Na jugu Crne Gore sjutra će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima, još ponegdje je moguća kratkotrajno kiša u ranim jutarnjim ili popodnevnim satima.
Na sjeveru će biti promjenljivo oblačno, a mjestimično kiša. Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera, a uveče mjestimično pojačan sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha od biće od osam do 16, a najviša dnevna od 13 do 26 stepeni.
U Podgorici će biti promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima, u popodnevnim satima moguća je kratkotrajno kiša.&nbsp;
Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera, a uveče povremeno pojačan sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha biće oko 15, najviša dnevna 25 stepeni.

Sjutra promjenljivo oblačno, do 26 stepeni

Mještani danilovgradskog sela Strahinjići traže zatvaranje ili izmiještanje strelišta na kojem se svakodnevno puca iz vatrenog oružja, a naročito vikendom.
Oni su najavili da će u neđelju 22. septembra organizovati protest zbog ćutanja institucija na "nepravdu koju žive i trpe već 10 godina".
- Radi se o civilnom strelištu kojem je prethodna vlast dozvolila da radi u sred seoskog naselja, a nova vlast ipak smatra da nije nadležna. Na ovom strelištu se svakodnevno puca iz vatrenog oružja, a najviše vikendom. Strah od zrna, buka, nemogućnost korišćenja svojih imanja su neki od razloga zašto smo urgirali i ka policiji i ka Opštini Danilvograd ali prošlo je više od šest mjeseci mi nemamo čak ni negativn odgovor od njih - naveli su u saopštenju.&nbsp;
Zato su, poručuju, odlučili da blokiraju magistralni put Nikšić - Podgorica u blizini Strahinjića i da tom prilikom pošalju poruku inspekciji, Opštini i Ministarstvu unutrašnjih poslova.
- Zaustavite privremeno rad strelišta dok ne stekne uslove za rad ili izdajte rješenje za njegovo izmiještanje. Ovo je tek prvi radikalni korak mještana u cilju obezbjeđivanja osnovnog uslova za život - zaključili su u saopštenju.

Mještani Strahinjića traže zatvaranje ili izmiještanje strelišta, za neđelju najavili blokadu puta Podgorica - Nikšić

Podaci da smo četvrti u Evropi po broju oboljelih od malignih bolesti i šesti po broju umrlih od kancera grlića materice, govori nam da zdravstveni sistem ne radi baš puno na prevenciji i liječenju, možda postoji volja ali nedostaje strategija - kazala je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, zdravstvena radnica i osnivačica NVO Diši - Maja Gardašević.
S obzirom na to ko nam je sve bio na ključnim pozicijama ministarstava, posebno na čelu Ministarstva zdravlja, u prethodnih nekoliko godina, ljudi koji nijesu imali dodirnih tačaka sa svijetom medicine, ona cijeni da možda ne bi trebalo da nas čude neke stvari i neke statistike. 
- Dobro je da se to promijenilo, da moramo na ključnim pozicijama, posebno kad govorimo o Ministarstvu zdravlja, da imamo ljude koji su završili medicinu, a ne nekog ko je tu došao po preporuci određene političke partije - rekla je Gardašević.
Najveći problem u našem zdravstvenom sistemu, poručuje Gardašević, jesu liste čekanja, te veliki broj onkoloških pacijenata, naglašava ona, ne može da dođe do termina.
- Čeka se kod reumatologa, nema termina, čeka se kod kardiologa, nema termina, čekate hematologa, nema, čekate radiologa, nema. Radiološku dijagnostiku nećemo ni da komentarišemo, svaki dan mi stigne veliki broj uputa, da su zakazani za pola godine, zakazani za nekoliko mjeseci…Svjedočili smo posljednje dvije godine da smo imali nedostatak ljekova, posebno citostatika, mislim da se u ranijem periodu to toliko nije dešavalo - naglasila je Gardašević.
Komisije rada i socijalnog staranja koje su nadležne za dodjeljivanje tuđe njege i pomoći, nijesu zasijedale već sedam, osam mjeseci, podsjeća Gardašević i pita se kako ih ministarka Nišić može nazvati eminentnim komisijama.
- Ta administracija pacijente opterećuje. To što oni stalno moraju stalno da podnose izvještaje, konstantno moraju da idu od ljekara do ljekara, pa na jednu komisiju, pa da čekaju da li će im biti odobreno. Djevojci koja ima invazivni karcinom jajnika je na pola godine produžena tuđa njega. Hoće li ona za pola godine da se izliječi, neće, već za pola godine mora da skuplja novu dokumentaciju - ističe Gardašević.
Sagovornica Televizije E kaže se trudi da kroz svoju organizaciju upozna onkološke pacijente sa pravima koja ih sljeduju.
- Svi onkološki pacijenti mogu da predaju zahtjev za tuđu njegu. Pozivam sve pacijente, koji su sa teritorije Crne Gore, da podnesu zahtjev za tuđu njegu. Da podnesu svoje izvještaje i svu dokumentaciju koju imaju. Važno je napomenuti da iznos tuđe njege iznosi 89.16 eura, to je iznos tuđe njege trenutno. Za ličnu invalidninu postoje kriterijumi- pacijenti koji imaju udaljene metastaze, i lična invalidnina iznosi 303 eura - zaključila je Gardašević.
 Cijelo gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DRRdr2dqfXz4&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Gardašević: Komisije za dodjeljivanje tuđe njege nijesu zasijedale već sedam-osam mjeseci

Vlada Crne Gore na današnjoj sjednici donijela je odluku o obrazovanju Koordinacionog tijela za praćenje Programa Evropa sad 2.
Njime će, kako je saopšteno, predsjedavati ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić.&nbsp;
Koordinaciono tijelo, uz predsjednicu, broji 27 članova.&nbsp;

Koordinaciono tijelo od 27 članova pratiće sprovođenje Programa Evropa sad 2

Državna revizorska institucija (DRI) dala je negativno mišljenje na godišnji finansijski izvještaj Uprave prihoda i carina za 2022. godinu.
Nadležni Kolegijum u sastavu dr Milan Dabović, član Senata i rukovodilac Kolegijuma i dr Branislav Radulović, senator i član Kolegijuma, utvrdili su da izvještaj Uprave prihoda i carina za 2022. godinu sadrži bitno materijalne greške i pogrešna prikazivanja koja su suprotna Zakonu o budžetu Crne Gore za 2022. godinu, Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, Pravilniku o jedinstvenoj klasifikaciji računa za budžet Crne Gore i budžete opština, Pravilniku o načinu sačinjavanja i podnošenja finansijskih izvještaja budžeta, državnih fondova i jedinica lokalne samouprave.&nbsp;
Kroz finansijsku reviziju Uprave prihoda i carina za 2022. godinu, DRI je utvrdila niz nepravilnosti u dijelu neusaglašenosti podataka u dijelu izvora finansiranja i izdataka po vrstama sa Glavnom knjigom trezora u iznosu od 1.631.854,26 eura, pogrešne evidenciji isplata po osnovu nabavke softvera u iznosu od 1.466.367 eura, nepravilne evidencija u ukupnom iznosu od 82.108,80 eura na pozicijama bruto zarada i doprinosa na teret poslodavca i transfera institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru.
Takođe, izvještaj o sprovedenim jednostavnim nabavkama kod određenoj broja nabavki ne sadrži precizan iznos nabavke, te postoji tehnička greška u Planu javnih nabavki u dijelu pogrešnog prikazivanja PDV u iznosu od 8.000 eura.
U DRI su ukazali i na nepostojanje interne procedure za regulisanje toka gotovog novca na carinarnicama, nepostojanje ustaljene prakse za čuvanje preuzetog i postupanje sa gotovim novcem na carinskoj ispostavi Dobrakovo i neusklađenost evidencije između informacionih sistema (Finansijski modul) i neažurno vođenje evidencije potraživanja putem elektronskog sistema Finansijski modul.
Utvrđeno je i da Carinska ispostava Dobrakovo u potpunosti ne vodi uredno i ažurno arhiviranje predmeta sa propratnom dokumentacijom kao dokaz o ocarinjenoj robi i nastalom carinskom dugu.

Neusaglašeni podaci u dijelu izvora finansiranja, nepravilna evidencija isplata, neprecizni iznosi nabavke...

U kotorskoj luci danas dva broda sa 4.432 putnika.
Prema informaciji iz AD “Luka Kotor”, na vezu do 18 sati je “MSC Armonia”, sa 2.030 putnika.
Na sidrištu 1 je “ Costa Deliziosa“ sa 2.402 putnika, prema planu putovanja za Split isplovljava u 21 sat.

U Kotoru danas MSC Armonia i Costa Deliziosa sa 4.432 putnika

Upraviteljica pisarnice Višeg suda u Podgorici Maja Baćović pred tužiocem je ispričala da je na jednoj televiziji vidjela kada je tadašnji direktor Uprave policije Nikola Terzić pokazao fotografiju žene koju dovode u vezu sa obijanjem sudskog depoa, prepoznala je svoju kćerku Katarinu i o tome odmah obavijestila tadašnjeg predsjednika Višeg suda Borisa Savića. Baćović je rekla da je htjela da to saopšti i postupajućem tužiocu, ali joj je Savić rekao da će on to učiniti. Katarina Baćović se tereti da je bila dio grupe koja je izvela nezapamćen, skandalozan upad u depo Višeg suda odakle su, prema optužnici, provalnici, odnijeli 19 komada oružja, 11 telefona i manje količine herona, kokaina i marihuane.&nbsp; U optužnom aktu čije detalje portal ETV ekskluzivno objavljuje, navodi se da je svjedokinja Maja Baćović u iskazu pred tužiocem ispričala da njena kćerka više od 15 godina nije ušla u Viši sud, niti je znala „što se u zgradi dešava“. Ponekad je, prema riječima Baćović, dolazila ispred Suda da bi od nje uzela novac.&nbsp; - Unazad deset godina krenula je lošim putem i povezala se sa lošim ljudima – kazala je Baćović.&nbsp; Bila je izričita da sa kćerkom nikada nije pričala o poslu, jer je profesionalac. U posljednje tri godine, prema njenim riječima, rijetko su kontaktirale i to je bilo samo zbog djece. Svjedokinja je navela i da je u Višem sudu zaposlena od 2001. godine, a od 2014. njeno zaduženje je bilo upravljanje pisarnicom, naglašavajući da njena obaveza nije bila depo, već je za njega bio zadužen arhivar Mladen Radovanović.&nbsp; Objasnila je i da Radovanović za svoj rad nije odgovarao njoj, već predsjedniku suda. Upraviteljica pisarnice, pred tužiocem Markom Mugošem, detaljno je ispričala kada je i od koga saznala za obijanje sudskog depoa, ali i kako su sasvim slučajno otkrili da je prokopan tunel. <h2>Tragovi</h2> Navela je da je u poneđeljak 11. septembra 2023. godine u jutarnjim časova došla na posao i da je sa koleginicama pravila plan dnevnih obaveza za sedmicu, kada je Radovanović ušao u pisarnicu i rekao da mu hitno treba. Izašla je za njim i on je odveo do depoa, ali joj nije govorio o čemu se radi, već samo da treba nešto da joj pokaže. - Kada smo stigli do vrata od depoa, on ih je otključao i pokazao kancelariju sa desne strane i rekao da su vrata obijena. Znala sam da je to depo u kojem se smješta oružje i da su to jedina vrata koja se unutar depoa zaključavaju. Znam da se žalio na neku policu i pomislila sam da je to u pitanju – ispričala je Baćović. Radovanović joj je pokazao i tragove obuće kroz hodnik depoa i doveo je do posljednje kancelarije sa lijeve strane u kojoj su smješteni arhivirani predmeti i pokazao joj gomilu oružja na podu. Sve je to, kako je rekla, šokiralo i zajedno su izašli iz depoa. Istakla je da su ona i arhivar pazili da ne kontaminiraju tragove. Odmah su obavijestili predsjednika suda Borisa Savića, koji joj je reako da ona nastavi sa svojim obavezama u pisarnici.&nbsp; - Zbog svega ovoga je na zaposlenima bio veliki pritisak - zato što je postojala sumnja da je neko iz suda zloupotrijebio ključeve i nekome pomogao da uđe u depo. Oko 16. 30 me pozvao predsjednik suda i rekao mi hitno da dođem kako bi počeli popis – kazala je Baćović.&nbsp; Ona, Radovanović i dvije koleginice radili su popis do kasno uveče, a za to vrijeme je bila postavljena policijska traka, dok su ispred kancelarije bili policijski inspektori. Naglasila je da ih je policija pratila sve vrijeme, da slučajno ne bi koristili „telefon ili nekom nešto ne prenesu“.&nbsp; Baćović je ispričala da, dok su radili popis, sasvim slučajno su otkrile rupu u zidu i to nakon molbe jedne koleginice da isključe klimu, jer duva hladan vazduh. U toj prostoriji nije bilo klime i kada su pomjerile fasciklu sa predmetima ugledale su rupu u zidu. - Doživjeli smo veliki šok kada smo vidjeli rupu. Nakon što smo osvijetlili vidjeli smo da je u pitanju neki tunel. Odmah smo pozvali policiju i prekinuli popis &nbsp;– ispričala je Baćović. Iako im je to bilo šokantno, prema riječima svjedokinje, svi zaposleni su istovremeno osjetili i veliko olakšanje i komentarisali su da je to upravo dokaz da „niko iz Višeg suda nije dao ključeve i pomogao nekom da uđe u depo“. Što se dalje dešavalo Baćović ne zna jer je, kako je navela, uzela bolovanje zbog majke i na posao je došla kada je Savić obavijestio da je formirao komisiju koja će raditi popis. Poslije nekoliko dana od otkrivanja tunela ona i kolege su pozvani u policiju da daju izjave i na poligrafsko ispitivanje. Konstatovala je i da zna da je to „bilo sve u redu“. <h2>Čuvanje ključeva</h2> Upraviteljica pisarnice objasnila je i proceduru čuvanja ključeva kada arhivar Radovanović nije tu. Ključevi od depoa i cijele arhive, prema njenim riječima, čuvaju se kod predsjednika suda. U slučaju da nekom zatreba neki arhivirani spis predmeta od predsjednika suda traže se ključevi i samo uz njegovo odobrenje može da se uđe. U julu i avgustu Radovanović je bio na bolovanju i Baćović je u drugoj polovini jula bila zadužena za ključeve od depoa, ali je istakla da su sve vrijeme bili maksimalno obezbijeđeni. - Na kraju radnog vremena ključeve sam stavljala u fioku koju sam zaključavala i taj ključ sam nosila sa sobom. Potom zaključam kancelariju i taj ključ ponesem. Iznad te kancelarije postoji video nadzor, a na prozorima rešetke, što znači da je to maksimalno obezbijeđeno. Takođe, ta kancelarija se nalazi odmah pored pulta gdje je obezbjeđenje - navela je Baćović. Pojasnila je i da je od 4. avgusta do 4. septembra 2023. bila na odmoru i prije odlaska je predala ključeve predsjedniku Suda, samo ne zna da li je to uradila lično ili je umjesto nje to završila koleginica. Tužiocu je saopštila i da je posljedni kontakt sa kćerkom Katarinom imala početkom septembra, kada je primila platu, jer je sa djecom i roditeljima nevjenčanog supruga došla na vrata njenog stana. Djeca su ušla kratko, a ona je Katarini dala novac za kupovinu svesaka.&nbsp; Poslije svega što se deslio pokušala je da stupi u kontak sa njom, ali, kako je rekla, &nbsp;nije uspjela jer se javljala govorna pošta. Navela je i da su se vidjele „negdje u junu“, a u međuvremenu su se čule telefonom samo zbog djece i da joj da nešto novca.&nbsp; Njena kćer, optužena Katarina Baćović, kako je portal ETV objavio, priznala je da je po nagovoru Nikole Milačića iznajmila stan u Njegoševoj ulici, ali je negirala članstvo u kriminalnoj organizaciji i da je znala za kopanje tunela i pljačku depoa. Smatra da je bila „tipovana“ za ovaj angažman, jer je Milačić znao da njena majka radi u Višem sudu. <h2>I Erić negira optužbe</h2> Osim Katarine Baćović, na optužnici je i Marko Vuljaj iz Podgorice koji pred tužiocem nije sporio da joj je pomagao u skrivanju, iako je znao da je policija potražuje. Okrivljeni Predrag Mirotić branio se ćutanjem, dok su crnogorski državljanin Nikola Milačić i srpski držvaljanin Vladimir Erić negirali navode iz optužnog akta. Za pljačku sudskog depoa u septembru prošle godine optuženi su i srpski državljani Veljko i Milan Marković i Dejan Jovanović, za njima su raspisane međunarodne potjernice, jer su nedostupni crnogorskim vlastima. Na teret im se stavlja krivično djelo kriminalno udruživanje u sticaju sa krivičnim djelom teška krađa, a Baćović će se suditi i za &nbsp;krivično djelo falsifikovanje isprave. Vuljaj će odgovarati za krivično djelo pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091907090_155454ece4ef41b747572ea77701afca29bf1d7beda9d6d1cc751cbbfd523a0f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024091907090_155454ece4ef41b747572ea77701afca29bf1d7beda9d6d1cc751cbbfd523a0f" data-rendition-name="original" width="712" height="303" loading="lazy" alt="Adžić pokazuje fotografiju Erića"> <figcaption>Adžić pokazuje fotografiju Erića(Photo: Screenshot)</figcaption> </figure>  Optužnica je podignuta dva dana uoči godišnjice nezapamćenog skandala, 9. septembra, da bi tužilac tri dana kasnije obustavio istragu protiv Veljka i Milana Markovića, Jovanovića, Erića, Mirotića, Baćović i Milačić za krivično djelo sprječavanje dokazivanja, koje im je bilo stavljeno na teret.&nbsp; Protiv jednog okrivljenog, crnogorskog državljanina, obustavljena je istraga.&nbsp; I optuženi Erić je kategorično negirao bilo kakvu umiješanost u pljačku sudskog depoa. Ispričao je da je 5. avgusta sa prijateljem Veljkom Markovićem, na njegovu molbu, krenuo u Crnu Goru. Marković mu je rekao da je izgubio vozačku dozvolu, pa ga je zamolio da on vozi. Krenuli su uveče iz Loznice, preko Bosne i Hercegovine, a sljedećeg dana, nešto poslije ponoći, ušlu su u Crnu Goru, preko Graničnog prijelaza Šćepan Polje. Prema dogovoru, trebalo je prvo da idu u Podoricu, kako bi se Marković sreo sa drugom sa fakulteta koji ima apartmane na moru, ali do sastanka nije došlo. U Budvu su krenuli oko četiri ujutro, da bi se četiri sata kasnije vratili u Podgoricu. Pošto je Erić sjutradan morao da radi, vratio se u Loznicu, o čemu, kako je kazao, postiji evidencija sa graničnih prijelaza. Rekao je i da Veljka Markovića poznaje više od 20 godina, da su školski drugovi, a Milana Markovića, Veljkovog strica, sretao je na nekim proslavama. Optuženog Jovanovića ne poznaje. U prilog tvrdnjama da nema nikakve veze sa obijanjem sudskog depoa, naveo je i podatak da je od 6. avgusta do 21. septembra 2023. godine, kada je pošao u Švedsku, sve vrijeme bio u Loznici. Dan nakon što je stigao u Švedsku sestra mu je, kako je ispričao, poslala link jednog crnogorskog portala gdje je objavljena njegova fotografija kao jednog od učesnika kopanja tunela do sudskog depoa. Objasnio je da je po zanimanju automehaničar i da je u Švedsku pošao jer mu je servis loše poslovao. Bio je kategoričan da od okrivljenih poznaje samo Markoviće, dok ostale ne zna. Kada mu je sestra javila za optužbe, nije imao novac za put, pa mu je kartu za 13. oktobar kupio poslodavac. U Srbiju je, kako je kazao, krenuo da bi angažovao advokata, a potom otišao u Crnu Goru da razjasni situaciju. Iako je optužni akt napisan na 40 strana u ovom slučaju javnost je ostala uskraćena za odgovore na brojna pitanja, jer istražitelji nijesu uspjeli da rasvijetle ključne detalje ni godinu od nezapamćenog skandala kada je u centru grada više od mjesec kopan tunel, dug 30 metara, iz podruma susjedne zgrade. Zgrada sudova u Njegoševoj ulici smještena je u najzaštićenijoj gradskoj zoni, gdje se u prečniku od nekoliko stotina metara nalaze najvažnije državne institucije – od Centralne banke. Skupštine, Vlade, zgrade predsjednika, do zgrade sudova i Ustavnog suda. Nema odgovora ko je i sa kojim motivom organizovao obijanje sudskog depoa. Afera „Tunel“ bjelodano je pokazala u kakvom je rasulu crnogorski bezbjednosni sektor. Rekonstrukcija događaja je nemoguća, jer je tadašnja Vlada premijera Dritana Abazovića nakon mjesec naložila betoniranje tunela i time zakopala eventualne tragove ili dokaze koji bi pomogli za rasvjetljavanje ovog događaja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091907090_1136aef78aa3fe35b939b50ae19d9b592cfaf6335ece56af0da7c25193a6495e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024091907090_1136aef78aa3fe35b939b50ae19d9b592cfaf6335ece56af0da7c25193a6495e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Abazović sa ministrima na uviđaju"> <figcaption>Abazović sa ministrima na uviđaju(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>

Baćović: Ja sam profesionalac, sa kćerkom nijesam pričala o poslu

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici optužilo je osmoro državljana Srbije i Crne Gore da su, sa namjerom da „sebi i drugima pribave protivpravnu imovinsku korist“, prošle godine, kao organizovana kriminalna grupa, bili ključni akteri skandala koji je pokazao potpuno rasulo u bezbjednosnom sektoru Crne Gore, kada je u centru glavnog grada, zaštićenoj zoni u kojoj se nalaze ključne državne institucije, prokopan tunel od jedne zgrade do depoa Višeg suda i koji je, da skandal bude teži, slučajno otkriven. Portal ETV u narednih nekoliko dana ekskluzivno će objaviti dijelove optužnice koja, međutim, nije pružila odgovore ko je i zašto naručio upad u depo. Prema navodima iz optužnice, koja je napisana na 40 strana, ističe se da svi prikupljeni dokazi u istrazi nedvosmileno ukazuju na postojanje osnovane sumnje da su okrivljeni učinili krivična djela koja im se stavljaju na teret. Zaključak tužioca je da su svi članovi grupe postupali sa direktnim umišljajem i ciljem pribavljanja imovinske koristi. Optuženi su državljani Srbije - Veljko Marković, Milan Marković, Dejan Jovanović, Vladimir Erića, te crnogorski državljani - Predrag Mirotić, Katarina Baćović i Nikola Milačić zbog sumnje da su početkom jula 2023. godine postali članovi grupe koja je odgovorna za obijanje i pljačku depoa Višeg suda. Prema navodima optužnice iz depoa je nestalo 19 komada vatrenog oružja, 11 telefona i manja količina marihuane, kokaina i heroina. Podgoričanin Marko Valjuj optužen je za pomoć učinocu poslije izvršenog krivičnog djela. U optužnom aktu, koji potpisuje tužilac Marko Mugoša, navodi se da nije identifikovan organizator, niti svi članovi ove grupe.&nbsp; Srpski državljani Veljko i Milan Marković, kao i Jovanović nedostupni su crnogorskim vlastima i za njima su raspisane međunarodne potjernice. Optužnicom je predloženo da im se sudi u odsustvu. Dva dana uoči godišnjice nezapamćenog skandala, 9. septembra, podignuta je optužnica, da bi tužilac tri dana kasnije obustavio istragu protiv Veljka i Milana Markovića, Jovanovića, Erića, Mirotića, Baćović i Milačić za krivično djelo sprječavanje dokazivanja, koje im je bilo stavljeno na teret.&nbsp; Protiv jednog okrivljenog, crnogorskog državljanina, obustavljena je istraga.&nbsp; Zastupnik optužnice Marko Mugoša u svom aktu ističe da se tužilac može „kretati jedino u granicama pribavljanja dokaza, pri čemu je policija organ otkrivanja učinalaca krivičnih djela i prikupljanja dokaz, a na tužiocu je da cijeni sve dokaze i donese odluku“. - Očigledno je da se od otkivanja tunela koji je vodio do depoa Višeg suda prikupila određena količina dokaza koji su doveli do podizanja optužnice u jednom dijelu, odnosno gonjenja učinililca za dio preduzetih radnji. U nedostatku drugih dokaza nije moguće bolje razjašnjenje od postojećeg, s obzirom da je tužilac nadležan za gonjenje učinalaca krivičnih djeka isključivo na osnovu dokaza iz spisa predmeta – navodi on u optužnici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240917060936_409e02887037c097cfe9bfa7b35ad2d1eddf6e9c9789da69d903ce6bb615f569.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240917060936_409e02887037c097cfe9bfa7b35ad2d1eddf6e9c9789da69d903ce6bb615f569" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Slučaj Tunel"> <figcaption>Boris Savić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  &nbsp;ZAKUP STANA A prema navodima ovog dokumenta postoje dokazi da su Markovići, Jovanović, Erić, Mirotić, Baćović i Milačić postali su članovi grupe koju je organizovala za sada nepoznata osoba s ciljem vršenja krivičnog djela teška krađa. Istražitelji do podizanja optužnice nijesu identifikovali ni sve saučesnike. - Milačić je angažovao Baćović da zakupi poslovni prostor u Njegoševoj ulici i ona je na to pristala. On je prisilio Baćović da se preruši (stavi periku) i tako fotografiše. Nakon toga joj je donio lažnu ličnu kartu izdatu od Područne jedinice Kotor na ime Andrijana Marić, koju je Baćović koristilia prilikom iznajmljivanja stana – navodi se u optužnici. Ugovor sa vlasnicom Baćović je potpisala 24. jula 2023. i to na tri godine. Cijena mjesečnog zakupa bila je 1.400 eura. Poslovni prostor imao je i podrum odakle je, kasnije ova grupa, prokopala tunel do sudskog depoa.&nbsp; - Veljko i Milan Marković, Jovanović i Erić su iz podrumskih prostorija zakupljenog poslovnog prostora prokopali podzemni tunel 30 metara do depoa Višeg suda, u kojem je smješten dokazni materijal iz predmeta koji se vode ili su završeni pred tim sudom. Oni su probili betonski zid pa su kroz taj otvor u periodu od 8. do 11. septembra ušli u prostorije depoa i obili zaključanu kancelariju u kojoj se nalazi oružje i ukrali telefone, oružje i manje količine droge – piše u optužnom aktu Tužilaštva.&nbsp; Tužilac Mugoša je taksativno naveo koji telefoni su ukradeni i ko im je bio vlasnik, koje oružje je nestalo i koja količina droge i iz kojih premeta. Grupa je, kako se navodi, ukradene stvari odnijela do podruma poslovnog prostora koji su zakupili, zatim su ih stavili u najlonske kese i potom se odvezli taksijem do stana u Ulici Ksenije Cicvarić u Podgorici, koje je zakupila osoba koja se predstavila kao Miloš Marković. Predrag Mirotić je 11. septembra, u Botunu, prema navodima Tužilaštva, zajedno sa okrivljenim Veljkom i Milanom Markovićem, Jovanovićem i Erićem „ostvarujući zajedničku odluku sa umišljajem bitno doprinio izvršenju krivičnog djela“. Okrivljen je da je „renoom klio“ navodio teretno vozilo „mercedes sprinter“ u kojem su bili ostali okrivljeni. &nbsp;UNIŠTILI DOKAZE - Nesporno je da je Mirotić upravljao vozilom „klio“ i da je navodio kombi do mjesta Botun, gdje su Veljko i Miilan Marković, Jovanović i Erić izbacili stvari koje su prethodno otuđene iz depoa Višeg suda – piše u optužnici, dodajuć i da su sakrili kombi. Mirotić je Veljka i Milana Markovića, Jovanovića i Erića potom vratio u stan u Ulici Ksenije Cicvarić, čime je, prema mišljenju tužioca, svoj dio posla završio. Veljko i Milan Markovć su istog dana napuštili Crnu Goru na Graničnom prijelazu Šćepan Polje, a Jovanović na Graničnom prijelazu Dobrakovo.&nbsp; Optuženi Marko Vuljaj je, prema optužnici, od 15. septembra do 12. oktobra 2023. godine krio okrivljenu Baćović koja mu je saopštila da je policija potražuje zbog učešća u obijanju depoa Višeg suda.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240917060936_a372a35608c522f16bf7d4a965256362159eb25fea003003e593196470f545a9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240917060936_a372a35608c522f16bf7d4a965256362159eb25fea003003e593196470f545a9" data-rendition-name="original" width="900" height="477" loading="lazy" alt="Slučaj Tunel"> <figcaption>Adžić pokazuje Erićevu fotografiju na konferenciji za novinare(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tužilac ga krivi što je, iako je znao da se za Baćović traga, pomogao da nađe stan i da se krije. Ocjenjuje da je Vuljaj postupao sa direktnim umišljajem.&nbsp; &nbsp;PREUZIMANJE KLJUČA U optužnici se citiraju i iskazi svjedoka, saslušanih tokom istražnog postupka, a među njima je i arhivar u Višem sudu Mladen Radovanović, koji brine o depou. Ispričao je da je od 4. juna do 1. septambra 2023. bio na bolovanju i kada se vratio ključeve od depoa je preuzeo od tadašnjeg predsjednika Višeg suda Borisa Savića. Kako je svjedočio, ključevi se mogli da budu jedino kod Savića, kada bi on bio odsutan.&nbsp; Radovanović je ispričao i da je postojao samo jedan ključ - kojim je otvarana metalna kapija prije depoa i bijela vrata od depoa. Tokom prve sedmice kada se vratio sa bolovanja, prema njegovim riječima, nije primijetio ništa sumnjivo. Jedino je imao problem sa policom koja se nalazi u kancelariji sa oružjem u depou, jer je od težine počela da propada. To je prijavio domaru V. Đ, koji je rekao da će zvati nekoga da to popravi, međutim, to se nije desilo.&nbsp; Opisao je da se dopo sastoji od jednog hodnika dužine oko 10 metara, a „kad se uđe kroz bijela vrata sa desne strane je kancelarija u kojoj je smješteno oružje, a sa lijeve je kancelariija u kojoj su predmeti“. Sa prednje desne strane je, kako je ispričao, prostorija koja se sastoji iz dva dijela u kojoj je smještena droga i druge oduzete stvari, dok je u krajnjem lijevom dijelu depoa kancelarija u kojoj su predmeti. Objasnio je i da je u depou „pod ključem“ bila jedino kancelarija sa oružjem. Kako se navodi u optužnici, ispričao je da je 8. septembra u 14.10 završio svoje obaveze i zaključao vrata od depoa i kapiju. Pošao je kući i ključ je ponio sa sobom, jer po pravilu ključ je stalno bio kod njega. Tokom vikenda, kako je rekao, nije dolazio na posao, a u poneđeljak, 11. septembra, stigao je oko 7.30. Prva stvar koju uradi kad dođe, prema njegovim riječima, je da otvori kapiju i bijela vrata depoa i upali svijetlo u hodniku. Tog jutra nije obratio pažnju na hodnik, odmah je zaključao vrata i otišao u kancelariju koja se nalazi blizu depoa. U kancelariji je ostao do 8.30 sati, a onda je ponovo pošao do depoa. Morao je da slaže predmete. Čim je ušao sa desne strane je primijetio da su vrata od kancelarije sa oružjem odškrinuta.&nbsp; TRAGOVI Primijetio je i tragove prljavštine u hodniku kojih, kako je rekao, u petak nije bilo. S obzirom na prethodno iskustvo sa policom u kancelariji sa oružjem, prva pretpostavka mu je bila da je polica pala i oštetila vrata. - Kada sam pokušao da otvorim vrata nijesam mogao, potom sam u donjem dijelu vidio opiljke, a onda i tragove obijanja. Pratio sam tragove prljavštine na hodniku i pošao sam u zadnju lijevu kancelariju gdje sam primijetio tragove čizama i na jednoj gomili nabacano razno oružje. U prvoj kancelariji sam vidio paket sa oduzetim telefonima iz 2023 - ispričao je Radovanović.&nbsp; Dodao je da mu je sve to bilo čudno i počela je da ga „hvata panika“ i odmah je pošao u kancelariju gdje se nalazi droga gdje je zatekao razbacene stvari. Odmah je, kako kaže, pošao kod upraviteljke pisarnice Maje Baćović kojoj je rekao da hitno pođe sa njim u depo. Svjedok nije mogao da se sjetio ko je pozvao predsjednika suda Borisa Savića, ali zna da je ovaj odmah sišao u depo i tražio da neko pozove policiju. Rekao je da je policija odmah došla i počela uviđaj. Osim njega, Baćović i Savića, kako je svjedočio, tog jutra niko nije ulazio u prostorije depoa.&nbsp; On je prisustvovao uviđaju kako bi policajcima davao informacije o predmetima. Rekao je i da u kancelariju sa oružjem niko nije ulazio do dolaska policije, a da je u toj prostoriji on oružje slagao po godinama predmeta. Primijetio je da su premetani paketi za 2022. i 2023. Osim njih, premetani su i paketi sa predmetima iz 2017. i 2018. godine, kao i paketi iz 2009. i 2010.&nbsp; Naveo je i da zna da je policija izuzela pet paketa i da je moguće da su to upravo ti paketi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240917060936_71b5a1e42c5ed51168d5362649ae3a8c9ea8ef0c73abf3e5a7b64fce2293407e.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240917060936_71b5a1e42c5ed51168d5362649ae3a8c9ea8ef0c73abf3e5a7b64fce2293407e" data-rendition-name="original" width="675" height="432" loading="lazy" alt="Slučaj Tunel"> <figcaption>Ispremještani predmeti u depou Višeg suda(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  &nbsp;„SITNA DROGA“ - Što se tiče kancelarije gdje se nalazi droga i drugi oduzeti predmeti, jedan je paket sa vrha police spušten na druge džakove i to je bio paket na kojem je pisalo „sitna droga 2016“. Inače u toj kancelriji se ne nalazi veća količina ostalih droga osim marihuane. U pitanju je manja količina kokaina, heroina i tableta. Inače, u ovoj kancelariji su bila dva paketa iz predmeta „Kašćelan“ i ti paketi su pronađeni na istom mjestu gdje je pronađena gomila sa oružjem. U tim paketima su bili dron, mobilni telefoni i još neke stvari – ispričao Radovanović. Uviđaj je, kako kaže, trajao cijeli dan i sve vrijeme je bio prisutan, a u poslijepodnevnim satima su koleginice došle kako bi počele popis.&nbsp; U kasnim večernjim satima, kako je rekao, koleginice su sasvim slučajno otkrile rupu u zidu, koja je bila sakrivena iza predmeta koji su arhivirani i nose oznaku GŽ 2017.&nbsp; - Pošto policiji tokom uviđaja u tom dijelu police ništa nije bilo sumnjivo, iz tog razloga se nije ni odmah otkrilo postojanje te rupe – rekao je Radovanović.&nbsp; Istakao je i da je popis stavri u depou počeo odmah da se radi, kako bi se utvrdilo što nedostaje.&nbsp; Ponovio je da je ključeve od depoa nosio kući, te da ih je krio i od ukućana. Dok je bio na bolovanju, kako je rekao, ne zna kome je predsjednik suda davao ključeve, niti o tome postoji evidencija. - Dok sam bio na bolovanju zvale su me neke koleginice. B. V. me zvala kako bi otvorila kancelariju na prvom spratu u kojoj se nalazi dokumentacija iz predmeta Duška Kneževića i Blaža Jovanića, a u kojoj bi radnici zamijenili klimu. Zvala me i koleginica S. N. kojoj je trebao ključ iste ove kancelarije, s obzirom da je ona radila kod sudije za istragu Zorana Radovića - ispričao je Radovanović.&nbsp; Interesantno je i da je kazao da mu je „bilo poznato da je nemoguće bilo obavljati popis zbog velike količe stvari koja se tu nalazi“. Radovanović je iznio i detalj da u depou ne postoje kamere. Kazao je kako se „prethodno obraćao predsjedniku suda za zahtjevom da se u hodniku i depou postave kamere, ali je dobio odgovor da za tako nešto nema novca“. - Taj zahtjev je bio prije godinu - godinu i po, čak zna da je bilo komentara od kolega da ne trebaju kamere u depou, osim da ga neko gleda što radi. O usmenom zahtjevu prema predsjedniku je sačinio službenu zabilješku čiji original je predao sekretarici predsjesnika a on posjeduje kopiju – piše u optužnici. Ispričao je i da su „iz Sudskog savjeta, kada su postavljali kamere u sudu, stručne osobe za video nadzor bile upoznate „sa njegovim zahtjevom da se u depou postave kamere. Tada je rečeno, kazao je on, da je to sve maksimum 200 eura, ali da za to nema para.&nbsp; Da li su se nakon upada u depo Višeg suda u Podgorici našle pare „maksimum 200 eura“ da se ovaj prostor „pokrije“ video nadzorom javnosti nije poznato. Portal ETV u sljedećem nastavku će objaviti detalje iz odbrane optuženih i iskaz bivšeg predsjednika Višeg suda Borisa Savića.

Arhivar tražio kamere za depo, Savić mu rekao da za to nema para

Specijalno državno tužilaštvo puna četiri mjeseca se ne oglašava povodom dvije krivične prijave koje je pritvoreni bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić podnio 6. i 13. maja protiv zamjenika glavnog specijalnog tužioca Miloša Šoškića, a prvi čovjek SDT-a Vladimir Novović skoro dvije godine ignoriše optužbe Centra za građansko obrazovanje (CGO) da je tadašnji kandidat za specijalnog državnog tužioca Šoškić ,,koristio poziciju za ostvarivanje privatnih interesa“.&nbsp; Uporno ćuti Specijalno državno tužilaštvo i na skandalozni slučaj targetiranja, kada je tužilac Šoškić u Prijedlogu za produženje pritvora Milivoju Katniću i Zoranu Lazoviću – beskrupulozno i bez pravnog osnova – osumnjičio šest istraživačkih novinarki i novinara, kao i nagrađivanog pisca, da su ,,pod uticajem organizovanog kriminala“.&nbsp; U međuvremenu, Miloš Šoškić, dok je bio pod ,,zaštitom“ glavnog specijalnog tužioca, brzometno je napredovao u karijeri - sa mjesta osnovnog do mjesta višeg tužioca, pa je prekomandovan prvo za specijalnog tužioca, a potom je odlukom Novovića postavljen za zamjenika glavnog specijalnog tužioca. KAD NEPOKRETNA IMOVINA POSTANE POKRETNA&nbsp; U tom periodu, prema javno dostupnim podacima, Miloš Šoškić je stvarao značajnu imovinu.&nbsp; Prvobitno, odlukom Vlade Crne Gore, u vremenu vlasti Đukanovićeve Demokratske partije socijalista dobio je stan. U prijavi nepokretne imovine Miloš Šoškić je upisao da je tokom 2019. godine postao ,,100 odsto vlasnik stana od 75 metara kvadratnih“.&nbsp; <blockquote>Ako Specijalno tužilaštvo nije našlo za shodno da, shodno zakonu, reaguje na skandalozno pogrešne optužbe da su Katnić i Lazović učestvovali u skidanju zabrane ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću u Crnu Goru; ako je Novovićev SDT svjesno nije sankcionisalo nezakoniti progon i tužilačkog crtanje meta istraživačkim novinarima i nagrađivanom piscima – zašto bi istraživali da li je Miloš Šoškić ,,vanknjižni vlasnik“ neke vrijedne imovine?&nbsp;</blockquote> Bilo je tada više negativnih reakcija na dodjelu stana Šoškiću. Kasnije i svojevrsnih optužbi da je Šoškić zloupotrijebio poziciju državnog tužioca. Tako je Centar za građansko obrazovanje Daliborke Uljarević dostavio tadašnjoj vršiteljki dužnosti vrhovne državne tužiteljke Maji Jovanović i Tužilačkom savjetu inicijativu da preispitaju da li je ,,Miloš Šoškić koristio poziciju državnog tužioca za ostvarivanje privatnih interesa kada je Vladi podnio zahtjev za dobijanje stana pod povoljnim uslovima“.&nbsp; Reagovao je tada i MANS Vanje Ćalović Marković u jednoj široj priči o dodjeli državnih stanova po povoljnim uslovima.&nbsp; Vrlo, vrlo povoljnim: Šoškiću je, na osnovu njegovog zahtjeva, Vlada Crne Gore dodijelila stan od 75 kvadratnih metara, po cijeni od 15.150 eura ili - 202 eura po kvadratu. NAPREDOVANJE U SVAKOM POGLEDU Uzaludni su bili javni protesti nekih nevladinih organizacija: Miloš Šoškić je nesmetano napredovao u karijeri, sticao imovinu, i gledao da ispuni sve naloge koje mu je ispostavljao vrh Tužilaštva ali i nova politička elita.&nbsp; Prema dostupnim javnim podacima, prije dodjele stana 2019. godine, tokom prethodne decenije, Miloš Šoškić i njegova supruga Ana Šoškić raspolagali su, do 2016. godine, osim dionica dvije državne kompanije, jedino ,,golfom IV“ iz 1998. godine, a potom, 2017. godine, novijom verzijom marke istog automobila iz 2006. godine.&nbsp; Djelovali su kao skromni bračni par koji je krčio put ka stabilnom, komfornom životu.&nbsp; No, je li taj zvanični podatak i potpuni, istiniti podatak? Podaci koje će Portal ETV prikazati ukazuju da su se iznenada pojavljivale vrijedne nekretnine... ,,FANTOMSKI“ STAN I STVARNI ZAKUP Imovina Šoškića značajno se uvećala nakon ,,avgustovskih promjena“: prema informacijama Portala ETV, postoje osnovi sumnje da su neki članovi porodice zamjenika glavnog specijalnog tužioca, naprasno postali ,,stvarni vlasnici“ nepokretne imovine u Podgorici i u opštini Budva, ali ostaje pitanje: je li Miloš Šoškić bio ,,vanknjižni vlasnik“?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091301094_6fd23d90e4b7ae1bcb0b51745e10dcbe14e26fa680cfd2820faca2533ffa2e42.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024091301094_6fd23d90e4b7ae1bcb0b51745e10dcbe14e26fa680cfd2820faca2533ffa2e42" data-rendition-name="original" width="1514" height="845" loading="lazy" alt="Podaci o stanu Ane Šoškić"> <figcaption>Dokument o svojini na stan od 102 kvadrata na Rimskom trgu(Photo: Podaci o stanu Ane Šoškić)</figcaption> </figure>  Do skora pravno nepoznata formulacija ,,vanknjižni vlasnik“ prvi put je uvedena prije nekoliko mjeseci, i to u aktima Specijalnog policijskog odjeljenja i Specijalnog državnog tužilaštva, iako sve to zakon ne poznaje. Kako god, podaci kojima Portal ETV raspolaže vrlo su indikativni. Tako je supruga Ana Šoškić, ubrzo poslije razvoda od Miloša, postala vlasnica stana od 102 kvadrata u strogom centru Podgorice, na Rimskom trgu.&nbsp; Te imovine nema u prijavama dok su Miloš i Ana bili supružnici. Da sve bude zanimljivije, pod rubrikom ,,Osnov sticanja“ piše – poklon! Od koga poklon, da li je bivši muž, tužilac Šoškić ili neko njemu blizak, imao udjela u ,,nabavci“ tog stana na ekskluzivnoj podgoričkoj lokaciji, ostalo je tajna.&nbsp; Činjenica je, međutim, da nakon razvoda Šoškića nije brakorazvodnom parnicom bio obuhvaćen stan od 75 kvadrata, pa je tužilac Šoškić ostao apsolutni vlasnik. Da li je iznenadni ,,poklon-stan“ na Rimskom trgu bila neka vrsta kompenzacije?&nbsp; To pitanje za sada ostaje nepoznanica, tajna koju nekadašnji supružnici brižljivo kriju.&nbsp; ,,CARSKO SELO" Kao što je misterija da li imaju neke ,,vanknjižne vlasničke veze“ Miloš Šoškić i njegov brat Marko, sa nekretninom u ,,Carskom selu“ u Tudorovićima, u Budvi. Riječ je o luksuznoj kući, prizemlja 89 kvadrata, sprata od 73 i podruma od 54 kvadrata. Ovu nekretninu izdaje Marko Šoškić i on je kontakt osoba ukoliko neko hoće da za izvjesno vrijeme zakupi i uživa u fantastičnom pogledu na budvansku rivijeru.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091301094_a389d5de5d0b247b7001e17cf261f5cdad88a36b9a22adf50bd57d46719f816e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024091301094_a389d5de5d0b247b7001e17cf261f5cdad88a36b9a22adf50bd57d46719f816e" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt=',,Carsko selo" Blizikuće '> </figure>  Ko je stvarni vlasnik kuće koju izdaje Šoškić? Odgovor na to pitanje bi, čini se, tek izazvao mnogo novih pitanja... Ali, nema dilema da je, nakon razvoda od Miloša, Ana Šoškić iznenada postala ,,veleposjednica“: osim već pominjanog stana u strogom centru Podgorice, postala je vlasnik stana od 47 kvadrata i garaže u Budvi. NOVI PODACI: DVA STANA BRAČNOG PARA&nbsp; I njenom bivšem mužu nije loše išlo, što se tiče prihoda, ali i imovine.&nbsp; Prema podacima iz marta 2024. godine sa portal.antikorupccija.me, zamjenik specijalnog državnog tužioca prijavio je da, sa novom suprugom Ivanom Čurović Šoškić, posjeduje dva stana: onaj ,,Vladin“ od 75 kvadrata koji nije dijelio sa bivšom suprugom i koji je je 100% vlasništvo Miloša Šoškića, kao i novi stan od 86 kvadrata, koji je kupila supruga Ivana, koja je apsolutni vlasnik.&nbsp; Osim ove dvije nekretnine, Šoškići imaju u vlasništvu i dva automobila - BMW X4 iz 2016. i BMW X3 iz prošle godine.&nbsp; <blockquote>Prema dostupnim podacima, prije dodjele stana 2019. godine, tokom prethodne decenije, Miloš Šoškić i njegova supruga Ana Šoškić raspolagali su, do 2016. godine, osim dionica dvije državne kompanije, jedino ,,golfom IV“ iz 1998. godine, a potom, 2017. godine, novijom verzijom marke istog automobila iz 2006. godine</blockquote> Bračni par Šoškić, sudeći prema njihovim prijavama, ima i pet aktivnih kredita koje otplaćuju u ratama, što jeste značajno mjesečno opterećenje za kućni budžet. No, oboje zarađuju sasvim pristojno, isplaćuju im se, osim plata iz SDT i Kliničkog centra Crne Gore, ozbiljni godišnji honorari, što od usluga koje obavljaju za državu, što za međunarodne organizacije.&nbsp; I mogu biti mirni: iako postoje indicije da specijalni tužilac nije baš prikazivao kompletnu svoju imovinu, da je negdje ipak bio ,,vanknjižni vlasnik“, teško je očekivati da će ga nadređeni staviti pod lupu provjere.&nbsp; Naprotiv: Miloš Šoškić i njegovi pajtaši mogu biti mirni. Ako Specijalno tužilaštvo nije našlo za shodno da, shodno zakonu, reaguje na skandalozno pogrešne optužbe da su Katnić i Lazović učestvovali u skidanju zabrane ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću u Crnu Goru; ako je Novovićev SDT svjesno nije sankcionisalo nezakoniti progon i tužilačkog crtanje meta istraživačkim novinarima i nagrađivanom piscima – zašto bi istraživali da li je Miloš Šoškić ,,vanknjižni vlasnik“ neke vrijedne imovine? &nbsp; Uostalom, dok tužilaštvo i sudovi rade po direktivama ili po volji nove vlasti u Crnoj Gori i dok ne postoji međunarodni pritisak da se poštuju zakoni – svi će mirno nastaviti dalje.&nbsp;

Da li je tužilac Miloš Šoškić ,,vanknjižni vlasnik“ vrijedne imovine u Podgorici i u Budvi?

Frontpage topic

Dojava o bombi u avionu poljske aviokompanije LOT Polish Airlines bila je lažna.&nbsp;
- Preduzete su aktivnosti iz nadležnosti policije, putnici su evakuisani, izvršen je protivdiverzioni pregled vazduhoplova, kojom prilikom nije pronađena eksplozivna naprava - saopšteno je iz Uprave policije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Favion-poljske-kompanije-sletio-na-podgoricki-aerodrom-u-toku-vanredni-pregled-i-policijske-aktivnosti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Podsjećamo, na Aerodromu Podgorica nešto prije 17 sati je započet vanredni pregled aviona poljske kompanije LOT Polish Airlines - nakon što je kapetan navodno prijavio da je dobio dojavu o bombi.
Iz policije su pojasnili da su posadu, prilikom leta iznad Mađarske, upoznali zaposleni na varšavskom aerodromu da su dobili dojavu da je u pomenutom avionu postavljena eksplozivna naprava, sa kojom je informacijom posada upoznala crnogorsku policiju po slijetanju na aerodrom.
Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici.

Lažna dojava o bombi u avionu poljske kompanije

Na Aerodromu Podgorica nešto prije 17 sati je započet vanredni pregled aviona poljske kompanije LOT Polish Airlines - nakon što je kapetan navodno prijavio da je dobio dojavu o bombi.
To je saopšteno na Fejsbuk nalogu Aerodroma Crne Gore.
Portalu ETV je iz Uprave policije rečeno da su u toku policijske aktivnosti.
- Vazduhoplov je izolovan i udaljen od putničkog terminala. Svi ostali putnici su na bezbjednom i ostale operacije se, za sada, realizuju nesmetano - kazali su u Aerodromima.
Kontrola se, ističu, sprovodi po propisanim procedurama u sinhronizovanoj akciji Uprave policije, aerodromskih i ostalih službi.
- Više informacija biće saopšteno po završenoj kontroli - zaključili su u Aerodromima.

Avion poljske kompanije sletio na podgorički aerodrom, u toku vanredni pregled i policijske aktivnosti

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata Podgoričaninu M.M. zbog &nbsp;sumnje da je počinio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti.&nbsp;
Osumnjičeni je u telefonskom razgovoru sa N.K, zaposlenim u privatnoj obrazovnoj ustanovi “B.A.”, &nbsp;prijetio da će izgubiti posao, da će škola biti zatvorena.
Takođe, rekao je da može zatvoriti 30 škola u Podgorici i napraviti isto što se dogodilo u OŠ “Vladislav Ribnikar” u Srbiji kada je učenik te škole ubio devetoro djece i čuvara te ustanove.
M.M. je prijetio da će, kad nešto naumi to i uraditi, čak i da ga zatvore.
Jednom će ga, kako je rekao, pustiti, pa će uraditi to što je naumio.

Podgoričanin prijetio zaposlenom u privatnoj školi da može izazvati tragediju poput one u "Ribnikaru"

Vlada Crne Gore na prijedlog ministrice kulture donijela je odluku o podizanju spomenika Amfilohiju Radoviću. Amfilohije Radović trideset je godina oblikovao religijski život u Crnoj Gori. Za to vrijeme drugovao je s Arkanom, s Radovanom Karadžićem, s Ratkom Mladićem, za to vrijeme naglavačke je izvrtao prošlost anatemišući oslobodilački partizanski pokret i slaveći i posvećujući četničke zločince i naci-fašističke saradnike od popa Mace preko Pavla Đurišića do Dragoljuba Mihailovića.
Za to vrijeme negirao je svaku vrijednost koja je našla mjesta u Ustavu Crne Gore: i crnogorski jezik, i crnogorsko pismo, i crnogorsku naciju, i crnogorsku kulturu, i crnogorsku državu. I baš zato, a ne uprkos tome, odlukom Vlade Crne Gore dobiće spomenik. Ova mu Vlada spomenik podiže jer sva bez razlike počiva na "vrijednostima" koje je Amfilohije "vaspostavio". Mogu nam biti sporne te "vrijednosti", može nam biti sporan i povampireni fašizam u zemlji koja se kitila slobodarskom tradicijom, ali moramo priznati da je posve prirodno da ovakva Crna Gora konačno dobije spomenik onome koji ju je baš ovakvom stvarao.&nbsp;
Bilo bi licemjerno da je ova Vlada odbila prijedlog ministrice kulture Vujović zato što je skandalozan, zato što glorifikuje čovjeka koji je Crnogorce poredio s volovima, zvao ih kopiladima, zato što je promovisao izuzetno negativan stav prema Albancima, zato što je blagosiljao ratove protiv muslimana, zato što je imao razumijevanja za genocid izvršen u Srebrenici, zato što su mu posred srca bila etnička čišćenja muslimana koje je doživljavao kao lažne ljude lažne vjere koji siju duhovnu smrt. I tako dalje. Ova Vlada baštini ideologiju koju je promovisao Amfilohije Radović. Zato nema ničega neobičnoga da svome duhovnom vođi podigne spomenik.&nbsp;
Spornija od odluke Vlade jeste odluka funkcionera Bošnjačke stranke da napušte śednicu. Zašto su Ibrahimović i njegovi ministri napuštili śednicu Vlade? Zašto im je sporna odluka da čovjek koji je stvorio premijera Vlade, čiji je Ibrahimović potpredśednik, dobije spomenik? Zašto im je sporan Amfilohije kad su im nesporni Amfilohijevi kadrovi? Zašto im je sporan Amfilohije kad im nije sporna politika koja proističe iz ideologije koju je on 30 godina u Crnoj Gori uspostavljao?
Zašto, ako im je to sporno, Ibrahimović i bratija nijesu napuštili Vladu no samo jednu śednicu kad je ta śednica samo dio agende koju Ibrahimović i njegova bratija sprovode? Zato što je Ervin Ibrahimović oličenje nezapamćenoga licemjerstva u crnogorskome političkom životu. I kad bi svi muslimani bili poput Ervina Ibrahimovića, onda bi Amfilohijeva izjava o duhovnoj smrti koju oko sebe šire lažni ljudi lažne vjere bila duboko istinita.&nbsp;
A vjera funkcionera Bošnjačke stranke odista lažna je vjera kojom nude duhovnu smrt svome članstvu i glasačima. Da je tako, neka posvjedoči činjenica da je sasvim svejedno hoćete li glasati za Andriju Mandića ili Ervina Ibrahimovića jer dobićete isti proizvod - spomenik Amfilohiju Radoviću.
"Bolnu patnju navijesti licemjerima" jer "licemjeri će na samom dnu džehennema biti i ti im nećeš zaštitnika naći". Ne prijetim to ja no onaj u koga se lažno kunu licemjeri iz Bošnjačke stranke.

Ervinov spomenik Amfilohiju

Groznica je opšte medicinsko stanje povišene tjelesne temperature i uglavnom je indikator problema u tijelu, virusne ili bakterijske infekcije. Tako piše u medicinskom leksikonu.&nbsp; U realnom životu, u Crnoj Gori, groznica nije samo pokazatelj neke infekcije, niti predstavlja odbrambenu reakciju organizma. Naprotiv, groznica, ova aktuelna crnogorska, znak je opštedruštvene zaraze.&nbsp; One najgore, koju samo ljudi mogu uzrokovati.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240918130956_b62db2b2858fe0b0b15c625aa286ce0d42d38967bd96cc08b6713aa4c76e9c4c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240918130956_b62db2b2858fe0b0b15c625aa286ce0d42d38967bd96cc08b6713aa4c76e9c4c" data-rendition-name="original" width="1200" height="842" loading="lazy" alt="Ministar Vladimir Joković"> </figure>  Ono, kada neznaveni, a na položajima, pokušavaju da sačuvaju svoje pozicije i fotelje, tako što će, ako treba, žrtvovati, ne samo neku farmu krava, nego i nekog farmera. Poput onog samoživog ministra poljoprivrede Joko-Ono-Ovo Jokovića, što sam ne zna je li završio srednju elektrotehničku ili gimnaziju. Ili će, pak tražiti, da se uhapsi neki građanski aktivista koji se drznuo da spriječi nezakonito ponašanje države. I onda crnogorska policija, koja treba da sprovodi crnogorske zakone, na zahtjev vlasti privodi sve one koji upozoravaju - na kršenje istih tih zakona.&nbsp; Nije moralno, ali je ministar Joković miran i na položaju. Za sada.&nbsp; A kakva je to groznica odavno zahvatila Daria Daku Vraneša, prvog čovjeka opštine Pljevlja. Je li i kod njega Q-groznica ili je, možda, u pitanju groznica IQ-a?&nbsp; Jer, Vraneš je onaj tip što je svojevremeno, krajem avgusta 2020. godine, trčao da snima autobus kojim je, kako su mu dojavili, dolazilo dvadesetak Bošnjaka rođenih u Pljevljima koji privremeno rade u BiH. Onda je, snimajući telefonom, grozničavo skakutao, granao rukom prema svojim sugrađanima koji su došli da glasaju i podvikivao ,,Turci, snimite ih, došli Turci“. <blockquote>Umjesto nekadašnjeg vožda Miloševića sada je srpski vožd Vučić, pa mu, malo-malo, ljekar-političar Dario privodi đecu Pljevalja da im u Beogradu potanko pripovijedaju da Crna Gora ne treba da postoji</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240918130956_e47aea1f049e5ee928fd053048d58b605e65dc865579557dcff3582340d15abc.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240918130956_e47aea1f049e5ee928fd053048d58b605e65dc865579557dcff3582340d15abc" data-rendition-name="original" width="600" height="400" loading="lazy" alt="Dario Vraneš i Aleksandar Vučić"> </figure>  Da bi potom, već sljedećeg dana, uz poštovanje, brigu i dobru organizaciju, dočekivao, ugošćavao i raspoređivao širom Pljevalja sve one glasače-namjernike iz bratske Srbije koje je zvanični Beograd slao da glasaju za njega - Vraneša i ostale vraneše koji služe intersima vlasti u Srbiji. Nije bio u groznici, nije bio pod temperaturom i naravno da nije snimao srpsku-braću-birače, niti je naređivao da se snima njihov dolazak. Znao je što ne smije da se radi.&nbsp; Ali, znao je i što treba da radi.&nbsp; Tačnije, dobro je znao što može biti dobro za njega. I da, to je baš onaj Dario Vraneš koji je hodio ka Aleksandru Vučiću i obećao mu, za prošli Dan srpskog jedinstva i zastave, ništa manje nego ,,SAO Pljevlja i principe“ i još neka sela u zaleđu. Da se, u bliskoj budućnosti, duhovno – ali i teritorijalno - spoje sa srpskim dijelom BiH.&nbsp; Zvuči nekako zlokobno poznato, je li? ,,Srbija je svuda gdje žive Srbi i srpski grobovi“, galamio je početkom devedesetih Vojislav Šešelj, kada je ono želio da pod komandom Slobodana Miloševića, napravi Veliku Srbiju sa zapadnom granicom Karlovac-Karlobag-Virovitica.&nbsp; Tako je počeo veliki rat na „našem malom otoku“ zvanom Jugoslavija. Na kraju, sve granice su ostale iste, republike su postale države, desetine hiljada izgubljenih života i stotine hiljada raseljenih... Srbi više ne žive u jednoj državi, kao što su živjeli u toj Jugoslaviji.&nbsp; Čak su i grobovi Srba sada u raznim državama.&nbsp; Dario Vraneš je tada bio tek srednjoškolac, pa možda i danas pojma nema o istoriji i raspadu SFRJ, te u heroje želi da uzdigne sve one koji su rušili onu veliku zemlju. I, valjda obolio od te groznice IQ-a, možda je pod teškim uticajem Crkve Srbije koja voli da slavi zločince, pa ne vidi da je on sada karikatura karikaturalnog Vojislava Šešelja koji sluša zapovijesti srpskog vožda.&nbsp; Samo što, umjesto nekadašnjeg vožda Miloševića sada je srpski vožd Vučić, pa mu, malo-malo, ljekar-političar Dario privodi đecu Pljevalja da im u Beogradu potanko pripovijedaju da Crna Gora ne treba da postoji.&nbsp; Osim - kao dio “srpskog sveta”.&nbsp; Ili kao “srpska Crna Gora”, o čemu sanja Vladislav Dajković, profesionalni Srbin zapošljen kod Olivere Injac, koja se za nepune dvije godine vladavine ,,proslavila“ kao vjerovatno najgori čelnik Podgorice u njenoj savremenoj istoriji. Ostavljajući za sobom uneređen grad - tone smeća po podgoričkim ulicama i najezdu pacova u City kvartu.&nbsp; <blockquote>,,Daćemo vam dva izmišljena slova Ś i Ź, nama ništa ne trebaju“, dobacio je, sve smijuljeći se u kameru Dajković, politikolog sa čuvenog prevarantskog Megatrenda, dok je Stanivuković, doživotni student ekonomije, sa zadovoljstvom prihvatio poklon</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240918130956_82b01e49bda454633457c660a6fac860492bc86e627b403bdd3510e71001d51c.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240918130956_82b01e49bda454633457c660a6fac860492bc86e627b403bdd3510e71001d51c" data-rendition-name="original" width="433" height="485" loading="lazy" alt="Dajković i Stanivuković"> </figure>  E, taj Veliki Srbin Vladislav Dajković, vršilac dužnosti nekakve Službe za građane Podgorice je, valjda poslovno, pohodio još jednog Velikog Srbina, Draška Stanivukovića, onog što je, baš onako zakonito preko tate-tajkuna, stekao bogatstvo, a onda preko političkog tate-Vučića, došao na čelo Banjaluke.&nbsp; Kad su popili po kriglu piva, razvezao im se jezik pa su osmislili kako da nadoknade Banjaluci dva slova, tačnije dvije figure ćiriličnih slova, izgubljene prilikom renoviranja centralnog parka. A da istovremeno i Dajkovićeva Podgorica ima neku korist, marketinšku i političku.&nbsp; Odmah se viđelo da odluka nije rezultat dubokog promišljanja, djelovalo je kao da su pod nekom groznicom. Ne onom subotnje večeri, već onom gorom – političkom groznicom dvojice političara “srpskog sveta”.&nbsp; ,,Daćemo vam dva izmišljena slova Ś i Ź, nama ništa ne trebaju“, dobacio je, sve smijuljeći se u kameru Dajković, politikolog sa čuvenog prevarantskog Megatrenda, dok je Stanivuković, doživotni student ekonomije, sa zadovoljstvom prihvatio poklon, ali i obavezu koju mu je zauzvrat nametnuo Dajković: da prihvati ponudu i da Podgorica i Banjaluka postanu gradovi pobratimi.&nbsp; Misli se, naravno, da postanu srpski gradovi-pobratimi. A kad će to biti, e to ni sam Vučić ne zna.&nbsp; Možda bi mogao da nasluti Marko Šubara Kovačević, koji je - u pauzama između „namještanja sata srednjim prstom“ tokom intoniranja državne himne i prijetnji da će svi koji se ne slažu sa njegovom politikom „proći kao Turci“ – uspio da brzinski zbratimi Nikšić sa opštinom Istočno Novo Sarajevo. Za neupućene, Istočno Novo Sarajevo je neka opština pomeđu brda iznad Sarajeva, nastala teškom agresijom na glavni bosanskohercegovački grad u kojoj je ubijeno skoro 11 hiljada ljudi.&nbsp; I, kad već čeprkamo po prošlosti, valja se podsjetiti i jednog (ne)uspjelog bratimljenja. Bolje rečeno – do sada neuspješnog. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091814090_26b497f7ec0323843749dae72ad5bf02a6a0d987d6371d4b75194d28e0e9b088.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024091814090_26b497f7ec0323843749dae72ad5bf02a6a0d987d6371d4b75194d28e0e9b088" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Stanivuković i Carević"> </figure>  Onog koje je Veliki Srbin – pogađate: riječ je o Drašku Stanivuković - obećao je još 2021. godine, još jednom Velikom Srbinu, Marku Batu Careviću, da će Budva biti grad pobratim Banjaluke.&nbsp; ,,Kroz razgovor smo zaključili da teško da postoji ijedan Banjalučanin koji nije bio na moru, u Budvi“, stručno je tada objasnio razloge inicijative Stanivuković. Prošlo je tri godine, Budva i Banjaluka su na istom odstojanju, nijesu pobratimi, a sad je u čitavu priču uletio uvijek spremni Dajko Dajković. Pa će, možda, da se uskoro trojno pobratime Budva-Banjaluka-Podgorica ili će, pak, da zovnu i Vranešova Pljevlja da uđu u četvorougaono bratmljenje tačaka “srpskog sveta”. Ili je, ipak, vrhunac da se napravi pentagram-bratimljenje, sa Vučićevim Beogradom kao centralom i centrom.&nbsp; Pentagram bratimljenja ,,srpskog sveta“?! Djeluje dijabolično, kao u nekom košmaru, noćnoj mori izazvanoj groznicom. Ali, takva je realnosti u današnjoj Crnoj Gori: to su klasični simptomi političke groznice “srpskog sveta” koja je odavno obuzela većinu u ovdašnjoj postavgustovskoj većini.&nbsp; I dok se Q-groznica, koju izaziva bakterija coxiella burnetii - ako ima znanja i stručnosti - relativno lako drži pod kontrolom i saniraju se štete, ova druga, politička groznica, koju je izazvao projekat ,,srpskog sveta“, a koja je zahvatila Crnu Goru nakon 30. avgusta 2020, za sada razara društveni organizam, kao što inficirana rana zagadi dio tijela.&nbsp; Pitanje je, kao i uvijek kada imperijali lanci stegnu grudi, ima li ovđe lijeka za tu zagađenu ranu? Za uspravljanje posrnulog pacijenta, valjalo bi najprije raskrinkati velikosrspke nakane koje viđamo svakog dana.&nbsp; Jer, buđenje iz košmara groznice, prvi je znak ozdravljenja.&nbsp; &nbsp; &nbsp;

Groznica ,,srpskog sveta“

Neću tražiti ko je utulio šteriku. Nego drugu šteriku. 

18.09. 

12:01h
 
Dobio sam rešenje o odbacaju krivične prijave protiv sudija Vrhovnog suda. 

Ana Vuković kaže u rešenju o produženju pritvora Lazoviću, da je, pazite, opšte poznato kako su beogradski kriminalci ubili crnogorske državljane nakon što ih je ovaj pustio u Crnu Goru, a tužilac u odbačaju prijave protiv nje i još dvoje sudija Vrhovnog suda, piše da je to očigledna greška.
Eto, dešava se. 

Pa i kandidati za predsjednika Vrhovnog suda pogriješe. I da čineći tu grešku, usput, govore o "neljudskim" osobinama tog čovjeka.
Čitam i ne vjerujem. 

Tužilac ne saslušava prijavljene, sam sve zaključuje, govori o dokazima kojih nema i o nekom naknadnom rešenju toga suda koja nikada nijesam dobio.
Ali, kako će se pred Demokratama, PES-om, UROM i ostalim poslaničkim benama. 

Ovako može neko vrijeme. Ne može sve vrijeme. Hajka prema pojedincu (niko je kao ja nije osjetio) ima rok trajanja. Pa kad je i krvožedni mediji i još krvožedniji političari čija je jedina vrlina da ne znaju ništa osim da mrze i guraju tu mržnju.
Pitanje pritvora Lazovića - pitanje je opstanka ove vlasti.
I da im poručim.
Sram vas bilo.
Radije bi ostavili Lazovića u pritvoru, nego završili auto-put.
Srećniji bi, sram vas bilo, bili da pustite da se on otud ne vadi, nego da smanjite nezaposlenost.
Milije bi vam bilo da tamo čami 100 godina, nego da nema siromaštva u Crnoj Gori. 

Lazović je, stidite se, izlaznica za svu vašu tupavu nekompetentnost, slučajnost koja bjelodano otkriva marginalnu, poluobrazovanu i nepismenu strukturu ličnosti. Vaše. 

Stvorili ste ambijent u kojem, Ana Vuković i ini svu otvorenu mržnju prema ljudima od prije 30. avgusta, mogu da saspu na papir.
I tako, ah, njene decidne tvrdnje postanu, opet ah, greške. Po stavu tužioca.
Bez da je ona rekla da je greška. Jer nije saslušana.
Je li greškom rekla da ta ubistva oslikavaju karakter Lazovića?
Ovo znači da je sve rečeno i to ono bitno greškom, samo ocjena profila ličnosti Lazovića nije greška.
A sudije nisu ni psiholozi ni antropolozi.
Greška ili ne greška, na tog čovjeka, grešno se krenulo. 

I to ću dokazati. Osim ako i ja greškom ne završim u Spužu. Neće biti prvi put. 

Prošao sam sve u tužilaštvu. Učio zanatu generacije pravnika. I sada vidim da su oni taj zanat izučavali kod ajvana, koji ne prati trendove.
P.S. Kad je neko ogorčen sobom najgore je kad to ogorlenje prenosi na neke koji to plaćaju pritvorom. 

P.S.2 Posle čitanja odbačaja prijave ostao sam u mraku.
I neću tražiti ko je utulio šteriku.
Nego drugu šteriku.

Hajka prema pojedincu ima rok trajanja

Dobio sam informaciju da je ministar Saša Mujović, koji se inače ionako ništa ne pita, počeo lično da targetira našeg kandidata, naše kandidatkinje za odbornice i da priča o nekim familijarnim odnosima - saopštio je večeras lider Građanskog pokreta Ura i bivši premijer Crne Gore Dritan Abazović na predizbornom skupu u Maslinama.
On je istakao da sticajem okolnosti zna sve što ne bi trebalo.
- Pitam gospodina Mujovića što mu dođe onaj što ga je Svetozar Marović optužio da mu je uzeo 800 hiljada eura da bi dobio presudu na sudu - naveo je on.
Abazović je Mujovića pitao i ko su profesori Mujovići sa Univerziteta Crne Gore optuženi za najveću korupciju u Crnoj Gori u saradnji sa Vesnom Medenicom.
- Gospodine Mujoviću, jesi li uzeo stan od DPS-a? Kako te je Duško Bjelica postavio za dekana? Takav kandidat ne treba nikome. Reci Mujoviću kad si toliko stručan kako je moguće da 2024. Elektroprivreda Crne Gore za prvih osam mjeseci ima tri miliona eura u minusu, kad sam je ja sa svojim kolegama ostavio sa 80 miliona eura na računu - pitao je Abazović.

Abazović: Mujoviću, jesi li uzeo stan od DPS-a?

Andrija Mandić ne dobija sve tajne, uključujući i klasifikovane NATO podatke, nego samo one koje se odnose na njegove nadležnosti - kazao je ministar odbrane Dragan Krapović odgovarajući na pitanje da li se predsjedniku Skupštine i članu Savjeta za odbranu i bezbjednost ipak dostavljaju tajni podaci - iako je ranije tražio suprotno.
Jedan dio podataka se, kaže, dostavlja svim kabinetima.
- U pitanju je princip potrebno da zna - rekao je Krapović gostujući u emisiji Načisto na Televiziji Vijesti.
<h2>Ministru sporno da se vojna lica kontaktiraju bez njegovog znanja</h2>
Na pitanje zašto je donio naredbu svim organizacionim jedinicama u Ministarstvu odbrane kojom se zabranjuje komunikacija sa kabinetima članova Savjeta za odbranu i bezbjednost, kao i kabinetima drugih ministara, bez njegovog odobrenja, Krapović je rekao da je jedan broj lica u kabinetima savjetnika i rukovodilaca smatrao da je upitno da bez njegovog znanja kontaktiraju vojna lica i da ih zovu na sastanke. 

- Kad sam došao na funkciju, prvog dana sam izričito rekao da sva komunikacija ide preko mene. nemam potrebu da ograničavam bilo čiju komunikaciji ali imam potrebu kao ministar da znam - kazao je Krapović.
On je rekao da je naredbu donio jer je jedan broj ljudi dolazio da mu se žali na "takva pitanja i upute".
<h2>Predložen novi načelnik Generalštaba</h2>
Krapović je rekao da je za novog načelnika Generalštaba predložio oficira koji u potpunosti odgovara svemu što su potrebe Vojske Crne Gore i da je u potpunosti sposoban da na kvalitetan način komanduje Vojskom Crne Gore.
Na pitanje, šta ukoliko ne prođe njegov predlog za nasljednika načelnika Generalštaba Zorana Lazarevića, Krapović je rekao da ima nekoliko kompromisnih predloga koji bi uslijedili.

Krapović: Mandić dobija tajne podatke koji se odnose na njegove nadležnosti

Milan Knežević neka ne uvlači Islamsku zajednicu i naše institucije u "raspravu" sa svojim koalicionim partnerima - poručio je reis Islamske zajednice Crne Gore Rifat Fejzić nakon što je lider DNP-a čelnike Bošnjaćke stranke upitao "je li medresa u Tuzima primjer multietničkog sklada i budućih evropskih integracija".&nbsp;
Fejzić je rekao da ne želi da komentariše islamofobične izjave Kneževica.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fknezevic-liderima-bs-je-li-medresa-u-tuzima-primjer-multietnickog-sklada-i-buducih-evropskih-integracija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Knežević je prokomentarisao postupak članova Bošnjačke stranke, koji su napustili sjednicu Vlade Crne Gore zbog neslaganja sa tačkom dnevnog reda koja se odnosila na davanje saglasnosti Opštini Berane za podizanje spomen-obilježja mitropolitu SPC Amfilohiju Radoviću.
Iz Bošnjačke stranke su saopštili da podizanje spomenika neće doprinijeti multietničkom skladu i da je riječ o kontroverznom potezu

Fejzić: Knežević da ne uvlači Islamsku zajednicu i naše institucije u "raspravu" sa svojim koalicionim partnerima

Kao Evropska federacija novinara tražili smo da se sprovede inspekcija i kontrola ponovnog izbora Borisa Raonića za direktora Radio Televizije Crne Gore (RTCG), u cilju rasvjetljavanja situacije i činjenice da je po treći put postao generalni direktor Javnog servisa - kazala je gostujući u centralnoj informatinoj emisiji an Televiziji E 24 Sata, predsjednica Evropske federacije novinara Maja Sever.
Već su, kaže upozorili i apelovali da se Zakon o javnom medijskom servisu ne mijenja na način da se smanjuju kriterijumi.
- Jer je i tada bilo jasno, da se upravo ta promjena Zakona radi kako bi se pogodovalo jednom kandidatu. I to se upravo dogodilo. Smanjivanje kriterija o godinama staža u sektoru su evidentno donesene samo zato kako bi Raonić treći put bio izabran za direktora Javnog medijskog servisa. Upravo to smo htjeli upozoriti. Svi znate jako dobro da je on izgubio dva spora pred crnogorskim sudovima, po tom pitanju, no, bez obzira na to, politika je odlučila da je upravo on taj čovjek - rekla je Sever.
Podsjetila je da su upozorenja stizala i od Sindikata medija I od Evropske federacije novinara, no da su se o njih oglušili političari, jer su, kaže ona, donijeli Zakon kojim se smanjuju kriteriji za izbor generalnog direktora Javnog servisa.
- To je sve ono što se ne smije raditi. I upravo je Evropska unija u posljednjem mandatu donijela Evropski zakon o medijskim slobodama. Jedna od dvije najvažnije tačke, koje se tiču javnih medijskih servisa, uz osiguranja stabilnog finansiranja, je osiguranje procesa nezavisnog odabira upravljačkog rukovodstva. Ovakve izmjene zakona u suprotnosti su sa takvim namjerema Evropske unije i preporukama - poručila je Sever.
Evropski Akt o slobodi medija se primjenjuje u etapama, objašnjava ona i važna poruka je, kako kaže, odluka Evropske unije da se ozbiljno bavi pitanjem zaštite slobode medija i pluralizma medija.
- Evropski medijski zakon o slobodi medija je zapravo vrh niza zakonodavnih dokumenata i direktiva, koje je donijela &nbsp;Evropska unija u proteklom mandatu. Od Anti -SLAPP &nbsp;direktive, direktive o autorskim pravima, preporuka o zaštiti sigurnosti novinara, dakle, niz dokumenata i krovno sa Evropskim zakonom o slobodi medija. Mnoge stvari se regulišu tim zakonom, od oglašavanja do osiguravanja nezavisnosti, nezavisnosti agencije javnog medijskog servisa. Čitav niz odredbi koje će biti imperativ da se implementiraju u nacionalno zakonodavstvo - naglasila je Sever.&nbsp;
Evropska komisija i Evropska unija su bile jasne, dodaje ona, o pitanju nezavisnog i od politike odmaknutog izbora direktora i upravljačkih tijela javnih medijskih servisa. Dodaje da samim tim izjava crnogorskog premijera, Milojka Spajića, kojom pokušava odgovornost prebaciti na Evropsku komisiju, kako kaže, jednostavno nema smisla.
Veliki problem u Javnom servisu Crne Gore, objašnjava Sever, je slaba zaštićenost radničkih, a samim time i profesionalnih prava.
- Ono, &nbsp;što ja mislim, da nam je sigurno zajedničko je, zapravo, izostanak svijesti da se svi zajedno moramo bolje organizovati. Novinari i novinarke se povezati , sistemski se organizovati i zastupati svoja prava. Evropa poštuje socijalni dijalog, Evropa, ako ništa barem deklarativno, podržava zaštitu radničkih prava, zaštitu profesionalnih prava, nezavisnost. Mi se zajedno i zajednički trebamo za to boriti - zaključila je Sever.

Maja Sever: Tražili smo da se uradi inspekcija ponovnog izbora Raonića na mjesto direktora RTCG

Razlozi za napuštanje sjednice Vlade Crne Gore su formalni i suštinski - poručili su u Albanskom forumu nakon što su zajedno sa ostalim članovima Vlade iz manjinskih naroda danas napustili sjednicu na kojoj je data saglasnost za izgradnju spomenika bivšem mitropolitu SPC Amfilohiju Radoviću u Bernama.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvlada-dala-saglasnost-za-spomenik-amfilohiju-becic-cast-mi-je-sto-sam-predsjedavao-sjednicom-kao-i-kada-je-donijet-zakon-o-slobodi-vjeroispovijesti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni podvlače da je materijal koji je Vladi dostavljen na razmatranje nepotpun i neuredan - ne sadrži ono što je propisano da dokument koji Vlada razmatra mora da sadrži.&nbsp;
- Nema ni dokumenta o stavljanju van snage Rješenja koje se pominje. Novi materijal nije razmatran na komisijama.. - istakli su u saopštenju.
Dodaju da su suštinski razlozi što je Amfilohije Radović sijao mržnju nazivajući pogrdnim i uvredljivim imenima Albance, Bošnjake i Muslimane, ali i Crnogorce koje kao naciju nije priznavao.
- Iskazivao je i širio mržnju prema Zapadu i demokratskim državama i društvima i prema našim susjedima, a podržavao najnazadnije i najretrogradnije države i režime. Negativno se izražavao ne samo prema nacionalnim, već i svim drugim manjinama. Hvalio je osuđene ratne zločince i umanjivao njihove zločine - naveli su oni.
Nije bez razloga, poručuju, u svakom demokratskom društvu i red i propis da do podizanja spomenika bilo kome treba da prođe vremena jer se svačije djelo ispravno cijeni tek sa istorijskom distancom.
Dovoljno je, navode, i formalnih i suštinskih razloga da akt ne bude razmatran na sjednici Vlade.
- Pored toga, predlog je u suprotnosti sa sporazumom koji smo potpisali da ćemo po svakom pitanju koje nas dijeli imati koordinaciju s ciljem postizanja dogovora. Kada su iz dnevnopolitičkih razloga ignorisani i propisi, i dogovor i običaji i tradicija i dosadašnji odnos unutar vladajuće koalicije nije ostalo ništa drugo bez da danas napustimo današnju sjednicu Vlade, a neće biti jedina odluka - zaključili su u saopštenju.

Albanski forum: Amfilohije sijao mržnju, napuštanje sjednice Vlade neće biti jedina odluka

Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić kazao da je na današnjoj sjednici data saglasnost Opštini Berane za izgradnju spomenika bivšem mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju.
- Kao i prilikom donošenja novog pravednog Zakona o slobodi vjeroispovijesti u Skupštini Crne Gore, tako i ovog puta, imao sam tu čast da predsjedavam sjednicom Vlade Crne Gore na kojoj je usvojen predlog ministarke kulture i medija, dr Tamare Vujović i donijeta odluka o davanju saglasnosti za izgradnju spomenika mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju Radoviću. Lično sam imao privilegiju da s njim dijelim brojne razgovore, koji su za mene, kao i za mnoge, bili više od razgovora i običnog susreta - saopštio je Bečić.
On je kazao da Amfilohijeva uloga nadilazi granice crkvenih i teoloških pitanja, jer je, kako kaže, bio most između različitih epoha, kultura i tradicija, "posvećen obnovi duhovnih vrijednosti i očuvanju duše Crne Gore".
- Njegova misija bila je veća od jednog života, ona je bila potraga za dubljim razumijevanjem našeg bića i postojanja, za očuvanjem duha, tradicije i našeg nasljeđa - istakao je Bečić.
On je dodao i da je Amfilohijevo ime bilo poznato i cijenjeno u svjetskim intelektualnim i duhovnim krugovima.
- Njegovo djelovanje nije bilo samo lokalno, već univerzalno, povezivao je Crnu Goru sa širim svijetom, jačajući našu zemlju ne samo kao kulturnu, već i kao moralnu silu na međunarodnoj sceni. Njegov život i djelo nisu samo priča o jednom čovjeku – to je priča o cijeloj Crnoj Gori, o našim korijenima i nadama. Njegovo nasljeđe živi kroz sve nas, kroz svaku misao, kroz svaku molitvu, kroz svako djelo koje nas podsjeća na to koliko je važno ostati vjeran svojim vrijednostima, ali istovremeno otvoren za svijet. Spomenik mitropolitu Amfilohiju biće trajni podsjetnik na njegovu snagu, njegovu mudrost i njegovu ljubav prema Crnoj Gori i vjeri - zaključio je Bečić.

Vlada dala saglasnost za spomenik Amfilohiju; Bečić: Čast mi je što sam predsjedavao sjednicom kao i kada je donijet Zakon o slobodi vjeroispovijesti

Za Nebojšu Vučinića, redovnog profesora Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore i dugogodišnjeg sudiju Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, uvođenje dvojnog državljanstva ima za krajnji cilj nestanak Crne Gore kao suverene i nezavisne države, a davanjem državljanstva državljanima Srbije, diskriminisani bi bili građani Crne Gore koji su vezali sudbinu za svoju državu.
On je, gostujući u „Drugačijoj radio vezi“, govorio i o crkvenoj kontrarevoluciji, Belvederu i Temeljnom ugovoru, te ulozi medija u identitetskom preoblikovanju Crne Gore, ali i o vojnom roku koji je uveo predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, a koji se već sada tiče i građana Crne Gore koji imaju dvojno državljanstvo. &nbsp;
Govoreći o periodu koji je uslijedio nakon „oslobođenja“, prof. Vučinić je kazao da su sve vlasti od 2020. godine govorile o evropskom putu i integracijama, ali da su de facto radile na tome da Crna Gora postane dio Srbije.
- Krajnji cilj uvođenja dvojnog državljanstva je da nestane Crna Gora kao suverena i nezavisna država, da nestane crnogorska nacija, kultura i identitet. Jer pravna forma u ovom slučaju „zakon“ koji je najavio gospodin Milojko Spajić, služi kao sredstvo, mehanizam da se ostvari krajnji cilj da Crna Gora, po mom dubokom uvjerenju, postane ono što žele eksponenti velikosrpske politike, a to je da postane dio Srbije -ocijenio je prof. Vučinić.
Objasnio je da su građani Crne Gore predmet diskriminacije, jer, kako je kazao, "najvažnija konvencija koja se odnosi na diskriminaciju je konvencija o suzbijanju svih oblika rasne diskriminacije".
- Čuveni imperativni akt, opšte principe o tome sadrži, mislim u članu dva ili tri, i kaže direktno da razlikovanje između državljana i nedržavljana ne ulazi u osnove za diskriminaciju. Dakle, državljanstvo nije nikakav osnov za diskriminaciju, ali to je opet politički cilj, politička rektorika da se neko predstavi kao ugrožen, da je obespravljen sve dok vam ne ukine sopstvenu državu - kazao je Vučinić.
Istakao je da ne očekuje javnu raspravu jer je riječ o zakulisnim radnjama.
- Ono što naši građani treba da znaju jeste da je jedini i isključivi razlog uvođenja dvojnog državljanstva, odnosno davanje državljanstva onim licima u Srbiji i Republici Srpskoj koji imaju neke veze sa Crnom Gorom po porijeklu i slično, je da im se da biračko pravo da odlučuju o sudbini Crne Gore i da na nekom eventualnom referendumu ogromnom većinom ukinu ono što smo sa mukom stekli - poručio je prof. Vučinić.
On je ocijenio i da je Ustavni sud politizovan, te da "za većinu, nažalost, u ovakvim sistemima, Ustav i zakoni su mrtvo slovo na papiru".
- Ustav i zakoni ne znače ništa za pragmatične ciljeve većine. Eto, to je ta opasnost koja se nadvila nad Crnom Gorom. Ja mislim da ja ne dižem bez razloga uzbunu kad je ova problematika u pitanju. Inače, državljanstvo je prije svega institut ustavnog, upravnog prava, jer o tome odlučuje Ministarstvo unutrašnjih poslova, institut međunarodnog javnog prava, a puno se koristi i u međunarodnom privatnom pravu - zaključio je Vučinić.
Prema njegovim riječima, nije slučajnost što je Poslanik Evropskog parlamenta Davor Ivo Štir, uz podršku još 4 poslanika, pisao Žozepu Borelju – uz zabrinutost zbog ideja o promjenama Zakona o državljanstvu.
- Ne bi to bila samo ogromna šteta i udar Crnoj Gori, to bi bio poremećaj ravnoteže snaga u čitavom regionu, prostoru bivše Jugoslavije, malo i šire. I zbog toga je međunarodna zajednica osjetila da treba da reaguje, zna do čega to može da dovede, i ja očekujem da će biti još oštrijih reakcija nego što je ta bila prva inicijativa da se pokrene rasprava u evropskom parlamentu - kazao je prof. Vučinić.
Osvrćući se na činjenicu da je Aleksandar Vučić uveo obavezni vojni rok, prof. Vučinić je ocijenio da predsjednik Srbije čeka odgovarajući rasplet situacije u Ukrajini, nakon čega će otvoreno pokazati koju politiku zagovara i sprovodi.
- Ukoliko taj rasplet bude pozitivan za Putina, ukoliko dođe do neke promjene ravnoteže snaga u Evropi i u svijetu, ne sumnjam da može biti svašta. Oni se otvoreno spremaju za oružani sukob - upozorio je.
On je kazao i da je jedna od osnovnih obaveza državljanina da služi vojsku i plaća porez državi čiji je državljanin.
- Dakle, tu nema nikakve dileme, jer mi imamo i sad lica u Crnoj Gori koja na regularan način imaju, prije 2006. godine stečeno srpsko državljanstvo. Prvo je bila priča za Spajića, pa je bila priča za Mandića, za mnoge, ali ne znamo, nema saradnje, nema nikakve razmjene informacija, ali osnovano se sumnja da ima značajan broj lica koja imaju i srpsko i crnogorsko državljanstvo. Oni su vojni obveznici po srpskim zakonima i oni moraju da se odazovu. E sad, da li će njih Srbija da pozove i mobiliše, to je drugo pitanje - kazao je Vučinić.

Vučinić: Državljani Crne Gore koji imaju i srpsko državljanstvo vojni su obveznici Srbije i po zakonu te države moraju da se odazovu na njen poziv

Slider

Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA i Centar za građansko obrazovanje (CGO) poručuju da su iznenađene efikasnom reakcijom Ministarstva kulture i medija koje je uputilo prijedlog, ali i Vlade Crne Gore, koja je u rekordnom roku dala saglasnost za podizanje spornog spomen-obilježja pokojnom mitropolitu Amfilohiju u Beranama.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvlada-dala-saglasnost-za-spomenik-amfilohiju-becic-cast-mi-je-sto-sam-predsjedavao-sjednicom-kao-i-kada-je-donijet-zakon-o-slobodi-vjeroispovijesti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- A mjesecima ignoriše nezakonite revizionističke memorijalizacije u Pljevljima. Očigledno loš predizborni rejting u Podgorici čini čuda da treba potegnuti pokojnog Amfilohija za šaku glasova - dodali su u NVO sektoru.&nbsp;
Spomen-obilježje je, ističu, sporno jer je mitropolit produbljivao podjele u crnogorskom demokratskom društvu kritikovanjem crnogorske nacije, negiranjem LGBTIQ osoba, žena nerotkinja, ali i veličanjem četničkog pokreta i ratnih zločinaca devedesetih godina, kao i drugim kontroverznim izjavama.

Loš predizborni rejting u Podgorici čini čuda - pa treba potegnuti pokojnog Amfilohija za šaku glasova

U jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E otkrijte kakvi su građani Crne Gore kao komšije – koliko poštujemo pravila o kućnom redu i koliko smo otvoreni za saradnju.&nbsp;
Takođe, saznajte više detalja o procesu proizvodnje domaćih mesnih i sirnih proizvoda u doba Kju groznice. Na kraju, ne propustite važne savjete o sezonskom mijenjanju guma na automobilima i kako ono može uticati na vašu bezbjednost na putu.
Tema Srećnog dana su izgovori i koliko su oni kočnica uspjeha. Da li je iza njih strah ili nešto drugo, neka su od pitanja na koja će odgovor dati Aleksandra Andjelić, NLP trenerica. Naši gosti su i majka i sin, Marina Bukvički, glumica i Vladimir Sekulić, baletski igrač.&nbsp;
Pored porodične povezanosti spaja ih ljubav prema igri i pokretu. &nbsp;O odbojci, novim turnirima pričamo sa &nbsp;Ivanom Boškovićem, generalnim sekretarom Odbojkaškog saveza CG, a iz Milana će nam se javiti &nbsp;Valentina Mitrović koja sa svojim Zvjezdicama nastupa na Milano FW.

Jutro na TV E: Proces proizvodnje domaćih proizvoda u doba Kju groznice

Zbog najblaže rečeno kontroverznih izjava koje je Amfilohije Radović imao o muslimanima i drugim vjerskim i etničkim zajednicama u Crnoj Gori podizanje spomen obilježja neće doprinijeti multivjerskom i multietničkom skladu u Beranama i Crnoj Gori - kazali su iz Bošnjačke stranke.
U saopštenju navode da su ministri iz ove partije danas napustili sjednicu Vlade Crne Gore, nakon što nije postignuta saglasnost oko dnevnog reda današnje sjednice.
- Na dnevnom redu našla se i tačka oko davanja saglasnosti Opštini Berane za podizanje spomen obilježja mitropolitu Amfilohiju Radoviću u tom gradu, sa čime mi u Bošnjačkoj stranci nismo saglasni - rekli su iz ove partije.
Dodaju da razumiju religiozni odnos dijela građana Crne Gore prema Amfilohiju Radoviću, ali smatraju da u sekularnoj i građanskoj Crnoj Gori, te u multietničkoj i multivjerskoj sredini kakva je Berane, ovim temama treba pristupati sa mnogo više senzibiliteta.
- Bošnjačka stranka ostaje posvećena građenju Crne Gore kao mjesta suživota i tolerancije, te sekularne, građanske, evropske i euroatlanske Crne Gore kao države vladavine prava - zaključili su iz ove partije.

BS: Spomenik Amfilohiju, koji je imao kontroverzne izjave o muslimanima, neće doprinijeti multietničkom skladu

Društvenim mrežama se širi fotografija, navodno iz podgoričkog naselja Stara varoš, gdje je u toku asfaltiranje ulice. Građani tvrde da se automobil duži period nalazi u ovom naselju, a razlog zbog kog se fotografija dijeli je taj što vozilo nije pomjereno kako bi se ulica ravnomjerno asfaltirala.
Prema našim saznanjima, automobil već godinu stoji tu, a komunalne službe ga nijesu pomjerile kako bi se asfaltiranje obavilo "do kraja", pa su našli rješenje da ga opkole asfaltom.
Portal ETV uputio je pitanja preduzeću Putevi i Glavnom gradu. Interesovalo nas je da li su tačni navodi da se asfaltiranje obavilo dok se vozilo nalazilo na površini gdje je trebalo da Putevi obave radove i, ukoliko jeste, zbog čega automobil nije pomjeren sa javne površine. Odgovore još nijesmo dobili.
Fotografija je izazvala i reakcije opozicije u Podgorici. Odbornik u Skupštini Glavnog grada Mihailo Anđušić je na društvenoj mreži Iks (X) kazao da su ubrzane predizborne aktivnosti i panika gradskog preduzeća "Putevi" u Staroj Varoši obezbijedili novu fotografiju koja će, prema njegovim riječima, biti viralni internet hit i koja idealno oslikava rabotu gradske uprave u proteklih godinu dana i sav jad kroz koji se prolazi.

Radovi "do kola": Pogledajte kako je asfaltirana ulica u Staroj Varoši

Crna Gora je spremna da ispuni ciljeve iz Plana rasta i tako uspješno završi finalnu fazu pregovora i postane prva sljedeća članica Evropske unije - poručio je premijer Milojko Spajić nakon radnog ručka, koji je za lidere Zapadnog Balkana organizovala predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
Činjenica da je sastanak organizovan već na startu novog mandata Ursule fon der Lajen, jasno pokazuje da politika proširenja ostaje na vrhu agende. To je predsjednica EK saopštila i nakon sastanka, uz poruku da je zemljama regiona mjesto u EU i da će se na tome posebno raditi.
&nbsp;Plan rasta, koji se zasniva na finansijskoj podršci na osnovu ispunjenih reformi, donosi zemljama Zapadnog Balkana fond od šest milijardi eura, ali još veći benefit je pristupanje jedinstvenom evropskom tržištu.&nbsp;
&nbsp;- Imali smo izuzetno prijateljski sastanak sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen i liderima zemalja Zapadnog Balkana. Ovdje nema konkurencije, ali je istaknuto da je Crna Gora napravila značajne rezultate i da može biti primjer svima - naglasio je nakon sastanka Spajić.
Dodao je da će reformska agenda za nas biti od najveće važnosti u narednom periodu, zato što se glavni cilj Plana rasta potpuno poklapa sa našim nastojanjem da unaprijedimo standard građana.&nbsp;
- Kroz ovaj instrument Evropske komisije ekonomski rast Crne Gore i zemalja regiona trebalo bi da bude udvostručen, što će ubrzati ekonomsku konvergenciju Zapadnog Balkana i približavanje zemljama Evropske unije i najvažnije unaprijediti standard i kvalitet života naših građana - istakao je Spajić.&nbsp;
Crna Gora je, kako se ističe, prva od država regiona koja je pripremila svoju Reforsmku agendu i prva je ovaj sveobuhvatni i ambiciozni dokument dostavila Evropskoj komisiji, koja ga je od samog starta ocijenila najzrelijim.&nbsp;
&nbsp;- Veoma odgovorno smo pristupili kreiranju agende, kako bi na pravi način iskoristili sve benefite I podsticaje, koje ovaj instrument nudi. Nakon redovnih konsultacija sa Evropskom komisijom došlo se do konačne Reformske agende, koju ćemo usvojiti na narednoj sjednici Vlade, tako da budemo spremni da odmah krenemo u reforme I napravimo odlučujući korak ka punopravnom članstvu u EU, što je san velike većine naših građana. Crna Gora želi da 2028. postane 28. članica. Moramo da zadržimo intenzivan tempo rada i da nastavimo da implementiramo sve reforme - naglasio je Spajić.
Zaključio je da je Crna Gora u savršenoj poziciji da bude prva sljedeća članica EU, jer ima izuzetnu dinamiku na EU putu, posvećena je regionalnoj saradnji, potpuno usklađena sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU I kredibilan je član NATO-a.
Na sastanku se razgovaralo i o posjeti Ursule fon der Lajen Crnoj Gori i regionu u najskorijem roku.

Spajić: Plan rasta šansa Crne Gore za dostizanje EU kvaliteta života, reformska agenda biće usvojena naredne sedmice

Čula je Španija i osjetila moć usklika "Da je vječna Crna Gora". Za to su se pobrinuli maturanti Gimnazije "Stojan Cerović" iz Nikšića koji su u tu zemlju otputovali na ekskurziju.
Terase hotela, u kom su smješteni gimnazijalci, zasijale su jedne noći u crveno-zlatnim nijansama državne zastave, a atmosferu su podgrijale patriotske pjesme koje su puštali crnogorski učenici.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DzARpjPUTSqg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Sa njima su pjevali i gosti hotela i otpozdravljali ih osmjesima.
Nikšićki gimnazijalci otputovali su 13. septembra na ekskurziju u okviru koje će, pored Španije, posjetiti i Italiju i Francusku.

VIDEO: Španijom se pjeva "Neka živi zemlja moja, da je vječna Crna Gora"

Top news

Emisija: Sjenke - Ubistvo Dragana Dudića Frica drugi dio - 19.09.2024.

Emisija: Srećan dan - 19.09.2024.

Emisija: E uživo - 19.09.2024.

Emisija: Budilnik - 19.09.2024.

Demokratska predsjednička kandidatkinja Kamala Haris i njen republikanski rival Donald Tramp skoro su izjednačeni u istraživanjima javnog mnjenja nekoliko nedjelja pred izbore, a trka je veoma tijesna i u Pensilvaniji, državi koja može da odluči ishod.
Prema istraživanju Njujork tajmsa, Filadelfija inkvajerera i Sijena koledža koje je sprovedeno od 11. do 16. septembra, Haris i Tramp su imali jednaku podšrku od po 47 odsto. Margina greške u ovom istraživanju je plus/minus 3 odsto, piše Glas Amerike.
U Pensilvaniji je Haris u prednosti od 4 odsto prema istom istraživanju, ali je margina greške 3,8 odsto.
I istraživanje Vašington posta pokazalo je da je u Pensilvaniji veoma tijesna trka – Haris ima 48 odsto podrške, a Tramp 46 odsto, dok je margina greške 3,6 odsto.
Pensilvanija, uz Arizonu, Džordžiju, Mičigen, Nevadu, Sjevernu Karolinu i Viskonsin može da odluči ishodi izbora.
Većina ispitanika u anketi Vašington posta rekla je da je „ekstremno motivisana“ da glasa i da je „ekstremno važno“ zaštititi američku demokratiju. Ali, ispitanici su podijeljeni po pitanju ko će bolje zaštititi slobode: 48 odsto smatra da je to Haris, a 45 odsto misli da je to Tramp.
Anketa Njujork tajmsa i Sijena koledža je pokazala je američka demokratija važno pitanje za glasače, uz ekonomiju, pravo na abortus i imigraciju.
Muslimanski birači se okreću trećoj kandidatkinji
Amerikanci arapskog porijekla i muslimanski glasači ljuti su na vladu SAD zbog podrške izraelskoj ofanzivi na Gazu i okreću se trećoj kandidatkinji Džil Stajn u brojevima koji bi mogli da utiču na potencijalnu pobjedu Kamale Haris 5. novembra.
Savjet za američko-islamske odnose (CAIR) objavio je rezultate istraživanja sprovedenog u avgustu u Mičigenu, državi sa velikom arapskom zajednicom, koje pokazuje da bi 40 odsto muslimanskih birača podržalo Stajn, kandidatkinju Zelene stranke. Prema istom istraživanju, Tramp je dobio 18 odsto podrške, a Haris 12 odsto.
Stajn takođe vodi među muslimanima u Arizoni i Viskonsinu, državama koje imaju značajnu muslimansku populaciju i gde je Bajden pobijedio sa malom razlikom 2020.&nbsp;
Haris je, pak, prvi izbor muslimana iz Džordžije i Pensilvanije, dok Tramp vodi u Nevadi sa 27 odsto u odnosu na 26 odsto koje ima Haris, pokazuju podaci istraživanja CAIR-a.
Bajden je 2020. dobio više glasova muslimana od Trampa, ali je podrška te zajednice demokratama značajno opala zbog rata u Gazi.
Oko 3,5 miliona Amerikanaca se, prema popisu iz 2020. izjasnilo da je porijeklom sa Bliskog istoka. Iako čine samo 1 odsto populacije SAD, njihov glas može biti ključan jer istraživanja pokazuju da su Tramp i Haris skoro izjednačeni. Lideri protesta usmjerenog protiv demokrata su, iako je podržavaju Kamalu Haris, apelovali da se ne glasa za Trampa u novembru, prenosi AP.
Pokret „neopredijeljenih“, koji su na primarnim izborima zbog neslaganja sa politikom oko Gaze apelovali da se glasa protiv tadašnjeg kandidata Džoa Bajdena, kritikuju „nevoljnost Haris da promijeni politiku bezuslovnog davanja oružja Izraelu, čime se krše i američki i međunarodni propisi o ljudskim pravima“.
Međutim, u saopštenju su naveli i da se snažno protive glasanju za Trampa ili kandidata treće stranke koji bi „pomogli Trampu da pobijedi“.
„Naša najbolja šansa je da ojačamo anti-ratne snage, koje bi bile znatno oslabljene u Trampovoj administraciji“, rekli su lideri pokreta.

Haris i Tramp izjednačeni u anketama

Evropska unija omogućiće zemljama pogodjenim poplavama, koje je u Srednju Evropu donio ciklon Boris, da pored sredstava iz Fonda solidarnosti iskoristi za obnovu razorene infrastrukture i saniranje šteta još i 10 milijardi eura iz evropskih kohezijskih fondova, saopštila je danas predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen. 
 
- Srce se cijepa kada gledamo kakva razaranje su donijele poplave. Najvažnija stvar je da se nadju pare za obnovu. Dogovorili smo se da novac iz Kohezijskog fonda maksimalno fleksibilno prilagodimo potrebama tamo gdje su najveće. Pogodjene zemlje će moći 10 milijardi eura da iskoriste iz tog fonda - kazala je predsjednica EK poslije vanrednog sastanka sa premijerima Poljske, Češke, Slovačke i Austrije.
Ursula fon der Lajen rekla je da sigurno za saniranje šteta i obnovu neće biti dovoljan novac iz Fonda solidarnosti koji EU ima da pomogne u slučajevima elementarnih nepogoda i katastrofa i da zato Brisel izdvaja ovih dodatnih 10 milijardi eura po uprošćenoj proceduri i u nekim slučajevima ne samo kao sufinansiranje nego i finansiranje 100 odsto vrijednosti projekata.
- Teško da bi mogli da saniramo štete iz naših nacionalnih budžeta. Predsjednica EK predstavila je konkretne kvote i konkretne fondove koje možemo da koristimo - kazao je češki premijer Petr Fijala.
Samo u Češkoj gde su poplave pogodile dva regiona, Moravsko-šlezijski i Olomoucki na istoku zemlje evakuisano je, kako je kazao Fijala, 20.000 ljudi, uništeni su putevi, pruge, mostovi, željezničke stanice, domovi, a Vlada mora da revidira budžet za ovu i narednu godinu i izdvoji 1,66 milijardi eura za pomoć ljudima.
Slovački premijer Robert Fico odao je posebno priznanje poljskom premijeru Donaldu Tusku koji je uspio da hitno organizuje sastanak još dok poplave traju i Ursuli fon der Lajen koja se odazvala da EU solidarno pomogne poplavljenim zemljama.
- Ljudi koji žive u EU žele da znaju da institucije Unije posvećuju istu pažnju i ljudima koji ovdje žive kao onima van granica EU. Ovo će povećati povjerenje u institucije EU. Zatražili smo više fleksibilnosti i predsjednica EK je rekla da možemo da koristimo 10 milijardi eura pod mnogo jednostavnijim uslovima - kazao je Fico.
Slovački premijer naglasio je da nikada do sada od trenutka kada je davno počeo da učestvuje na sastancima EU nije prisustvovao sastanku koji bi, iako tako kratak, donio toliko dobre rezultate.

Maja Sever: Tražili smo da se uradi inspekcija ponovnog izbora Raonića na mjesto direktora RTCG

Albanski forum: Amfilohije sijao mržnju, napuštanje sjednice Vlade neće biti jedina odluka

Lažna dojava o bombi u avionu poljske kompanije

Vlada dala saglasnost za spomenik Amfilohiju; Bečić: Čast mi je što sam predsjedavao sjednicom kao i kada je donijet Zakon o slobodi vjeroispovijesti

Vučinić: Državljani Crne Gore koji imaju i srpsko državljanstvo vojni su obveznici Srbije i po zakonu te države moraju da se odazovu na njen poziv

Loš predizborni rejting u Podgorici čini čuda - pa treba potegnuti pokojnog Amfilohija za šaku glasova

Gardašević: Komisije za dodjeljivanje tuđe njege nijesu zasijedale već sedam-osam mjeseci

Jutro na TV E: Proces proizvodnje domaćih proizvoda u doba Kju groznice

Krapović: Mandić dobija tajne podatke koji se odnose na njegove nadležnosti

BS: Spomenik Amfilohiju, koji je imao kontroverzne izjave o muslimanima, neće doprinijeti multietničkom skladu

Radovi "do kola": Pogledajte kako je asfaltirana ulica u Staroj Varoši

Koordinaciono tijelo od 27 članova pratiće sprovođenje Programa Evropa sad 2

Spajić: Plan rasta šansa Crne Gore za dostizanje EU kvaliteta života, reformska agenda biće usvojena naredne sedmice

VIDEO: Španijom se pjeva "Neka živi zemlja moja, da je vječna Crna Gora"

VIP

Velike istraživačke priče

Baćović: Ja sam profesionalac, sa kćerkom nijesam pričala o poslu

Arhivar tražio kamere za depo, Savić mu rekao da za to nema para

Da li je tužilac Miloš Šoškić ,,vanknjižni vlasnik“ vrijedne imovine u Podgorici i u Budvi?

PRATITE TVe UŽIVO

VIP

Baćović: Ja sam profesionalac, sa kćerkom nijesam pričala o poslu

Abazović: Mujoviću, jesi li uzeo stan od DPS-a?

Krapović: Mandić dobija tajne podatke koji se odnose na njegove nadležnosti

Fejzić: Knežević da ne uvlači Islamsku zajednicu i naše institucije u "raspravu" sa svojim koalicionim partnerima

Koordinaciono tijelo od 27 članova pratiće sprovođenje Programa Evropa sad 2

Neusaglašeni podaci u dijelu izvora finansiranja, nepravilna evidencija isplata, neprecizni iznosi nabavke...

U Kotoru danas MSC Armonia i Costa Deliziosa sa 4.432 putnika

Sjutra promjenljivo oblačno, do 26 stepeni

Mještani Strahinjića traže zatvaranje ili izmiještanje strelišta, za neđelju najavili blokadu puta Podgorica - Nikšić

Gardašević: Komisije za dodjeljivanje tuđe njege nijesu zasijedale već sedam-osam mjeseci

Lažna dojava o bombi u avionu poljske kompanije

Avion poljske kompanije sletio na podgorički aerodrom, u toku vanredni pregled i policijske aktivnosti

Podgoričanin prijetio zaposlenom u privatnoj školi da može izazvati tragediju poput one u "Ribnikaru"

Ervinov spomenik Amfilohiju

Groznica ,,srpskog sveta“

Hajka prema pojedincu ima rok trajanja

E televizija @ YouTube