava je registrovala 1,8 odsto manje noćenja u odnosu na prošlu godinu.
I sama 2024. godina, sa kojom se upoređuju ovogodišnje brojke, imala je neslavan saldo: turistički prihod je bio 3,6 odsto manji nego godinu ranije, što se desilo prvi put u posljednje dvije decenije.
Godišnja stopa inflacije u Crnoj Gori iznosi 4,5 odsto, a najviše su rasle cijene smještaja i hrane. To, smatraju analitičari, nije isključivo posljedica globalnih kretanja, već je inflacija u značajnoj mjeri generisana unutrašnjim faktorima i svjesnim odlukama o ekonomskoj politici.
Crna Gora je i dalje uvozno zavisna, a njena ekonomija u najvećoj mjeri počiva na uslugama.
To se osjetilo i nedugo nakon što je država nakratko uvela vize državljanima Turske, zbog incidenta u Podgorici u kojem su učestvovali i stranci koji borave u glavnom gradu.
Vlada je kasnije donijela restriktivniji Zakon o strancima, a bezvizni režim za Tursku je vraćen, iako će država najkasnije za godinu dana u potpunosti morati da uskladi vizni režim sa EU.

DW: Ovo bi mogla biti godina u kojoj Crna Gora završava posao oko ulaska u EU – mala zemlja, mnogo malih problema

Premijer Crne Gore Milojko Spajić i njegova supruga Milena bili su gosti austrijskog kancelara Kristijana Štokera na Novogodišnjem koncertu Bečke filharmonije.
- Upravo je Crna Gora u proteklim godinama impresivno pokazala da je spremna za ambiciozan i uspješan pristupni proces. Ove hrabre reforme zaslužuju priznanje Evropske unije - napisao je Štoker u objavi na Instagramu gdje je podijelio fotografiju sa Sajićem.
Kako je dodao, novogodišnji koncert pod dirigentskom palicom maestra Janika Nezea-Segena još jednom je pokazao da su umjetnost i kultura snaga koja povezuje – na nacionalnom i međunarodnom nivou.

Spajić sa suprugom Milenom na Novogodišnjem koncertu Bečke filharmonije

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i njegova supruga Milena bili su gosti predsjednika Republike Austrije Aleksandera Van der Belena i prve dame na Novogodišnjem koncertu Bečke filharmonije.
Kako je navedeno u saopštenju, prisustvo ovom tradicionalnom događaju dodatno potvrđuje snažne i prijateljske odnose Crne Gore i Austrije.
Milatović je, kako se dodaje, zahvalio Van der Belenu na gostoprimstvu i kontinuiranoj podršci evropskom putu Crne Gore.
- 2026. godina će biti godina završetka ključnih obaveza na putu ka članstvu u Evropskoj uniji - poručio je Milatović.

Milatović: 2026. godina završetka ključnih obaveza na putu ka članstvu u Evropskoj uniji

Crna Gora ima jedan dodatni problem koji se zove razdor između identiteta i ofanzivnog djelovanja srpskih obavještajnih službi i Srpske pravoslavne crkve. To znači da je u interesu politike da na odgovornim policijskim, obavještajnim i pravosudnim funkcijama ima osobe od „povjerenja“, a ne profesionalce – kazao je u intervjuu za Portal ETV profesor kriminalističke psihologije i stručnjak za bezbjednost Sandi Dizdarević komentarišući bezbjednostu situaciju u Crnoj Gori i stav Evropske komisije koja je ocijenila da je napredak u borbi protiv organizovanog kriminala djelimičan.
Na pitanje zašto je to tako Dizdarević pojašnjava da se preko ministara prati i kontroliše rad direktora policije i tako se kontrolišu i usmjeravaju istrage zavisno protiv koga su pokrenute.
<h2>POLITIZACIJA POLICIJE</h2>
-Rijetke su situacije da danas na području Zadnog Balkana a time i Crne Gore imate profesionalne policijske i obavještajne službenike na rukovodećim pozicijama. Te osobe ne možete držati pod kontrolom, ne možete uticati na njihovu stručnost, jer ona je u direktnoj vezi sa zakonitosti – istakao je Dizdarević. 
 On je komentarišući prijedlog izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima koji podrazumijeva da se u skraćenoj proceduri primaju i otpuštaju službenici &nbsp;i da će sve ingerencije imati vrh MUP – a ukazao da nije „to samo u Crnoj Gori praksa“ koja se želi uspostaviti već u mnogim zemljama Zapadnog Balkana pa čak i u pojedinim EU zemljama.&nbsp;
-Sve se to radi pod izgovorom da će u narednih godinu ili dvije doći do kraha sigurnosnog sistema radi odlaska iskusnih kadrova u penziju, a da ne postoji uspostavljen sistem brzog upošljavanja, edukacija... Zapravo sve je to paravan za uspostavljanje zakonski normi koje će omogućiti moć kroz diskreciono pravo primarno ministara kao političkih persona da preko direktora policije primaju, otpuštaju i produžavaju radni angažamn, ali samo onim policijskim službenicima koji su odani, probrani i podobni. To nas uvodi u dodatnu politizaciju policije, stvaranje dehomogenizacije unutar policijskih redova, diskriminaciju i potpuno odsustvo struke – jasan je Dizdarević.
<h2>O SIGURNOSTI</h2>
On smatra i da je sigurnost u Crnoj Gori poprilično loša i da je takvom stanju doprinijela višedecenijsko urušavanje bezbjednosnog sektora, a posebno zapošljavanje nestručnog kadra, loša kadrovska politika, loše istrage, veze sa kriminalom....
Stanje sigurnosti jedne države pa tako i Crne Gore prati se na osnovu koeficijenata „koji procjenjuje kriminalitet, javnu i nacionaln“
-Kada posmatrate prvu oblast „procjenu kriminaliteta“ odnosno zvaničnu policijsku statistiku i saopštenja nadležnih vlasti, onda je stanje sigurnosti odlično, i glasi: „broj krivičnih djela iz oblasti krvnih i seksualnih delikata je za 10 posto manji u odnosu za isti istraživački period prošle godine“. Međutim, sve države bivše Jugoslavije vode ovakve vrste statistika, pomoću kojih manipulišu. Kvalitet policijskog djelovanja po ponderu „stanje kriminaliteta“ je objektivno ukoliko se vrši strukturalna analiza krivičnih djela. Da bi bilo jasnije, primjera radi: u krvne delikte spadaju i krivična djela laka i teška tjelesna povreda, ali i ubistva. Statistički kada se obrađuju ona imaju isti značaj, ali strukturalno kada se analizira rezultati istraživanja pokazuju da su riješena krivična djela tjelesnih povreda dok ubistva osobito koja imaju elemente organizovanog kriminala ostaju u analima naučnih istraživanja – objasnio je Dizdarević.&nbsp;
<h2>BEZ OBAVJEŠTAJNOG PRODORA</h2>
Stručnjak za bezbjednost komentarišući tri pucnjave za tri dana smatra i da se policija i ANB zapravo nalaze u poprilično pasivnom odnosu, jer ovo nijesu prve pucnjave koje su se desile u samom gradskom jezgru, čime se dovodi u pitanje opšta sigurnost svih građana.&nbsp;
To znači da su kriminalne organizacije, prema riječima našeg sagovornika, postale toliko slobodne, da ne prezaju čak ni od represije, da su izgubile „etički kriminalni kodeks“, a to zahtjeva jedno veoma složeno istraživanje i srednjeročno i dugoročno strateško planiranje kako od ANB tako i od nadležnih policijsko pravosudnih organa za primarno represivnu reakciju.
-Sama činjenica da se pucnjave, ubistva, ranjavanja dešavaju u gradskim i centralnim zonama, pokazuje i još jedan bitan element, a to je da ANB ni policija nema ofanzivnog obavještajnog prodora, odnosno kada govorimo o policiji da nemaju kvalitetne krim obavještajne informacije jer oba modela rada temelje se na djelovanju prije posljedice, a ne po posljedici – kazao je Dizadrević.
<h2>„REZULTATI“</h2>
On je ukazao da u ukupnom zbiru EU pa i zemalja zapadnog Balkana po korupciji i organizovanom kriminalitetu Crna Gora je na izuzetno lošoj ljestvici. Ova ljestvica, objasnio je, temelji se na rezultatima nezavisnih međunarodnih organizacija koje djeluju pod okriljem UN organizacije.&nbsp;
-Organizovani kriminal sa koruptivnim krivičnim djelima, kao i ubistvima, te neovlaštenom proizvodnjom i stavljanjem opojnih droga u Crnoj Gori prednjači u odnosu na druge zemlje Zapadnog Balkana. Isto tako treba pohvaliti djelovanje pojedinih institucija poput pojedinaca unutar Specijalnog državnog tužilaštva koji su pokazali da mogu, i znaju, te su neke od bitnih predmeta organiziranog kriminala izveli do kraja i dokazali krivicu optuženih – rekao je Dizdarević.
Na pitanje kako komentariše da sa jedne strane imamo hvalospjeve o rezultatima koji dolaze od čelnika MUP-a i Uprave policije a sa druge podatke koji pokazuju drastičan pad povjerenja u rad policije po ocjeni Dizdarevića nema vlasti „posebno policijske koja neće iznositi rezultate koji njima idu u prilog“.
On ističe da kada bi se napravilo istraživanje konferencija na kojima su govorili direktori i ministari u svakoj Vladi građani bi vidjeli bi da se radi o istoj matrici - a to je da su policije pod njihovim rukovodstvom najviše postigle.
-Odnos povjerenja građana u policiju može biti temeljen na objektivnim i subjektivnim svojstvima. Ako se ubistva, ranjavanja, pucnjave dešavaju u danu, u centralnim okupljalištima, kafićima, u blizini škola, univerziteta, onda se sasvim opravdano kreira subjektivni odnos nepovjerenja građana. Objektivni pokazatelj bi bio da policija riješi krivično djelo ubistva i liši slobode počinitelja, te zajedno sa tužioce dokaže krivicu. Međutim, ako je to ubistvo bilo u blizini škole onda je osjećaj nesigurnosti formiran - kazao je Dizdarević.
Na pitanje kako komentariše postupanje ljudi u bezbjednosnom sektoru i odsustvo odgovornosti s obzirom da su na Cetinju u dva maskra ubijene 23 osobe među kojima je i četvore djece, naš sagovornik smatra da moralna odgovornost danas više ne postoji, jer je uspostavljen novi sistem vrijednosti koji se temelji na pripadonsti određenim grupacijama.
-Moralnost je skup vrijednosnih normi koji krase individu i direktno se može dovesti u vezu sa stručnošću i profesionalnošću. Nijedan moralan čovjek ne bi prihvatio visoku poziciju ukoliko njegov moralni vrijednosni sistem ne smatra da je stručan i da može odgovoriti državnom zadatku. Današnji rukovodioci odgovaraju samo u političkoj hijerarhiji, prelazeći s pozicije na poziciju, čak iako im je to prvo radno mjesto. Zamislite to ovako. Za mene i moj sistem vrijednosti, kao i za većinu profesionalaca u policiji ministar unutrašnjih poslova bi trebalo da bude u policijsko kriminalističkom ili obavještajnom smislu „vuk“, neko ko je iza sebe ostavio vidljive tragove u borbi protiv kriminaliteta, ko je svoju praktičnu djelatnost nadogradio akademskom. Međutim, kod nas su ministri umišljeni operativci koji nikada nijesu radili policijske poslove (čast izuzecima) i taj posao im je jedan od prvih političkih poslova ili prvo uposlenje – zaključio je Dizdarević.

Interes politike je da na policijskim funkcijama budu poslušnici, a ne profesionalci

Crna Gora se suočava sa izazovima u energetskom sektoru – od stabilnosti cijena električne energije do velikih investicija u obnovljive izvore. Portal ETV razgovarao je sa ministrom energetike i rudarstva Admirom Šahmanovićem o cijenama struje, poslovanju EPCG, strateškim partnerstvima i planovima za energetsku nezavisnost. Ministar šalje jasnu i pozitivnu poruku na početku godine – čine &nbsp;sve da ne dođe do poskupljenja struje. Ističe da je cijena električne energije u Crnoj Gori i dalje među najnižima u Evropi i da je stabilna već duži niz godina. <h2>CIJENA ELEKTRIČNE ENERGIJE I STANDARD GRAĐANA</h2> Portal ETV: Da li će računi za električnu energiju biti uvećani ove godine i, ukoliko hoće, za koliko? Šta će konkretno poskupjeti i da li postoji bojazan da će povećanje cijena struje povući lančano poskupljenje drugih usluga? ŠAHMANOVIĆ: Cijene električne energije u Crnoj Gori utvrđuju se kroz jasno definisane zakonske procedure i na osnovu analiza koje podnose operatori i snabdjevači, uz konačnu odluku regulatora. Stav Vlade i Ministarstva energetike i rudarstva je vrlo jasan – učinićemo sve što je u našoj nadležnosti da se postojeći nivo cijena zadrži i da se zaštiti standard građana. Moramo, međutim, biti realni i poštovati zakonski okvir. Cijene zavise od više faktora: ukupne energetske situacije, troškova proizvodnje i nabavke, stanja sistema i njegove dugoročne održivosti. Ono što mogu sa punom odgovornošću da kažem jeste da neće biti naglih poskupljenja niti udara na standard građana. Posebna pažnja biće usmjerena na penzionere, domaćinstva sa nižim primanjima i sve kojima je pomoć najpotrebnija. Ukoliko dođe do bilo kakvog usklađivanja cijena, ono će biti blago, postepeno i praćeno jasnim i ciljanim mjerama zaštite. Važno je istaći da je cijena električne energije u Crnoj Gori i dalje među najnižima u Evropi i da je stabilna već duži niz godina. Zbog toga ne očekujem da eventualna manja korekcija može izazvati lančana poskupljenja drugih proizvoda i usluga. Posebno sam zadovoljan što je usvajanjem novog Zakona o energetici energetska politika po prvi put jasno povezana sa socijalnom politikom. Kroz novu uredbu o ranjivim kupcima, domaćinstvima kojima je pomoć najpotrebnija u potpunosti se subvencioniše potrošnja električne energije do 600 kWh mjesečno. Time energija prestaje da bude teret, a postaje garant osnovne sigurnosti i dostojanstva. <h2>POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA U EPCG</h2> Portal ETV: Lani ste uputili listu zahtjeva rukovodstvu EPCG u vezi sa zapošljavanjem. Šta su pokazali podaci i da li EPCG poštuje Vaše zahtjeve? ŠAHMANOVIĆ: Kraj je godine bio vrijeme laza osvrt i analizu rada i poslovanja EPCG, uključujući i politiku zapošljavanja. Vizija Ministarstva i Vlade je jasna – EPCG ulazi u veliki investicioni ciklus i za to su potrebni stručni, kvalitetni i odgovorni kadrovi. Energetika mora postati razvojna šansa Crne Gore, ne samo u smislu investicija, već i zapošljavanja, sticanja znanja i novih iskustava. Potrebni su nam ljudi koji će planirati i realizovati državne projekte. Pitanje partijskog zapošljavanja nije novo i svjesni smo da ne postoji jednostavno rješenje. Ali ono što želim jasno da poručim jeste da u godinama koje dolaze želimo da energetika bude sektor u kojem se traži radnik više – sektor koji zapošljava, a ne stagnira. To nije floskula, već realna razvojna perspektiva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231181248_069d30cc322fdc806a63afc4d5a921baf937d9ef45ed000f686c3504268fe58e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251231181248_069d30cc322fdc806a63afc4d5a921baf937d9ef45ed000f686c3504268fe58e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="EPCG"> </figure>  <h2>PONIŠTEN TENDER ZA BATERIJSKE SISTEME</h2> Portal ETV: Zašto je lani poništen tender za izgradnju baterijskih sistema za skladištenje energije? ŠAHMANOVIĆ: Tačno je da je tender poništen i iza te odluke stojim. Baterijski sistemi su Crnoj Gori potrebni i u to nema dileme. Međutim, procijenio sam da u tom trenutku nije bilo ni pravo vrijeme ni adekvatan finansijski model. EPCG se nalazi u složenoj situaciji – Termoelektrana Pljevlja je bila van pogona, hidrološka godina je bila izuzetno loša, a istovremeno se realizuje više velikih investicija. U takvim okolnostima novo zaduženje od 48 miliona eura nije bilo odgovorno rješenje. Vjerujem da kroz najavljena strateška partnerstva možemo doći do boljeg i održivijeg modela finansiranja baterijskih sistema, bez dodatnog opterećenja kompanije i države. <h2>FINANSIJSKI REZULTATI EPCG</h2> Portal ETV: EPCG je završila godinu sa velikim gubitkom. Da li Vlada ima jasnu sliku uzroka? ŠAHMANOVIĆ: Negativan finansijski rezultat EPCG svakako nije dobra vijest, ali nije ni neočekivan. Posljedica je niza izuzetno nepovoljnih okolnosti: višemjesečnog zastoja Termoelektrane Pljevlja, najlošije hidrološke godine u istoriji i rasta potrošnje električne energije od oko šest odsto. U takvim uslovima EPCG je bila prinuđena da značajan dio energije nabavlja na tržištu po višim cijenama. U stalnoj sam komunikaciji sa menadžmentom kompanije i znam da se ulažu maksimalni napori da se sistem stabilizuje. Istovremeno, EPCG ne stoji u mjestu – završava se vjetroelektrana Gvozd snage 54 MW, a već je ugovoreno proširenje za dodatnih 20 MW. To su projekti koji dugoročno jačaju energetsku nezavisnost i stabilnost kompanije. <h2>SARADNJA SA MASDAROM IZ UAE</h2> Portal ETV: Kakva je saradnja sa kompanijom Masdar iz Ujedinjenih Arapskih Emirata? ŠAHMANOVIĆ: Masdar vidimo kao izuzetno kredibilnog i snažnog strateškog partnera. Razgovori se vode o velikim kapitalnim projektima iz oblasti obnovljivih izvora energije – hidro, solarne i vjetroenergije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231181248_0c21914f723a7255f3344d795443d0c120d3006dde6358070183db5fdd50ac21.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251231181248_0c21914f723a7255f3344d795443d0c120d3006dde6358070183db5fdd50ac21" data-rendition-name="original" width="600" height="400" loading="lazy" alt="vjetroelektrane"> </figure>  Trenutno radimo na definisanju liste potencijalnih projekata, uz posebno vođenje računa o zaštiti životne sredine i smanjenju ekoloških konflikata. Razmatraju se i modeli saradnje između EPCG i Masdara, kako bismo na najbolji način iskoristili prirodne potencijale Crne Gore, uz znanje, tehnologiju i kapital strateških partnera. Riječ je o projektima vrijednim desetine i stotine miliona eura, koji mogu biti ključni za energetsku tranziciju i postepeno napuštanje proizvodnje iz uglja. <h2>ISPLATA POTRAŽIVANJA BIVŠIM RADNICIMA RUDNIKA BOKSITA</h2> Portal ETV: Da li su isplaćena potraživanja bivšim radnicima Rudnika boksita? ŠAHMANOVIĆ: Na samom početku mandata razgovarao sam sa bivšim radnicima Rudnika boksita i bio svjestan koliko je to dugogodišnje pitanje opterećivalo njihove porodice. Uz podršku kolega iz Vlade, posebno ministara finansija i rada, pronađen je model da isplate konačno krenu. Isplate se vrše fazno i još su u toku, pa ne mogu govoriti o konačnom iznosu. Najvažnije je da je proces pokrenut nakon deset godina čekanja. To je rezultat na koji sam iskreno ponosan. <h2>PRIPREME ZA CBAM MEHANIZAM EVROPSKE UNIJE</h2> Portal ETV: Kako se Crna Gora priprema za primjenu CBAM mehanizma EU? ŠAHMANOVIĆ: CBAM predstavlja ozbiljan izazov za zemlje koje nijesu članice EU, posebno za izvoz električne energije iz fosilnih izvora. Tokom posjete Briselu imao sam priliku da predstavim rezultate koje je Ministarstvo postiglo u proteklih osam mjeseci. Ispunili smo gotovo sve obaveze iz Reformske agende i Poglavlja 15, što je prepoznato od strane Evropske komisije. To će biti važna olakšavajuća okolnost prilikom izmjena CBAM regulative. Inicijalne procjene dodatnih troškova već su značajno ublažene, ali poruka je jasna – nemamo vremena za čekanje. Moramo ubrzati ulaganja u obnovljive izvore energije kako bismo zaštitili konkurentnost naše privrede. <h2>NOVE KONCESIJE U RUDARSTVU</h2> Portal ETV: Da li se planiraju nove koncesije u rudarstvu? ŠAHMANOVIĆ: Rudarstvo je specifična i često stigmatizovana oblast. Plan godišnjih koncesija za 2026. godinu uskoro ide na javnu raspravu. Paralelno radimo na izmjenama Zakona o geološkim istraživanjima i na novom Zakonu o rudarstvu. Cilj je jasan – da se mineralni resursi koriste u najboljem interesu države, uz najviše standarde zaštite životne sredine i punu transparentnost procesa. <h2>ENERGETSKA NEZAVISNOST CRNE GORE</h2> Portal ETV: Ima li Crna Gora plan za energetsku nezavisnost? ŠAHMANOVIĆ: Crna Gora decenijama nije izgradila nove velike energetske izvore, dok potražnja za električnom energijom globalno snažno raste, naročito zbog razvoja vještačke inteligencije i data-centara. To jasno pokazuje koliko se brzo mijenja energetska mapa svijeta i koliko je važno da Crna Gora pronađe svoje mjesto u toj tranziciji. Naš odgovor su veliki kapitalni projekti iz obnovljivih izvora energije, kroz strateška partnerstva sa kredibilnim investitorima. Potencijala imamo, geostrateška pozicija nam ide u prilog, zakonodavni okvir je u potpunosti usklađen sa EU, a interesovanje investitora postoji. Ono čega imamo najmanje je vrijeme. Ako kao društvo prepoznamo energetiku kao državni prioritet, rezultati neće izostati.

Šahmanović za Portal ETV: Činimo sve da struja ne poskupi, standard građana je prioritet

Na današnji dan, prije tačno godinu dogodio se masakar na Cetinju. Aco Martinović 1. januara 2025. ubio je 13 osoba, među kojima dvoje djece, a potom izvršio samoubistvo, dok je četiri osobe ranio.
Nakon trodnevne žalosti, Vlada Crne Gore dala je krupna obećanja. Crnogorskoj javnosti 3. januara saopšteno je da će ključna mjera Vlade biti usvajanje novog Zakona o oružju.
Po riječima premijera Milojka Spajića, novim Zakonom propisaće ponovnu provjeru dozvola onih koji legalno posjeduju oružje, a kazne za one koji nelegalno oružje ne vrate tokom naredna dva mjeseca.
Masovni zločin na Cetinju počinjen je nelegalnim oružjem. Acu Martinoviću, koji je usmrtio 13 osoba, 2022. godine oduzeto je oružje za koje nije imao dozvolu. Zbog toga je krajem 2024. osuđen na kaznu zatvora od tri mjeseca, na koju je uložio žalbu.
<h2>Protesti i neuslišeni zahtjevi</h2>
Trećeg januara, dok je trajala sjednica Vlade Crne Gore, nekoliko stotina građana okupilo se ispred zgrade Vlade, zahtijevajući smjenu političkog rukovodstva sektora bezbjednosti.
Protesti najavljivani su i za naredne dane. Građani su poručivali da ubistva na Cetinju zahtijevaju ozbiljno ispitivanje odgovornosti i spremnosti sistema bezbjednosti. Masakar na Cetinju 1. januara bio je drugo višestruko ubistvo u Prijestonici u posljednje dvije i po godine.
Podsjećamo, 12. avgusta 2022. Vuk Borilović ubio je 10 sugrađana i ranio šest, nakon čega je ubijen.
Pojedine nevladine organizacije, nekoliko medija i brojni građani pitali su šta se to od 2022. godine do danas promijenilo u sistemu bezbjednosti.
Neformalna grupa stutenata "Kamo śutra" je od 5. januara organizovala proteste i blokade saobraćajnica. tražeći smjenu čelnika sektora za bezbjednost zbog, kako su kazali, propusta policije u slučaju zločina na Cetinju 1. januara.
Prvi veliki protest bio je 5. januara, ispred Ministarstva unutrašnjih poslova u Podgorici, organizovan dan nakon trodnevne žalosti u Crnoj Gori. Na tom protestu, po procjenama policije, okupilo se više hiljada ljudi.
Premijer Milojko Spajić i ostali članovi Vlade odbili su zahtjeve strudenata i građana, koji su, pored ostalog, tražili smjenu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost Alekse Bečića.
Tada su iz Vlade poručili da je "ostavka čin moralne i objektivne odgovornosti", a da su svi članovi Vlade "podložni promjeni nakon analize njihovog učinka".
Politički pritisci i svakodnevno targetiranje neformalne grupe studenata urodili su plodom. Već u aprilu "Kamo śutra" saopštenjem obavještava javnost da prekida djelovanje. Priznali su da njihova borba nije uspjela jer je od samog početka sistematski obesmišljavana, "što je skrenulo pažnju sa samih zločina za koje još uvijek niko nije preuzeo odgovornost, niti je, po svemu sudeći, osjeća".&nbsp;
Dio medija i politički subjekat iz kojeg je vrh sistema bezbjednosti učinio je sve da kompromituje studentske proteste i prikaže ih kao politički motivisane.
Građani Cetinja su svoje proteste počeli blokirajući saobraćajnicu na Kruševom Ždrijelu pružajući podršku studentima iz "Kamo śutra". Međutim, kako je ta grupa prestala da djeluje, građani Prijestonice odlučili su da sami nastave proteste, svakodnevno blokirajući saobraćaj na dva sata.
<h2>Smjena Jokića</h2>
Svakodnevno su, mjesecima, tražili pravdu i odgovornost nadležnih. Jedan od zahtjeva je bila i smjena sada bivšeg načelnika Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“ Gorana Jokića.
Nakon što su u policiji, 5. decembra, potvrdili da Jokić više nije načelnik RCB Centra, grupa građana saopštila je da će privremeno obustavljaju proteste i poručili su tom prilikom da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se tom prilikom svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Godina od drugog masakra na Cetinju: Dan kada je Crna Gora ponovo utihnula

Sa direktorom Uprave policije Lazarom Šćepanovićem dogovorili smo da se iz Botuna povuče policija i da se oslobodi saobraćajnica koja vodi prema gradu. Dogovoreno je da se na inicijativu Skupštine Crne Gore i njenog predsjednika Andrije Mandića pokrenu novi razgovori u koji će biti uključeni predstavnici ministarstva, Glavnog grada, Opštine Zeta i mještana Botuna - rekao je sinoć portalu Adria predstavnik žitelja tog zetskog sela Duško Stijepović nakon sastanka sa šefom policije.
Dok ti pregovori traju, naveo je Stijepović, dogovoreno je da sve saobraćajnice u Zeti budu odblokirane.
- I neće biti okupljanja građana dok pregovori traju - kazao je on portalu Adria.
To znači, pojasnio je on, da se otkazuje protest koji su za danas najavili u Botunu.
- S obzirom na to da je pokrenuta inicijativa sa visokog mjesta, predsjednika Skupštine, nadamo se da ćemo naći zajednički jezik i da ćemo problem riješiti na obostrano zadovoljstvo - rekao je Stijepović, navodeći da očekuje da šef parlamenta doprinese u okviru svojih nadležnosti da se problem riješi na najbolji mogući način.
Građani, odlučni u namjeri da ne dozvole početak gradnje kolektora u Botunu, juče su novi protest zakazali za danas u 11 sati, za kada je bilo planirano da sa kompletnom mašinerijom krenu u to zetsko selo.
Veliki broj mještana, na čelu sa predsjednicima Demokratske narodne partije i Opštine Zeta, Milanom Kneževićem i Mihailom Asanovićem, juče su oko 16 sati okončali višesatnu blokadu puteva kroz Zetu.
Oni su se juče okupili i ispred Aerodroma Golubovci, gdje su planirali da razgovaraju sa premijerom Milojkom Spajićem. Do razgovora, međutim, nije došlo.
Mještani su, osim namjere Glavnog grada da turskim investitorima omogući gradnju kolektora u Botunu, ogorčeni zbog akcije 30. decembra u kojoj je učestvovalo nekoliko stotina policajaca pod punom opremom.
Uprkos privođenjima i tome što je investitor zauzeo parcelu na kojoj planira gradnju kolektora, mještani su i dalje riješeni da te radove ne dozvole.

Postignut dogovor sa policijom, neće biti okupljanja dok traju pregovori

Slider

Budvani i brojni gosti novu, 2026. godinu dočekali su na trgu ispred Starog grada uz izuzetne nastupe Teodore Šćepanović, Emine Jahović i Ace Pejovića, kao i spektakularni višeminutni vatromet. Ovim veličanstvenim dočekom Opština Budva i Turistička organizacija Budva pokazale su spremnost da na visokom nivou organizuju događaje koji privlače veliki broj gostiju u crnogorsku metropolu turizma. Direktorica Turističke organizacije Budva, Ana Vujošević, istakla je da je organizacija sedmodnevnog novogodišnjeg programa i samog dočeka bila zahtjevna za cijelu Opštinu, te da su sve službe učestvovale. Posljednja dva i po mjeseca pripreme su se odvijale gotovo svakodnevno. Tokom sedam dana programa okupljeno je 24 muzička sastava sa preko 300 učesnika. Budva je u prazničnim danima bila prepuna gostiju, a svi anketirani posjetioci istakli su oduševljenje programom i atmosferom. Posebno su naglasili grandioznu binu, svjetlosne i zvučne efekte, spektakularni vatromet, energiju publike i toplu čaroliju božićnih kućica. Grad je još jednom potvrdio da je metropola turizma i zabave, pružajući nezaboravan doživljaj svima koji su odlučili da praznike provedu u Budvi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260101170152_7dd128316ee315e69f158f88e29c3dc5cb6dabe00295986614df3602148835b9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260101170152_7dd128316ee315e69f158f88e29c3dc5cb6dabe00295986614df3602148835b9" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="budva"> <figcaption>Foto: MediabiroMediabiro</figcaption> </figure>  Čast da Budvane uvede u novu godinu pripala je muzičaru Aci Pejoviću. Uz taktove njegovog hita „Ponoć“ iz filma Toma odbrojani su posljednji trenuci 2025. godine, nakon čega je nebo iznad Budve obasjao spektakularni vatromet. Pejović je potom energičnim nastupom, prepoznatljivim vokalom i emotivnim interpretacijama učinio da početak 2026. bude nezaboravan za publiku. Prije njega, budvansku publiku je zagrijala pop pjevačica Emina Jahović, koja je raznovrsnim repertoarom pokazala da se odlično snalazi i u emotivnim baladama i u bržim plesnim pjesmama. Ona je istakla da je presrećna što je ponovo nastupila u Budvi, gdje je već ranije imala nezaboravne nastupe, te je ovom prilikom izvela i pjesmu „Nije više tvoja stvar“ kao poseban poklon publici. Jahović je najavila i novu pjesmu „Kruna“, koja će biti objavljena 15. januara, na njen rođendan, uz prateći spot čije je snimanje zakazano za 4. januar u Beogradu. Odgovoran zadatak da otvori doček Nove godine u Budvi sjajno je ispunila mlada crnogorska pjevačica Teodora Šćepanović. Ona je nastupom potvrdila da je dorasla velikim binama i masovnoj publici, te je uzbuđeno istakla da je ovo njen najveći koncert do sada. Publiku je obradovala i izvođenjem svoje nove pjesme „Mokra bluza“. Nezaboravan provod u Budvi nastavljen je i 1. januara, kada je u podne na trgu održan Novogodišnji koncert Bokeljskog simfonijskog orkestra, dok će večeras od 20 časova na bini ispred Starog grada nastupiti CHEGI bend, Perper i Bijelo dugme. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DackNPDByZoA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(FOTO/VIDEO)Veličanstven doček Nove godine uz Aca Pejovića, Eminu Jahović, Teodoru Šćepanović i spektakularni vatromet u Budvi

Šesnaest Italijana je nestalo nakon što je požar zahvatio bar u Švajcarskim Alpima, a još desetak italijanskih državljana je hospitalizovano nakon požara, rekao je italijanski ministar spoljnih poslova Antonio Tajani.
- Nadam se da nema (italijanskih) žrtava, ali ne možemo ništa isključiti - rekao je Tajani za televiziju Skaj TG24, opisujući situaciju kao „haotičnu". Tajani, koji je u redovnom kontaktu sa švajcarskim vlastima, rekao je da su povrijeđeni Italijani zadobili teške opekotine.
Dvadeset dvoje mladih ljudi je teško povrijeđeno, saopštila je klinika švajcarskom listu 24 Eur. Liječenje njihovih opekotina moglo bi da traje nedjeljama ili čak mjesecima, rekla je Kler Šarme, direktorka Univerzitetske bolnice u Lozani.
- Ovo su mladi pacijenti. Između 16 i 26 godina - dodala je Šarme.
Nakon katastrofe u ljetovalištu Kran-Montana, u kojoj su desetine poginule, a stotine povrijeđene, prema policijskim podacima, klinika u Lozani je aktivirala plan za vanredne situacije kako bi mogla da liječi veliki broj pacijenata, rekla je direktorka.
Policija još nije objavila tačan broj žrtava jer identifikacija žrtava još uvijek traje.

Italijanski ministar: Potraga za 16 Italijana nestalih u požaru u Švajcarskoj

U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno. Na primorju povremeno kiša, u drugom dijelu dana i tokom noći i pljuskovi praćeni grmljavinom.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u većini kontinentalnih predjela snijeg i susnježica, koji će tokom dana u južnim i centralnim, a krajem dana i tokom noći u većini sjevernih predjela preći u kišu.
Vjetar umjeren do jak, na udare ponegdje i veoma jak, uglavnom južni i jugoistočni.
Jutarnja temperatura vazduha od -5 do 5, najviša dnevna od 1 do 11 stepeni.
U Podgorici će biti pretežno oblačno, ujutru ili prijepodne sa snijegom ili susnježicom, tokom dana kiša. Vjetar povremeno umjeren do pojačan, južnih smjerova.
<a href="https://dan.co.me/vijesti/drustvo/za-sjutra-na-snazi-narandzasti-meteo-alarm-jak-vjetar-obilna-kisa-i-veliki-talasi-5331344">
 </a>

Sjutra oblačno, na jugu kiša, a na sjeveru snijeg i susnježica

Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) je danas najavila da će uputiti zvaničan zahtjev Prijestonici Cetinje da se u ovom gradu podigne spomenik u znak sjećanja na 23 osobe koje su stradale u dva masovna zločina.
Oni su to najavili na obilježavanju godišnjice stradanja 13 nedužnih Cetinjana koje se održalo u 15 sati kod Lovćenske vile.&nbsp;
Kako se navodi u saopštenju, ovim zahtjevom, Stega će tražiti da Prijestonica, u saradnji sa nadležnim institucijama i porodicama žrtava, odredi i dodijeli odgovarajuću lokaciju za podizanje spomen-obilježja koje će trajno svjedočiti o izgubljenim životima i biti mjesto pijeteta, sjećanja i opomene.
- Smatramo da je Cetinje, kao istorijski i simbolički centar Crne Gore, dužno da na dostojanstven način obilježi stradanje svojih građana. Podizanje spomenika predstavlja minimum društvene odgovornosti prema žrtvama, njihovim porodicama i zajednici u cjelini - istakli su iz STEGA-e.&nbsp;
Stega će, kako poručuju, u narednom periodu insistirati na institucionalnom odgovoru i javnom dijalogu o ovom pitanju, uz uvjerenje da kultura sjećanja mora biti temelj svakog odgovornog društva.

STEGA: Uputićemo zahtjev za podizanje spomenika žrtvama zločina na Cetinju - grad dužan da na dostojanstven način obilježi stradanje svojih građana

Dvogodišnje dijete sa prostrijelnom ranom glave i 20 povrijeđenih pirotehničkim sredstvima primljeno je tokom novogodišnje noći u skopske bolnice, a jedan državljanin Turske je smrtno stradao.
Hitne službe su u Skoplju intervenisale i u osam slučajeva fizičkog napada, gdje je šest osoba zadobilo lakše povrede, uključujući jednog pacijenta sa površinskom ubodnom ranom na leđima.
Bila je to teška noć za medicinske radnike u Skoplju koji su imali puno više posla u odnosu na prethdone godine. Ljekari ukazuju da je većina slučajeva od prošle noći povezana sa pretjeranim konzumiranjem alkohola. 
Najozbiljniji incident je prijem dvogodišnjeg djeteta na odjeljenje intenzivne njege sa prostrijelnom ranom glave od vatrenog oružja, čiji identitet i okolnosti povređivanja još nijesu zvanično saopšteni.
Dijete je u životnoj opasnosti, kao i tridesetogodišnji muškarac koji je pronađen nakon pada sa visine u oblasti Bunjakovca i odmah je podvrgnut hitnoj operaciji kičme.
Slučaj je potvrdio i ministar unutrašnjih poslova, Panče Toškovski.
- Dvogodišnje dijete je teško povrijeđeno i njegov život je u opasnosti. U pitanju je metalni fragment, ali u ovom trenutku ne možemo sa sigurnošću reći kako je tačno došlo do povrede - rekao je on na konferenciji za novinare.
Toškovski je takođe rekao da je jedna osoba poginula, a druga teško povrijeđena u incidentu koji se dogodio u Skoplju. Žrtva je turski državljanin, a ubistvo je počinjeno oštrim predmetom, prenijeli su makedonski mediji.&nbsp;

Novogodišnja noć u Skoplju: Dijete ranjeno u glavu, ubijen državljanin Turske

Građani Cetinja zapalili su svijeće ispred spomenika Lovćenska vila, u znak sjećanja na žrtve tragičnog događaja 1. januara prošle godine. Okupljanje građana je počelo u 15 sati.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026010115018_db76870664a9363dd55b422fbc7f097ac1d4e397387e5f5c473907afac41ddd8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026010115018_db76870664a9363dd55b422fbc7f097ac1d4e397387e5f5c473907afac41ddd8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Odavanje počasti žrtvama januarske tragedije na Cetinju "> <figcaption>Odavanje počasti žrtvama januarske tragedije na Cetinju(Photo: Televizija E )</figcaption> </figure>  <h2>Pejović: Ako ne bude ispunjeno ono što smo tražili, ne znači da se nećemo vratiti na Kruševo ždrijelo</h2> Cetinjska đeca su zadala zadatak odraslima jer oni su ti koji nijesu zaboravili ni Marka ni Mašana - kazala je Vesna Pejović, majka i baba tri žrtve stravičnog masakra u Medovini na Cetinju iz avgusta 2022. godine Pejović je kazala da ukoliko ne bude ispunjeno ono što su tražili ne znači da se neće vratiti na Kruševo ždrijelo. - Strašno je, na deset metara odavde počela je tragedija 1. januara - istakla je ona.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026010115018_2033d87f9eb243903efe8fbc8588692484f4a32cb931589b8e030bfc3ace007d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026010115018_2033d87f9eb243903efe8fbc8588692484f4a32cb931589b8e030bfc3ace007d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Odavanje počasti žrtvama januarske tragedije na Cetinju "> <figcaption>Odavanje počasti žrtvama januarske tragedije na Cetinju(Photo: Televizija E )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026010115018_1a4aee5bfa14bf98285528c3f6cd0e0fa3e249558f3c3ae6bee39ac95f34e2b6.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2026010115018_1a4aee5bfa14bf98285528c3f6cd0e0fa3e249558f3c3ae6bee39ac95f34e2b6" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Odavanje počasti žrtvama januarske tragedije na Cetinju "> <figcaption>Odavanje počasti žrtvama januarske tragedije na Cetinju(Photo: Televizija E )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026010115018_9f9b1623596071d1a6675e9121d0e70e74b8d62f10832162b2e990166cbdd05d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2026010115018_9f9b1623596071d1a6675e9121d0e70e74b8d62f10832162b2e990166cbdd05d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Odavanje počasti žrtvama januarske tragedije na Cetinju "> <figcaption>Odavanje počasti žrtvama januarske tragedije na Cetinju(Photo: Televizija E )</figcaption> </figure>  Okupljanje organizuje STEGA, koja je uputila poziv građanima. - Solidarni sa bolom Prijestonice, pomenom i borbom za istinu i pravdu, zapalimo svijeće i budimo sa onima kojima je danas najteže – poručili su iz STEGE. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FcvpcY3xOwts&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Na današnji dan, prije tačno godinu dogodio se masakar na Cetinju. Aco Martinović 1. januara 2025. ubio je 13 osoba, među kojima dvoje djece, a potom izvršio samoubistvo, dok je četiri osobe ranio. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fgodina-od-drugog-masakra-na-cetinju-dan-kada-je-crna-gora-ponovo-utihnula&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(FOTO/VIDEO) Građani Cetinja odali počast žrtvama masakra

Kvalitet vazduha u Pljevljima prema dostupnim podacima, između 15 i 16 časova, ocijenjen je kao loš. Koncentracija PM 10 čestica iznosila je 115,6 mikrograma po metru kubnom, PM 2.5 čestica 82,5, azot-dioksida 54,7, dok je koncentarcija sumpor-dioksida iznosila 196,8 mikrograma po metru kubnom.
Na sajtu Vazduh.me navodi se da u slučaju ovakvog stanja kvaliteta vazduha svako može početi da osjeća negativan uticaj vazduha na zdravlje. Osobe sa srčanim i plućnim oboljenjima, starije osobe i djeca mogu osjetiti ozbiljnije negativne uticaje na zdravlje.
Preporuke su da osobe sa srčanim i plućnim oboljenjima, starije osobe i djeca treba da izbjegavaju boravak na otvorenom, kao i drugu napornu fizičku aktivnost. Ostali dio stanovništva bi trebalo da smanji produžene aktivnosti na otvorenom.
Osim Pljevalja, loš kvalitet vazduha je i u Bijelom Polju. U Podgorci je dobar, dok je u Nikšiću, Baru i Kotoru kvalitet vazduha veoma dobar.

Loš kvalitet vazduha u Pljevljima

Top news

&nbsp;Veting u policiji lagano prerasta u politički skandal. Umjesto čišćenja korumpiranih policajaca, akcija ,,Značka”, kako je prvobitno imenovana, pretvorila se u odstrijel politički nepodobnih policijskih službenika koju izvode ministar iz redova Demokrata Danilo Šaranović i členik Uprave policije Lazar Šćepanović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231191228_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251231191228_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt='KAD AKCIJA DOBIJE REAKCIJU: Naredba za sprovođenje ,,Značke"'> <figcaption>KAD AKCIJA DOBIJE REAKCIJU: Naredba za sprovođenje ,,Značke"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema podacima Televizije E, Šaranović i Šćepanović su, po nalogu Demokrata Alekse Bečiča, a sve u saradnji sa lojalnim šefovima regionalnih centara, napravili spisak nepodobnih policijskih službenika koje, po svaku cijenu, valja odstraniti. &nbsp; ,,ZNAČKA” BEZ DOKAZA Ispostavilo se da taj politički naum nije baš jednostavno sprovesti u djelo, bez kršenja zakona. To je uočljivo iz brojnih slučajeva kada su advokati targetiranih policijskih službenika podnijeli prijave zbog evidentnih nezakonitosti. Prema informacijama Televizije E, disciplinska tužiteljka Milena Pajović - koja je pokrenula više disciplinskih postupaka bez obezbjeđenih dokaza - bila je prinuđena da, na zahtjev advokata i policijskih službenika protiv kojih se vode disciplinski postupci, zatraži od Komisije MUP-a koja je vršila bezbjednosne provjere dokaze na osnovu kojih su utvrdili da za neke službenike postoje bezbjednosne smetnje za dalji rad u policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231191232_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251231191232_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="DISCIPLINSKI POSTUPCI POKRENUTI - BEZ DOKAZA: Milena Pajović"> <figcaption>DISCIPLINSKI POSTUPCI POKRENUTI - BEZ DOKAZA: Milena Pajović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U službenom dokumentu koji potpisuje predsjednica Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji Ljiljana Zejak, obavještava se disciplinska tužiteljka Milena Pajović da: 1. Komisija nije vršila provjeru istinitosti prikupljenih &nbsp;informacija; 2. Komisija ne raspolaže sa dokazima na kojima se zasnivaju izvještaji o bezbjednosnim smetnjama za rad?! BROJNE MANIPULACIJE &nbsp; To je dokaz o nezakonitostima u pokretanju disciplinskih postupaka. Ali i pokazatelj manipulacija. Jer, predsjednica Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji Ljiljana Zejak operativne izvještaje dobija iz Sektora za borbu protiv kriminala, odnosno Jedinice za kriminalističko-obavještajnu analitiku. Tako se stvara neobičan krug: na čelu te jedinice je upravo – Ljiljana Zejak, pa ispada da operativne izvještaje Ljiljana Zejak šalje – sebi?! Ta će činjenica biti povod mnogih budućih krivuičnih prijava advokata procesuiranih službenika. &nbsp; &nbsp;Jer je očito: izvještaj sa mišljenjem koji potpisuje predsjednica Komisije ne prestavlja dokaz i ne može se koristiti za potrebe disciplinskog ili nekog drugog procesnog postupka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231191232_dad382b9322bd436e02732dff3fb129313209534c37c3b62d390789238123fa1.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251231191232_dad382b9322bd436e02732dff3fb129313209534c37c3b62d390789238123fa1" data-rendition-name="original" width="1095" height="716" loading="lazy" alt="HOĆE LI KO PREUZETI ODGOVORNOST: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova"> <figcaption>HOĆE LI KO PREUZETI ODGOVORNOST: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  IZVJEŠTAJ BEZ LEGITIMITETA Zbog problema sa legitimitetom izvještaja, ministar Šaranović ne objavljuje dokument Komisije koju je i sam formirao da sprovodi ,,veting u policiji“. Ta činjenica pokazuje &nbsp;&nbsp;domaćoj i međunarodnoj javnosti da se veting ne izvodi kao provjera integriteta, već je riječ o političkom progonu neistomišljenika i o procesu formiranja partijske policije. Nakon ovih informacija postaje jasnije zbog čega se odlažu disciplinski postupci, a pojedini bezuspješno vode i duže od godinu, pa se između Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije prebacuje odgovornost zbog politički motivisanog vetinga. &nbsp;&nbsp; I za sada nema dogovora ni odgovora nadležnih. Pa tako Ljiljana Zejak prebacuje odgovornost na načelnike regionalnih centara bezbjednosti, načelnici na Disciplinsku komisiju, a disciplinska tužiteljka odgovornost adresira na Komisiju za bezbjednosne provjere - koja je radila, kako se ispostavlja, bez materijalnih dokaza. &nbsp; DOMAĆI I MEĐUNARODNI PROBLEMI Ministar Šaranović, novoimenovani direktor Uprave policije Šćepanović, kao i funkcioneri Demokrata koji kontrolišu bezbjednosni sektor nadali su se da će – na brzinu i ispod radara javnosti – usvojiti izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima. To bi, prema stavu Demokrata, bilo rješenje da se ozakone sada nezakonito vođeni disciplinski postupci. &nbsp; Međutim, problem je što su izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima prepoznate kao politički motivisan i neustavan akt, što su ocijenile crnogorske nevladine organizacije. I, da za vlast bude gore, slična se ocjena očekuje i iz Brisela. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Muke sa vetingom: Kako ozakoniti nezakonito?

Informativna emisija: 24 sata - 01.01.2026.

Informativna emisija: 24 sata - Nikola Janjušević

Emisija: Mini 24 sata - 01.01.2026.

Emisija: E glam - Suzana Tot, Peđa Radošević, Ana Kokić

U toku je potraga za Srbinom S.I. (31) koji je radio kao obezbjeđenje u baru, u poznatom švajcarskom skijalištu Kran-Montana, gdje je sinoć izbio stravičan požar u kome je život izgubilo skoro 50 ljudi.
Zabrinuta porodica ovog mladića kazala je za Telegraf da nemaju nikakvu informaciju o S.I. i da se samo nadaju da je živ.
- S.I. je brat moga supruga. Radio je kao izbacivač, kao obezbjeđenje u tom kafiću i sinoć kada je izbio požar on je bio tamo. Od tada gubi svaki trag. Niko od nas ne zna da li je on živ ili mrtav. Nemamo baš nikakvu informaciju iako su neki portali objavili da među gostima kluba nije bilo nikoga iz Srbije. S.I. ima dvojno državljanstvo, pa to nekoga može da zbuni - objašnjava sagovornica za Telegraf.
Čitava porodica je zabrinuta i nada se bilo kakvim vijestima, te moli svakoga ko ima bilo koju informaciju o nestalom Srbinu da se javi.
- Jedno vrijeme je živio ovdje, kasnije je otišao tamo. Niko ga nije vidio. Znači nam pomoć bilo koga iz Srbije iz Vlade ili ambasade, bilo ko - dodaje ona za Telegraf.
Kako piše Telegraf, mobilni telefon nestalog Srbina bio je dostupan još nekoliko sati nakon tragedije što daje nadu porodici da je on živ i negdje zbrinut.
Švajcarski predsjednik Gi Parmelen izjavio je danas da je požar koji je u novogodišnjoj noći izbio u baru u švajcarskom skijalištu Kran-Montana jedna od najgorih tragedija koje su zadesile tu zemlju, a komandant kantonalne policije Frederik Žizle je rekao da je u požaru stradalo četrdesetak ljudi, a da je 115 povrijeđeno.
- 'To je drama neviđenih razmjera. Životi mnogih, posebno mladih ljudi, brutalno su prekinuti - rekao je Parmelen, prenosi švajcarski list "Temp".
Među poginulima ima ljudi različitih nacionalnosti, kako vjeruju vlasti, ali zvaničnici navode da će biti potrebne nedjelje kako bi se oni identifikovali, prenosi BBC.
Među povrijeđenima u požaru je veliki broj stranih turista.
Mediji navode da je većina prisutnih gostija imala između 15 i 20 godina starosti.
Policija je potvrdila da nije riječ o terorističkom napadu, a za sada vlasti ne komentarišu navode o mogućim uzrocima požara.

Srbin nestao u stravičnom požaru u Švajcarskoj

Rusija je zatražila od Sjedinjenih Američkih Država da prekinu potjeru za naftnim tankerom koji je bio na putu ka Venecueli .
Tanker se sada nalazi u Atlantskom okeanu i udaljava pred Obalskom stražom SAD, objavio je danas New York Times, pozivajući se na dvije osobe upoznate sa tim slučajem.

Rusija traži od SAD da obustave potjeru za naftnim tankerom

Policija u Holandiji bila je zasuta vatrometom i suočila se s "nezapamćenom količinom nasilja" tokom dočeka Nove godine, saopštili su policijski zvaničnici. Među incidentima se ističe paljenje crkve iz 19. vijeka u Amsterdamu, kao i smrt dvije osobe do kojih je dovelo korištenje pirotehničkih sredstava.
Predsjednica Holandskog policijskog sindikata Nine Kooiman izjavila je da je tokom svoje smjene u Amsterdamu bila zasuta vatrometom i drugim eksplozivnim napravama. Količina nasilja bila je "bez presedana", rekla je.
Prijave napada na policiju i vatrogasce bile su rasprostranjene širom zemlje.
U južnom gradu Bredi, na policiju su bacani molotovljevi kokteli. U Roterdamu je gradska očna bolnica saopštila da je zbrinula 14 pacijenata, uključujući 10 maloljetnika, zbog povreda očiju. Dvoje ih je podvrgnuto operaciji.
Lokalni mediji izvijestili su da su u incidentima s vatrometom poginuli 17-godišnji mladić iz Nijmegana i 38-godišnji muškarac iz Aalsmeera.
U Amsterdamu se srušio 50 metara visok toranj istorijske crkve Vondelkerk. Vlasti su navele da je krov teško oštećen, ali da se očekuje da će konstrukcija ostati stabilna.
Zabrana nezvaničnog vatrometa trebala bi stupiti na snagu 2026. godine. Prema podacima Holandskog pirotehničkog udruženja, ove godine je na vatromet potrošen rekordan iznos od 129 miliona eura.

Dramatična novogodišnja noć u Holandiji, policija kaže da je nivo nasilja "nezapamćen"

Bokeljski simfonijski orkestar održao je novogodišnji koncert na punom trgu ispred Starog grada u Budvi, te je najfinijim notama klasične muzike uveličao prvi dan 2026. godine.
Svečani novogodišnji koncert realizovan je pod pokroviteljstvom Turističke organizacije Budva.
- Kako smo i najavljivali prvi januar 2026. smo započeli u visokom stilu koncertom klasične muzike u izvođenju Bokeljskog simfonijskog orkestra tako da smo svi mi prisutni imali priliku da uživamo u brojnim operskim arijama i strastvenim duetima. Klasična muzika se ovim koncertom približila širem društvu, te je naš trud da afirmišemo klasičnu muziku prilično urodio plodom. Na naše veliko oduševljenje svjedočili smo velikom broju ljudi koji su uživali u kompozicijama čuvenih kompozitora kakvi su Mocart, Pučini, Verdi i brojni drugi - istakla je predstavnica TO Budva, Ljubica Pribilović.
Veliku zahvalnost TO Budva na ukazanoj podršci izrazila je Milena Rajković, violinistkinja i PR Bokeljskog simfonijaskog orkestra.
„Izuzetnu zahvalnost dugujemo TO Budva na pozivu i nadamo se da će ovo postati tradicija na obostrano zadovoljstvo. Izveli smo vrhunske klasike kada je operska muzika u pitanju. Bila je zaista sjajna atmosfera i ja se nadam da smo prenijeli lijepu emociju budvanskoj publici,” navela je Rajković.
Koncert je održan pod sigurnom i autoritativnom dirigentskom palicom maestra Roberta Homena, renomiranog operskog i simfonijskog dirigenta, koji je napravio sinergiju između talenata solista i Bokeljskog simfonijskog orkestra.
- Dužnost dirigenta je da poveže sve elemente jedne muzičke priče kao što je ova. Izuzetno sam zadovoljan jer mislim da smo uspjeli da spojimo sinergiju između solista i orkestra. Kako je sunce dolazilo tako je energija između nas i publike bila sve veća. Drago mi je da smo imali tako dobar prijem i da se priča Bokeljskog simfonijskog orkestra zahuktava - istakao je Homen.
Publici se predstavila impozantna postava proslavljenih solista: Milica Zdravković (sopran), Ileš Bečei (tenor) i Amanda Stojović (mezzosopran).
Sopran Milica Zdravković ukazala je na važnost ovakvih koncerata koji širim masama približavaju klasičnu muziku.
- Vrlo je bitno raditi što više ovakvih koncerata da bi se što više promovisala klasična muzika. Jako sam zadovoljna što je posjećenost bila odlična. To me je obradovalo i dalo neku posebnu energiju da što bolje prođe koncert - &nbsp;ispričala je Zdravković.
Tenor Ileš Bečei izrazio je zadovoljstvo zbog uspostavljanja saradnje sa Bokeljskim simfonijskim orkestrom.
- Stvarno su me pozitivno iznenadili što se tiče kvaliteta sviranja. Uvijek kada ovako bude uspješan koncert, tada zaista počinje saradnja. Nadam se da ću ponovo sa njima nastupiti u Budvi jer je grad odličan i zahvalan sam TO Budva na pozivu - poručio je Bečei.
Kao posebne gošće koncerta, pridružile su se i talentovane Petra Lekić (flauta) i Lana-Asija Dabović (sopran).
- Ova saradnja je bila predivna. Zahvalna sam svim divnim kolegama i mislim da je koncert protekao u najboljem redu. Mislim da ovakvi događaji treba da budu češća pojava u Crnoj Gori, a pogotovo u Budvi, u ovakvom ambijentu - &nbsp;kazala je flautistkinja Petra Lekić.
Ovaj koncert je imao posebnu važnost za Budvanku Lanu-Asiju Dabović jer imala priliku da svojim sugrađanima prikaže svoj raskošni talenat.
- Volim da se vratim u svoj grad i da svake godine pjevam ovdje i da komšijama i prijateljima ponudim po mom mišljenju najbolji izbor muzike. Drago mi je što smo i ove godine uspjeli da privučemo publiku koja je ispunila cijeli trg - saopštila je Dabović.
Koncert Bokeljskog simfonijskog orkestra dio je bogatog sedmodnevnog novogodišnjeg programa u organizaciji TO Budva i Opštine Budva koji privlači veliki broj gostiju u crnogorsku metropolu turizma.
Novogodišnji program biće nastavljen večeras sa početkom od 20 časova kada će na trgu ispred Starog grada nastupiti CHEGI bend, Perper i kultno Bijelo dugme.

Janjušević: Analiza institucija izostala, ostavki nije bilo

Interes politike je da na policijskim funkcijama budu poslušnici, a ne profesionalci

Šahmanović za Portal ETV: Činimo sve da struja ne poskupi, standard građana je prioritet

Godina od drugog masakra na Cetinju: Dan kada je Crna Gora ponovo utihnula

Postignut dogovor sa policijom, neće biti okupljanja dok traju pregovori

DW: Ovo bi mogla biti godina u kojoj Crna Gora završava posao oko ulaska u EU – mala zemlja, mnogo malih problema

Dronovi su nam namjerno i planski oboreni protivdronim ometačima, tzv. „džamerima“, kakve obično posjeduju policijske i vojne jedinice

Milatović: Crna Gora solidarna sa narodom Švajcarske u ovom bolnom trenutku

(FOTO/VIDEO)Veličanstven doček Nove godine uz Aca Pejovića, Eminu Jahović, Teodoru Šćepanović i spektakularni vatromet u Budvi

Savez radio amatera primio prve telemetrijske signale satelita "Luča"

Italijanski ministar: Potraga za 16 Italijana nestalih u požaru u Švajcarskoj

Sjutra oblačno, na jugu kiša, a na sjeveru snijeg i susnježica

STEGA: Uputićemo zahtjev za podizanje spomenika žrtvama zločina na Cetinju - grad dužan da na dostojanstven način obilježi stradanje svojih građana

Novogodišnja noć u Skoplju: Dijete ranjeno u glavu, ubijen državljanin Turske

(FOTO/VIDEO) Građani Cetinja odali počast žrtvama masakra

Loš kvalitet vazduha u Pljevljima

VIP

Velike istraživačke priče

Evropa (ni)je daleko

Muke Šaranovića i Šćepanovića: Kad ,,zakoči” politički veting!

Veting: sredstvo Demokrata za političke obračune sa neistomišljenicima

PRATITE TVe UŽIVO

VIP

Muke sa vetingom: Kako ozakoniti nezakonito?

DW: Ovo bi mogla biti godina u kojoj Crna Gora završava posao oko ulaska u EU – mala zemlja, mnogo malih problema

Spajić sa suprugom Milenom na Novogodišnjem koncertu Bečke filharmonije

Milatović: 2026. godina završetka ključnih obaveza na putu ka članstvu u Evropskoj uniji

Novi rekordi u potrošnji

Đeljaj najavljuje ubrzani ekonomski razvoj i privlačenje investitora

Cijene nafte blizu 62 dolara

Janjušević: Analiza institucija izostala, ostavki nije bilo

Milatović: Crna Gora solidarna sa narodom Švajcarske u ovom bolnom trenutku

Savez radio amatera primio prve telemetrijske signale satelita "Luča"

Dronovi su nam namjerno i planski oboreni protivdronim ometačima, tzv. „džamerima“, kakve obično posjeduju policijske i vojne jedinice

Za 24 sata 20 saobraćajnih nezgoda

Zadržavanje zbog nasilja u porodici: Osumnjičen da je pokušao da napadne majku i sestru i prijetio im

Ima li kraja bezakonju?

Crnogorska šizofrenija

Ko đavola za rep drži...

E televizija @ YouTube