Počela je rekonstrukcija tvrđave na Ribnici u Podgorici. I dok su u toku arheološka iskopavanja, oko imena tvrđave i porijekla vodi se polemika kao i da li bi u obnovi trebalo da bude uključena i džamija koja je nekad bila njen sastavni dio.
Na ušću Ribnice u Moraču, gdje su slojevi istorije uklesani u kamen, počinje rekonstrukcija stare tvrđave. No, osim kako će izgledati postavlja se pitanje njenog naziva i porijekla.
- U Upravi za zaštitu kulturnih dobara tvrđava je kao kulturno dobro upisana 1960. pod nazivom tvrđava Ribnica. I mi koristimo zvanične nazive institucija Crne Gore i toga se pridržavamo. Znamo da postoje različita tumačenja mišljenja, ali mi se u ovom trenutku kao odgovorni pojedinci organizacije držimo zvaničnih naziva institucija Crne Gore- rekao je direktor Turističke organizacije Podgorica Dragan Grnović.
Ali istoričari tvrde drugačije. Ribnica ima starije ime Depedogen i riječ je o tvrđavi koja je nastala još u osmanskom periodu.
- Brojni izvori, kažem, su na strani onoga što je tvrdnja da je Depedogen turska tvrđava koju je gradio Mehmed Fatih između 1474. i 1478. Za razliku od ove druge teorije koja počiva na bajkama i guslama, koja nema apsolutno nijedno uporište u nauci. Dakle, nema dileme o tome da se može govoriti o gradu Ribnici, jer ti koji su to izmislili, prije svega, ne zanemaruju činjenicu da je u to vrijeme bilo više rijeka na ovim prostorima koji su nosili naziv Ribnica. Dakle, iako se pominje Ribnica, to nije ta- smatra istoričar Šerbo Rastoder. 
 
Fotografije iz perioda Osmanskog carstva pokazuju da se u tvrđavi nalazila džamija sultan Mehemda Fatiha. 
 
- Tačno znamo ko je bio imam, ko je bio mujezin, koliko su primali dnevnu plaću za te svoje vjerske obrede. Želimo samo da se, ako se restaurira nešto, da se to ne radi selektivno. Ako se restaurira tvrđava, da se ona restaurira u kompletu, dakle integralno, a integralni dio te tvrđave je zapravo džamija sultan Mehmeda Fatiha- poručio je glavni imam za Podgoricu Džemo Redžematović.
Važna je autentičnost, dakle nije stvar odluke ničije koje će objekte restaurirati, rekonstruisati, nego je suština da se na taj način vrati arhitektura onako kako je bila, jer je još to najjači materijalni dokaz kulture ako se nešto vidi u prostoru. To je neki princip, jedini i jedini ispravan, smatra arhitekta Rifat Alihodžić. 
 
U Glavnom gradu kažu da obnova unutrašnjih objekata na tvrđavi sada nije u planu.
- Mi ne sporimo postojanje objekata unutar tvrđave. Mi radimo samo na fortifikaciji, znači samo na bedemima, kulama, kanalima i kapijama. Dakle, mi ne spominjemo i ne sporimo da je bilo što drugo postojalo. Neophodno je sprovesti vjerovatno arheološka istraživanja, provjeriti istorijsku dokumentaciju- dodao je Grnović. 
 
Ribnica ili Depedogen kako god je zvali, ova tvrđava ostaje svjedok vremena koje spaja različite religije, narode i priče.

Počela rekonstrukcija tvrđave na Ribnici

Zamućenost vode sa izvorišta Mareza i danas je bila iznad dozvoljene granice, pa se ne preporučuje za piće. Iz podgoričkog Vodovoda za RTV Podgorica saopštili su da očekuju stabilizaciju mutnoće do sjutra.
Ipak, kako dodaju, zbog najavljenih padavina, moguće je da će period u kojem kvalitet vode neće biti na zadovoljavajućem nivou potrajati još nekoliko dana.
- U prethodnim danima nismo imali padavina, tako da uzrok ovakvoj pojavi vidimo u tome što se od 29. oktobra na široj teritoriji opštine Nikšić desilo nekoliko blažih zemljotresa, sumnjamo da su ovakve tektonske promjene uticale na zamućenje podzemnih voda i na samom izvorištu- kazao je direktor Vodovoda Aleksandar Nišavić.

Vodovod: Vodu najvjerovatnije zamutio zemljotres u Nikšiću, uskoro stabilizacija

Ako neko pogura sa strane i odluči da ovu zemlju gurne u haos, bojim se da sa ovakvim strukturama vlasti, koje su nesposobne, neznavene i bahate, nemamo mnogo šansi. Zbog toga moramo svi pojedinačno, kao građani, da budemo pametni, mudri i da ne dozvolimo da zarad nečijih tuđih interesa izgubimo mir u ovoj zemlji- kazala je u informativnoj emisiji ''24 sata'' na Televiziji E crnogorska novinarka Tanja Šuković.
- Čitav javni prostor pretvorio se u jedan veliki reality, sve manje smo ljudi sa onim osobinama i vrijednostima koje bi trebalo da nas krase i ovo što se dešava porodicama žrtava masakara na Cetinju je jedna velika mrlja na svima nama, &nbsp;kazala je Šuković, ističući da postajemo društvo bez empatije.&nbsp;
Osvrćući se na činjenicu da porodice žrtava u cetinjskim masakrima još uvijek čekaju pravdu, te da je jedan od preživjelih u masakru u Medovini tužio državu i Cetinje i zbog štete koju je pretrpio, Šuković je kazala da to potvrđuje sramni nedostatak odgovornosti.
- Čuli smo u ovom prilogu da advokat pominje odgovornost. Odgovornosti nema, ni objektivne ni lične. Ja bih rekla da je ono što je strašno i što nas ljudski najviše pogađa to da postajemo društvo bez empatije. Vidjeli smo da je gospodin Milojko Spajić tek poslije dužeg vremena primio porodice žrtava, obećao im ponovni susret za petnaest dana do kojeg nije došlo. Mislim da je takvo izigravanje sa patnjom i dostojanstvom ovih ljudi sramno- kazala je Šuković.&nbsp;
<h2>Sektor bezbjednosti apsolutno nesposoban</h2>
Izlive ksenofobije i mržnje prema turskim državljanima, kao posljedice incidenta na Zabjelu, te reakciju ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, hapšenje pogrešnih ljudi i uvođenje privremenog viznog režima, Šuković vidi kao rezultat apsolutne nesposobnosti sektora bezbjednosti što se vidjelo i brojnim ranijim, kao i ovom slučaju.&nbsp;
Takođe, smatra da postoji mogućnost da je nekome nije odgovaralo da se ovo spriječi, jer kako kaže, prosto je nemoguće da ne možete da spriječite nešto što se danima unaprijed najavljuje.&nbsp;
- Mnogo je čudno da kad neko iznese lažni podatak da u Crnoj Gori ima 110 000 Turaka vi odmah ne izađete sa pravom informacijom koliko tih ljudi ima u Crnoj Gori. Mnogo stvari se dešavalo, koje ukazuju na to da sektor bezbjednosti jednostavno nije u stanju da se nosi sa ovim izazovima, kao ni sa mnogim drugim i ja stvarno mislim da je ovo moglo da se spriječi, ali da nije. Iz kojih razloga- da li je u pitanju nesposobnost, želja da se ne spriječi, ili kombinacija tih stvari, pokazaće vrijeme- smatra Šuković.
<h2>Separacioni strah od fotelje</h2>
Osvrnula se na ponašanje političkih elita u Parlamentu.
- Gledala sam zasijedanje Skupštine kada je bio premijerski sat i na mene je snažan utisak ostavilo obraćanje potpredsjednika Skupštine, gospodina Nurkovića, koji je imao potrebu da kaže nešto o prijetnjama na račun reisa Fejzića. Nakon toga se obratio Aleksa Bečić koji je, svojim poznatim birokratskim rječnikom, iznio niz frazetina koje ne znače ništa. Poslije toga je gospodin Nurković imao potrebu da se zahvali gospodinu Bečiću, a ja sam se pitala na čemu mu on to zahvaljuje: zato što su optužili pogrešne ljude; zato što je bio haos na ulicama; zato što je zemlja mogla da sklizne u haos- upitala je Šuković.
Smatra da je takvo ponašanje bilo jako tužno i nedostojanstveno.
Izostanak adekvatne reakcije ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića kada je ukinut bezvizni režim za državljane Turske, sagovornica Televizije E posmatra kroz problem koji ima većina u vladajuim strukturama (gospodin Bečić, gospodin Šaranović i Šćepanovič), a to je separacioni strah od fotelje.
- Oni ne bi htjeli, nijesu spremni da prihvate odgovornost i posljedice za činjenje ili nečinjenje. Takvo stanje stvari je opisao Džoni Štulić ''meni se dušo od tebe ne rastaje'', što je mislim slučaj sa Ibrahimovićem i pomenutom gospodom.
<h2>Opasne poruke u javnosti</h2>
Misli da je sve što se dešavalo prethodnih dana bilo organizovano, jer ovdje se vrlo malo stvari dešava spontano.
&nbsp;- Poruke koje smo čuli one noći bile su užasne, izazivale su stid kod dobronamjernih građana stid, uplašenost, zabrinutost i potrebu da se izvinimo turskim državljanima. Bilo je mnogo poruka, prvenstveno na društvenim mrežama, u javnim nastupima političara, koji su se utrkivali ko će više da potpiruje. Bilo je mnogo ružnih poruka na tzv. trovačnicama, tj. internet platformama koje se predstavljaju kao portali. Jedna od poruka koja mi je zapala za oko je da su ti mladići vaspitavani u duhu tradicionalne Crne Gore i da ne mogu da dozvole nekom da im napada sestre i majke. Pritom su oni mislili da turski državljani napadaju sestre i majke- upozorila je Šuković.
Šuković bi zato, kao sestra i majka, koja prati šta se dešava u Crnoj Gori, poručila toj zabrinutoj gospodi, da sestrama i majkama ovdje veća opasnost prijeti od domicilnog stanovništva.
- &nbsp;Neka se ta gospoda potrude da budu dobri sinovi, očevi, muževi, jer kako gledamo u crnim hronikama, svakog dana neka sestra i majka je žrtva porodičnog nasilja, maltretiranja i zlostavljanja, a to nije uradio niko sa strana, već ljudi iz njihovog okruženja- naglasila je Šuković.
<h2>''Neoosmanizam'' kao uvod u haos</h2>
Digitialni forenzički centar objavio je analizu kako su mediji i političari govorili o stranim državljanima, iz koje se vidi da se antiturski narativ pojavio mnogo prije samog incidenta u Crnoj Gori, u čijem kreiranju su učešća imali i političari i javne ličnosti.
- Meni to govori vrlo mnogo. Sami znamo da je prije izvjesnog vremena Turska prodala ili poklonila Kosovu neke dronove, a sjutradan je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pomenuo termin ''neoosmanizam'', koji se proširio preko srpskih tabloida, i koji &nbsp;je vrlo brzo stigao i do nas. I ovdje kod nas se mnogo pričalo o ''neoosmanizmu'' kao nekakvoj islamizaciji Crne Gore i opasnosti od turskih državljana. Meni to govori da nekom odgovara da ovu zemlju gurne u haos. Meni to govori da je vrlo lako i jednostavno, da ova zemlja potpuno potone u haos. Iako se svi deklarativno zalažu da mi uđemo u EU, nekom mnogo odgovara i da mi ne uđemo u Evropsku uniju- poručila je sagovornica Televizije E.
Šuković ističe da se boji od uticaja sa strane, jer smo mi jako podložni tome, kao mala sredina koja nema tu snagu.&nbsp;
- Ako neko pogura sa strane i odluči da ovu zemlju gurne u haos, bojim se da sa ovakvim strukturama vlasti, koje su nesposobne, neznavene i bahate, nemamo mnogo šansi. Zbog toga moramo svi pojedinačno, kao građani, da budemo pametni, mudri i da ne dozvolimo da zarad nečijih tuđih interesa izgubimo mir u ovoj zemlji- poručila je Šuković.

Šuković: Ako neko sa strane gura ovu zemlju u haos, sa ovakvim neznavenim i bahatim vlastima nemamo puno šansi

Obavezna rezerva banaka na kraju septembra je, prema podacima Centralne banke (CBCG), iznosila 327,38 miliona eura.
Od ukupnog iznosa, na računima obavezne rezerve banaka u zemlji izdvojeno je 74,98 odsto, a na računima CBCG u inostranstvu 25,02 odsto.
Prosječno stanje ukupnih depozita banaka u avgustu, koji čine osnovicu za obračun obavezne rezerve, iznosi 5,99 milijardi eura. Od ukupnog nivoa depozita, na one po viđenju odnosi se 85,22 odsto, a na oročene 14,78 odsto.
Banke u Crnoj Gori izdvojile su obaveznu rezervu na osnovu odluke CBCG. Tom odlukom je uspostavljen sistem obračuna obavezne rezerve primjenom stope od 5,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti po viđenju i depoziti ugovoreni sa ročnošću do jedne godine i stope od 4,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti ugovoreni sa ročnošću preko jedne godine.
Na depozite ugovorene sa ročnošću preko jedne godine koji imaju klauzulu o mogućnosti razročenja u roku kraćem od jedne godine primjenjuje se stopa od 5,5 odsto.&nbsp;
Banke mogu da koriste beskamatno do 50 odsto izdvojene obavezne rezerve za održavanje dnevne likvidnosti, ako korišćeni iznos vrate istog dana

CBCG: Obavezna rezerva 327,38 miliona eura

Uvođenje viznog režima sa Turskom moglo bi imati vidljive posljedice po crnogorsku ekonomiju, posebno u sektoru turizma, investicija i tržišta rada – ocjenjuje za Pobjedu ekonomski analitičar Mirza Mulešković, upozoravajući da svaka odluka donijeta bez prethodne ekonomske analize i konsultacija s partnerima „nosi rizik za stabilnost male i otvorene ekonomije poput crnogorske“.
Podaci Centralne banke Crne Gore (CBCG) potvrđuju značaj turskog kapitala za domaću privredu. Prema riječima direktora Direkcije za platni bilans Borisa Kilibarde, ukupne strane direktne investicije (SDI) iz Turske od januara do avgusta ove godine iznosile su 92,19 miliona eura, što je 38,24 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Najveći dio ulaganja odnosi se na interkompanijski dug (56,19 odsto), zatim na kupovinu nekretnina (38,57 odsto), dok je 5,22 odsto uloženo u domaća preduzeća i banke.
<h2>Negativne posljedice</h2>
- Kada je riječ o uvođenju nezavisnog režima, sa ekonomskog stanovišta, svaka odluka koja se donese impulsivno, preko noći, bez prethodne ekonomske analize i bez pregovora sa partnerima, imaće negativne posljedice. To je naročito važno kada govorimo o saradnji između dvije države, jer ne smijemo zaboraviti da je Crna Gora mala, otvorena ekonomija, koja u velikoj mjeri zavisi od stranih investicija i stranih radnika. Turizam, koji čini značajan procenat našeg bruto društvenog proizvoda, još je jedan ključni segment na koju utiče ova odluka - kazao je Pobjedi ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
Dodao je da odluka donesena bez šireg promišljanja svakako ne šalje dobru poruku o Crnoj Gori. Mulešković osuđuje incident na Zabjelu, ali i sve što se odvijalo nakon toga, jer to ne doprinosi dobrim odnosima između dvije zemlje i negativno utiče na ekonomsku saradnju.
- Ne treba zaboraviti da je, konkretno u ovom slučaju, tokom 2025. godine, Turska prva zemlja po vrijednosti direktnih stranih investicija u Crnoj Gori. Njeni turisti su među najbrojnijima, a oko 20 odsto kompanija u Crnoj Gori osnovali su turski državljani. Jasno je, dakle, da će uvođenje bilo kakvih restriktivnih politika imati negativne posljedice po našu ekonomiju. Takođe, treba podsjetiti da smo u prethodne tri godine, naročito tokom 2022. i krajem 2024, ostvarili određeni napredak u pogledu reformi javnih finansija, koje su dominantno zasnovane na potrošnji domaćinstava. Ako dođe do pada broja stranih radnika i turista koji žive, rade i troše u Crnoj Gori, logično je očekivati negativan uticaj i na javne prihode - tvrdi Mulešković.&nbsp;
Naglasio je da posebno treba imati u vidu da je već određen broj ugovora i aranžmana unaprijed dogovoren, pa se naši privrednici mogu naći u problemu i pretrpjeti štetu zbog ovakvih odluka. Takve odluke moraju biti donesene strateški, a ne impulsivno.
- Crna Gora jeste obavezna da, u okviru procesa pristupanja Evropskoj uniji, postepeno ukida bezvizni režim sa određenim zemljama, ali to mora biti planski proces koji će uzeti u obzir ekonomske veze i interese obje strane. Zemlje s kojima imamo snažnu privrednu saradnju ne bi smjele biti izložene naglim mjerama, već bi te promjene trebalo sprovoditi postepeno, do samog trenutka članstva u Evropskoj uniji - smatra on.&nbsp;
Po njegovim riječima ne treba zaboraviti ni da veliki broj stranih radnika dolazi u Crnu Goru upravo zato što imamo izražen nedostatak radne snage, posebno u građevinskom sektoru. Stoga je važno sagledati cijelu situaciju u cjelini.
- Nadam se da će, zbog dobrih ekonomskih odnosa i velikog potencijala turskog tržišta, kao i obima investicija koje su došle iz Turske u Crnu Goru, biti pronađeno adekvatno rješenje – kroz diplomatske kanale i bilateralnu saradnju – koje će biti korisno za obje strane. Kroz takav dijalog možemo ublažiti negativne posljedice nedavnih događaja, ali i spriječiti slične situacije u budućnosti. Ovo se, naravno, ne odnosi samo na Tursku, već i na sve druge zemlje i potencijalne investitore - tvrdi Mulešković.&nbsp;
Takođe, smatra on, treba imati na umu da su strane direktne investicije od obnove nezavisnosti 2006. godine potpuno promijenile ekonomsku sliku Crne Gore.&nbsp;
- Prema posljednjim podacima, oko 12,6 odsto je pokrivenost uvoza izvozom, što pokazuje veliku zavisnost od inostranstva kada je riječ o uvođenju viznog režima. Migracije su normalna pojava u otvorenim ekonomijama, a važno je naglasiti da je većina stranaca koji borave i rade u Crnoj Gori tu potpuno legalno, poštujući zakone i procedure. Kada dolaze da rade, oni donose sva potrebna dokumenta, dokaze o nekažnjavanju u svojim zemljama i druge relevantne papire. Dakle, postoji visoka kontrola, ali je ključno da obezbijedimo ono što je najvažnije za poslovno okruženje – vladavinu prava, poštovanje zakona i jednaka pravila za sve - navodi Mulešković.&nbsp;
Pored toga, potrebno je, smatra, da mnogo više radimo na integraciji stranaca u naše društvo – da poznaju svoja prava, ali i obaveze, da se lakše prilagode našem sistemu, čime se smanjuje rizik od nesporazuma i sličnih situacija.&nbsp;
- Želim da naglasim još jednom: ekonomija ne poznaje ni naciju, ni vjeru. Ekonomija poznaje samo pravila tržišta. Ona napreduje tamo gdje postoji dobar poslovni ambijent, vladavina prava i stabilni zakoni koji se jednako primjenjuju na sve. Uvijek kada imate stabilnu ekonomiju, raste i kvalitet života građana. Ono što moramo osigurati jeste da Crna Gora do 2028. godine napreduje i ojača svoju ekonomiju na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji. To je put koji moramo iskoristiti da ojačamo institucije, unaprijedimo poslovno okruženje i uđemo u EU što spremniji i ekonomski stabilniji - kazao je Mulešković.&nbsp;
<h2>Podaci</h2>
Tvrdnje sagovornika Pobjede potvđuju preliminarni podaci ITRS-a(International Transaction Reporting System –Sistem izvještavanja o međunarodnim transakcijama) koje nam je dostavila Centralna banka (CBCG), posmatrajući period od 2020. godine do avgusta 2025. godine, ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) u Crnu Goru iznosio je 5,1 milijardu eura. Ulaganja iz Turske, u posmatranom periodu, bilježe kontinuirani trend rasta i iznosila su 417,42 miliona eura, odnosno 8,19 odsto ukupnog priliva SDI.
- Od januara do avgusta ove godine, gledano prema strukturi, najveći dio priliva SDI iz Turske odnosio se na interkompanijski dug (56,19 odsto), zatim slijede ulaganja u nekretnine (38,57 odsto), kao i investicije u domaća preduzeća i banke (5,22 odsto) - navodi direktor Direkcije za platni bilans CBCG Boris Kilibarda.&nbsp;
Dodaje da je, prema preliminarnim podacima, od januara do avgusta 2025. godine, ukupan priliv SDI iz Turske iznosio 92,19 miliona eura, što je za 25,50 miliona ili 38,24 odsto više nego u istom periodu 2024. godine, kada je ukupan priliv iznosio 66,69 miliona eura.
- Prošle godine priliv SDI iz Turske iznosio je 100,93 miliona eura i veći je za 18,19 odsto ili 15,53 miliona eura u odnosu na godinu ranije - ističe Kilibarda.
O tome da li postoji trend rasta transfera iz Turske prema Crnoj Gori u formi ličnih doznaka, poslovnih uplata ili kupovine nekretnina kazao je da je prošle godine od januara do avgusta, ulaganje u nekretnine iznosilo je 35,56 miliona eura i manje je za 13,61 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
- Priliv po osnovu ličnih doznaka nije moguće precizno utvrditi, jer se značajan priliv ostvaruje kroz neformalne kanale i u gotovini - kazao je Kilibarda.

Vizni režim sa Turskom mogao bi usporiti investicije i turizam

Cijene akcija na Wall Streetu su ove sedmice porasle, zahvaljujući boljim nego što se očekivalo poslovnim rezultatima kompanija, dok su evropske berze pale, pa je STOXX 600 indeks skliznuo s rekordnog nivoa.
&nbsp;Na Wall Streetu je Dow Jones indeks ove sedmice ojačao 0,75 odsto na 47.562 boda, dok je S&amp;P 500 porastao 0,7 odsto na 6.840 bodova, a Nasdaq 2,2 odsto, na 23.724 boda, prenosi Hrportfolio.&nbsp;
&nbsp;U fokusu ulagača bili su kvartalni poslovni rezultati niza najvećih svjetskih tehnoloških kompanija. Zahvaljujući boljim nego što se očekivalo rezultatima, cijena dionice Amazona skočila je samo u jednom danu gotovo deset odsto.
&nbsp;S druge strane, cijena Mete Platformsa potonula je više od deset odsto. Pale su, ali znatno manje, i cijene dionica Microsofta i Applea, dok je Alphabet bio među dobitnicima.
&nbsp;Dosad je izvješća objavilo 315 kompanija iz sastava S&amp;P 500 indeksa, pri čemu ih je oko 83 odsto ostvarilo veću zaradu nego što se očekivalo. Zbog toga sada analitičari procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&amp;P 500 indeksa u trećem tromjesečju porasle više od deset odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period, dok su na početku sezone objava finansijskih izvještaja očekivali rast od 8,8 odsto.
&nbsp;Podršku tržištu pružila je i odluka zvaničnika američke centralne banke o dodatnom smanjenju kamata od 0,25 procentnih bodova, kao i u septembru.
&nbsp;Međutim, predsjednik Fed-a Jerome Powell poručio je da dalje smanjenje kamata u decembru uopšte nije sigurno, da veliki broj zvaničnika Feda smatra da treba pričekati razvoj događaja u privredi prije daljnjeg podešavanja monetarne politike.
&nbsp;Početkom sedmice na tržištu se procjenjivalo da postoji više od 90 odsto šansi da će Fed i u decembru smanjiti kamate, ali su one, nakon Powellovih komentara, pale ispod 70 odsto.
&nbsp;Podršku tržištu pružio je i načelni dogovor Vašingtona i Pekinga o budućim trgovinskim odnosima. Predsjednik SAD-a Donald Tramp kazao je, nakon dugo očekivanog sastanka s kineskim predsjednikom Si Đinpingom, da je dogovoreno da će SAD smanjiti carine na uvoz kineske robe na deset odsto, a da će Kina nastaviti da kupuje soju iz SAD-a, ublažiti restrikcije na izvoz rijetkih metala i spriječiti ilegalnu trgovinu fentanilom.
&nbsp;Međutim, to nije izazvalo euforiju na tržištima jer se, kako kažu analitičari, to smatra više taktičkim primirjem nego većim pomakom u bilateralnim odnosima.
&nbsp;Na većini evropskih berzi cijene dionica su ove sedmice pale. Doduše, londonski FTSE indeks je ojačao 0,7 odsto, na 9.717 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,2 odsto na 23.958 bodova, a pariski CAC 1,3 odsto na 8.121 bod.

Rast Wall Streeta i gubici evropskih berzi

Mašina političkog vetinga u policiji je – zaribala. Brojna saopštenja ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića, kao i politički ostrašćeni nastupi Borisa Bogdanovića, šefa poslaničkog kluba Demokrata, smišljeni su kao pokušaj da se političkom bukom sakrije istina - projekat progona neistomišljenika u policiji ne ide dinamikom koja je planirana.&nbsp; U tom cilju je bila i akcija Specijalnog državnog tužilaštva kojom je, između ostalog, targetiran, pa na kraju i uhapšen Milovan Pavićević, bivši, nagrađivani, policijski oficir... Prema informacijama Televizije E, od kraja septembra i tokom oktobra održano je više ročišta u sklopu disciplinskih postupaka protiv bivših policijskih rukovodilaca: Predraga Kukalja, Danka Gogića, Raduna Stojanovića, Radovana Tončića… &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181052_dad382b9322bd436e02732dff3fb129313209534c37c3b62d390789238123fa1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251031181052_dad382b9322bd436e02732dff3fb129313209534c37c3b62d390789238123fa1" data-rendition-name="original" width="1095" height="716" loading="lazy" alt="KAKO IZAĆI IZ PROBLEMA: Ministarstvo unutrašnjih poslova "> <figcaption>KAKO IZAĆI IZ PROBLEMA: Ministarstvo unutrašnjih poslova(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PROBLEMI VOĐENJA DISCIPLINSKIH POSTUPAKA Upravo su se u tim slučajevima vidjele sve proceduralne manjkavosti i razotkrile namjere vrha policije da se obračuna sa politički nepodobnim. Zloupotreba insttucionalne moći razotkrila se kroz ogrješenja o zakonom propisane procedure. &nbsp; - U najvećem broju pokrenutih disciplinskih postupaka, Agencija za nacionalnu bezbjednost ili nije Upravi policije dostavila svoje mišljenje u zakonom propisanom roku od 90 dana ili je dostavljeno mišljenje da ne postoje bezbjednosne smetnje. Istovremeno, pokazalo se i da Komisija MUP-a za bezbjednosne provjere nije dostavila potrebne dokaze niti je disciplisnka tužiteljka Milena Pajović uopšte ponudila dokaze iako je ovlašćena da vodi postupke- objašnjava za Televiziju E i Portal ETV izvor iz vrha Ministaarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, disciplinski postupak se vodi i protiv Marjana Račića, policijskog funkcionera iz Bijelog Polja. Račić je svojevremeno, kao komandant policijskog odreda na terenu u Beranama, u doba litija krajem januara 2020. godine, postao šire popularan. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_756a0f46e8fa5d0f8dcc9aec6ed3a3e6c86fb1c919701ced37718e3be6980632.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251031181056_756a0f46e8fa5d0f8dcc9aec6ed3a3e6c86fb1c919701ced37718e3be6980632" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt='NA METI ,,AVGUSTOVSKE ODMAZDE": Bivši policijski funkcioner Marjan Račić'> <figcaption>NA METI ,,AVGUSTOVSKE ODMAZDE": Bivši policijski funkcioner Marjan Račić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  RAČIĆEV POTEZ I ,,AVGUSTOVSKA ODMAZDA” Bilo je to vrijeme velikih tenzija, a bila je i uzavrela atmosfera u hladnoj januarskoj noći. Litijaši su tražili da ih policija propusti i da pokažu svoja lica, da se ne sakrivaju ispod šljemova i maski... Djelovalo je da će doći do sukoba. &nbsp; Ali, tada je iskoračio policajac, očito komandir, i naglim pokretom skinuo šljem, smakao gas-masku i predtsavio se ljutim protestantima ispred sebe. Riječ po riječ, atmosfera je postala opuštenija, izbjegnut je konflikt... Policijski oficir Račić je tada pokazao i dokazao da nijesu tačne optužbe da vlast šalje maskirane izgrednike koji se presvlače u policijske uniforme. &nbsp; &nbsp;No, taj hrabar potez nijesu cijenili u novom, postavgustovskom vrhu Uprave policije: Račić je kasnije suspendovan a danas je na meti vetinga koji su osmislili i sprovode ministar Šaranović i čelnik Uprave policie Šćepanović. &nbsp; Nije Račićev slučaj izuzetak. I u disciplinskim postupcima protiv drugih policajaca sa sjevera - Gogića, Kukalja, Tončića i Stojanovića - konstatovano je kršenje više &nbsp;procedura koje regulišu pokretanje i vođenje disciplinskog postupka protiv policijskih službenika. &nbsp; ĆUTANJE TUŽITELJKE PAJOVIĆ &nbsp; Dok disciplinska tužiteljka Milena Pajović, kao i Disciplinska komisija ćute, ne iznose dokaze i ne postavljaju pitanja, optuženi policajci se ne brane, već su pokrenuli proceduru prikupljanja dokaza i u svoje ime i u ime disciplinske tuziteljke i u ime komisije koja je radila provjere – kaže izvor naše medijske kuće iz MUP-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251031181056_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="KAO ISPUNITI POLITIČKE ZAHTJEVE: Disciplinska tužiteljka Milena Pajović "> <figcaption>KAO ISPUNITI POLITIČKE ZAHTJEVE: Disciplinska tužiteljka Milena Pajović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Napominje da su na tim ročištima su policijski službenici dostavljali konkretne dokaze, koji u potpunosti opovrgavaju tvrdnje u operativnim izvještajima Komisije za bezbjednosne provjere MUP-a. . &nbsp; Sve te informacije potvrđuju teze targetiranih policijskih službenika da se protiv njih vodi politički motivisana hajka i da se u namjeri čišćenja politički nepodobnih u policiji ne poštuju ni procedure ni Zakon o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Da li zbog unaprijed pripremljene osude ili iz nekog drugog razloga, na ročištima tužitelji nijesu ponudili dokaze koji bi trebalo da potvrde negativan izvještaj Komisije za bezbjednosne provjere. &nbsp; I ne samo to: u procesima protiv pet policijskih službenika, disciplinska tužiteljka Milena Pajović, predsjednica disciplinske komisije Ljubica Damjanović, ali i svih pet članova disciplinske komisije - nijesu imali pitanja za policijske službenike?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_ae60d056c1cb2f7a3dd50ddcc01549597240b7f38c9df32eb231c9f5be7886ec.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251031181056_ae60d056c1cb2f7a3dd50ddcc01549597240b7f38c9df32eb231c9f5be7886ec" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="MNOGO MUKE, BEZ REZULTATA: Tabla MUP-a"> <figcaption>MNOGO MUKE, BEZ REZULTATA: Tabla MUP-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  AKCIJA ,,ZNAČKA” BEZ REZULTATA Godinu od pokrenutih disciplinskih postupaka, uz konstantno odgađanje ročišta i odsustva prikazivanja dokaza, jedina radnja koju sada disciplinska tužiteljka Pajovoć preduzima jeste - zapisničko konstatovanje na ročištu da je neophodno da komisija za bezbjednosne provjere dostavi objašnjenje kako su obavljane provjere, gdje su dokazi koji potvrđuju takve provjere... Zbog ovako loše vođenih akcija targetiranja policijskih službenika bez dokaza, što se najbolje uočava tokom sprovođenja akcije ,,Značka”, iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova naređeno je da se ne pokreću novi disciplinski postupci. Naloženo je i da se, kada mogu, disciplinski tužioci izuzimaju iz predmeta kako bi se slučajevi pasivizirali. &nbsp; Istovremeno, kao u doba staljiističkih čistki, naređeno je svim starješinama i operativnim radnicima u policijskom sistemu da nikako ne komuniciraju sa targetiranim kolegama kako bi na taj način spriječili odliv informacija koje ukazuju na veće &nbsp;anomalije, odnosno politički motivisani progon nepodobnih za rad u policiji. &nbsp;&nbsp; A u slučaju i da dođe do kontakta i komunikacije sa targetiranim kolegama, policijski službenici su dužni da o tome informišu svoje šefove. &nbsp; Sve su to signali da ekipa Demokrata, koja je zadužena za bezbjednosni sektor, ne namjerava da zastane sa akcijom obračuna sa politički nepodobnima u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Muke Šaranovića i Šćepanovića: Kad ,,zakoči” politički veting!

Dok su marširali momci u crnom, zaogrnuti kapuljačama, sa maskama na licu ulicom, obasjani s leđa crvenom svjetlošću baklji - gradom je odjekivalo ,,Ubij Turčina!” i ,,Turci napolje!”. &nbsp; Djelovalo je je zlokobno; ti usklici, ti pokliči, ta ispoljena mržnja protiv jednog naroda, koji je kriv za sva zna što su nas snašla. Kao u doba rađanja &nbsp;fašizma. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102920100_7b9230bcfb93da5d2bbab9cff3b1607fcb956a67c5e25becb25acffdd15a26d8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025102920100_7b9230bcfb93da5d2bbab9cff3b1607fcb956a67c5e25becb25acffdd15a26d8" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt='MRAČNO VRIJEME NACIZMA: Minhen nakon ,,kristalne noći" novembra 1938. godine'> <figcaption>MRAČNO VRIJEME NACIZMA: Minhen nakon ,,kristalne noći" novembra 1938. godine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  REPRIZA MRAČNE PROŠLOSTI Ali, nije bila repriza ,,Kristalne noći” ili ,,Noći pogroma” kada su, 1938, u gradovima Njemačke za samo nekoliko sati organizovane falange nacionalsocijalističke njemačke radničke partije polomile izloge većine jevrejskih radnji i zapalili više od 200 sinagoga. Ne, u Podgorici zaista nije tako bilo i valjda ništa slično nećemo gledati. Ali, matrica pogroma, to sjeme zla klija slično onom iz vremena nacizma, ili kao uvod u ponavljanje onih olovnih vremena koja su prethodila genocidu Srebrenici. &nbsp;&nbsp; Ovo što se valja od subote veče zlokobno je, jezivo. Svi ti žestoki izlivi mržnje, okupljanja izgrednika; potraga huligana za vlasnicima turskih radnji, demoliranje izloga i automobila; ljudi sa maskama na licu i bejzbol palicama u rukama, političari koji pozivaju na odbranu vjere i nacije... Samo, ništa od ovoga što se danas događa u Crnoj Gori nije plod slučajnosti, nije incident: sve ima svoju pripremu, neko je organizovano radio da do ovoga dođe, neki drugi iz institucija nijesu uradili išta da spriječe ovakav zaplet. Istoričari su danas saglasni da nema govora o tome da je onaj ,,izliv bijesa” koji se dogodio tokom noći 9. novembra 1938. godine Nemačke bio ,,spontan i slučajan”. Riječ je prije bila o dobro organizovanoj i koordiniranoj akciji divljanja koju je organizovala nacistička, Hitlerova vlada. U današnjoj Crnoj Gori Vlada nije organizovala bilo kakva divljanja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102920108_991e8c6b1e9c7baadcde28d161ded1ac91ba914933c9507aa262d6f6123d5cc7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025102920108_991e8c6b1e9c7baadcde28d161ded1ac91ba914933c9507aa262d6f6123d5cc7" data-rendition-name="original" width="1173" height="563" loading="lazy" alt="ISHITRENA ODLUKA: premijer Milojko Spajić"> <figcaption>ISHITRENA ODLUKA: premijer Milojko Spajić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  VLADINA TRKA ZA NOVCEM &nbsp;&nbsp; Ali, premijer Milojko Spajić jeste gasio požar – benzinom. &nbsp; Jedino neko krajnje površan, a vrlo osion, kao što jeste crnogorski premijer, mogao je da osmisli - i to iz dalekog Rijada, i to neposredno poslije vijesti o incidentu na Zabjelu - da je rješenje problema ponašanja pojedinih migranata u Crnoj Gori – brzinsko uvođenje viza za Turke koji kane doći u Crnu Goru?! &nbsp; Kao da su turski državljani krivi što je crnogorska vlast žarko željela da novac sa strane brzo uđe u Crnu Goru, pa nijesu pitali - ima li ko od stranaca dosije ili neku presudu za vratom. Nijesu se osvrtali ni na opomene iz Ankare, ni na potraživanja države Turske svojih kriminalaca koji su se krili ovđe u Crnoj Gori. &nbsp; Bilo je važno da brze pare turskih državljana brzo uđu u zemlju. Samo da kaplje novac iz Turske. &nbsp;&nbsp; A kada je u subotu veče prokapalo nekoliko kapi krvi jednog Podgoričanina koji je se bio nameračio na obračun sa Turcima; kada se na Zabjelu digla kuka i motika, kada se čuo iz utrobe društva onaj užasni huk fašizma - vlast je ostala začuđena, prepanuta, bez reakcije. &nbsp; Jednu običnu tuču ministar Šaranović i prvi policajac Šćepanović nijesu bili u stanju da razriješe, pohapse vinovnike i smire strasti. Ispostavilo se da su u tuči na Zabjelu učestvovala tri Azerbejdžanca i jedan turski državljanin. &nbsp; Ali, koga briga za činjenice: antiturska, šovinstička, predstava je mogla da počne, jer je već bio dobro pripremljen teren. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102920108_49f576d0310faada3df0bf74e6386e7777c0016276222f858e0d47a904570778.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025102920108_49f576d0310faada3df0bf74e6386e7777c0016276222f858e0d47a904570778" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POSLJEDICE CRNOGORSKE KRISTALNE NOĆI: Demolirani lokal u Podgorici"> <figcaption>POSLJEDICE CRNOGORSKE KRISTALNE NOĆI: Demolirani lokal u Podgorici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ŠOVINISTIČKA OLUJA Kao i obično, prvo su krenuli političari, poput onog Milana Kneževića koji je u jednoj emisiji izbrojao čak 110 hiljada Turaka u Crnoj Gori, ili onog Vladimira Dobričanina, Kosovara što je patio u Đukanovićevoj diktaturi kao direktor Urgentnog centra. E, taj Dobričanin, ljubitelj ratnog zločinca Pavkovića, požurio je da ožali napadnutog Zabjelčanina, ali i da članovima Vlade iz Bošnjačke stranke, ministrima Gutiću i Ibrahimoviću, šovinistički poruči – ,,da je vječan Karadag”. &nbsp;&nbsp; Onda su se, opet po ,,ratničkoj tradiciji”, uključili i mediji, uslužni servis kleronacionalizma. Koncern Vijesti je opisivao muke Zabječanina koji se borio protiv horde naoružanih Osmanlija, a portal ,,Borba” je izvijestio kao da je odigran novi Kosovski boj posred Zabjela: u njihovoj interpretaciji desio se, citiram, ,,stravičan napad na grupu Zabjelčana od strane Turaka”. &nbsp; Nakon ovakve političko-medijske pripreme, ksenofobija i novi fašizam izronili su iz mraka, prosuli se podgoričkim ulicama. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251029201012_454f3ca3500b6f3eab06e90d3847ff578dc1b395545ac6accdfdd3495358157c.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251029201012_454f3ca3500b6f3eab06e90d3847ff578dc1b395545ac6accdfdd3495358157c" data-rendition-name="original" width="1654" height="1139" loading="lazy" alt="NA ISTOM ZADATKU: Amfilohije Radović i Željko Ražnatović Arkan ispred Cetinjskog manastira "> <figcaption>NA ISTOM ZADATKU: Amfilohije Radović i Željko Ražnatović Arkan ispred Cetinjskog manastira(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PLODNO TLO ZA SIJANJE ZLA Ali, nije ta priprema terena za sijanje sjemena fašizma od juče. Dugo traje u Crnoj Gori organizovana hajka protiv onih koji misle drugačije, koji izgledaju drugačije, kao i odvratna, ali temeljno organizovana, akcija revizije prošlosti. Koju je započeo da sprovodi još nekadašnji mitropolit Amfilohije Radović ,,svjedok Božje ljubavi”, onaj kojem su juče četnički vojvoda Andrija Mandić i njegovi saborci cjelivali spomenik u Kolašinu. &nbsp; Upravo na Amfilohijev zahtjev obavljena je daleke 2005. godine beatifikacija, proglašenje svecima dvojice koljača iz Drugog svjetskog rata – Mace Vukojičića i Slobodana Šiljka. Kao zalog za budućnost velikosrpskog projekta i kao zvanična verifikacija da Crkva Srbije u Crnoj Gori, kao drugom oku u srpskoj glavi, postaje ključna uzdanica velikosrpskog imperijalnog projekta. &nbsp; U kojem nema mjesta za Crnogorce, Muslimane, Bošnjake i ostale ljude manjeg Boga. &nbsp; ,,LELEČU TURCI, KUKAJU BULE...” A naročito ne za Turke. Pokazalo se to još u doba litija, kada je stvarana podloga za bujanje mržnje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251029201020_272e05b4464678d0ec1074a7276de213f5878a7d183ec1621db1e5495cb54d6e.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251029201020_272e05b4464678d0ec1074a7276de213f5878a7d183ec1621db1e5495cb54d6e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt='PERFORMANS KSENOFOBIJE: Pjevanje ,,Leleču Turci, kukaju bule" u Parohijskom domu Spuž, januar 2020. '> <figcaption>PERFORMANS KSENOFOBIJE: Pjevanje ,,Leleču Turci, kukaju bule" u Parohijskom domu Spuž, januar 2020.(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ,,Od glave Zete do grada Spuža/ Krvavi lanac vojske se pruža./ Pritisli Srbi turske livade, &nbsp;Turcima u Spuž zadaju jade./ A serdar Vule s visoke kule/ Džeferdar pali, kukaju bule./ Leleču Turci, kukaju bule/Oj lele lele, evo ga Vule...." Na Ju tjubu i dalje postoji snimak i ova skaredna pjevanija popova Crkve Srbije i okupljenog, vjernog naroda, januara 2020. godine u Parohijskom domu u Spužu, nakon takozvanog Molebana. Bilo je to u doba vladavine DPS-a Mila Đukanovića i početka organizacije litija koje je, uz podršku Demokratskog fronta i drugih srpskih stranaka, organizovala Crkva Srbije. &nbsp; Formalno, Crkva Srbije je podigla ,,vjerujući narod” u protest radi borbe protiv donešenog Zakona o slobodi vjeroispovijesti kojom je država htjela da reguliše sakralnu imovinu u Crnoj Gori, dok su sveštenici Crkve Srbije, kao i opozicioni političari tvrdili da je vlast namjerila da otme imovinu Crkve. &nbsp; Snimak iz Parohijskog doma u Spužu iz januara 2020. godine, u vrijeme bujanja litija, pokazuje kada se spremao politički prevrat u Crnoj Gori. Na snimku se vidi uzdizanje fašizma, sve uz predvodništvo popova Crkve Srbije. Nakon avgusta 2020. godine, na vlast su, su došle partije koje otvoreno baštine ideje ravnogorskog pokreta i baš čelnici tih stranaka suštinski vode današnju vlast. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251029201016_d3acfd1ee74293a38e909388544034e07c40fec62b603dd7b148b201d9bebd02.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251029201016_d3acfd1ee74293a38e909388544034e07c40fec62b603dd7b148b201d9bebd02" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="REVIZIJA PROŠLOSTI: Mandić i sveštenici Crkev Srbije na Krnovu "> <figcaption>REVIZIJA PROŠLOSTI: Mandić i sveštenici Crkev Srbije na Krnovu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  KLEROFAŠIZAM ANTE PORTAS &nbsp; I onda je sve dobilo prirodan slijed, desničarska, klerikalna i populistička vlast, rađa mržnju koja je idealna za bujanje fašizma. Nijesu sankcionisani oni tobožnji navijači što posred Podgorice uzvikivali ,,Nož, žica, Podgorica”; nije bilo reakcije desničarske vlasti na veličanje ravnogorskog pokreta, na zapišavanje spomenika Ljubu Čupiću, na ispade pravoslavnih bratstava... &nbsp; Niko se nije ni osvrnuo kada je Amfilohijev nasljednik, mitropolit-ponavljač Joanikije Mićović prijetio da će Crna Gora postati mala Ukrajina, a Cetinje valjda novi Kijev... Stasavala je, iz dana u dan, neka nova Crna Gora koja ne poštuje ni 13. jul ni antifašizam, koja ćuti na izlive mržnje i nagrađuje najvišim državnim nagradama negatore Crne Gore i Crnogoraca. &nbsp; I kada dođe dan, ti nagrađivani reaguju u skladu sa vlastitim moralom. ,,Ovo što se dešava u Crnoj Gori – ovoliki upad Turaka – sve je to u nedostatak u nama Gorskog viejnca”. Ovo je, dan prije nego su počele povorke mržnje da kolaju Podgoricom osmislio Milutin Mićović. Pisac miljenik ovdašnje vlasti, &nbsp;&nbsp;pozvao je da se malo pozabavimo – istragom poturica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251029201024_138b5b3505386699bddb04cfd35b7f89e8491da5aa47e9edba87478fe2ad3074.png" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251029201024_138b5b3505386699bddb04cfd35b7f89e8491da5aa47e9edba87478fe2ad3074" data-rendition-name="original" width="778" height="485" loading="lazy" alt="VAŽNA PORUKA KOJU NIJESMO HTJELI DA RAZUMIJEMO: Izložba Jusufa Hadžifejzovića"> <figcaption>VAŽNA PORUKA KOJU NIJESMO RAZUMJELI: Izložba umjetnika Jusufa Hadžifejzovića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  To zaista podsjeća na vremena devedesetih, kič politike i kič političara i bujanja klerofašizma koji je u krvi razbio jednu veluku zemlju. Svojevremeno je, početkom devedesetih, na bijenalu na Cetinju, veliki umjetnik Jusuf Hadžifejzović performasom upozoravao: ,,Od kiča do krvi samo je jedan korak”. Nijesu ga razumjeli, ili nijesu htjeli da razumiju. Poslije je, znamo kako, zavladao fašizam na našem malom otoku. &nbsp; Zato je pitanje, nakon svih ovih izliva mržnje i ksenofobije: da li ćemo ponavljati greške iz prošlosti i ćutati? &nbsp; Ako je ovo ona nova Crna Gora na koju treba da se naviknemo, kako je govorio škaljarski brat Abaz, onda treba glasno odbiti ponudu. Jer od kiča politike do kič države samo je jedan korak. Na to se ne smijemo navikavati. &nbsp;Nikad. &nbsp;

Kako je posijano zlo sjeme fašizma u Crnoj Gori

Veting ili anti-veting? Ovo pitanje može da slobodno postavi nakon postupanja Ministarstva unutrašnjih poslova u slučaju Zorana Braunovića, bivšeg čelnika policije Kolašina. Iako je Braunović u julu ove godine, pod pritiskom javnosti, smijenjen sa pozicije načelnika Odjeljenja bezbjednosti Kolašin - i dalje je pod zaštitom vrha Ministarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; O tome svjedoči podatak da Ministarstvo unutrašnjih poslova na čijem je čelu Danilo Šaranović - i pored više urgencija Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu - nije dostavilo dokumentaciju o postupanju tadašnjeg čelnika kolašinske policije u slučaju gdje je osumnjičen za zloupotrebu službenog položaja. &nbsp; DVA TUŽILAČKA PREDMETA Tužilaštvo ispituje postupanje Braunovića u dva predmeta. U jednom tužilac Stanko Rakočević radi analizu prikupljenih dokaza protiv bivšeg čelnika kolašinske policije, dok u drugom tužilačkom predmetu - koji je zadužila tužiteljka Maja Šćepanović - vrh policije nije dostavio, iz nepoznatog razloga, traženu dokumentaciju. &nbsp; To se navodi u odgovorima rukovoditeljke Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu Šćepanović na upit Televizije E i Portala ETV - da li su okončane dvije istrage protiv Braunovića pokrenute zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251022191024_f2a99975279ad68cf3cd3baf41c42f3a7c639714fa9012c0f1843f14fde1b36f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251022191024_f2a99975279ad68cf3cd3baf41c42f3a7c639714fa9012c0f1843f14fde1b36f" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="KRIJU SE MNOGE TAJNE: Zgrada policije u Kolašinu"> <figcaption>KRIJU SE MNOGE TAJNE: Zgrada policije u Kolašinu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -U drugom predmetu protiv istog lica zbog istog krivičnog djela koji sam ja zadužila Tužilaštvu i pored urgencija nije dostavljena dokumentacija od MUP-a koja je neophodna radi donošenja odluke, a pri tom je i osumnjičeni preko svog branioca zahtijevao da iznese dopunu odbrane te su izviđajne radnje u ovom predmetu u toku – kazala je Šćepanović na upit Portala ETV. &nbsp; DRŽAVNO ĆUTANJE Nema, međutim, odgovora iz tužilaštva na naša pitanja o broju urgencija prema Ministarstvu unutrašnjih poslova, niti se zna što će kolašinsko državno tužilaštvo preduzeti s obzirom na to da se resor ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića oglušio o zahtjev za dostavljanje dokumentacije. &nbsp;&nbsp; &nbsp;Nema odgovora ni iz Vrhovnog državnog tužilaštva na čijem je čelu Milorad Marković o mehanizmima koje Tužilaštvo može da preduzme da Ministrstvo unutrašnjih poslova dostavi traženu dokumentaciju. &nbsp; &nbsp;Po ustaljenoj matrici, iz resora ministra Šaranovića do emitovanja ovog priloga nije stigao odgovor na upit našeg medija zašto Ministarstvo unutrašnjih poslova nije odgovorilo na urgenciju Osnovnog državnog tužilaštva iz Kolašina. BRAUNOVIĆEVA MOLBA ZA ANKETNI ODBOR &nbsp; U međuvremenu, ni Zoran Braunović se ne oglašava. &nbsp; Posljednji put je u javnost izašao sa prijedlogom da bude saslušan na Anketnom odboru Skupštine Crne Gore povodom rasprava o takozvanim ,,crnim trojkama”. &nbsp; &nbsp;-Smatram da je u interesu javnosti i pravde da se sva moja saznanja i dokazi o ,,crnim trojkama” u Crnoj Gori iznesu pred nadležnim Anketnim odborom, kako bi mogao nepristrasno i efikasno da obavi povjereni mu zadatak – smatrao je Braunović. &nbsp; Iako je Braunović još u junu iznio ponudu, Anketni odbor se nije oglašavao: očito da parlamentarna većine i nema veliko povjerenje u riječi bivšeg čelnika policije Kolašina. &nbsp; ŽIVKOVIĆEVA PRIJAVA &nbsp; S razlogom, jer je kredibilitet Braunovića razoren prijavama, posebno onom Dragomira Gage Živkovića, nagrađivanog policajca iz Kolašina. &nbsp; Živković je podnio protiv njega krivičnu prijavu zbog zloupotrebe položaja jer je Braunović, kako tvrdi, krivotvorio njegovu bezbjednosnu procjenu za jednu osobu koja je tražila dozvolu za nošenje oružja. Pošto je operativnim postupcima procijenio da ta osoba koja je ranije kažnjavana zbog krivičnih djela svojim ponašanjem i postupcima ne može dobiti odobrenje za nošenje oružja, policajac je donio negativnu procjenu. &nbsp; -Načelnik Braunović, umjesto da procjenu proslijedi dalje, zamijenio je originalnu prvu stranu krivotvorenom, gdje nijesu navedeni razlozi za negativnu bezbjednosnu procjenu i na osnovu takvog dokumenta ta osoba je dobila dozvolu za nošenje naoružanja. Braunović je, kako se sumnja, falsifikovao dokumenta nakon što su ona zavedena, tako da tragovi njegove zloupotrebe položaja postoje u policijskim arhivama – piše, između ostalog, u Živkovićevog prijavi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251022191024_fbabc2bd6b9b5477461cd1983a22d589501ae0a31cbe814a875b1b30e665fb21.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251022191024_fbabc2bd6b9b5477461cd1983a22d589501ae0a31cbe814a875b1b30e665fb21" data-rendition-name="original" width="778" height="520" loading="lazy" alt="ZAJEDNIČKA AKCIJA: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>ZAJEDNIČKA AKCIJA: Šaranović i Šćepanović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ,,POLICAJAC ZA PRIMJER“ Odnos Zorana Braunovića prema policijskoj uniformi vidi se kroz još jedan slučaj u kojem je on bio protagonista. &nbsp; Naime, protiv Braunovića je vođen postupak jer je, kako se sumnja, sebi i sekretarici pisao veliki i neopravdani broj sati, noćnog, prekovremenog i rada u vrijeme državnih i vjerskih praznika. &nbsp; Uprkos svemu, u bivšeg šefa policije Kolašina i dalje imaju veliko povjerenje čelnici policije. Prije svega Harisa Đurđević, načelnik regionalnog centra Sjever, preko direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, sve do do ministra Danila Šaranovića. &nbsp; Izgleda kao neka inverzija vetinga, odnosno Šaranovićev i Šćepanovićev antiveting – zaštita onih koji će im sjutra vjerno služiti. Mada, Braunović ima još jednu preporuku, političku: svojevremeno je za policijskog funkcionera postavljen po preporukama partija bivšeg Demokratskog Fronta. &nbsp;

Šaranovićeva ,,anti-veting” akcija u slučaju Braunovića

Frontpage topic

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Bar identifikovali su i lišili slobode K.P. (22), državljanku Republike Srbije, zbog sumnje da je počinila krivično djelo teška krađa na štetu ženske osobe u Baru.
Prema navodima iz Uprave policije, osumnjičena je 21. oktobra 2025. godine oko 10.30 časova, na šetalištu u Baru, prišla oštećenoj na naročito drzak način, istrgla joj novčanik iz ruke i pobjegla sa lica mjesta.
- Sumnja se da je K.P. iz novčanika otuđila 450 eura, dok je novčanik potom odbacila - navodi se u saopštenju.
Osumnjičena je privedena državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru, uz poseban izvještaj kao dopunu krivične prijave, zbog sumnje da je izvršila krivično djelo teška krađa, saopšteno je iz Uprave policije.

Bar: Uhapšena državljanka Srbije zbog krađe novčanika na šetalištu

Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“ – Odjeljenja bezbjednosti Pljevlja identifikovali su, locirali i lišili slobode dva lica, od kojih je jedno operativno interesantno, zbog sumnje da su se nasilnički ponašala i teško tjelesno povrijedila 21-godišnjeg muškarca.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, dežurna služba pljevaljske policije je obaviještena od osoblja Opšte bolnice Pljevlja da je primljen mladić sa povredama glave, koji je izjavio da ih je zadobio prilikom pada niz stepenice.
Međutim, policija je naknadnim radom na terenu utvrdila da povrede nijesu posljedica pada, već da je oštećeni pretučen u jednom ugostiteljskom objektu u Pljevljima.
- Utvrđeno je da su napad izvršili P.G. (20) i D.M. (20), operativno interesantno lice iz Pljevalja. Oni su nakon incidenta locirani i lišeni slobode - navodi se u saopštenju.
Sumnja se da su osumnjičeni, obojica povratnici u izvršenju krivičnih djela, teško povrijedili mladića tako što su mu zadali više udaraca u predjelu glave, a zatim ga nastavili udarati i po glavi i tijelu nakon što je pao na tlo.
O događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima, dok je oštećenom ukazana ljekarska pomoć, a njegov život nije u opasnosti.
Osumnjičeni P.G. i D.M. su, uz krivičnu prijavu, privedeni državnom tužiocu u Pljevljima zbog sumnje da su počinili krivična djela nasilničko ponašanje i teška tjelesna povreda.
Tužilac im je odredio zadržavanje do 72 sata, nakon čega su privedeni sudiji Osnovnog suda u Pljevljima, koji im je odredio pritvor u trajanju do 30 dana, saopšteno je iz Uprave policije.

Pljevlja: Uhapšena dva mladića zbog brutalnog napada: Teško povrijedili muškarca u ugostiteljskom objektu

Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“ – Odjeljenja bezbjednosti Pljevlja lišili su slobode N.Ć. (64) iz Pljevalja, zbog sumnje da je počinio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti na štetu ženske osobe.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, osumnjičeni je duži vremenski period uznemiravao oštećenu putem društvenih mreža, šaljući joj neprimjerene poruke i pozive, a zatim joj i uputio prijetnje po život i tijelo.
- Zbog straha i osjećaja ugroženosti koji su izazvani njegovim ponašanjem, oštećena je sinoć događaj prijavila policiji - navodi se u saopštenju.
O incidentu je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima, koji je naložio da se lice liši slobode. Policija je osumnjičenog, koji je povratnik u izvršenju krivičnih djela iz oblasti krvnih delikata i zloupotrebe droga, locirala i u kratkom roku privela nadležnim organima.
N.Ć. je, uz krivičnu prijavu, priveden državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima, zbog sumnje da je izvršio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti, saopšteno je iz Uprave policije.

Pljevlja: Uhapšen povratnik u kriminalu zbog prijetnji i ugrožavanja sigurnosti žene

Ovo je 2025. godina i nema Nikole. Malo je drugačija narav. Niko te ne stiska da koporneš sa svjedocima, niko se nikoga ne plaši, a Ustav i zakon nijesu živa bića da bi se strecao od njih.
02.11.
15:12h
 
Poslao mi je prijatelj primjerak (štampani) zakona o Istražnom zatvoru od 10. novembra 1910. godine. Kojeg je po milosti Božjoj donio knjaz Nikola na predlog vršioca dužnosti u Ministarstvu pravde.
 
U članu 3 normirana su 3 pritvorska osnova. Prvi, ako okrivljeni bude zatečen na samom djelu (citat), drugi, ako postoji opravdana sumnja da bi mogao pobjeći, treći, da bi se djelo moglo ponoviti.
 
U članu 4 se kaže da pritvor ne može trajati duže od 4 mjeseca i da se može produžiti do 6 mjeseci i ni dan više. Da sud poslije toga mora da sudi.
 
Glavno. Ako se ne sudi u tom roku okrivljeni se mora odmah, dakle, odmah, pustiti na slobodu.
 
Znao je dobri Nidžo da se svjedoci trebaju pod hitno saslušavati i za to dao rokove. Lako mu je bilo. Sudovi su imali sve tehničke mogućnosti.
Automobile, mobilne telefone. A tek što su imali kurirsku službu. Očas su mogli, recimo, svjedoka sa vrh Komova ili iz Morače, Bratonožića obavijestiti te 1910. godine da odu do suda.
Nijesu morali zvati telegrafom u Andrijevicu, pa ovaj kurira, nađu mu konja ili magare kako bi po crnogorskim vrletima bio službeno urgentan.
Nije to kao danas. Danas je mnogo teže. Nemaju se mogućnosti iz Nikolinog doba.
 
Doduše, onomad nijesu ni mogli drugačije, jer Gospodar nije puštao na volju činovnicima da seire i u sebi govore "Načekaćeš se, nema žurbe, nećeš skoro, džaba ti pare… mi cemo sa svjedocima natenane".
 
Ovo je 2025. godina i nema Nikole. Malo je drugačija narav. Niko te ne stiska da koporneš sa svjedocima, niko se nikoga ne plaši, a Ustav i zakon nijesu živa bića da bi se strecao od njih.
U Crnoj Gori se ne određuje i predlaže pritvor da bi bio odmah ukinut. Jer što bi ga onda određivali, a i smijao bi se narod. A to je gore od svake zakonske obaveze
.Gospodaru, lezi đe si. Jer, da ustaneš kastiga bi onoga ko ti je to omogućio.
 
I malo o komšiji Abazoviću, koji se po televizijama krevelji na fakat da su neki ljudi uhapšeni, naravno ne zbog onoga što on ponavlja kao razlog evo pet godina, već zbog nečega zbog čega bi, da ima časti sve to njega natjeralo da ne priviri niđe među ozbiljne ljude.
 
P.S. Čovjek koji prljavo igra mora i sam malo da se uneredi, jer kroz glib se ne prolazi kao kroz parfimeriju.

(Ne)ustaj, Nidžo

Ima jedan stari vic o Old Šeterhendu, Vinetuu i Muju, kad se kreću kroz mrkli mrak i kad naprijed ide Old Šeterhend. Začuje se u mrklom mraku „tup!“, nakon čega se Old Šeterhend vraća sa masnicom na desnom oku. Pođe Vinetu naprijed, opet se začuje „tup!“ i Vinetu se vraća, takođe sa masnicom na oku. Pođe Mujo naprijed u mrkli mrak i začuje se „tup, tup!“, dva puta. Vraća se Mujo sa masnicama na oba oka. Vinetu ga začuđeno pita: „Kako moj bijeli brat uspjeti stati dva puta na ista grabulja?“ Mujo je još dobar, predobar. Narod u Crnoj Gori staje na te iste grabulje po hiljadu puta i nema problem da stavi prst na čelo i da se zapita „pa jesam li ja normalan?“. U Srbiji je postojala medijska mreža pod imenom „Istinomjer“, čiji su novinari predano zapisivali sve laži i neispunjena obećanja srpskih političara. A bilo ih je na tone. Zamislite samo da u Crnoj Gori postoji takva medijska evidencija, koliko bi samo posla imali za Milojka Spajića?! „Pustite me da radim“! Pa što radiš? „Dovodim investitore“! Pa đe su? Doveo je Alabara kojeg može dovesti ko god hoće, samo mu daj najbolje lokacije, lex specijalis da ne mora da poštuje domicilne zakone i da gradi i prodaje stanove. To jest, da okreće brzu lovu. Lako ti ga privuć', sve uz lažljivu patetiku o majci i njenim savjetima. CRNI ĐAVO Slijepac vidi da se Crna Gora raspada po svim šavovima, da ne postoji iole suvisla koncepcija što su planovi države za narednih mjesec dana, ne daj bože za duži period. Pardon, ako zanemarimo ideju da se pohapse i procesuiraju svi koji mogu ugroziti sadašnju vlast. Pa ako treba smislićemo i nove pravne pojmove, poput „vanknjižnog vlasništva“ i dati ogroman doprinos istoriji svjetskih gluposti, samo da stavimo iza brave svakoga ko predstavlja bilo kakavu opasnost, da uništimo svaku kompaniju koja nije pod kontrolom sadašnje vlasti, dovesti svoje i uvesti ih u njihove poslove, te tako riješiti i pitanje kritičkih medija. Ostaviti ih na suvo, bez sponzora. Stvoriti informativni raj za idiote svih vrsta i ispirati im ono malo mozga koji im još mrda. Śetite se kokaina u kontejneru „Volija“? Da nijesu bili na oprezu, znajući sa kakvom mafijom imaju posla, odavno bi vlasnik „Volija“ svirao klavir u Spužu, a neki „bizmismen“ nove vlasti držao najveći maloprodajni lanac. Sada je na redu Bemax, kompanija koja bi bila ponos svake normalne zemlje, sa kapacitetima kojima raspolaže, profesionalizmom u pripremi poslova, projektnim zadacima itd. Ne bi bila prva zdrava kompanija koju su uništile „postavgustovske vlasti“. A onda dovedu kadrove koji nijesu sposobni trafiku da vode, ako ne računamo da su ih obijali u mladosti. Kadrove kojima je to prvo zapošljenje u životu. Tako da se ostvaruje san voditelja propagandne emisije „Nečisto“, na TV Vijesti, o crnom đavolu. Zaista su se svojski potrudili da nam podare tikve sađene sa najcrnim đavolom.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110121118_f045970845a0e3f0683c9c4b217f83aff4bcd69c1306771fb20f0ce845ce09b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025110121118_f045970845a0e3f0683c9c4b217f83aff4bcd69c1306771fb20f0ce845ce09b3" data-rendition-name="original" width="600" height="337" loading="lazy" alt="sdt"><figcaption>META SVI KOJI MOGU UGROZITI VLAST: Specijalno državno tužilaštvoetv</figcaption></figure>  Zanimljivo da se sadašnje vlasti ne trude ni da stvore privid demokratije. Direktno saopštavaju da bi najradije na mjestu glavnog tužioca postavili Lavrentija Pavloviča Beriju i „stare šifonjere“ bacili u najdublji podrum. Nešto slično kao što su Crnogorce, njihove žene i đecu, bacili u podzemlje zatvora u Zenici da skapavaju do smrti. Kakvi dokazi i bakrači? Koga to interesuje? Ovamo mjere promile ljubitelja krnjojelskog genija, sinovca mu proganjaju, iako se radi o „divnom i poštenom momku“. za kojeg oni koje je upucao ne smiju da kažu da ih je upucao, dok sa druge strane ne strijeljaju one koje bi narod, čuveni naaaarod, rado vidio da vise na Trgu Nezavisnosti, koji je dobio ime zahvaljujući njima. Ali i to će oni promjeniti. Recimo, u Trg Marka Radovića! Baš adekvatno. Da se lijepo ozvaniči da su ideološki nasljednici najvećih baraba u istoriji Crne Gore, koji su ubijali na ulici svakoga za koga su mislili da nije njihov. Zna li crni Rajo koliko Crnogoraca bi ga rado viđelo sa lisicama na rukama? Ako su za njega Crnogorci uopšte naaaarod? Daće bog! Možda Rajo misli da je regal, vara se, on je tek stara raspala škrinja sa neke divlje deponije. EU KAO DEMOKRATE Što je najgore, mene EU sve više podśeća na Demokrate, a komesarka EU i vrh administracije na Aleksu Bečića i Borisa Bogdanovića. Riješili ljudi da pokazno prime Crnu Goru u EU iz „političeskih“ razloga, što bi rekao Sv. Petar Cetinjski, čuveni izdajnik srpstva po Andriji Luburiću, pa su slijepi na sve što se događa u Crnoj Gori. Ćeraju jednu te istu izanđalu priču, tu su pohvale za napredak, sve cvjeta, milina božja. Čitav život sam mislio da sam dijete zapadne kulture, zapadnih vrijednosti, ponašao se anticrnogorski prema iskonskoj ljubavi prema Rusiji, tri puta i tri hiljade puta mi otpadalo meso zbog toga, kad ono vojvoda Rajo, magistarski plagijator Laljo i vunderkind sa Megatrenda, Boris Bogdanović, ispadoše slika i prilika evropske vizije Ursule fon der Lajen, dok ja postadoh kočničar Crne Gore u svijetlu četničku, evropsku budućnost! Nema, mijenjaju se vremena. Pa normalno je. Ako je jedna Amerika, u koju smo mi svi koji ne poštujemo tradicuju Crne Gore po vojvodi Raju, gledali kao u zaštitnika svjetske demokratije, čije smo institucije posmatrali kao primjer nezavisnosti i pravde, promjenila sve svoje temeljne vrijednosti, pretvorila se u pokušaj narandžaste kraljevine i samovolju narandžaste kose, ko smo mi, šaka jada, da se mi sad prsimo sa demokratijom?  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110121118_6ba074d5fa34f8285f541f8328902b9116febfb2255c09434a1b7965444abe29.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025110121118_6ba074d5fa34f8285f541f8328902b9116febfb2255c09434a1b7965444abe29" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="demokrate"><figcaption>EVROPSKA UNIJA SVE VIŠE LIČI NA DEMOKRATE: Boris Bogdanović i Aleksa Bečićetv</figcaption></figure>  Završih ja davno Ekomićeskij fakultet, onako, sa prośečnim ocjenama, zeznuo me nedostatak ambicija, počeo da radim u spoljnoj trgovini. Naravno, bijah u prednosti u odnosu na one sa srednjom školom ili drugim fakultetima. Radili smo mi na fakultetu doznake, akreditive, CMR-ove, Bill of ladinge, paritete, razne vrste ugovora, učili klauzule o arbitraži, višoj sili, itd, da vam ne nabrajam. Ali džaba, trebale su mi godine kroz iskustvo da polako učim svoj posao, da sagledavam sve zamke posla i kako ih izbjeći, kako ostvariti profit i ne pojesti ga svojom greškom... Jednom riječju, shvatio sam da je iskustvo sto puta važnije od onoga što si učio na fakultetu. Zamislite da su me odmah po završetku fakulteta postavili za direktora? Što bih ja kukavac radio? Lako je ovima danas. Da im daš avion pun putnika da voze, iako ga nikada nijesu vozili, pristali bi iz taka. Eeee, druga su vremena bila nekad. Morao si dobro da se pokažeš da bi dobio mjesto višeg referenta, a do rukovodećeg mjesta već si morao biti poveći znalac posla. Današnju Crnu Goru vodi balavurdija bez dana radnog iskustva, sa završenim lijevim fakultetima, odmah śeli da voze avion, što ih briga, da neće nekome odgovarati? BERZANSKI MEŠETAR Beskrajno mi je zanimljivo da su građani Crne Gore dali svoju budućnost u ruke jednom bivšem brokeru, ili, kako se neđe kaže, berzanskom mešetaru, koji se nikada nije bavio makroekonomijom i koji se obučavao za jedan uskospecijalizovani brokerski posao. U svojoj karijeri sam sreo dosta brokera, bilo da su se bavili berzom novca, obojenih metala ili drugih roba. Ispod milijarde dolara oni ne umiju da razgovaraju! Imali smo jedan naziv za njih, „avioni, kamioni“. Zato neka vas ne čudi što Miloko dolazi iz Japana sa milijardama investicija National Panasonica, Mitsubishija, ... Em lijepo zvuče milijarde, em lijepo zvuče giganti japanske industrije, od kojih je National panasonic ponos Japana i garancija najvećeg kvaliteta. Mi nebrokeri smo godinama radili kao mravi da bi ugovorili neku crkavicu od investicije od 150, 200 miliona dolara, a Milojko, TUP, pa u sekundi sredi milijarde investicija. Ili, što bi Milojko rekao, PAF, PAF. Milojko će ući u anale ekonomske nauke rečenicom da povećanje plata, odnosno potrošnje, ne utiče na inflaciju. Odmah mu treba dati Nobelovu nagradu za ekonomiju, jer to još niko nije otkrio. A mi učili o inflacionoj spirali u kojoj se smjenjuju rasta plata i rast cijena? Budale!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101211112_ad8fc32d493ae1d2246ee1aa1b6558b19496198972e10f4fa0b924f92469e828.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251101211112_ad8fc32d493ae1d2246ee1aa1b6558b19496198972e10f4fa0b924f92469e828" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="spajić"><figcaption>GRAĐANI CRNE GORE BUDUĆNOST PREDALI BERZANSKOM MEŠETARU: Milojko Spajićetv</figcaption></figure>  Samo narod koji je neznanca proglasio za ruskog cara može državu dati u ruke ljudima bez političkog i životnog iskustva. Kao da je država igračka pa đeca mogu da se igraju sa njom do mile volje. Pa i ako je razbiju, velika šteta. Neće im sigurno zamjeriiti vojvoda Rajo i onaj talentovani performer seljačkog humora iz Zete dok se bude kupao u kolektoru u Botunu. Pa se pitamo koji ideološki predznak ima država koju smatramo otadžbinom? Jesmo li se to vratili na idološke junačke matrice Pavla Đurišića ili smo dio savremene evropske civilizacije? Štiti li vlast svoje biračko tijelo premlakom i neprofesionalnom reakcijom policije oko postavljanja spomenika dražesnom Pavlu i oko premlaćivanja novinara, ili dok su bili kohorta potkosovskim bojovnicima dok su uzvikivali „smrt Turcima“? Ne śećam se da je neko rekao - pa što ako pogine deset njih dok su orgijali pred Vladom u huliganskoj ikonografiji, sa maskama, bejzbol palicama i sličnim rekvizitima i ikonografijom koja je superevropska. Kad bi se zezali. Ono, nije da i Evropa sve više kači Musolinijeve slike na zidu i umnožava Orbane i Fice. Valjda im zato neće smetati ni Crna Gora Pavla Đurišića. Još jedna fekalijica na evropskom podu neće mnogo ostaviti traga na đonovima nekada velike ideje o ujedinjenoj Evropi.

Tup, tup, tup...

Posljednja decenija XX vijeka za savremenu Crnu Goru i region je period bez premca. Godine raspada države, ratova, zločina, razaranja, izbjeglica, ekonomskog kolapsa, poniženja, bijede i redova za osnovne namirnice. Iako su ratovi, ratni zločini i razaranja najizraženiji dio kolektivnog pamćenja, ekonomske i kulturne posljedice tog perioda podjednako su duboke, oblikujući i danas živote miliona građana. Generacije rođene nakon 1995. ili 2000. godine često nesvjesno žive u svijetu ograničenja koja im je stvorila ta decenija.
&nbsp;Možda i najmračnija faza te decenije za Crnu Gori i Srbiju, period hiperinflacije, uništio je životni standard i ušteđevine građana. Osnovne namirnice postale su luksuz, a UN sankcije gotovo potpuno izolovale zemlju. Scene praznih polica i redova postale su svakodnevnica. Fabrike su stale, radna mjesta nestala ili fiktivno održavana, dok se industrija koja je povezivala republike raspala u haosu. Milioni ljudi su potražili spas u inostranstvu, a odliv kvalifikovanih radnika i intelektualaca usporio je obnovu i razvoj. Dijaspora se rasula širom svijeta, noseći priče, sjećanja i kulturu koja je polako brisana sa zajedničkog prostora.
&nbsp;U haosu i borbi za preživljavanje, ispod radara je prošla činjenica da je kulturni život pretrpio teške udarce. Zajednički jugoslovenski kulturni prostor se fragmentisao, a mediji, književnost i umjetnost preplavili su nacionalistički narativi. Finansiranje univerziteta, pozorišta, muzeja i filmskih produkcija gotovo je nestalo, dok su mnogi umjetnici i nastavnici napustili zemlju. Biblioteke, arhivi i kulturna dobra su uništeni ili opljačkani, nestajali su dijelovi zajedničke istorije... Čak su i simboli poput muzike, festivala i običaja reinterpretirani kroz etničku prizmu, produbljujući podjele i nepovjerenje.
&nbsp;Ekstremizam se spojio sa nacionalnim tumačenjima obnovljene vjere, dok se nasilje sa fronta relativno brzo prelilo na ulice. Nemaština i kriminal amputirali su generacije od osnovnih vrijednosti ljudskosti i zajednice. Trauma se neprimjetno uvukla u svaki aspekt života. Djeca su odrastala okružena nasiljem, oskudicom i propagandom, stvarajući „izgubljenu deceniju“ u obrazovanju i društvenoj povezanosti. Decenijama građeno povjerenje među etničkim grupama nestalo je za par mjeseci, dok su nacionalizam i vjerski fanatizam oblikovali politiku i identitet.
&nbsp;Ipak, iz najtežih perioda rađali su se i najsvjetliji primjeri junaštva, otpora i stvaralaštva, a 90-e nijesu izuzetak. Od umjetničkog izraza do političkih pokreta, brojni su bili otpori ludilu i nasilju. Mnogi segmenti današnjih društava koji njeguju, i dalje manjinsku, zdravorazumsku politiku potekli su upravo iz borbe protiv mržnje i agresije tog doba.
&nbsp;
Nažalost, najtrajnije nasljeđe posljednje decenija XX vijeka jesu ideje koje su uvele šest republika, a danas sedam država, u rat. One i dalje dominiraju, držeći društva u nacionalizmom izazvanoj anesteziranoj tranziciji. &nbsp;Osnovna zabluda većine, u Crnoj Gori i regionu, jeste uvjerenje da su 90-e prošlost, a istina ne može biti dalje.
&nbsp;Iste političke strukture, ili njihovi nasljednici, koje su vladale u 90-im suštinski vladaju i danas. Iste politike, populizam i medijske manipulacije. Razlika je što određene kočnice koje su nekad postojale, čak i tokom ratova, danas ne postoje. Populizam i ekstremizam postali su društvene norme, dok partitokratija i kleptokratija bujaju uz minimalan otpor. Ovaj period je rodno mjesto otvorene simbioze nacionalističke propagande, vjerske manipulacije i medijskog i kulturnog zatupljivanja – oruđa koje već tri decenije održava tranzicionu pljačku.
&nbsp;Zašto treba 90-e staviti u muzej? Obrazovni i politički sistemi većine država nijesu uspjeli da odvoje društva od nasljeđa 90-ih. Neprestane „reforme“ dovele su do stanja bez stvarnih promjena, uskraćujući generacijama šansu da grade novi sistem. Muzeji, inače, treba da budu mjesta čuvanja i preispitivanja istorije. U ovom slučaju, muzej 90-ih bio bi prozor kroz koji možemo da vidimo tešku prošlost i ogledalo njenog ružnog, ali i svijetlog nasljeđa.
&nbsp;U nedostatku slobode da se 90-e objektivno prikažu izvan magle ratne traume i nacionalističkih narativa, ali i zbog kompleksnosti samog perioda, muzej je najbolji medij za njihovu prezentaciju. Suprotno uvriježenom mišljenju, &nbsp;muzej nije samo skladište predmeta, već i prostor dijaloga, obrazovanja i novog doživljaja.
&nbsp;Muzej 90-ih, kao nezavisna produkcija, otvoren je u Beogradu 1. jula 2025. godine, nakon godina rada, privremenih postavki, foruma i interakcije sa publikom iz regiona. Zadržavši formu lavirinta, uspio je u svojoj stalnoj verziji da spoji inovativnost i smjelost da zadrži provokativnu kompleksnost sadržaja i ideja. Teško je opisati samu postavku koja obuhvata skoro sve aspekte života 90-ih, kombinujući koloritnost života i kulture sa političkim, građanskim i medijskim nasljeđem, uz stručni prikaz ključnih istorijskih događanja, ličnosti i zločina.
&nbsp;Za mlađe generacije, Muzej 90-ih predstavlja uvod u razumijevanje svijeta u kojem žive. Anegdota o izjavi studenata, koji već godinu protestvuju na ulicama Srbije, da nijesu skoro ništa nisu znali o velikim studentskim protestima 90-ih dovoljno pokazuje njegovu svrhu. Ostaje nada da će makar neke crnogorske školske ekskurzije koje se upute ka Beogradu posjetiti muzej umjesto obilaženja vulgarnog tranzicionog nasljeđa poput Cecine kuće.
&nbsp;Nakon Sarajeva, crnogorska premijera ove izložbe organizovana je u Muzeju grada Podgorice 13. maja ove godine i trajala je do 13. septembra, dok su manje verzije bile izložene u Budvi i na Cetinju. Svaka izložba nosi lični pečat, ali su i kreirane i predstavljene objektivno, bez prikrivanja činjenica, manipulacija ili eufemizama koji ublažavaju odgovornost bilo koje strane.
&nbsp;Kako su izložbe organizovane tokom opšte revizionističke, a u pripremnom periodu antiturske histerije, makar kratko su kreirana razumna ostrva koja su prepoznala iste šablone djelovanja istih politika iz 90-ih. Pokazala su da kontinuirano pokretanje određenih tema, od rehabilitacija četnika do negiranje Srebrenice, drže društvo u stalnoj napetosti, dok se ne rješavaju problemi uništene socijalne „sigurne mreže“, stabilnosti i standarda. &nbsp;Izložbe su novim generacijama omogućile da uoče sveobuhvatni napad na društveni napredak, čak i kroz održavanje „mejnstrim“ muzičke i kulturne scene zasnovane na najprizemnijim porivima.
&nbsp;Stavljanje 90-ih u muzej treba da simbolizuje društvenu evoluciju koja podrazumijeva prekid veza sa političkom klasom i njihovim nasljednicima. Konačan izlaz iz tranzicije ne mogu voditi oni koji ne shvataju pogubnost nasljeđa ove decenije, a takva se sjenka, kako pokazuju događaji proteklih dana, makar djelimično krije u svima nama.

Zašto staviti 90-e u muzej?

Iako najnovija istraživanja pokazuju pad podrške evropskim integracijama, većinska opredijeljenost građana Crne Gore za Evropu i dalje je neupitna. No bez obzira na oscilacije u podršci i razloge zbog kojih se one dešavaju, EU polako ulazi u naše živote i vidljiva je na svakom koraku. Kroz infrastrukturu, poljoprivredu i digitalizaciju, ali i reforme koje stvaraju stabilnije uslove za investicije i otvaranje novih radnih mjesta.
- Imamo sad tu reformsku agendu koja bi nam trebala dati pored ove IPE, koja ide od jedan do 1,2 odsto BDP-a godišnje, koja bi nam trebala dati 382 miliona od 2024. do 2027. E sad zamislite da smo unutra, imali bi svake godine po jednu reformsku agendu strukturnih fondova. To je ipak znatno znatno više- rekla je profesorica Ekonomskog fakulteta i nekadašnja ministarka evropskih integracija Gordana Đurović.
A to znači da ćemo moći mnogo lakše kupovati, trgovati, proizvoditi, ponuditi usluge na evropskom tržištu, učestvovati u njenim ekonomskim i finansijskim tokovima. Ali značiće to i veće ekonomske mogućnosti u samoj Crnoj Gori.
- I za obrazovanje mladih i za prepoznavanje njihovih diploma, za usavršavanje u drugim zemljama, ali nadam se i njihov lični izbor zasnovan na činjenicama da se vrate u svoju zemlju i daju doprinos- dodala je Đurović.
Svjesni su toga već sada mladi u Crnoj Gori. Pogotovo što posredstvom jednog od najvećih programa EU, Erasmus plus, uveliko mogu da iskuse kako izgleda studirati u nekoj od evropskih država.
- Prošli semestar sam išla u Varšavu, bila sam u školi koja se SKH Varšavska škola ekonomije i to je, mogu slobodno da pomenem, najbolji Ekonomski fakultet u Poljskoj. Tako da sam imala stvarno jednu prelijepu priliku da se upoznam i da malo više vidim kako ide obrazovanje na nekim stvarno velikim svjetskim univerzitetima. Čak i da uočim da mi možda ne zaostajemo toliko puno kao što mislimo, ali svakako da ima prostora za napredak i mislim da je to jedan od najljepših djelova, što neko ko se vrati iz inostranstva može da donese nova iskustva i upravo da uoči možda te neke nedostatke i da pomogne napretku države- kazala je studentkinja Ekonomskog fakulteta Milica Vujošević. 
 
No punopravno članstvo značiće i više prilika i lakše procedure.
- Jer sam ja morala da riješim neke papire, da dobijem vizu prije nego što sam pošla u Poljsku, tako da mislim da je to jedan od ogromnih prednosti, upravo da nemamo toliku papirologiju- dodala je Vujošević.
No preduslov za sve ovo je bezbjednost i stabilnost. A punopravno članstvo u Europolu, Eurodžastu i Fronteksu, za Crnu Goru bi bilo višestruko značajno.
- Članstvo u svakoj od ovih institucija unutar evropske bezbjednosne politike na prvom mjestu Crnoj Gori bi dalo mogućnost neograničenog pristupa bazama podataka, neograničene mogućnosti pristupa istragama i istražnim timovima, mogućnost većeg stepena kontrole granice zajedno sa EU i time bi se u stvari zaokružio jedan cijeli paket bezbjednosnih mjera- ocijenio je predavač na Humanističkim studijama UDG Nikola Banićević.
Značilo bi to i veću političku stabilnost i jaču borbu protiv organizovanog kriminala, jer bi Crna Gora bila na izvoru podataka. A samim tim i efikasniju borbu protiv korupcije.
- Članstvo Crne Gore u EU kroz pripadanje zajedničkoj bezbjednosnoj politici značilo bi i reformu bezbjednosnog sektora, mnogo veću nego što je to sada, pa bi na taj način i bilo kakve zloupotrebe položaja u tom smislu bile gotovo svedene na minimum, da ne kažem da ih jednostavno ne bi bilo- dodao je Banićević.
Na putu ka članstvu, Crna Gora prolazi zahtjevan, ali koristan proces. Jer evropske integracije nijesu samo politički projekat, već priča o vrijednostima, solidarnosti i boljoj budućnosti za sve građane.

Crna Gora na putu ka EU: Više prilika, lakše procedure, jača stabilnost

Vlada Crne Gore treba da promijeni odluku o ukidanju bezviznog režima prema državljanima Turske, odnosno da ukine tu ishitrenu odluku, jer očekujmo u protivnom reciprocitet, upozorio je istoričar i pravnik Novak Adžić.
- Imamo dobar Zakon o strancima. Nadležni organi CG treba samo da vrše zakonske provjere oko ulaska svih stranaca u CG- poručio je Adžić na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNovakAdzic123%2Fstatus%2F1985055304032161879%3Ft%3DICXmyf_L7GdMDcFLgZzGpQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Adžić: Vlada da ukine ishitrenu odluku o ukidanju bezviznog režima državljanima Turske

Pogledajte informativnu emisiju 24 sata na Televiziji E od 19 sati.
Gošća emisije je novinarka Tanja Šuković.
Tema dana: Tužba protiv države
Od ostalih tema, večeras se bavimo:
- DPS će tražiti kontrolno saslušanje ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića 
 
- Porodica jednog od povrijeđenih u masakru u Medovini podnijela tužbu protiv države i opštine Cetinje 
 
- Protest u Tuzli 
 
- Dan nakon godišnjice pada nadstrešnice u Novom Sadu
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi: Itana Kaluđerović.

Informativna emisija ''24 sata'' na TV E: Gošća Tanja Šuković

Ispred Doma Narodne skupštine rastu tenzije. Nakon što policija nije dozvolila Dijani Hrki da priđe Skupštini kako bi započela štrajk glađu, građani su spontano počeli da se okupljaju kako bi joj pružili podršku. S druge strane, u takozvanom Ćacilendu se okupio veliki broj pristalica SNS-a, a bačena je i prva pirotehnika u vidu topovskog udara.
&nbsp;Kolona u Novom Sadu je skrenula na Bulevar kralja Petra I gdje je zgrada policije. Zvižde i viču „pumpaj, pumpaj“, javlja reporter Danasa.
Dio policije je isrčao sa platoa i "razvukao se" duž Ulice kneza Miloša. Oni drže podignute štitove ka građanima, od kojih dio pokušava da se raspravlja sa njima, dok ih veterani smiruju i mole da se povuku nazad od kordona.
I dalje se čuju povici na račun predsjednika Srbije. U ovom trenutku tenzije se smiruju.
Studenti koje su Kragujevčani čekali tri sata duže, jer je policija zaustavljala autobus „Jaċimoviċ“ prevoza kojim su dolazili iz Novog Sada, su se zahvalili na dočeku, ali i naglasili da u svijetlu trenutne situacije i dešavanja u Beogradu nije vrijeme za slavlje. Oni su pozvali sve da podrže Dijanu&nbsp;
Dijana Hrka, koja štrajkuje glađu ispred Skupštine Srbije, obratila se okupljenima preko megafona i zahvalila je svima na podršci i naglasila da više stranih medija prati trenutnu situaciju na tom mjestu.
Novinarka Jelisaveta Jovanović Jančić javila se iz Sremske Mitrovice za N1, gdje je nekoliko desetina stanovnika došlo ispred MUP-a kako bi iskazali revolt prema onome što se večeras dešava ispred Skupštine Srbije, ali i u proteklih 12 mjeseci. Tu je i manja grupa policajaca, koja nije očekivala ovaj skup, s obzirom da je bio spontan. Građani su rezignirani pozvali policiju da počne „konačno da brani narod“. Dio njih će krenuti u Beograd, dodaje novinarka, ali dio će i ostati u Mitrovici s obzirom da se sve desilo neplanirano.
&nbsp;Građani su se večeras okupili na ulicama i u Subotici, Vrbasu i Sremskoj Mitrovici.
&nbsp;Okupljeni u Novom Sadu stali su ispred prostorije BIA na Bulevaru, gdje su ostavili otiske krvavih šaka ispred ulaza u tu zgradu. Blokirana je raskrnica Bulevara oslobođenja i Jevrejske kod Futoške pijace u Novom Sadu, javlja reporter Danasa.
&nbsp;Okupljeni u Novom Sadu krenuli su u šetnju gradom. Prolaze Jevrejskom ulicom ka Bulevaru Oslobođenja. Uzvikuju „hoćemo izbore“. Prema snimcima na društvenim mrežama, iz pravca Takovske ulice pristiže još policijskih snaga.
&nbsp;Građani iza kordona koji podržavaju režim pustili su muziku i pesme „Tamo daleko“ i „Vidovdan“, na šta su burno reagovali građani koji stoje uz Dijanu Hrku, smatrajući da ova grupa zloupotrebljava rodoljubivu muziku, javlja N1. Grupe građana sa obije strane ograde razmjenjuju psovke i uvrede, a razdvaja ih kordon policije.
Kako javlja agencija FoNet, prema grupi u šatorskom naselju bačeno je nekoliko bakli, a u jednom trenutku ka građanima i novinarima okupljenim pored Dijane Hrke iz grupe koja je pored šatora bačen je topovski udar, ali policija nije reagovala.
&nbsp;Iz pravca Skupštine Srbije dolijeću različita pirotehnička sredstva, ali policija za sada ne reguje.

Beograd: Prisutne jake policijske snage, bačena pirotehnika čuju se topovski udari

Hrvatski narod u Crnoj Gori živi u posebnim okolnostima zbog političkih turbulencija kroz koje zemlja prolazi. Često se javlja strah od vladajuće strukture koja promoviše velikosrpsku ideologiju – kroz podizanje spomenika Pavlu Đurišiću, sada i najavljenog Puniše Račića, kao i kroz ideje koje su zaostale u 19. vijeku. To čini autohtonog hrvatskog čovjeka nesigurnim, što je jedan od razloga zašto odlazi, povlači se ili postaje tiši, kazala je posebna savjetnica ministra vanjskih poslova Hrvatske, profesorica Vanda Babić-Galić u emisiji „Globalna Hrvatska“ na HRT-u.&nbsp; <h2>Odnos Hrvatske i Crne Gore u kontekstu političkih promjena&nbsp;</h2> Babić-Galić ističe da su odnosi ove dvije države sadržajni i složni, te da su promjene već postale konstanta jer je kontinuitet od 2020. godine donio određene pomake.&nbsp; - Ne možemo govoriti o nekim novim promjenama, već eventualno o nešto boljim ili nešto lošijim odnosima. Ono o čemu sigurno možemo govoriti jeste da postoje stalni razgovori o važnim, otvorenim pitanjima koja opterećuju dvije države, kao i o brizi za hrvatsku nacionalnu manjinu, koja u Boki Kotorskoj čuva više od 60 odsto hrvatske baštine. Tu baštinu smo dužni da čuvamo i mi u Hrvatskoj, ali i Crna Gora, koja tu baštinu ima na svojoj teritoriji - ukazala je Babić-Galić.&nbsp; Kada govorimo o otvorenim pitanjima, Babić-Galić smatra da je najvažnije krenuti od početka.&nbsp; - Vidjeli ste Hrvatski dom (Dom kulture "Josip Marković") - konačno mogu da kažem da je on u vlasništvu Republike Hrvatske. Nedavno je potvrđeno da je Republika Hrvatska upisana u katastar. To znači da više niko nikada neće moći da istjera hrvatsku zajednicu iz kuće koju je ta zajednica gradila još između 1920. i 1922. godine. Ostala pitanja se rješavaju i u fazi su „brušenja“ - pojasnila je ona.&nbsp; Babić-Galić je podvukla veoma važan sporazum o odšteti logorašima, za koji smatra i očekuje da će uskoro biti riješen.&nbsp; - Tu su i pitanja vlasništva školskog broda „Jadran“, zatim naziva bazena koji bi trebalo promijeniti, granice na moru, kao i pitanje oduzete imovine – tema koja je možda nedavno ponovo postala aktuelna, ali je u razgovorima prisutna već dugo, još od 2017. godine – dodala je Babić-Galić.&nbsp; <h2>Rješavanje imovinskih pitanja u fokusu hrvatske diplomatije</h2> Kako ukazuje, pedest i jedna porodica od 2014. godine čeka na upis u katastar, bez obzira na pravosnažne sudske odluke.&nbsp; - Porodice Dabinović i Tripković su devedesetih godina, blago rečeno, doživjele pljačku sopstvene imovine. Postoji i porodica u Perastu koja je ostala bez svoje imovine uprkos sudskim presudama. Takođe, u Budvi postoji Palata Medin, što je još jedno problematično pitanje kojim ćemo se baviti – navela je Babić-Galić.&nbsp; Babić-Galić dodaje da to nijesu jednostavna, a ni laka pitanja – već pitanja koja predstavljaju i moralnu obavezu Republike Hrvatske prema svojoj nacionalnoj manjini, ali i brigu da ta manjina ima pravo, kao i svaka druga osoba, na svoje vlasništvo.&nbsp; - Činimo sve što možemo. Kada sam pomenula 2017. godinu, htjela sam da kažem da je to bilo pitanje međuvladinog savjeta Republike Hrvatske i Vlade Crne Gore o manjinama – hrvatskoj manjini u Crnoj Gori i crnogorskoj u Hrvatskoj. Tada smo govorili o povraćaju crkvene i civilne imovine. Sada smo dobili svu dokumentaciju od 51 hrvatske porodice i imamo razloga i načina da učinimo sve kako bi tih 51 porodica dobilo svoju zemlju – zemlju svojih predaka. Svaka nepravda prema našem narodu na autohtonom prostoru Boke mora biti ispravljena. Na koji način će to Crna Gora učiniti, o tome se pregovara u različitim resorima i na različitim nivoima. Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske učiniće sve da ovo pitanje bude riješeno na pozitivan način – poručila je ona.&nbsp; Prema riječima Babić-Galić, temelj evropskih vrijednosti jeste pravo na imovinu – pravo na vlasništvo, zemlju, dom i svoje ognjište. <h2>„Jadran” je oteti brod koji bi Crna Gora trebala vratiti pravim vlasnicima&nbsp;</h2> Kako je pojasnila Babić-Galić, Republika Hrvatska jasno ističe da je „Jadran“ hrvatski školski brod, a njegova luka baziranja je Split.&nbsp; - U svakom trenutku spremni smo da iznesemo nepobitne dokaze pred bilo koji sud – počev od Suda za prava mora u Hamburgu, ili bilo gdje drugo. O tom pitanju ćemo razgovarati - brod, kao i čovjek, može imati samo jednog vlasnika – naglasila je ona.&nbsp; S obzirom na to da su Crna Gora i Republika Hrvatska članice NATO saveza, vjeruje da postoje prijateljska i konstruktivna rješenja za pitanje broda „Jadran“ - „Jadran“ je uznik – to je brod koji je otet i koji bi Crna Gora trebalo da vrati svojim pravim vlasnicima, Republici Hrvatskoj – poručila je Babić-Galić.&nbsp; <h2>Hrvata u Crnoj Gori sve manje - Boka Kotorska „zaliv svetaca“&nbsp;</h2> Babić-Galić smatra da brojevi obično nijesu mjerilo snage jednog naroda.&nbsp; - Kada bismo govorili šire, morali bismo da priznamo da nas ima manje i u Hrvatskoj, da je manje Evropljana uopšte, što nas dovodi do demografskih pitanja i migracija – ali to nije pravi odgovor – dodala je ona.&nbsp; Babić-Galić objašnjava da Hrvata u Crnoj Gori ima nešto manje od jedan odsto, te da su dobro su organizovani i imaju veliku kulturnu baštinu.&nbsp; - Radije bih da umjesto brojanja, svi postanemo svjesni da je Boka Kotorska „zaliv svetaca“, da tamo imamo ogromnu kulturnu baštinu koju treba obnoviti, obići, upoznati – jer je to dragulj hrvatske kulture, možda manje poznat u Hrvatskoj nego što bi trebalo – naglasila je ona.&nbsp; Prema njenim riječima, Hrvatska uvijek štiti i stoji iza svoje hrvatske manjine u Crnoj Gori – kao i svuda gdje Hrvati žive, u ukupno 12 evropskih zemalja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101231128_8475eec2e3a213ca72b5c0efe29159475ee4bd6baf78884b15fcdd51928690c7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251101231128_8475eec2e3a213ca72b5c0efe29159475ee4bd6baf78884b15fcdd51928690c7" data-rendition-name="original" width="1048" height="588" loading="lazy" alt="Popis Hrvata u CG "> </figure>  <h2>Crna Gora mora proći katarzu</h2> Kako je navela Babić-Galić, Republika Hrvatska mnogo pomaže i nastaviće da pomaže našoj državi.&nbsp; - Mi smo joj prijatelji i mentori. Hrvatska otvara Crnoj Gori puteve – kroz zakone, iskustva i sve ono što je sama prošla. Ali Crna Gora mora sama da pronađe snagu, da proživi katarzu i da prođe kroz procese sazrijevanja kako bi konačno stigla do željenog cilja – zaključila je Babić-Galić.&nbsp; <h2>Mnoga pitanja ostaju neriješena</h2> Predsjednik Hrvatske građanske alijanske (HGI) Adrijan Vuksanović je istakao da se stanje pogoršalo 2020. godine, dolaskom prosrpske koalicije na vlast.&nbsp; - To i ne čudi ako u sadašnjoj vlasti imamo one koji nose i diče se titulom četničkih vojvoda. Ako imamo one koji su bili protiv članstva Crne Gore u NATO-u, ako imamo one koji danas kažu da bi se isčlanili iz NATO-a, ili one koji veličaju ratne zločine iz devedesetih. Potpuno je očekivano da dođe do zaoštravanja – dodaje Vuksanović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217081248_0fe7b2439f2f479517c5c75f37fb681bf2052d772c6698f13d2a0c543a595b87.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217081248_0fe7b2439f2f479517c5c75f37fb681bf2052d772c6698f13d2a0c543a595b87" data-rendition-name="original" width="1046" height="592" loading="lazy" alt="Adrijan Vuksanović"> <figcaption>Adrijan Vuksanović(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  Hrvatska procjenjuje da joj Crna Gora samo za otetu imovinu duguje više od dva miliona dolar, ali, kako kaže ministar vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman, ovoj državi je zapravo najmanje važan taj iznos.&nbsp; - Važno je priznanje i satisfakcija za logoraše preživjele i njihove porodice. Svjedoci su živa stradanja dubrovačkog primorja, pljačkanja, bombardovanja, tako da o tim stvarima moramo otvoreno govoriti – istakao je Radman. Ministar vanjskih poslova Crne Gore, Ervin Ibrahimović, kada je u pitanju obeštećenje, ima svoje viđenje.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251015161024_de9136ab44df3d391ba9980034f9f6dae7a3760865cf6814e165601cc32f71c0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251015161024_de9136ab44df3d391ba9980034f9f6dae7a3760865cf6814e165601cc32f71c0" data-rendition-name="original" width="4663" height="3260" loading="lazy" alt="Ervin Ibrahimović"> <figcaption>Ervin Ibrahimović(Photo: MVP)</figcaption> </figure>  - Kada je u pitanju obeštećenje, ja to gledam s druge strane – gledam da Crna Gora ima jasnu evropsku viziju, da postane sljedeća članica Evropske unije. Dio toga je i suočavanje s prošlošću – pojasnio je Ibrahimović. <h2>Nejednak tretman vjerskih objekata u Crnoj Gori</h2> Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković je naveo da samo u Kotoru postoji deset katoličkih crkava koje su danas u državnom vlasništvu, dodajući da ne postoji nijedna pravoslavna crkva u cijeloj Crnoj Gori da je državna institucija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101231136_b93d43fa30eacbc5cd7b3d8e4df81af39cdd7bb22d4ddbe3b2e566d01491ecb4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251101231136_b93d43fa30eacbc5cd7b3d8e4df81af39cdd7bb22d4ddbe3b2e566d01491ecb4" data-rendition-name="original" width="828" height="1472" loading="lazy" alt="Crkve "> <figcaption>Dvostruki aršini države: Katedrala SV.Tripuna i Crkva Svetog Nikole (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Samo primjenom elementarne logike dolazimo do određenih zaključaka – poručio je Deković.&nbsp;

Političke turbulencije i velikosrpska ideologija čine autohtone Hrvate nesigurnim

Novinari i novinarke svakodnevno rade pod pritiskom prijetnji, ucjena, zastrašivanja, kazali su iz nevladine organizacije (NVO) 35mm navodeći da napad na medijske radnike mora postati crvena linija koju niko ne smije preći.
Urednica medijskih programa u NVO 35mm Milica Đokđurić rekla je da svaka godišnjica Međunarodnog dana borbe protiv nekažnjivosti zločina nad novinarima odzvanja kao podsjetnik na tišinu sistema.
- U zemlji u kojoj i dalje ne znamo ko je ubio Duška Jovanovića, gdje se napadi na Oliveru Lakić, Tufika Softića i Mladena Stojovića prepričavaju kao opomena, a ne kao riješeni slučajevi – svaka godišnjica Međunarodnog dana borbe protiv nekažnjivosti zločina nad novinarima odzvanja kao podsjetnik na tišinu sistema- kazala je Đokđurić.
Ona je rekla da u Crnoj Gori i dalje nije rizično lagati, već da je rizično govoriti istinu.
- Novinari i novinarke svakodnevno rade pod pritiskom prijetnji, ucjena, zastrašivanja, razbijenih prozora i uništene imovine. Oni koji bi trebalo da ih štite, često okreću glavu. Oni koji ih napadaju, najčešće prolaze nekažnjeno. A javnost, umorna od čekanja pravde, sve češće ćuti- navela je Đokđurić.
Ona je dodala da NVO 35mm pozdravlja potpisivanje Protokola o zaštiti novinara u oktobru ove godine, kojim je formiran Mehanizam za bezbjednost novinara, navodeći da je to prvi pokušaj da se riječi pretvore u djela.
- Ipak, nijedan protokol, nijedan potpis i nijedna konferencija neće značiti, ako institucije ne počnu da reaguju brzo, odlučno i nepristrasno. Jer svaki napad koji prođe nekažnjeno postaje poziv na novi zločin- smatra Đokđurić.
Ona je rekla da od vlasti očekuju da jasno i javno poruče da napad na novinara mora postati crvena linija koju niko ne smije preći.
Vrijeme je da prestanu prijetnje, javna poniženja i targetiranje „nepodobnih“ novinara. Vrijeme je da se prekine nit ćutanja i straha, kazala je Đokđurić i &nbsp;poručila da politizacija medija, nacionalistička retorika i svakodnevni napadi na društvenim mrežama ne smiju postati nova normalnost.
- Novinari nijesu neprijatelji – oni su čuvari istine, svjedoci stvarnosti i temelj svake slobodne države. A kada novinari ne smiju bezbjedno da pitaju i govore istinu, društvo ne može biti slobodno- zaključila je Đokđurić.

Đokđurić: Napadi na novinare da postanu crvena linija koju niko ne smije preći

Slider

U Crnoj Gori sjutra će biti umjereno do potpuno oblačno, mjestimično se očekuje kiša, a ponegdje pljusak i grmljavina.&nbsp;
&nbsp;Češća pojava padavina očekuje se na jugu, ponegdje su mogući izraženiji pljuskovi, dok se na sjeveru u prvom dijelu dana očekuje dosta suvog vremena.&nbsp;
&nbsp;Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti južni, slab do umjeren, ponegdje pojačan, tokom noći sjeverni i sjeveroistočni u pojačanju.&nbsp;
Jutarnja temperatura od sedam do 17, najviša dnevna od 12 do 21 stepen.

Sjutra oblačno, mjestimično kiša, do 21 stepen

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je večeras na Informeru da su "nadležni državni organi spremni da odgovore na sve što se dešava na ulici". On kaže i da je "plan blokadera da naštete ugledu zemlje i budu na televiziji", te da njegova strana treba da pokaže uzdržanost.&nbsp;
- Nisam siguran da li ste vidjeli već sve snimke, oni su pokušali da napadnu. Naravno, riječ je o kukavicama, oni su došli do ograde, pa se brže bolje razbježali, kada su vidjeli da je odgovor bio spreman. Mnogo je važno da se istakne kakva je njihova namjera bila. Koristili su flaše, piksle, baklje sa željom da zapale ljude, ali nije neočekivano- iznio je Vučić svoju verziju, prenosi Blic.
On se osvrnuo na jučerašnji skup u Novom Sadu, na kome je prema Arhivu javnih skupova pristuvovalo više od 100.000 ljudi.
- Poslije jučerašnjeg debakla u Novom Sadu, dakle višestruko manji broj ljudi od očekivanog, nisu mogli da donesu bilo kakvu pametnu i smislenu odluku, već da napadnu- kazao je. 
 
Prema njegovim riječima, podrška protestima se smanjuje. 
 
- Vide da ih ljudi sve manje poštuju, vide da ljudi sve manje razumiju njihove nasilne metode, razočarani što juče nije bilo nasilja, razočarani što je bilo nedovoljno ljudi ili mnogo, mnogo manje ljudi od onoga što su očekivali. Osetili su da su govorili da će biti više stotine hiljada ljudi, na kraju i sa onim ljudima, običnim, divnim ljudima, koji su došli samo da izraze pijetet, bilo ih je nešto manje od 40.000, a tih 10-12.000 minut poslije toga su napustili, više im se nijednog sekunda nisu pridružili. I to izaziva njihovu nervozu- kazao je Vučić.

Vučić građane koji pružaju podršku Dijani Hrki nazvao "kukavicama", a skup u Novom Sadu debaklom

Bivši predsjednik Srbije Boris Tadić oglasio se na platformi X pozvavši građane da izađu na ulice.
- U ovim okolnostima taktički je važno da svi koji ne mogu da dođu u Beograd organizuju proteste u svojim gradovima širom Srbije!", napisao je Tadić poručivši da je vrijeme za zajednički građanski otpor širom zemlje.&nbsp;
Poručio je da na taj način slabe snagu režima da se suprotstavi udarnim protestima podrške Dijani Hrki u Beogradu.
- Svi na ulice! Do pobjede!- pozvao je Tadić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisTadic58%2Fstatus%2F1985069014100365393%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1985069014100365393%7Ctwgr%5E20a9606daab444e193fa547eefd3c02e4adbc30d%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Boris Tadić pozvao građane Srbije na otpor: ''Svi na ulice!''

HAMAS je predao tijela troje talaca, dok se ta palestinska militantna skupina s Izraelom međusobno optužuje za kršenje ionako krhkog primirja, koje je u većoj mjeri zaustavilo dvogodišnji rat između dvije strane.
Izraelske snage u Gazi primile su kovčege s tijelima troje talaca uz posredovanje Crvenog krsta saopšteno je iz premijera Benjamina Netanjahua. Posmrtni ostaci biće prevezeni u Izrael radi identifikacije.
<h3>Pitanje nestalih talaca</h3>
Vjeruje se da se radi o posmrtnim ostacima troje od 11 preminulih talaca koje Izrael, prema uslovima primirja, još traži iz Gaze. Izraelske su vlasti rekle da je Hamas prespor u njihovoj isporuci, dok Hamas tvrdi da radi najbrže moguće u teškim uslovima.
To je pitanje samo jedan od kamena spoticanja za puno sprovođenje primirja postignutog uz posredovanje SAD-a, koje je na snazi od 10. oktobra.
<h3>Nastavak napetosti</h3>
Ranije u nedjelju u izraelskom je vazdušnom napadu ubijen jedan muškarac u sjevernoj Gazi. Izraelska vojska izjavila je da je njihov avion pogodio militanta koji je predstavljao prijetnju njihovim snagama. Bolnica Al-Ahli saopštila je da je muškarac poginuo u vazdušnom napadu u blizini tržnice u predgrađu Šedžaja u gradu Gazi.
- U područjima pod našom kontrolom u Gazi još uvijek postoje džepovi Hamasa i mi ih sitemski eliminišemo- rekao je izraelski premijer Benjamin Netanjahu u obraćanju na početku sastanka vlade u Jerusalimu.
Hamas je objavio navodni popis kršenja primirja koje je počinio Izrael. Ismail Al-Tavabta, direktor ureda za medije kojim upravlja Hamas, porekao je da su borci Hamasa prekršili primirje napadom na izraelske vojnike.

Hamas predao posmrtne ostatke još troje talaca

U Budilniku na Televiziji E pitamo čemu će doprinijeti nova pravila za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata.&nbsp;
Donosimo priču i o dostupnosti opijata bez medicinske dokumentacije i koliko je sistem nadzora zaista efikasan.
Govorimo i o tome da li građani kroz peticije skreću pažnju na probleme koje institucije ne vide, a &nbsp;provjeravamo i da li će formiranje Nacionalnog savjeta spriječiti negativne pojave u sportu.&nbsp;
Na kraju saznajemo da li će nova mašina za preradu otpadnih guma smanjiti njihovo nelegalno odlaganje i otvoriti održivo rješenje ovog otpada u Crnoj Gori.

Budilnik na TV E: Čemu doprinose nova pravila za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata

Komunikacija, prenošenje i nastajanje značenja – kako da se bolje razumijemo - tema je emisije Srećan dan na Televiziji E.&nbsp;
Sa Marijom Todorović Tatar, komunikološkinjom, razgovaramo o tome kako nastaju značenja, zašto nas različite perspektive često udalje umjesto da nas zbliže, i koliko su samorefleksivnost, samonadzor i kognitivna kompleksnost važni za zdravu i svjesnu komunikaciju.&nbsp;
U drugom dijelu emisije govorimo o fitnesu kao načinu života.&nbsp;
Gosti su Jelena Merdović, fitnes instruktorka, i Rade Merdović, bodibilder, koji otkrivaju kako vježbanje utiče na fizičko i mentalno zdravlje, te zašto je pokret najbolji način da se osjetimo bolje u svom tijelu.
Ponedeljkom je tu i segment – Vježbajte sa Sanjom. Sanja Čolić, fitnes instruktorka, vodi vas kroz kratke i efikasne vježbe koje možete raditi kod kuće, na poslu ili u pauzi između obaveza.&nbsp;
Srećan dan, od 9 do 11 sati na Televiziji E – počnite sedmicu uz dobru energiju i inspirativne priče.

Srećan dan na TV E: Kako da se bolje razumijemo?

Top news

Emisija: Sve o ženama a pomalo i o muškarcima - 02.11.2025.

Emisija: Ne pričam ti o tome -  Danilo Burzan - 02.11.2025.

Emisija: Vikend popodne - 02.11.2025.

Emisija: Magazin - EKRANIZACIJA NAJMLAĐIH

Zemljotres magnitude 6,3 stepeni po Rihterovoj skali pogodio je sjeverni Avganistan, no zasad nema izvještaja o mogućim žrtvama ili materijalnoj šteti, saopštio je Američki geološki zavod (USGS).
Epicentar potresa zabilježen je u 00:59 sati po lokalnom vremenu, 22 kilometra jugozapadno od grada Khulma, na dubini od 28 kilometara.
<h3>Podsjetnik na razorne potrese</h3>
Avganistan je područje s čestom seizmičkom aktivnošću, a zemlja se još oporavlja od nekoliko smrtonosnih potresa posljednjih godina. Krajem avgusta ove godine, potres magnitude 6.0 na istoku zemlje, blizu granice s Pakistanom, odnio je više od 2200 života.
U oktobru 2023. godine, potres jačine 6.3, praćen nizom snažnih naknadnih udara, usmrtio je najmanje 4000 ljudi, prema podacima talibanske vlade.

Zemljotres jačine 6,3 Rihtera pogodio Avganistan

Premijer Sjeverne Makedonije i lider VMRO DPMNE Hristijan Mickoski izjavio je večeras da je njegova stranka u drugom krugu lokalnih izbora pobedila dobivši mjesto gradonačelnika u Skoplju i mjesta predsjednika 21 opštine.
Mickoski je na početku partijske konferncije za novinare rekao da "večeras želi da objavi jednu važnu vest: veliku, veliku pobjedu koalicija koji predvodi VMRO DPMNE" nazvanu "Tvoja Makedonija".
- Pobijedili smo u Skoplju, u skopskom Karpošu, u Aerodromu, Čučer Sandevu, Brvenici, Valandovu, Dojranu, Kruševu, Kočanima, Lozovu, Mogili, Makedonskom Brodu, Rankovcu, Rosomanu, Negotinu, Češinovo Obleševu, Vinici, Debarcu, u opštini Konče, Demir Kapiji, Probištipu, u Kičevu. U nekoliko drugih se prebrojavaju glasovi- nabrojao je Mickoski.
Konzervativna vladajjuća VMRO-DPMNE je u prvom krugu loklanih izbora 19. oktobra dobila mjesta predsjednika 33 opštine Sjeverne Makedonije.
- Ako je neko sumnjao, narod je pokazao, između ostalog, da je Makedonija ponovo tvoja. Zahvaljujem vam moj narode! Ovoj je zajednička pobjeda. Ovo je pobeda vjere, nade, čežnje za budućnošću. Ovo je pobjeda napaćenog naroda, njegovih snova za koje se borimo, negovog nadanja i naše zajedničke otadžbine. Večeras je Makedonija ponovo pokazala zrelost- rekao je Mickoski
U Sjevernoj Makedoniji je danas bio drugi krug lokalnih izbora na kojima su birani predsjednici 32 opštine i gradonačelnik Skoplja.
U prvom krugu 19. oktobra, izabrani su predsjednici u 44 opštine i odbornici u skupštinama svih 80 opština i Grada Skoplja.
Vladajuća VMRO DPMNE je u prvom krugu osvojila i najveći broj glasova za odbornike, na drugom mjestu je suparnički opozicioni Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM), zatim slijede opoziciona albanska koalicija Nacionalna alijansa za integraciju (NAI) oko Demokratske unije za integraciju (DUI), vladajuća albanska koalicija "Vredi" i partija "Levica".

Lokalni izbori u Sjevernoj Makedoniji: Pobjeda VMRO DPMNE

Odigrano je peto kolo Evropskog prvenstva u šahu za mlade, a naši igrači su u ovom kolu zabilježili dobre rezultate, saopšteno je iz Šahovskog saveza Crne Gore.
- Naše mlade igrače predvodi Mihailo Pušara sa 3 poena. Talentovani Novljanin je nakon dva startna poraza, povezao treću pobjedu, a u današnjem kolu bijelim figurama savladao je internacionalnog majstora Duraka Kana iz Turske- navodi se u saopštenju.
Agić je bijelim figurama nadigrao Giorgija Onianija iz Gruzije, pa trenutno i on ima učinak od 3 poena.
Polovičan učinak nakon 5 kola imaju i Kira Popova i Sofija Milović. Popova je savladala Savinu Anemogiani iz Grčke, dok je Milović remizirala sa Alin Ndreko iz Albanije.
Đorđe Žižić je bijelim figurama remizirao sa Aronom Rajnaduom iz Estonije pa je jedini u konkurenciji dječaka sa polovičnim učinkom.
Pobjede u današnjem kolu upisali su: Dimitra Andrijašević, Darja Majer, Neda Šljivić, Varvara Ševcova,Andrej Karović, Toman Perić, Petar Popović, Miloš Svrkota i Viktor Vujović.
Remizirali su: Dušica Petrušić, Marija Bajić, Zlatko Čubrović, Lev Kalmakova, Andrija Vujović, Jegor Ševcov i Tadija Glušica.
Sjutra je na programu slobodan dan, a turnir se nastavlja partijama šestog kola u utorak.

Mladi crnogorski šahisti uspješni u petom kolu prvenstva

Sa ulaza u prostorije Fakulteta primijenjene fizioterapije Univerziteta Crne Gore u Igalu uklonjena je državna zastava Crne Gore, kako se vidi na fotografiji koju je Portalu ETV juče proslijedio naš čitalac.
- Ovo je neprihvatljivo. Zašto nema zastave – ogorčen je pratilac našeg portala.
Posljednjih godina, nažalost, česta je pojava da crnogorske zastave ili nema na zgradama državnih ili lokalnih institucija i ustanova, ili su pocijepane.
Ova ružna slika odnosa prema državnom obilježju, nažalost i slika je odnosa proruskih i prosrpskih vlasti naše zemlje prema Državi Crnoj Gori.
Nakon izbora u avgustu 2020. godine vlast su preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite predvođene Crkvom Srbije, vjerskom organizacijom koja je ključni nosilac velikodržavnog projekta susjedne Republike Srbije – „srpski svijet“.&nbsp;
Nove vlasti predano rade na reviziji crnogorske istorije, kulture, identiteta, urušavanju antifašističkih temelja naše države.
A jedan od glavnih stratega proruskih i prosrpskih vlasti je rektor Univerziteta Crne Gore prof. dr Vladimir Božović, osnivač ogavnog portala IN4S, koji mu služi kao batina za obračun sa građanskom Crnom Gorom, te osnivač Matice srpske.
Na poziciju rektora došao je ubrzo poslije promjene vlasti u Crnoj Gori.&nbsp;
- Da li znate za zemlju u kojoj su posljednjih 20 godina inženjeri novog identiteta osmislili i novi jezik i ime novog jezika, samo da bi se time udaljili od suštine istorijskog bića i nasljeđa njenog naroda? Da li ste čuli za zemlju u kojoj je tradicionalna crkva napadnuta od pseudoreligioznih organizacija koje su sponzorisane sa Zapada, a maskirane u formi pravoslavlja? Da li vam je poznata takva zemlja? Koje je njeno ime, Ukrajina ili Crna Gora – govorio je, pored ostalog, aktuelni rektor Univerziteta Crne Gore 2015. godine u Beogradu na konferenciji „Borba Rusije i Srbije juče idanas, Drugi svjetski rat, Jugoslavija 1991-1999, Ukrajina 2014-2015“.
Božović je na toj konferenciji predstavio svoju „Analizu vektora meke moći u Crnoj Gori“ kada je istakao da je „Srpska pravoslavna crkva najznačajniji i najvitalniji proruski društveni organizam u Crnoj Gori i ima ogromni potencijal koji Rusija nije u potpunosti iskoristila“.&nbsp;
- Crna Gora je u istorijskom smislu zemlja srpske pravoslavne, proruske i panslovenske duhovne suštine, ali su se ti slojevi pod dejstvom različitih uticaja polako trošili - kazao je tada, uz konstataciju i da su „socijalizam, američki filmovi i muzika krivi što Crnogorci više nijesu većinom proruski Srbi“.
Crnogorsku državnu zastavu sa jarbola ispred zgrade Rektorata UCG Božović, do sada, nije uklonio.
Prema dostupnim informacijama sa Portala UCG rukovodilac Studijskog programa Primijenjena fizioterapija je dr Dušan Mustur. Na lokalnim izborima u Herceg Novom 2021. godine Mustur je podržao listu proruske i prosrpske koalicije „Za budućnost Herceg Novog i Boke“.&nbsp;

Šuković: Ako neko sa strane gura ovu zemlju u haos, sa ovakvim neznavenim i bahatim vlastima nemamo puno šansi

Beograd: Prisutne jake policijske snage, bačena pirotehnika čuju se topovski udari

Političke turbulencije i velikosrpska ideologija čine autohtone Hrvate nesigurnim

Đokđurić: Napadi na novinare da postanu crvena linija koju niko ne smije preći

Tup, tup, tup...

(Ne)ustaj, Nidžo

Sjutra oblačno, mjestimično kiša, do 21 stepen

Vučić građane koji pružaju podršku Dijani Hrki nazvao "kukavicama", a skup u Novom Sadu debaklom

Počela rekonstrukcija tvrđave na Ribnici

Boris Tadić pozvao građane Srbije na otpor: ''Svi na ulice!''

Vodovod: Vodu najvjerovatnije zamutio zemljotres u Nikšiću, uskoro stabilizacija

Adžić: Vlada da ukine ishitrenu odluku o ukidanju bezviznog režima državljanima Turske

Hamas predao posmrtne ostatke još troje talaca

Budilnik na TV E: Čemu doprinose nova pravila za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata

Srećan dan na TV E: Kako da se bolje razumijemo?

VIP

Velike istraživačke priče

Muke Šaranovića i Šćepanovića: Kad ,,zakoči” politički veting!

Kako je posijano zlo sjeme fašizma u Crnoj Gori

Šaranovićeva ,,anti-veting” akcija u slučaju Braunovića

PRATITE TVe UŽIVO

VIP

Muke Šaranovića i Šćepanovića: Kad ,,zakoči” politički veting!

Crna Gora na putu ka EU: Više prilika, lakše procedure, jača stabilnost

Adžić: Vlada da ukine ishitrenu odluku o ukidanju bezviznog režima državljanima Turske

Informativna emisija ''24 sata'' na TV E: Gošća Tanja Šuković

CBCG: Obavezna rezerva 327,38 miliona eura

Vizni režim sa Turskom mogao bi usporiti investicije i turizam

Rast Wall Streeta i gubici evropskih berzi

Počela rekonstrukcija tvrđave na Ribnici

Vodovod: Vodu najvjerovatnije zamutio zemljotres u Nikšiću, uskoro stabilizacija

Šuković: Ako neko sa strane gura ovu zemlju u haos, sa ovakvim neznavenim i bahatim vlastima nemamo puno šansi

Bar: Uhapšena državljanka Srbije zbog krađe novčanika na šetalištu

Pljevlja: Uhapšena dva mladića zbog brutalnog napada: Teško povrijedili muškarca u ugostiteljskom objektu

Pljevlja: Uhapšen povratnik u kriminalu zbog prijetnji i ugrožavanja sigurnosti žene

(Ne)ustaj, Nidžo

Tup, tup, tup...

Zašto staviti 90-e u muzej?

E televizija @ YouTube