Dio Starog Aerodroma trenutno je bez struje zbog ispada KB “Stari Aerodrom 1 - saopštili su iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS).
Kako su naveli, bez struje je dio naselja uz Bulevar Josipa Broza Tita, preko puta fudbalskog kampa i iza Osnovne škole "Pavle Rovinski".
- Ekipe su na terenu - dodali su iz CEDIS-a.

Dio Starog aerodroma bez struje

U spornom tekstu označen sam kao lice koje je osuđivano za pripremu oružane pobune u slučaju poznatom kao "Orlov let" i navodi se da sam odlukom Višeg suda 2008. godine osuđen kao član sedamnaestočlane grupe, te da sam odslužio kaznu.&nbsp;
Od informacija koje se tiču mene, jedino je tačno da sam osnivač i izvršni direktor pravnog lica "Marsin" koje se, između ostalog, bavi komisionim prodajama. Nikada nijesam osuđen, niti sam imao bilo kakavih krivičnih postupaka, ili problema sa zakonom, a u krajnjem nemam bilo kakvu povezanost sa slučajem koji je u vašem tekstu označen kao "Orlov let". U krajnjem, nemam bilo kakvu povezanost sa Predragom Šukovićem.
Članom 38, stav 2 Zakona o medijima predviđeno je da je novinar dužan da prije objavljivanja informacija o određenom događaju, pojavi ili čičnosti, sa dužnom novinarskom pažnjom provjeri porijeklo, istinitost i potpunost tih informacija".
Ovakvim postupanjem prekršen Zakon o medijima i kodeks novinara, na moju štetu i tražim objavu demantiija i brisanje pogrešnih informacija.
Izvinjenje autora: &nbsp;
Informacije koje smo dobili od relevantnog izvora iz Vlade Crne Gore ukazivale su da je Viktor Siništaj, vlasnik kompanije ,,Marsin” isti Viktor Siništaj koji je osuđen u procesu nazvanom ,,Orlov let”. To je bio jedini razlog objave koja nije tačna. &nbsp;
Naglašavamo da nije bilo nikave skrivene namjere. Zato se iskreno izvinjavamo gospodinu Siništaju zbog greške koju smo počinili i njemu nanijeli značajne neugodnosti. &nbsp;Ponavljamo: došlo je do nehotične zamjene identiteta lica sa istim imenom i prezimenom. Nastalu &nbsp;grešku ćemo ispraviti u objavljenim i arhiviranim tekstovima i prilozima.&nbsp;
Draško Đuranović/ Siniša Adamović
 
 
&nbsp;

Nijesam taj Viktor Siništaj

Predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, svečano je otvorio ulicu posvećenu Crnogorcu dr Petru Orahovcu u Loveču u Bugarskoj, i tom prilikom poručio da se ovim činom odaje počast crnogorskom humanisti, ljekaru i političaru čiji je rad ostavio neizbrisiv trag u istoriji Bugarske i Crne Gore, saopšteno je iz Kancelarije za odnose sa javnošću predsjednika.
Milatović je, kako se navodi u saopštenju, istakao da je Petar Orahovac, osim što je dao nemjerljiv doprinos bugarskom zdravstvenom sistemu kao jedan od osnivača Bugarskog ljekarskog saveza i predsjednik Crvenog krsta u Sofiji, aktivno učestvovao u političkom životu Bugarske, gdje je u periodu 1910-1911. godine bio predsjednik Narodne skupštine Bugarske i jedini stranac na toj funkciji u istoriji bugarskog parlamentarizma.
- Kao predsjednik parlamenta, instituciju je vodio sa vizijom, uvijek vođen dubokim osjećajem humanosti. U vrijeme kada se region suočavao sa ogromnim izazovima, on je izabrao put jedinstva i zalaganja za javni interes. Odabrao je da narode približi jedne drugima &nbsp;- kazao je Milatović.
On je poručio da se danas naši odnosi ogledaju u uspješnom partnerstvu Crne Gore i Bugarske, kao i u kontinuiranoj podršci koju Bugarska pruža Crnoj Gori na njenom putu ka Evropskoj uniji, na čemu smo posebno zahvalni.
- Takođe, kao zemlje, ujedinjuje nas isprepletena kultura, istorija i brojne ličnosti. A jedna takva istorijska ličnost je čovjek sa dva zavičaja – dr Petar Orahovac. I iz tog razloga, kako ovu ulicu danas zovemo po njemu, činimo više od simboličnog gesta – potvrđujemo našu posvećenost vrijednostima za koje se zalagao: znanju, saosjećanju i služenju zajednici. Iskreno se nadam da će ovo poslužiti kao još jedna prekretnica u našim odnosima i prosperitetnoj budućnosti, koja je čvrsto ukorijenjena u našoj dugogodišnjoj i prijateljskoj saradnji - kazao je Milatović.
Otvaranjem ulice u Loveču koja nosi ime po Petru Orahovcu, ističe se &nbsp;u saopštenju, izražava se poštovanje prema njegovom radu i dostignućima koja nadilaze državne granice.
- Podsjećajući na zajedničku istoriju i vrijednosti koje povezuju Crnu Goru i Bugarsku. Dr Petar Orahovac most je saradnje i razumijevanja između naših zemalja, a njegovo ime i djelo ostaju kao trajna inspiracija budućim generacijama - zaključuje se u saopštenju.

Milatović: Djelo Petra Orahovca neizbrisiv trag u istoriji Crne Gore i Bugarske

Crnogorska komercijalna banka (CKB) i Logate dobitnici su nagrade Privredne komore (PKCG) za uspješno poslovanje u sektoru usluga.
Iz PKCG je saopšteno da je Odbor za dodjelu nagrada PKCG donio na današnjoj sjednici odluku o laureatima za prošlu godinu.
CKB je dobitnik nagrade za uspješno poslovanje u sektoru usluga u kategoriji za srednja i velika preduzeća, a podgorički Logate u sektoru preduzetnici, mikro i mala privredna društva.
- Za uspješno poslovanje u sektorima obuhvaćenim industrijskom politikom dobitnici su nikšićki Ening u kategoriji srednja i velika privredna društva i cetinjska firma MM Ribarstvo u kategoriji preduzetnici, mikro i mala preduzeća - navodi se u saopštenju.
Dobitnik nagrade za inovativnost je Daido iz Kotora.
- One Crna Gora dobitnik je nagrade za društvenu odgovornost - rekli su iz PKCG.
Miranis iz Nikšića dobitnik je u kategoriji Žene u biznisu.
Nagrade PKCG laureatima će uručiti predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na svečanosti koja će 24. aprila biti upriličena u Vili Gorica.

Poznati dobitnici nagrada PKCG

Sa ciljem podsticanja sprovođenja UN Konvencije o pravima lica sa invaliditetom posebno u oblasti međunarodne razvojne saradnje i humanitarnih akcija, u Berlinu se 2. i 3. aprila održava treći Globalni samit o invaliditetu. Samit je okupio ključne međunarodne aktere, donosioce odluka i organizacije koje oblikuju globalne standarde u oblasti invaliditeta - saopšteno je iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.
U okviru predmetnog globalnog događaja, ministar ljudskih i manjinskih prava, Fatmir Đeka, učestvovao je na panelu ''Oblikovanje inkluzivnog tržišta rada i dostojanstvenog rada za lica s invaliditetom širom svijeta'', gdje je istakao da pravo na rad nije privilegija već je ono temelj dostojanstva svakog čovjeka.
Poručio je da "nijedno lice sa invaliditetom ne smije čekati na red, niti zavisiti od dobre volje sistema ili pojedinca da bi ostvarilo ono što mu po pravu pripada."
Ministar je ponovio da je obaveza država da, u duhu Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima lica sa invaliditetom, oblikuju inkluzivna tržišta rada.
Naglasio je posvećenost Crne Gore implementaciji standarda ljudskih prava lica sa invaliditetom i da je inkluzija osoba sa invaliditetom među prioritetima nacionalne politike u oblasti ljudskih prava.
- Ipak, Crna Gora se i dalje, kao i većina zemalja suočava sa preprekama pravnim, fizičkim, ali najčešće onim nevidljivim, predrasudama i strahovima kada je riječ o oblasti zaštite od diskriminacije i promociji jednakosti lica sa invaliditetom. I zato je naš zadatak da mijenjamo paradigmu, da prestanemo da govorimo o zapošljavanju lica sa invaliditetom kao o obavezi. To mora postati pitanje vizije i razvoja - zaključio je ministar.
Na Samitu je usvojena Aman- Berlin deklaracija i lansiran „hub“ za podršku lokalnim zajednicama za jačanje otpornosti gradova. Crna Gora je podržala Aman-Berlinsku deklaraciju, čija je svrha podsticanje sprovođenja UN Konvencije o pravima lica sa invaliditetom, posebno u oblasti međunarodne saradnje.
Ministar se na marginama događaja sastao sa ministarkom za ekonomsku saradnju i razvoj Svenjom Šulc sa kojom je razgovarao o iskustvima u oblasti unapređenja položaja lica sa invaliditetom, kao i potrebi da međunarodna razvojna saradnja i humanitarno djelovanje budu inkluzivni za lica sa invaliditetom.
 Kazao je da primjeri iz regiona i Evrope pokazuju da su ekonomski sistemi koji ulažu u zapošljavanje lica sa invaliditetom stabilniji i otporniji, jer prepoznaju kapacitete svakog pojedinca/ke kao resurs za razvoj, a ne kao teret za sistem.
- Treći Globalni samit o invaliditetu odražava se u organizaciji Vlade Savezne Republike Njemačke i Hašemitske Kraljevine Jordan, u saradnji sa međunarodnom alijansom lica sa invaliditetom. Događaj su otvorili njemački kancelar Olaf Šulc i Nj.E. kralj AbdulaII - zaključuju iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Đeka: Zapošljavanje lica sa invaliditetom mora postati pitanje vizije i razvoja

Nikšićka Željezara dobila je od matične kompanije garancije za reprogram poreskog duga. Pozitivan je to signal za sve zaposlene u fabrici. S druge strane prava je nepoznanica šta će biti sa pokretanjem proizvodnje čelika, jer je švajcarska kompanija, od potpisivanja ugovora platila samo dvije rate za zakup čeličane i kovačnice, navodi TVCG.
Oko Željezare i u njoj, na sve strane niču čelične konstrukcije za solarne panele, ali fabrika je i dalje na staklenim nogama. Tračak nade su garancije koje je Željezara dobila od matične kompanije za reprogram poreskog duga u iznosu od preko milion eura. Duguje se skoro toliko i Elektroprivredi za pozajmicu i državi za eko naknade, ali optimizma ne fali, ni u menadžmentu, ni u sindikatu, jer se već mjesecima posluje pozitivno.
- Ono što je veoma bitno da su odobreni UTU uslovi za solarnu elektranu Kapino polje, tako da sigurno u narednom periodu što se tiče posla na proizvodnji kontrukcija i potkonstrukcija neće biti problema za radnike Željezare - kazao je Ivan Vujović, predsjednik Sindikata EPCG Željezare Nikšić.
Svetozar Golubović, predsjednik Odbora direktora EPCG Željezara Nikšić ističe da bruto zarada se izmiruje i sve obaveze koje proističu iz toga, porezi, doprinosi, PDV.
- Sad se nadamo da će i ovaj reprogram izmiravati onako kako to bude dogovoreno sa Poreskom upravom - navodi Golubović.
Novu vrijednost kroz pokretanje prozvodnje čelika Nikšić još čeka. Kompanija “8B kapital” Igora Šamiza koja je zakupila pogone čeličane i kovačnice na 30 godina već duguje četiri kirije.
Iz Elektroprivrede su kazali da imaju razumijevanja zbog važnosti projekta. No, ugovor se ne poštuje ni u dijelu angažovanja radnika zaposlenih u Željezari.
- Što se tiče investitora radnici imaju ogromno nepovjerenje, ali opet ponavljam, mi ne želimo nikog da isključimo iz bilo čega. Što se nas tiče, bilo ko, pa i ovaj potencijalni investitor je dobrodošao. Mi smo ovdje spremni da radimo i ovo što radimo sad sa konstrukcijama, ali i to oko proizvodnje čelika - kazao je Vujović.
Golubović tvrdi da stalno prisustvo ohrabruje.
- Tražio je zadnji put da se to prolongira, bio je dat neki rok 25. mart, nakon toga još desetak dana da se prolongira, vidjećemo. Ali uglavnom njegova ekipa je stalno tu prisutna, to je ono što nas stalno ohrabruje - kazao je Golubović.
Željezara zasad preživljava zahvaljujući matičnoj kompaniji koja je najavila izgradnju velikih solarnih elektrana u opštini Nikšić. U fabrici je zaposleno oko 260 radnika.

Proizvodnja čelika još neizvjesna

Osam dana nakon masakra na Cetinju, najvećeg zločina u istoriji Crne Gore, reagovao je vrh Ministarstva unutrašnjih poslova. Ali, ne da bi iskazao neku vrstu skrušenosti ili empatije.&nbsp; Nije bilo ni pozivanja na vlastitu odgovornost zbog 13 ubijenih, među njima i dvoje đece. Naprotiv: ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, nakon konsultacija sa šefom Demokrata i potpredsjednikom Vlade Aleksom Bečićem, crnogorsku javnost obavijestio je o nečemu -sasvim drugom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250401230416_091f45d79eae3620d2db6a2383724217f7a0654f720b7e673bbf4e66fc4262ef.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250401230416_091f45d79eae3620d2db6a2383724217f7a0654f720b7e673bbf4e66fc4262ef" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="PARTIJSKA STRATEGIJA OBMANE: Bečić i Šaranović"> <figcaption>PARTIJSKA STRATEGIJA OBMANE: Bečić i Šaranović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  STRATEGIJA DEMOKRATA&nbsp; Da je suspendovao čak 19 policijskih službenika, a da je za 44 policajca utvrđeno da postoje bezbjednosne smetnje za dalji rad. Uporedo sa tim, naložene su u Agenciji za nacionalnu bezbjendost provjere za još 38 službenika. Tada se i tako se zvanično saznalo za akciju odstrijela nepoželjnih u policiji. Pokretanjem većeg broja disciplisnkih postupaka ministar Danilo Šaranović i čelnik policije Lazar Šćepanović – odlučili su da ubrzaju već osmišljenu akciju kodnog imena ,,Značka”. Bila je to beskrupulozna strategija Demokrata Alekse Bečića da se smiri javnost ogorčena nakon zločina 1. januara i tako prikriju stravični neuspjesi u sektoru bezbjednosti.&nbsp; Prije svega tri velika bezbjednosna propusta. SLUČAJEVI POLICIJSKE NESPOSOBNOSTI Prvenstveno, riječ je o skandalozno neuspješnoj akciji hvatanja dvostrukog ubice, zločinsca povratnika Alije Balijagića. Od kraja oktobra prošle godine škole u Bijelom Polju su bile zatvorene pune tri sedmice; policija je upozoravala građane da ne napuštaju svoje domove a veliki broj policajaca i vojnika bio je angažovan na sjeveru Crne Gore na lociranju i hvatanju ubice...&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250401230416_f35f76418592375a2ce8e953676de773b8aa67b1996dd10f1188fa3d07aaa5e9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250401230416_f35f76418592375a2ce8e953676de773b8aa67b1996dd10f1188fa3d07aaa5e9" data-rendition-name="original" width="1712" height="994" loading="lazy" alt="DOKAZ O NESPOSOBNOST CRNOGORSKE POLICIJE: Detalj sa izručenja Alije Balijagića"> <figcaption>DOKAZ O NESPOSOBNOST CRNOGORSKE POLICIJE: Detalj sa izručenja Alije Balijagića(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ispostavilo se da je Balijagić već drugi dan nakon dvostrukog ubistva bio na teritoriji Srbije gdje je i uhapšen 21. novembra. Jednako neuspješna bila je i policijsko dejovanje u slučaju hvatanja odbjeglog silovatelja Alije Kuča. Da stvari budu još gore, Kuče je povratnik u izvršenju tog strašnog krivičnog djela: 2014. godine dobio je kaznu zatvora od pet godina zbog pokušaja silovanja maloletne djevojčice.&nbsp; I krajem prošle godine ponovo je bio pred sudom zbog pokušaja silovanja januara 2023, ali nije bilo dokaza. Kao što nije bilo preventivne reakcije crnogorske policije da spriječi Aliju Kuča na ponavljanje djela: od polovine februara crnogorska policija uzalud traga za srpskim državljaninom koji ima i crnogorsko državljanstvo.&nbsp; &nbsp;,,PRELETAČ” ULAZI U IGRU Opisani slučajevi direktno dokazuju nestručno i neprofesionalno rukovođenje čelnika MUP-a i Uprave policije.&nbsp; No, uzalud činjenice - odgovorni nijesu željeli da prihvate odgovornost. Umjesto toga, za užasne propuste i neuspjehe u sektoru bezbjednosti, Bečić, Bogdanović i ostala ekipa Demokrata koja je zaposjela bezbjednosni sektor - pokušala je da okrivi targetirane policijske službenike.&nbsp; U stvari: galamom o suspenzijama i pričama dekriminalizaciji policije zamaskirali su vlastitu nesposobnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250401230420_62a4f4a2c21ed0d1a1af2cea3ede86b1e71b5a5a2cc982c027e36ea0c5132a61.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250401230420_62a4f4a2c21ed0d1a1af2cea3ede86b1e71b5a5a2cc982c027e36ea0c5132a61" data-rendition-name="original" width="1088" height="537" loading="lazy" alt="POLTRONSTVO SE (ZA SADA) ISPLATI: Haris Đurđević"> <figcaption>POLTRONSTVO SE (ZA SADA) ISPLATI: Haris Đurđević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  I tada je u igru uletio načelnik regionalnog centra ,,Sjever” Haris Đurđević. Po nalogu iz vrha policije inicirao je disciplinske postupke za devet policajaca sa sjevera od kojih su četvorica prije nekoliko dana javno targetirani.&nbsp; Đurđević je inače jedan iz plejade takozvanih policijskih preletača. Do velikih političkih promjena avgusta 2020. godine bio je disciplinovani vojnik vlasti koju je predvodila Demokratska partija socijalista. Poslije se brzo prešaltao. KAD POLICIJA NAPADNE ŽRTVU To pokazuje i slučaj Emira Pilava, građanskog aktiviste iz Pljevalja.&nbsp; Njega i njegovog oca 31. avgusta 2020. godine, nakon izbora, napali su izlazeći iz slavljeničke kolone sa srpskim obilježjima trojica Kneževića: Goran, njegov sin Darko i sinovac Vladan Knežević. Uz prijetnje i psovke na nacionalnoj osnovi Pilavima je tada jasno rečeno – ,,selite se odavde”!&nbsp; Bilo je to vrijeme velikog nacionalšovinističkog orgijanja u Pljevljima i okolini kada je zabilježen veći broj napada na ljude islamske vjeroispoviejsti. Među nima je kao žrtva bio i Emir Pilav. No, zahvaljujući upravo tadašnjem načelniku pljevaljske policije Harisu Đurđeviću, pokušao se Pilav umjesto žrtve predstaviti napasnikom. Vjerovali ili ne: prvi policajac Pljevalja tada je napisao - prekršajnu prijavu protiv Pilava?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250401230420_c8e252dd1a630669495c210afcbd56cec5caeadf1b80d52eb098a50ecfe946af.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250401230420_c8e252dd1a630669495c210afcbd56cec5caeadf1b80d52eb098a50ecfe946af" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="NA METI KLEROFAŠISTA ALI I POLICIJE: Emir Pilav"> <figcaption>NA METI KLEROFAŠISTA ALI I POLICIJE: Emir Pilav(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  EMIR PILAV :,,NA NIŠANU” NAČELNIKA&nbsp; &nbsp;Za Portal ETV Emir Pilav prenosi sadržaj razgovora koji je vodio sa tadašnjim prvim čovjekom pljevaljske policije Harisom Đurđevićem. &nbsp; -Kada sam načelnika policije u Pljevljima upozorio na preporuke Savjeta za građansku kontrolu policije, on je tada odgovorio da neće da ih usvoji. Ne da ne može, nego da neće da povuče prekršajnu prijavu protiv mene jer on mora da – balansira. Smatram da pripadnici policije nikako ne bi smjeli u ovakvim sitacijama da ,,balansiraju”, ali možda je to dokaz da je Đurđević htio da otane na funkciji, da se dopadne, da se nekako dodvori ,,oslobodiocima” ili ,,osvježivačima” – ističe Pilav.&nbsp; Smatra da je vrlo indikativan podatak da se Centrar bezbjednosti Pljevlja tada nije žalio na oslobađajuću presudu, ali da načelnik Đurđević to nije uradio.&nbsp; -Kako piše u policijskom diopisu, oni su tim odbijanjem da se žale ispunili preporuke Savjeta za građansku kontrolu policije, što je začuđujuće ali I dokaz namjera načelnika Đurđevića – zaključuje Pilav.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250401230424_4186f3a17eee06076eb2af6192b9e91dd6bd15f783712ddcb10acdc33ae1bb08.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250401230424_4186f3a17eee06076eb2af6192b9e91dd6bd15f783712ddcb10acdc33ae1bb08" data-rendition-name="original" width="1200" height="675" loading="lazy" alt="ZLOUPOTREBA INSTITUCIJA: Crnogorska policija"> <figcaption>ZLOUPOTREBA INSTITUCIJA: Crnogorska policija(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  (NE)SPROVOĐENJE PRAVDE &nbsp;Upravo je Đurđevićevo ,,balansiranje”, odnosno selektivno djelovanje spriječilo sprovođenje pravde.&nbsp; Tek aprila 2024, skoro četiri godine od brutalnog napada na oca i sina Nuriju i Emira Pilava u Pljevljima - poslije čak dvije oslobađajuće presude - Goranu Kneževiću koji se jedini od napadača našao na optuženičkoj klupi presudio je Apelacioni sud. Kažnjen je osam mjeseci zatvora. &nbsp; A Haris Đurđević koji je pokazao lojalnost novoj srpskoj vlasti mogao je da bere plodove svog poltronstva. Ubrzo je nagrađen pozicijom načelnika regionalnog policijskog centra ,,Sjever”. I nastavio da obavlja prljave poslove: upravo je Đurđević targetirao četvoricu suspendovanih bivših starješina iz Bijelog Polja, Rožaja i Berana. I PAD MOŽE BITI LET Kako je služio Šaranoviću i Šćepanoviću uvećavala se i Đurđevićeva imovina. Nakon stana u Pljevljima, načelnik je trgovao stan i u Podgorici. I to je sve što je prijavljeno, mada porodica Đurđević ima imovine koju načelnik nije prijavio. Kao, na primjer kuća na Žabljaku, u selu Pitomine. Đurđević je tamo vlasnik parcele broj 1742 zajedno sa inspektorom pljevalsjke policije, izvjesnim Dejanom Drobnjakom. Kako će pokazati istraživanje Portala ETV i Televizije E, Drobnjak je, skupa sa Đurđevićem, preletio iz tabora jedne u tabor druge vlasti nakon 2020. godine. I on je dobro profitirao, kao i prijatelj mu i kolega Đurđević. Što znači da se u policiji isplati biti – preletač. I što se tiče uspona u karijeri, ali i sticanja imovine. Problem je, samo, što na kraju uvijek slijedi svođenje računa. A to za neke može biti baš bolno.&nbsp; Jer i pad može biti let. No, tada preletač neće imati mnogo koristi ili napredovati u karijeri. Naprotiv.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Preletanje se isplati: slučaj načelnika Harisa Đurđevića

&nbsp;,,Kume ovo sve što su nas nagrđivali po novina i hapšenja i progoni... Sve nam je Radonjić debeli smjestio sef Katnicevog spec tima“... ,,Takve na komade treba kidati bez milosti“... „Kakav je sa njim Lazović znaš li“... „Kao on nam je neprijatelj br1“. Ovo su samo neke u nizu Skaj poruka razmjenjivanih između visokorangiranih članova kavačke kriminale grupe. &nbsp; U Skaj prepisci jasno se uočavaju planovi klana Radoja Zvicera da se likvidiraju tadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić... &nbsp; KAD SDT SELEKTIVNO ČITA SKAJ PORUKE Međutim, u optužnici specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića - koju je nakon ispravke potvrdilo tročlano Vijeće Višeg suda na čijem je čelu Zoran Radović – nema ni traga od ove komunikacije članova kavačkog klana. Naprotiv: tužilac Šoškić je slučaj protiv Katnića i Lazovića gradio na osnovu tvrdnje da su upravo glavni specijalni tužilac i visoki funkcioner policije bili dio kavačke kriminalne grupe ili zaštitnici člana te grupe Duška Roganovića. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025033119030_9f071747e1c7eb1d0c8b1e2dfd6393b7281af8d4713ea18d8ac9a21f40c3d60e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025033119030_9f071747e1c7eb1d0c8b1e2dfd6393b7281af8d4713ea18d8ac9a21f40c3d60e" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="KAD TUŽILAC SELEKTIVNO ČITA SKAJ PORUKE: Ktanić, Lazović, Čađenović i tužilac Šoškić"> <figcaption>KAD TUŽILAC SELEKTIVNO ČITA SKAJ PORUKE: Ktanić, Lazović, Čađenović i tužilac Šoškić(Photo: Ilustracija: Ivana ABRAMOVIĆ)</figcaption> </figure>  Međutim, na osnovu Skaj prepiski koje objavljuje Katnić – a u koje su Portal ETV i ETV imali uvid – očito je da su kavčani doživljavali Katnića i Lazovića kao ,,krvne neprijatelje“. &nbsp;Međutim, te bitne transkriptre sa nekad zaštićene Skaj komunikacije – tužilac Šoškić nije naveo u optužnici. &nbsp; Zašto su izostavljeni, da li je u pitanju greška ili svjesna tužilačka manipulacija Skaj poruka? &nbsp; O tome će se detaljnije govoriti tokom suđenja koje se očekuje. A i sudija Zoran Radović moći će da, do početka suđenja, analizira zbog čega je Vijeće Višeg suda dobijalo samo brižljivo selektovane Skaj poruke. &nbsp;&nbsp; <blockquote>,,Molim Vas da ovo dostavite postupajućem predsjedniku vijeća koji će biti u ovom predmetu radi priključenja ostalim dokazima“, navodi se u Katnićevom obraćanju predsjedniku suda.</blockquote> KATNIĆEVO PISMO RADOVIĆU &nbsp; Prema informacijama Portala ETV i Televizije E, pritvoreni bivši glavni tužilac Milivoje Katnić dostaviće ove sedmice predsjedniku Višeg suda veći broj Skaj poruka koje, kako kaže, ,,na dan potvrđivanja optužnice nije mogao uraditi iz tehničkih razloga“. &nbsp; -Molim Vas da ovo dostavite postupajućem predsjedniku vijeća koji će biti u ovom predmetu radi priključenja ostalim dokazima – navodi se u Katnićevom obraćanju predsjedniku suda. Portal ETV i Televizija E 21. februara eksluzivno su objavili dio Skaj prepiski između osoba iz kavačkog kriminalnog klana koje je, prema evidenciji bezbjednosnih službi predvodio Radoje Zvicer, a koje su, prema navodima potvrđene optužnice, bili pod zaštitom Katnića, Lazovića i specijalnog tužioca Saše Čađenovića. TUŽILAČKE (RE)KONSTRUKCIJE Upravo ovi razgovori demantuju sve navode optužnice koju je potpisao tužilac Miloš Šoškić pokušavajući da ih na sve načine i bez ijednog dokaza, ijedne njihove poruke uveže da su svoje službene položaje podredili mafiji. Ipak, ovi razgovori sa nekad zaštićene skaj komunikacije pokazuju suprotno i iz njih proizilazi da je u tri navrata planirana i pokušavana likvidacija Milivoj Katnića i da ga smatraju neprijateljem koji ih progoni! &nbsp; Nijedna od brojnih poruka nije navedena u optužnici koju je pisao specijalni tužilac Miloš Šoškić, zamjenik glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića?! Teza tužilaštva je da je Zoran Lazović formirao kriminalnu grupu u martu 2020. godine i da je je član postao Katnić. Da bi dobio na brojnosti - jer organizacija mora imati najmanje tri člana - tužilac Šoškić je „preuzeo je Čađenovića“ iz drugog predmeta!? ,,NEPRIJATELJ BROJ 1“ Iz razgovora Igora Božovića, visokopozicioniranog člana kavačke kriminalne grupe sa vođom tog klana Radojem Zvicerom od 5. decembra 2020. godine - kada su po navodima SDT uveliko Katnić, Lazović i Čađenović radili u korist te mafijaške organizacije - jasno proizilazi da su kavčani bili izloženi progonu Dragana Radonjića, bivšeg šefa SPO i prvog saradnika bivšeg glavnog specijalnog tužioca.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025033119034_a6379b5684192355c47375aaa63ef6ccc01978044d63655217a3a2dd0a752ede.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025033119034_a6379b5684192355c47375aaa63ef6ccc01978044d63655217a3a2dd0a752ede" data-rendition-name="original" width="828" height="546" loading="lazy" alt="SPREMANA LIKVIDACIJA: Dragan Radonjić, bivši načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja"> <figcaption>SPREMANA LIKVIDACIJA: Dragan Radonjić, bivši načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U narednom pasusu su poruke koje Portal ETV objavljuje, radi autentičnosti, uz sve slovne ili gramatičke greške. &nbsp; „Kume ovo sve što su su nas nagrdjivali po novina i hapšenja i progona sve nsm je radinjic debeli smjestio sef katnicevog spec tima, svega mi sve sam povezao od početka sve... „Kakav je sa njim lazović znaš li“... piše Božović Zviceru na što mu ovaj odgovara „Ka on nam je neprijatelj br1“. U porukama Božović pita Zvicera „Radonjic se supka lazoviću &nbsp;jeli“, na što Zvicer odgovara „da“. Božović se žali Zviceru kako ga je Katić procesuirao na „silu“... „Mene je ubacio u prucu na silu djece miz katnic mi he rekao dz moraju odluciti sto ce sa mnom i sjebali me sa procesom“ na to Zvicer konstatuje „ sve on“ i „ma nagrdili su nas“. Upravo iz ovih poruka, prema stavu Katnića, nesporno je da su on i Radonjić neprijatelji broj jedan osobama iz kavačke kriminalne grupe i to u decemru 2020. godine kada je navodno radio za tu grupu. Sve teze tužilaštva ruše se kao kula od karata, upravo na osnovu razgovora osoba iz mafijaškog klana koji je bio navodno zaštićen od progona. &nbsp; ULOGA DUŠKA ROGANOVIĆA Pritvoreni Katnić otkriva da je upravo Duško Roganović koji, prema stavu tužioca Šoškića, nije procesuiran uprkos navodnim dokazima, odlučio da bivšeg glavnog specijalnog tužioca ubije i „posalo je svoju najbolju ekipu ubica da ga pratu uz pomoć dronova“. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250331190332_378e6c780b221fc7fc8d0053e38d2a97f9cdbe496feb1bfd54c557a044322cf8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250331190332_378e6c780b221fc7fc8d0053e38d2a97f9cdbe496feb1bfd54c557a044322cf8" data-rendition-name="original" width="528" height="763" loading="lazy" alt='KATNIĆ KAO ,,KRVNI NEPRIJATELJ": Duško Roganović'> <figcaption>KATNIĆ KAO ,,KRVNI NEPRIJATELJ": Duško Roganović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na meti kavčana, kako navodi Katnić, bio je i Radonjić i njegova likvidacija je takođe pripremana. &nbsp; U prilog toj tvrdnji Katnić citira konverazciju Roganovića upućenu Božoviću“: &nbsp; „Ja sam na klackalici, uhapsili troje sto su radili robu, traze kuma, alku, joleta, glija, i zua ce sjutra saslusati u 10 h u tuzilastvo“., „A onaj Radonjic je hjihov sigurno“, „To je onaj debieli sto je sa katnicem stalno“ „On je jak i sve on to gura“ „Prvi katnicev covjek“ „Da ako ih sad smjene, nova vlada je izglasana i od ponedjeljka startuje. Bice tu dosta izmjena.. To da sigurno, ali nema druge kume ko je u cg najebao je. Sad jedino preko spasava ovog terora i pretresa“... Zna sad sve i samo pazenje, i da ih uhvati kad ga gledaju sa one pozicije aparatom“.... PLANIRANE LIKVIDACIJE -Duško Roganović još 2020. u 12 mjesecu tri dana nakon što sam mu navodno pomogao da ga krivično ne gonimo organizuje moje ubistvo i to da me prate baš onim dronovima što su spremali za Jovana Vukotića a ovo proizilazi iz poruke Duška Roganovića koja glasi „kad ga gledaju sa one pozicije aparatom“, aparat je dron a gledaju pomoću kamera – obrazlaže Katnić u pismu sudiji Radoviću &nbsp;komunikaciju među kavčanima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025033119038_1d119e9449c38bf4d4db5d5cf655ec657bf91897bfa83b7fc64a44c6de46ef66.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025033119038_1d119e9449c38bf4d4db5d5cf655ec657bf91897bfa83b7fc64a44c6de46ef66" data-rendition-name="original" width="1024" height="602" loading="lazy" alt="RAT KLANOVA I MNOGO ŽRTAVA: Zvicer i Vukotić"> <figcaption>RAT KLANOVA I MNOGO ŽRTAVA: Zvicer i Vukotić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Katnić je ukazao i da je su planirali da njega i Radonjića ubiju kada bude došao do Bajramovica i to ,,puškom koja ima prigušivač“. Roganović zlokobno predlaže: „mogu se u ona brda odraditi tišinom da ih ne nađu za par sati“. Katnić je ukazao da prema njemu, Radonjiću i Čađenoviću osobe iz kavačke mafijaške organizacije imaju veliki animozitet kao i prema sada pokojnom Jovanu Vukotiću, koji je slovi za šefa škaljarskog mafijaškog klana“. &nbsp; Bivši glavni specijalni tužioca ukazuju da su iz kavačke grupe vjerovali da je njegov tim protiv njih zajedno sa Vukotićem. U prilog toj tvrdnji pritvoreni Katnić je naveo komunikacije Roganovića i Božovića. &nbsp; Katnić ukazuje da ovakve prijetnje Roganović upućuje šest dana od datuma za koji tužilac Šoškić tvrdi da su glavni specijalni tužilac i policijski funkcioner Lazović, kao i specijalni tužilac Čađenović odlučili da Roganoviću pomognu?! -Ne čudi me stav Duška Roganovića koji je od izdajnika i odbjeglih ubijeđen da su Katnić, Čađenović i Radonjić sa Jovicom Vukotićem učestvovali u ubistvu njegova dva brata i oca. Čudi me što ne postoji niko u državi Crnoj Gori za koju sam časno i pošteno radio 36 godina da ustane, kao što su uvijek građani Crne Gore ustajali protiv nepravde, i spriječe zločin tužilaštva kojeg sprovode već godinu protiv mene. Izuzev male grupe koja pokušava da me zaštiti – zaključio je Katnić. Katnić i Lazović su od 15. aprila 2024. godine u pritvoru. Optužnica protiv njih potvrđena je u drugom navratu. Ono što je jasno od početka ovog procesa da se radi o motivisanom progonu ljudi koji su bili ključne figure u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. &nbsp; Oni u UIKS-u čekaju početak suđenja a postupak će voditi sudija Višeg suda Veljko Radovanović. Sa njima će se na optužničkoj klupi naći i tužilac Saša Čađenović, iako je njemu optužnice potvrđena prije više od šest mjeseci i u drugom slučaju. &nbsp; &nbsp;

Roganović: „Takve na komade treba kidati bez milosti...“

U policijskom regionalnom centru ,,Sjever” baš je uzavrelo, iako je tek počelo proljeće. Akcija ,,Značka” - kojom je planirana velika čistka politički nepodobnih policijskih starješina – ne ide kako je planirano. I sada je u problemu načelnik centra Haris Đurđević. &nbsp; Nekadašnji šef pljevaljske policije prihvatio je prošle godine ponudu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije &nbsp;Lazara Šćepanovića da bude egzekutor i pokrene diciplinske postupke protiv mnogih policajaca. Međutim, nakon smjene nepodobnih i postavljanja novih starješina - lojalnih prvenstveno Demokratama Alekse Bečića – akcija je zastala. Prije svega, odgođeni su na neodređeno vrijeme disciplinski postupci protiv targetiranih policijskih službenika. &nbsp; Zato sada načelnik Đurđević zazire od moguće kontrole i njegovih postupaka, ali i provjere njegove biografije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032819034_df28a3b001d9552b2dbb7b31be437894ff261c46eaa5e77da0b44f611fec13b7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025032819034_df28a3b001d9552b2dbb7b31be437894ff261c46eaa5e77da0b44f611fec13b7" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="NALOGODAVCI PROGONA: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>NALOGODAVCI PROGONA: Šaranović i Šćepanović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  PO NALOGU ŠARANOVIĆA I ŠĆEPANOVIĆA &nbsp;-Načelnik Haris Đurđević je neovlašćeno i protivzakonito preuzeo ulogu po naređenju iz vrha MUP-a. Rečeno mu je da inicira i on je predložio pokretanje disciplinskih postupaka protiv više bivših rukovodilaca sa sjevera – iako im nije bio neposredni starješina, niti je bio zadužen da prati i ocjenjuje njihov rad – kaže izvor Portala ETV iz Ministarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; Očito da je Đurđević sve to radio kako ne bi on, kao čelnik centra ,,Sjever”, bio pozvan na odgovornost za velike propuste u slučaju neuspjelog hvatanja dvostrukog ubice Alije Balijagića ili nepreduzimanja preventivnih mjera u slučaju višestrukog silovatelja-povratnika Alije Kuča iz Bijeog Polja. &nbsp;&nbsp; Nekadašnjem pljevaljskom policajcu očito ne odgovara da mu se ime mnogo pojavljuje u javnosti. Prije svega - da se ne bi postavljalo suviše pitanja o njegovom imovinskom statusu. &nbsp; (NE)UPISANA IMOVINA Koji je, prema prijavi imovine u Agenciji za sprječavanje korupcije, sasvim solidan. &nbsp; Od 2018. do 2023. godine Đurđević je kao imovinu prijavio stan od 67 kvadrata u Pljevljima kao i putničko vozilo ,,golf &nbsp;V”. Prijavio je 2022. godine keš u iznosu od 9.200 eura. Od novembra 2023. uknjižio je još jedan stan, u Podgorici, od 66 kvadrata, koji je vanredno prijavio. Istovremeno, prijavio je kreditno zaduženje od 106.000 eura. Od 2023. do posljednjeg izvještaja varirao je iznos gotovine od 15 do 18 hiljada eura. &nbsp; I to je sve što je prijavljeno, iako neke informacije govore da je Đurđević prećutao dio imovine. Prema saznanjima ETV iz Agencije za nacionalnu bezbjednost Đurđević posjeduje kuću na Žabljaku, u selu Pitomine, koja je sagrađena 2020. godine. Isti izvor ističe da je Đurđević suvlasnik zemljišne parcele broj 1742 zajedno sa inspektorom pljevalsjke policije, izvjesnim Drobnjakom. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032819034_592995664084525e49f2dfed0c50c0f7a2f6a477a21f93134b95decd7dc3d091.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025032819034_592995664084525e49f2dfed0c50c0f7a2f6a477a21f93134b95decd7dc3d091" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="ČIJE LI SU KUĆE: Dvije vikendice na Žabljaku "> <figcaption>ČIJE LI SU KUĆE: Dvije vikendice na Žabljaku(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema tim &nbsp;informacijama Đurđević i Drobnjak sarađuju na dnevnoj bazi kada su u pitanju policijske akcije. &nbsp;&nbsp; INFORMACIJE IZ ANB-A Agencija je, preduzimajući akcije, registrovala u prethodnom periodu da su Đurđević i Drobnjak kupili zemlju i finanirali gradnju objekata i njihovo opremanje uglavnom plaćajući gotovinski – ističe za Portal ETV izvor iz ANB-a. &nbsp; Napominje da su kuće luksuzno opremljene i da se koriste u turističke svrhe. Kuća je zvanično registrovana na najbližu rođaku Harisa Đurđevića, Zizu Đurđević, izdaje se na bukingu pod nazivom: ,,Mountain House AMI”, Žabljak -Montenegro. Na Fejsbuk stranici su kontakti dva telefona, od kojih jedan pripada članici najuže familije supruge Harisa Đurđevića. &nbsp; Za sada nije poznato da li je porodica Đurđević prijavljivala prihode od turizma. Izvjesno je, međutim, da su čelnici MUP-a i Uprave policije bili precizno informisani o svemu. Zato je i moguće da upravo tim informacijama drže u šaci Đurđevića i da mogu da imaju prema njemu brojne političke zahtjeve. &nbsp; NEMIRNI SNOVI Đurđević je, odmah nakon avgusta 2020. godine postao miljenik nove vlasti. Prvo je, u doba Krivokapićeve Vlade, postavljen za prvog čovjeka policije u pljevljima. Godinu kasnije, postao je vršilac dužnosti &nbsp; Prema informacijama ETV, načelnik regionalnog centra ,,Sjever” izvršavao je bez pogovora sve naredbe koje su dolazile od Šćepanovića ili Šaranovića. Zauzvrat, nadao se da neke njegove tajne iz privatnog života ostati skrivene od javnosti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032819038_6a71269328e1fb261103cc217beb933bf92a2ac0ef2cbd244864dcc0784e435c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025032819038_6a71269328e1fb261103cc217beb933bf92a2ac0ef2cbd244864dcc0784e435c" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt='OSMIŠLJENO U APRILU 2024: Dio Šćepanovićevog dokumenta kodnog imena ,,Značka"'> <figcaption>OSMIŠLJENO U APRILU 2024: Dio Šćepanovićevog dokumenta kodnog imena ,,Značka"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Pitanje je, međutim, do kada će &nbsp;to moći da bude informacija za uži krug. Iako su dana uručena rješenja o suspenziji devetorici policajaca sa sjevera, targetirani policajci najavljuju žestoku pravnu i političku borbu. &nbsp; Nakon najave advokata da će podnijeti krivične prijave, sada se najavljuje i akcija preko poslanika ujedinjene opozicije. Prema informacijama ETV, oštećeni policijski službenici će, preko poslanika opozicije, pokušati da – preko Odbora za bezbjednost Skupštine Crne Gore -traže reviziju svih spornih, naručenih bezbjednosnih provjera. Među njima je, kako tvrde neke bivše starješine centra ,,Sjever” biće zatražena i bezbjednosna ocjena za Harisa Đurđevića. &nbsp; Izvjesno je da sve one koji su učestvovali u akciji ,,Značka”, koji su nezkonito i, još i gore – mimo etike – vodili procese protiv svojih policijskih kolega čekaju nemirne noći. &nbsp;

Kako je Haris Đurđević postao progonitelj kolega policajaca

Frontpage topic

Služba zaštite Nacionalnog parka Prokletije u saradnji sa službenicima Granične policije Plav obavljajući aktivnosti na suzbijanju krivolova na zaštićenoj teritoriji parka zatekli su u dolini Ropojana lice &nbsp;A.T. &nbsp;sa lovačkim psima u namjeri da lovi divljač, dok se drugo lice udaljilo u nepoznatom pravcu.
Prema riječima A.T. sa njim je u ranim jutarnjim časovima sa ciljem puštanja lovačkih pasa i lova pošao S.Š.
Protiv navedenih lica biće pokrenut odgovarajući zakonski postupak zbog narušavanja propisa o zaštiti prirode i zabrane lova na teritoriji Nacionalnog parka, a slučaj je prijavljen Upravi policije – OB Plav.
„Apelujem na sve posjetioce i lokalno stanovništvo da poštuju pravila Nacionalnog parka i doprinesu očuvanju prirodnog bogatstva Prokletija. Svaka aktivnost koja ugrožava biljni i životinjski svijet biće sankcionisana“, istakao je direktor NP Prokletije Miralem Metjahić.
On je zahvalio jedinici Granične policije Plav na brzoj reakciji i saradnji sa Službom zaštite.

Krivične prijave protiv dva lovca

Na graničnom prelazu Dobrakovo službenici Sektora granične policije danas su uhapsili državljanina Republike Srbije, Nebojšu Uroševića (51), koji se zbog ubistva iz nehata potražuje po međunarodnoj potjernici, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako se navodi u saopštenju, Urošević je lišen slobode zbog potjernice NCB Interpol-a Visbaden- a, a na osnovu naredbe Lokalnog suda u Bohumu od 26.6.2024.godine, radi vođenja krivičnog postupka zbog sumnje da je izvršio krivična djela ubistvo iz nehata i opasna tjelesna povreda.
- On će u zakonskom roku biti sproveden sudiji za istragu Višeg suda u Bijelom Polju - saopšteno je iz policije.

UP: Uhapšen državljanin Srbije koji se potražuje po međunarodnoj potjernici zbog ubistva iz nehata

Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata D.P. zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.
- Osumnjičeni je tjelesno povrijedio suprugu zadajući joj više udaraca pesnicom u predjelu glave - navedeno je iz ODT-a.&nbsp;

ODT odredilo zadržavanje do 72 sata jednoj osobi zbog nasilja u porodici

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta,
Uvaženi Okrivljeni,
Nemojte se začuditi, ali mislim da je logično da ovo pismo počnem stihovima.
Da objasnim, referiram se na izjavu člana Savjeta, Vašeg kolege, uvaženog Naoda Zorića, pa me ponijelo… Evo:
“Al je lep ovaj svet, ja sam žena, ali sam i cvet…”
Elem, prilikom otvaranja izložbe posvećene ženi (kao takvoj) pod nazivom „Hipostaze – tri doba žene“, u ime umjetnika, publici se obratio poštovani gospodin Zorić biranim riječima.&nbsp;
„Izložba je posvećena ženi, tom najmirisnijem cvijetu na zemlji kojem samo treba da se pazi, miriše i da se voli. Zato i mi umjetnici tako iskazujemo svoj osjećaj prema damama, prema ženama, prema našim majkama…“
Eto tako.
E, sad u skladu sa takvim poimanjem žene, a u svjetlu nove sistematizacije, ja bih da nešto predložim. Ako može? A, što ne bi moglo, pitam se? Pa, kad je već tako, evo amandmana.
Dakle, ako je žena zapravo cvijet, kako kaže uvaženi član Savjeta, a ta pretpostavljena žena nema takva saznanja, možda nije gledala otvaranje izložbe, otkud znam, mislim da je neophodno da se to obznani putem oglasne table. Sa Vašim potpisom i potpisom Generalnog.&nbsp;
Dakle, da se napravi objava đe će jasno da piše da je ženski dio kolektiva, u stvari, cvijeće. I da se Aktom o sistematizaciji i promjenom koeficijenata ozbiljno tretira ta floralnost ženskog bića.
Stoga, uvaženi Docentu, obraćam Vam se kao žena i kao cvijet, pa predlažem da mene rasporedite da budem fikus na šestom spratu. Ako već nijesu sva mjesta zauzeta? Istina je da bih ja više voljela da pokrivam poziciju, recimo, holandske lale, ali nijesam sigurna da li ste vi stvarno ili samo deklarativno za to da žene/cvjetiće treba pazit i čuvat? Kao žena imam neka loša iskustva, pa zato sumnjam. Kao cvijet, ne znam šta da Vam kažem.
Ako mi date mjesto lale, poučena iskustvom žene, bojim se - jer onda zavisim isključivo od Vaše pažnje. I, tu je gotovo, venem sto posto. I, šta se onda dešava? Čupate me iz moje male saksije i presađujete neki novi cvjetić. Fikus je, čini mi se, druga priča. Izdržljiv je i sve što mu treba je, što bi rekli Podgoričani, samo da ga „puštite na mir“.
Eto šta napravi identitetski dualitet. Sad ne znam ko sam, šta sam. Jesam li žena ili sam cvijet? Ne znam još. Pa razmišljam, da li je onomad naš generalni mene bacio u podrum jer je u nekom trenutku procijenio da meni, kao cvijetu, valjda smeta previše svjetlosti? Možda su i neke koleginice - cvjetići iz tog razloga završile na Radiju? Možda je Generalni morao, radi njihovog uspješnog rasta i razvoja, da ih skloni sa promaje?
Čudna je ta identitetska smutnja. Nije dobra. Znate onu bajku „Vuk i sedam jarića“? Da je ona nesrećna koza bila osviješćena i tako znala da ona sama može da proizvodi mlijeko, ne bi otišla po selu da traži i tako u direktnu opasnost dovede jariće i navuče im vuka na vrat(a).&nbsp;
Vratimo se cvjetićima. Vjerujem da ćete i koeficijente prilagoditi cvjetnosti kolektiva. Cvjetićima treba prihrana, dohrana i tako to i tome slično. Nego, koliko čujem, Ministarstvo finansija nije baš raspoloženo da prihvati Vaše prijedloge. Izgleda da je problem to što je Generalni bio previše nježan prema sebi, a ostale ostavio da i dalje venu ispod prosjeka. Ma je li to moguće?
Ali, da ne kvarimo putovanje u SAD našem dragom Generalnom. Treba mu odmor od naših svakodnevnih žalopojki. A, i nekako mu je odvratno da se bakće s nama.
Uvažena gospodo, da se sad uozbiljimo. Evo jedna dobronamjerna sugestija – pustite vi jeftine metafore o cvijeću, mirisu, ljubavi i pažnji. Poštovanje je sasvim dovoljno. Ni manje, ni više od toga.
Znate, jedan je Davorin Popović. U njegovoj izvedbi, čak i stih poput onog „stajala je usred bašte, ko najljepši cvjet“, djeluje uzvišeno. Zašto? Zato što je životom umjetnika svjedočio prezir prema otužnoj banalnosti.
Neka Vam bog podari mudrost i strpljenje, blagodarim.
Tanja Šuković, žena/cvijet i djelatnica u RTCG

Žena cvjetić

Zvanična Budimpešta čini sve kako bi blokirala ulazak Ukrajine u Evropsku uniju. Kao razloge ističe navodno ugnjetavanje mađarske nacionalne manjine u Ukrajini, zastrašivanje sopstvenih građana te činjenicu da će se ulaskom zemlje poput Ukrajine u Evropsku uniju značajno pogoršati konkurentski položaj mađarskih poljoprivrednika i smanjiti životni standard u Mađarskoj. Pored toga, izmišljaju se i druga, naizgled problematična pitanja. Međutim, pravi cilj svega je sprječavanje Ukrajine da se pridruži geopolitički važnoj asocijaciji evropskih zemalja – Evropskoj uniji. Moguće je da je ovaj zadatak vladi Viktora Orbána postavio zvanični Kremlj.
Budimpešta, nažalost, pokazuje punu posvećenost agresivnoj politici Moskve i što više lobira za interese Rusije među zemljama EU, dok istovremeno navodno štiti svoje interese. Orbanova vlada plaši Mađare tvrdnjama da će Mađarska biti primorana da postane donator, te da će se sredstva EU slivati u Ukrajinu, dok Brisel zagovara zajedničko zaduživanje, što bi, prema Budimpešti, dovelo do finansijske nestabilnosti.
Međutim, važno je podsjetiti da se budžet EU formira na osnovu doprinosa jakih ekonomija, a ne pojedinačnih zemalja. Ukrajina će dobiti sredstva proporcionalna svom doprinosu ekonomiji bloka. Osim toga, sredstva uložena u Ukrajinu vratiće se putem zajedničkog tržišta, jer će ukrajinske kompanije i građani trošiti ta sredstva u zemljama EU. Brisel ima mehanizme za regulaciju budžeta i kontrolu rashoda. EU je već investirala u zaostale ekonomije, što se pokazalo isplativim – na primjer, Španija i Portugal nekada su primali značajnu pomoć, a danas se uspješno razvijaju. Finansiranje Ukrajine takođe predstavlja stratešku investiciju, a ne dobrotvornu akciju.
Vlada Viktora Orbána osmislila je i propagandni trik da će ulazak Ukrajine u EU negativno uticati na mađarsku poljoprivredu. Orban tvrdi da će mađarski poljoprivrednici izgubiti subvencije jer će novac EU biti preusmjeren u Kijev. Međutim, Ukrajina izvozi proizvode koji su neophodni EU, što će pomoći u stabilizaciji cijena hrane i zaštiti poljoprivrednika od fluktuacija na globalnom tržištu. Ukrajina je već integrisana u poljoprivredno tržište EU. Osim toga, diverzifikacija zaliha hrane povećaće sigurnost snabdijevanja hranom u EU i pomoći joj da postane nezavisna od ruske ucjene hranom.
Argumenti Budimpešte da se u Ukrajini koriste genetski modifikovani proizvodi i zabranjene hemikalije takođe su neutemeljeni. Ukrajina već koristi evropske prehrambene standarde. Ukrajinski proizvodi se godinama isporučuju u EU i uvijek su prolazili neophodnu sertifikaciju. Ukrajinski farmeri koji izvoze u EU u potpunosti poštuju međunarodne standarde i redovno prolaze kontrole kvaliteta svojih proizvoda. Stoga su ukrajinski proizvodi veoma traženi u Evropi.
Još jedan neistinit argument koji se širi iz Budimpešte odnosi se na navodni bezbjednosni rizik za Evropu. Mađarska propaganda pokušava Ukrajinu prikazati kao centar organizovanog kriminala, sugerišući da bi oružje moglo pasti u pogrešne ruke. Međutim, zvanični podaci pokazuju drugačiju sliku. Europol navodi da je stopa kriminala među ukrajinskim izbjeglicama minimalna. S druge strane, upravo Orbanovi saveznici iz Rusije koriste kriminalne mreže za krijumčarenje oružja. Kijev blisko sarađuje s nadležnim vlastima u Briselu u borbi protiv svih oblika krijumčarenja, posebno oružja.
Podsjetimo se da je Budimpešta tokom devedesetih godina bila evropski centar trgovine drogom, prostitucije i kriminalnih aktivnosti mnogih bandi, posebno iz Rusije. Pristupanje Mađarske EU 2004. godine djelimično je pomoglo u smanjenju kriminala. Stoga su optužbe Budimpešte na račun Ukrajine potpuno neosnovane i tendenciozne.
Kabinet Viktora Orbána nije zaboravio da pomene temu jeftine ukrajinske radne snage, koja bi, navodno, mogla sniziti plate i ugroziti radna mjesta i penzije. Međutim, ukrajinski radnici u EU popunjavaju upražnjena radna mjesta koja Evropljani ne žele da preuzmu, posebno u oblastima građevinarstva, logistike i brige o starijim osobama. EU ima mehanizme za regulisanje migracije radne snage kako bi se izbjegle neravnoteže. Ukrajinci ne samo da otvaraju svoja preduzeća u EU i zapošljavaju ljude, već su i poslodavci. Nedavno iskustvo Poljske i Njemačke jasno je pokazalo da su ukrajinski radni migranti značajno doprinijeli ekonomskom rastu ovih zemalja.
Ukrajinski radni migranti plaćaju poreze u raznim državama EU, a evropska ekonomija ima koristi od dodatnih kvalifikovanih radnika. Stoga će ulazak Ukrajine u EU dovesti do otvaranja novih radnih mjesta. Dakle, probleme na tržištu rada u Mađarskoj ne uzrokuju Ukrajinci, već neuspješna populistička politika vlade Viktora Orbána. Ne zaboravimo da je slobodno kretanje radne snage jedan od temeljnih principa EU, koji donosi koristi svima.
Još jedan lažni narativ tima Viktora Orbána odnosi se na navodnu zdravstvenu prijetnju za građane Evrope, jer, kako tvrde, u Ukrajini ne postoje obavezne vakcinacije. U stvarnosti, u Ukrajini je obavezna vakcinacija na snazi, a nivo imunizacije protiv ključnih bolesti ne razlikuje se od mnogih zemalja EU. Štaviše, stopa vakcinacije u Ukrajini viša je nego, na primjer, u Bugarskoj i Rumuniji. Ministarstvo zdravlja Ukrajine aktivno sarađuje sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO), Dječijim fondom Ujedinjenih nacija (UNICEF) i Evropskim centrom za prevenciju i kontrolu bolesti. Čak i u ratnim uslovima, pristup lijekovima u Ukrajini ostaje na visokom nivou.
Dakle, u pokušaju da kompromituje Kijev, ruska propaganda koristi temu vakcinacije kako bi diskreditovala Ukrajinu. Međutim, takve tvrdnje su netačne. Evropske zemlje imaju mehanizme za kontrolu epidemiološke situacije u EU, a Ukrajina ih dosljedno poštuje. Takođe, Ukrajina postepeno prelazi na standarde zdravstvene zaštite EU. Vrijedi napomenuti da je EU već prihvatila milione ukrajinskih izbjeglica, što nije izazvalo nikakvu medicinsku krizu.
Još jedan mađarski lažni narativ jeste da će brzi ulazak Ukrajine u EU ugroziti isplatu 13. penzije. Nijedna država koja je pristupila EU nije izazvala penzionu krizu, a Ukrajina neće biti izuzetak. Penzioni sistem Mađarske zavisi isključivo od ekonomske politike njene vlade, a ne od Ukrajine. Ulazak Ukrajine u EU ne znači automatski pristup ukrajinskih građana penzionim fondovima EU. Štaviše, Ukrajinci koji rade u EU već plaćaju poreze, koji djelimično idu u socijalna davanja, uključujući i penzije. Penzione reforme u Ukrajini takođe idu u pravcu usklađivanja sa evropskim standardima.
U stvarnosti, najveća prijetnja penzionim sistemima EU nije ulazak Ukrajine, već demografska kriza i starenje stanovništva. Ukrajinci će zapravo povećati radnu snagu u EU, što će doprinijeti stabilnosti penzionih fondova. Pritom, 13. penzija u Mađarskoj je populistička mjera vlade Viktora Orbana, bez čvrste ekonomske osnove. Vlada time manipuliše strahom građana od gubitka penzija, umjesto da rješava stvarne ekonomske izazove.
Mađarska vlada će uskoro poslati građanima ankete o članstvu Ukrajine u EU, uz informativni list u kojem širi dezinformacije o Ukrajini. Dokument sadrži listu od sedam navodnih ključnih rizika koje bi ulazak Ukrajine mogao donijeti Mađarskoj i poziva građane da ih pažljivo razmotre prije donošenja odluke. Iako je sprovođenje ovakvog istraživanja unutrašnja stvar Mađarske, proširenje EU ostaje prioritet Evropske komisije. Nijedna evropska država nije sprovodila ovakvo istraživanje prilikom pristupanja Mađarske EU. Mnogi su tada imali slične strahove, ali je princip evropske solidarnosti prevagnuo.
Portparol Evropske komisije Markus Lammert izjavio je na brifingu u Briselu da Ukrajina pripada evropskoj porodici. Zato je EU u junu 2024. godine započela pristupne pregovore s Ukrajinom. Ukrajina je jasno pokazala svoju odlučnost da postane članica EU, sprovodeći ključne reforme dok se istovremeno brani od agresije Rusije. Kako je naglasio portparol, proširenje EU je danas, više nego ikada, geostrateška investicija u dugoročni mir, stabilnost, sigurnost i prosperitet Evrope.
Bez sigurnosti Ukrajine, ne može biti ni evropske sigurnosti. Proširenje EU donosi koristi i novim i postojećim članicama. U ovom ključnom trenutku za Evropu, nema mjesta oklijevanju.

Orban širi dezinformacije kako bi blokirao ulazak Ukrajine u EU

Rado sam, decenijama unazad, smišljao šale i različite nevaljaluke povodom Prvog aprila. Ne samo zato što je to Dan šale, pa se valja.&nbsp;
Navikao sam, naime, da sve teške i bolne momente u svom životu - a bilo ih je za nekoliko ljudskih vekova - prevazilazim šalom; da se dragih ljudi koji mi i dan danas nedostaju prisećam kroz komične situacije i vic; da na crno vreme udarim crnim humorom.&nbsp;
Zato mi je Prvi april bio idealan da dobro smišljenom šalom izađem iz te samoodbrane i zabavim mnogo širi krug ljudi, nego što su moja porodica, kumovi, najbliži prijatelji. Te su šale po pravilu bile usmerene na mene: benigno je, najmanji broj ljudi može da se nađe povređenim, a ako se i žrtva šale uvredi - lako je oprostiti šaljivdžiji. Još ako šalom oraspoložim bar jednu osobu ili joj pomognem da na trenutak zaboravi sopstvene nevolje - da li je potreban bolji dokaz korisnosti takvog pristupa?
No, ovog Prvog aprila, sva moja inspiracija je presahla. Osećao sam da ni jednoj - u drugim okolnostima, garantujem, savršenoj - zavitlanciji ovog dana nije mesto. Da ni jednu svoju teskobu, a nagomilalo ih se, neću moći da "izlečim" kroz dobar štos, pa kako bih onda na isti način mogao da pomognem bilo kome drugome, da se izbori sa svojim teskobama?
Nije bilo potrebno da tragam za uzrokom. Znam ga, ležem s njim, sanjam ga, budim se i dan provodim s time u svesti. Najzad, i većina mojih kolumni poslednjih meseci je, direktno ili indirektno, o tome. A s ovim Prvim aprilom poklopili su se tužni jubileji tih mojih povoda: navršilo se pet meseci od zločina na železničkoj stanici u Novom Sadu i tri meseca od masakra u Cetinju.
Ako su me onaj prvi masakr u Cetinju, 12. avgusta 2022, te masovna ubistva u beogradskoj osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" 3. maja 2023. i selima Malo Orašje i Dubona 4. maja - razorili kao osobu, roditelja i profesionalca (ružno je reći, ali je tako: naviknutog da vidi, "istrpi" i izvesti o zlu) - novosadska (1. novembra 2024.) i nova cetinjska (1. januara 2025.) tragedija su me dotukli. A pored njih bilo je još toliko crnih događaja, koji su kidali parče po parče moje prividne neosetljivosti, poput kataklizme u Jablanici 4. oktobra 2024, požara u staračkom domu u Barajevu, 20. januara i ovog užasa u Kočanima 16. marta.
Setiće se, možda, neko od čitalaca moje postbožićne poslanice ovog januara, u kojoj sam pisao o svojoj "crnogorskoj babi". E, koliko je ona bila od kamena i naoko snažna, toliko je moja druga baba, ova "srpska" (iako makedonsko-cincarskog porekla), bila "meka" i laka na suzu. Pa se ja sada, pošto sve češće imam tu knedlu u grlu i takav emotivni pritisak da bih vrištao, kroz šalu - dabome - pravdam da se s godinama pretvaram u babu. Ovu plačljivu.
Kada mi je svojevremeno oftalmolog prepisao obavezno korišćenje veštačkih suza, rado sam "priznavao" da su napokon dokazane tvrdnje mnogih žena u mom životu - da sam neosetljivi skot. Jer mi je, lekarskim pečatom overeno, nužno da koristim medicinu da bi mi oko zasuzilo. A i simpatična je šala.
Stvarnost je, naravno, drugačija - mada bi se sasvim sigurno našla poneka dama sa onakvom tvrdnjom - ali je mene porazila samospoznaja da su mi veštačke suze sve manje potrebne, a da moja duhovitost doduše još može da zasmeje i oraspoloži ljude okolo, ali mene da zaleči sve teže. Možda je to tužna sudbina svakog arlekina, ili klovna ako vam drago, iako sam siguran da moje šale ne proističu iz nesrećnog života ili nezadovoljstva sobom, i da bi to neki psiholog ili psihijatar ipak drugačije definisao.
Kakogod, srce mi ne uništavaju samo tolike nedužne žrtve poslednjih godina, već i reakcije društva na njih. U redu, novosadska tragedija rezultirala je masovnim protestima u Srbiji, a cetinjska bar pokušajem nečeg sličnog u Crnoj Gori, pa bi optimista rekao da se nešto zaista dešava i da empatija i saosećanje prevladavaju u našim društvima. Ipak, mene i posao i priroda nagone da pogledam i sa druge strane, a sa te druge strane ja ovih meseci vidim crnilo.
I tu su izostanak svakog razlikovanja dobrog i zlog, nedostatak sposobnosti moralne osude, sklonost ka odbrani i pravdanju zločinca, nemogućnost poimanja posledica nekog zlodela, i tako dalje. Ova moja "srpska" (odnosno, makedonsko-cincarska) baba je, recimo, znala da me uči: "Imaš sestru, nikad se ne ponašaj prema nekoj devojci onako kako bi ti smetalo da se neko ponaša prema tvojoj sestri". Ili: "Prema ljudima budi onakav, kakav bi želeo da oni budu prema tebi". I tome slično, ali je dovoljno za primer, jer poput onog januarskog, ni ovo nije tekst o nekoj mojoj babi.
Ako bih sada u tekst umetnuo šalu, ona bi se ogledala kroz pitanje - a gde se dedoše druge, tuđe babe? Možda recimo predsednik Srbije nije imao babu, jer da jeste, ona bi ga sigurno naučila da ne opravdava nasilje, jer mu se može vratiti. Da ne bagateliše agresivne akte, jer samo onaj ko doživi napad, ranu i bol, zna kako je to. Da ne priziva nasilje, jer svaki siledžija naleti na većeg od sebe.
Ali, nije ovaj tekst ni o njemu. Ovaj tekst je o svima nama. O običnim ljudima. O onima koje srećemo u prodavnici. S kojima razmenimo reč-dve u liftu. Koji s nama čekaju na autobuskoj stanici. Koji sabiraju račune i sanjaju magiju kojom bi rastegli platu ili penziju. Od kojih mnogi, na žalost, ne pokazuju da su svesni onoga šta se desilo. I onoga šta svima nama preti.
Ovaj tekst je i o onima koji slave zločinca, ratnog ili mirnodopskog svejedno. Koji opravdavaju zločin, kakav god. O onima koji mrze, a ne znaju ni zbog čega mrze. Može da bude i o onima sa simpatijama i "oslobođenjem" za pedofila, samo zato što pedofil umire od raka. Ili o onima koji će pedofiliju sakriti, ili žrtvu oblatiti, samo zato što im je pedofil partijski drug. Neka umesto "pedofil" piše "diler droge", "siledžija", "ubica", "lopov"... svejedno je, jer je poenta ista.
Onda ne mogu, a da se ne zapitam - među kakvim ljudima ja to živim? Zar je moguće da ima toliko ljudi koje te žrtve nisu ni dotakle, koje tolike tragedije nisu izmestile? Kako je moguće ne osetiti bar minimum sažaljenja za stradale i onaj delić lične odgovornosti za društvo koje smo kreirali? Koliko je, konačno, tih monstruma, koji bi drugom naneli zlo bez da trepnu, samo da im se ukaže prilika?&nbsp;
I zato će prvoaprilska šala ostati za neki drugi 1. april. Za koga samo mogu da se svim srcem nadam da će svanuti.

Gorčina naših osmjeha

Poslanica i politička direktorka Građanskog pokreta URA Ana Novaković Đurović učestvovala je na 23. zasijedanju POSP-a u Strazburu.
- Iskoristila sam ovu priliku da razgovaram sa kolegama iz Evropskog parlamenta kako bih prenijela namjere premijera Spajića i Vlade da prodaju Veliku plažu jednom investitoru- kazala je Novaković Đurović.
Ističe da ih je upoznala sa namjerom Vlade Crne Gore.
- Obavijestila sam ih da je riječ o poklanjanju najvrjednijeg dijela naše obale, 20 miliona kvadrata, u ruke jednom čovjeku, bez tendera i suprotno svim važećim propisima. Ukazala sam na to da se ovom naumu oštro protivi lokalna zajednica u Ulcinju, kao i da je lokalni parlament jedinstven u odbijanju ovakve investicije- objašnjava poslanica.
Dodaje da je uvjerena da će EU pratiti razvoj događaja.
- Uvjerena sam da će naši evropski partneri pomno pratiti razvoj događaja oko Velike plaže i pružiti podršku zaštiti vladavine prava i našeg najvećeg prirodnog bogatstva - zaključila je Novaković Đurović.

Novaković Đurović: EU parlamentarci obaviješteni o dešavanjima u vezi sa Velikom plažom, Crna Gora nije na prodaju

Više od 3 mjeseca, od kako je postao gradonačelnik Glavnog grada Podgorice, Saša Mujović drži Agenciju za izgradnju i razvoj Podgorice bez izvršnog direktora - podsjetio je odbornik DPS-a u Skupštini Glavnog grada Stefan Ćulafić.
On je, na mreži X, istakao da ovu instituciju, najvažniju za razvoj i realizaciju kapitalnih projekata, drže obezglavljenom zbog međusobnih trvenja.

Ćulafić: Agenciju za izgradnju i razvoj Podgorice drže obezglavljenom zbog međusobnih trvenja

Potpredsjednik Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović, sastao se danas u Podgorici sa generalnim sekretarom Savjeta Evrope, Alanom Berseom i tom prilikom naglašena je posvećenost Crne Gore jačanju svoje uloge u Savjetu Evrope. Sastanak, kako je saopšteno iz Vlade, pruža dodatnu potvrdu njenog opredjeljenja za jačanje stabilnosti, demokratije i evropskih vrijednosti.&nbsp;
- Ova posjeta, prva na ovom nivou od obnove nezavisnosti 2006. godine, predstavlja važan doprinos prepoznatljivosti Crne Gore u Savjetu Evrope - saopšteno je iz Vlade Crne Gore.
Sastanak je bio prilika za razmjenu mišljenja o ključnim temama koje oblikuju evropsku budućnost Crne Gore, sa posebnim fokusom na predstojeće crnogorsko predsjedavanje Komitetom ministara Savjeta Evrope, koje će biti održano u periodu od novembra 2026. do maja 2027. godine.
Ivanović se zahvalio generalnom sekretaru i Savjetu Evrope na kontinuiranoj podršci, naglašavajući posvećenost Crne Gore evropskom putu i cilju da postane 28. članica Evropske unije do 2028. godine.&nbsp;
U tom kontekstu, istaknuta je uloga rada Programske kancelarije Savjeta Evrope u Podgorici, koja pruža pomoć u izradi i implementaciji legislativnih reformi.&nbsp;
- Takođe, naglašena je važnost preporuka Venecijanske komisije, čiji su savjeti dragocjeni za jačanje vladavine prava, kao i za ispunjavanje privremenih mjerila u pregovorima sa EU - navedeno je u saopštenju.
Berse je pohvalio dosadašnje napore Crne Gore, ističući da je stabilnost Evrope neraskidivo povezana sa stabilnošću njenih pojedinačnih država, te da je uloga Evropske unije i Savjeta Evrope ključna u očuvanju demokratskog poretka i jačanju međudržavne saradnje.&nbsp;
U razgovoru o globalnoj i regionalnoj situaciji, sagovornici su razmijenili mišljenja o pitanjima od značaja za region Zapadnog Balkana, ali i vezano za situaciju na Bliskom Istoku i Južnom Kavkazu.&nbsp;
Berse je naglasio da će Savjet Evrope nastaviti da podržava mirne i diplomatske inicijative koje vode ka trajnoj stabilnosti, uz napomenu da EU i Savjet Evrope u ovom domenu sarađuju i da će zajedničkim naporima raditi na očuvanju demokratskih procesa u regionu i Evropi u cjelini.
Ivanović je upoznao generalnog sekretara Bersea sa namjerom Crne Gore da bude domaćin budućeg samita Evropske političke zajednice 2026. godine.&nbsp;
Ivanović je istakao da bi takav događaj predstavljao značajnu priliku za Crnu Goru da dodatno afirmiše svoju ulogu u evropskim procesima i da doprinese diskusijama o budućnosti kontinenta.
Na kraju sastanka, oba sagovornika su potvrdila posvećenost nastavku bliske saradnje između Crne Gore i Savjeta Evrope.
Ivanović je takođe potencirao mogućnost za dodatno unapređenje uloge Crne Gore u institucijama Savjeta Evrope, u kontekstu daljeg doprinosa stabilnosti regiona i očuvanju evropskih vrijednosti.

Ivanović i Berse: Jačanje uloge Crne Gore u Savjetu Evrope

Iscrpiću pravne ljekove koji su mi na raspolaganju i nakon konsultacija sa advokatima ću viđeti što mi je dalje činjeti - saopštio je Portalu ETV profesor matematike iz podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ Mato Kankaraš kojeg je aktuelni v.d. direktora te škole Zoran Pejović kaznio skidanjem 20 odsto s plate jer je, prema njegovom mišljenju, povrijedio ugled njegove prethodnice Biljane Vučurović iznoseći vrjednosne sudove o njenom postupanju u slučaju Radomana Čečovića - profesora koji je bivšu učenicu Saru Vujisić, tek pošto je završila školovanje u toj ustanovi, seksualno uznemiravao porukama.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkankaras-kaznjen-skidanjem-20-odsto-s-plate-zbog-vrjednosnog-suda-a-cecovic-sa-30-zbog-seksualnog-uznemiravanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Vučurović je Čečovića tada kaznila skidanjem 30 odsto sa plate u jednom mjesecu - dakle, 10 odsto više od iznosa kojim je Kankaraš sada kažnjen jer je u gostovanju na Televiziji E otvoreno govorio o propustima u slučaju zbog kojeg je Vučurović u januaru i smijenjena.&nbsp;
<h2>SLOBODA GOVORA - POVREDA RADNE OBAVEZE</h2>
Na pitanje osjeća li se kao da ga je školska uprava ovakvom sankcijom izjednačila sa Čečovićem, Kankaraš nam je rekao da ga je to duboko razočaralo.
- Međutim, nije ključna stvar u osjećanjima koliko u činjenici da se sloboda govora tretira kao teška povreda radne obaveze. To je sramota! Kakav ovo treba primjer da da novim naraštajima koje se ovđe školuju? U svojim nastupima ja nijesam izrekao nikakve novine, već sam javno rekao što većina kolega i međusobno govori. Kriv sam što javno govorim što mislim - a ne iza leđa kao što je odlika „normalnog svijeta“ - jasan je Kankaraš.
Trenutna logika izricanja kazni se, prema njegovom mišljenju, sadrži u održavanju međuljudskih odnosa u nekoj ravnoteži.
- Već sam i prije navodio da jedan dio kolega, koji je gravitirao iza Vučurović dok je bila direktorica, želi da me odstrani iz ove škole - pa je v.d. direktor da našao neko kompromisno rješene. Htio je da postigne da budu i vuci siti i ovce na broju... A bogami ne vjerujem da je ostvareno ni jedno ni drugo - podvukao je Kankaraš ističući da je to jedino tumačenje koje ima za ovaj potpuno nelogični postupak.
<h2>DVOSTRUKI ARŠINI UPRAVE</h2>
Ukazao je da u svemu ovome imamo još jedan kuriozitet - da nije sankcionisan profesor koji ga je u pismenoj prepisci vrijeđao nakon gostovanja na TV E.
- Nakon mog nastupa na TV E pretrpio sam žešće verbalni napad od strane jednog zapošljenog u Gimnaziji, koje su uključivale otvorene uvrede na račun mojeg ugleda, integriteta, dostojanstva i tako dalje čija je očita namjera bila ponižavanje moje ličnosti a kasnije i otvorene prijetnje zbog kojih sam se obratio i policiji. Sve se to dogodilo u okviru školske prepiske zbog čega sam zahtijevao pokretanje disciplinskog postupka - ali to u tom slučaju nije učinjeno. Iznenađuje da je izostala ova efikasnost koja je ispoljena po pitanju inicijative Vučurović. Kako to? - pita se Kankaraš.
<h2>UPOZORENJE I DISCIPLINSKI</h2>
Kankarašu je prethodno 14. marta uručeno upozorenje „o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze“ - koje je inicirala Vučurović, a pokretanje disciplinskog postupka protiv njega, kako je Portal ETV ranije objavio, inicirao je dio njegovih kolega.
U dopisu, koji je potpisao aktuelni v.d. direktora podgoričke škole Zoran Pejović, pisalo je da je Vučurović ocijenila da joj je Kankaraš povrijedio ugled i dostojanstvo.
U tom dokumentu Vučurović je nemušto citirala navode iz njegovog gostovanja, zamjerila mu je što konstatovao da su nakon ovog slučaja narušeni međuljudski odnosi u toj obrazovnoj ustanovi, ali i ocijenila da Kankaraš „nedozvoljeno od strane ovlašćenog lica predstavlja školu na negativan način“?! Sporno joj je bilo i to što je pomenuo njeno političko opredjeljenje.
<h2>ČINJENICE</h2>
Kankaraš je u gostovanju na TV E govorio i konstatovao ono što je Prosvjetna inspekcija već utvrdila - da Vučurović nije ispitala sumnje bivše učenice Vujisić da postoji još takvih slučajeva u Gimnaziji, da nije prijavila slučaj nadležnima, te da profesor je nastavio da radi u toj obrazovnoj ustanovi.
On nije bio usamljen u ovom stavu. Brojni građani su zbog slučaja „Čečović - Vujisić“ protestovali zahtijevajući smjenu Vučurović, kao i da se Čečoviću zabrani dalji rad u prosvjeti.
U tom periodu je vođena kampanja za odbranu njenog lika i djela - kako od dijela profesora koji je podržavaju, a koji su njenu pres konferenciju ispratili gromoglasnim aplauzima, tako i iz političke frakcije iz koje dolazi njen suprug Jovan Jole Vučurović - koalicije „Za budućnost Crne Gore“.
Vučurović je, inače, od 12. marta zvanično postala savjetnica predsjednika Skupštine Andrije Mandića - neformalnog lidera parlamentarne većine, ali i političke frakcije koja joj je stala u odbranu.

Kankaraš: Pejović htio da vuci budu siti i ovce na broju, iscrpiću pravne ljekove koji su mi na raspolaganju

Postoje još dvije lokacije koje su potencijalno pomenute u Crnoj Gori u okviru projekta Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) - saopštio je premijer Milojko Spajić na pres konferenciji za medije govoreći o planiranom projektu kojim bi se investitoru Mohamedu Alabaru Velika plaža izdala na 99 godina.
- Oni su tradicionalni partner i zainiteresovani su za veliki projekat koji bi targetirao zapadno-evropsko tržište i sve lokacije koje su u skladu da stom vizijom su u opticaju - rekao je Spajić dodajući da se radi o još jednoj mediteranskoj i atlanskoj državi.
<h2>ČITAVA VLADA STOJI IZA SARADNJE SA UAE</h2>
Spajić je saopštio da je na današnjoj sjednici Vlade podržan Sporazum sa UAE.
- Sve je transparentno i otvoreno, sve tačke su javne, biće poslate u parlament. Imaću prije toga razgovore sa svim šefovima poslaničkih klubova, razjasnićemo sve nedoumice. Ubijeđen sam da ćemo imati vrlo brzo ratifikovan sporazum u parlamentu - ocijenio je on.
Poručio je da iza ovoga stoji cijela Vlada.
- Čitava Vlada stoji iza ovog projekta, iza saradnje sa UAE. Možda na kraju uz 81 glas dođemo do podrške ovom aktu - naveo je Spajić.
Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj je kazao da je sa Spajićem mnogo razgovarao kako bi došli do kompromisnog rješenja. Ovaj sporazum je, prema njegovom mišljenju, veoma značajan.
- Imamo stav i poruku prema investitoru. Mislim da smo našli najbolje rješenje: jednoglasno smo na Vladi prihvatili zaključke SO Ulcinj, zadužili smo nadležna ministarstva da realizuju te zaključke, čime smo stavili tačku na ovu priču - istakao je on.
<h2>JOŠ DVIJE DRŽAVE BILE BI DIO PROJEKTA</h2>
Još dvije države koje bi potencijalno bile dio Alabarovog projekta, prema njegovim riječima, nude duplo veću obalu.
- Bez državne garancije - čak i da prodaju zemljište - dodao je Spajić.
Nije precizirao o kojim državama se radi, ali je naglasio da su ekstremno konkurentne i da bliže zapadnoj Evropi zbog avio-povezanosti.
Ovakav projekat bi, kaže, targetirao turiste iz Velike Britanije, Njemačke, Francuske...
- Država bi zadržala ogromni procenat vlastništva i imala ogroman benefit - dodao je Spajić.
<h2>INVESTITOR MOŽE DA ODUSTANE</h2>
Zakon o javnim nabavkama je izričit, kaže, da je ovo normalna i dozvoljena praksa. Istakao je da je mali broj investitora koji mogu da iznesu ovakav projekat.
- Ovo je konkurentan svijet. Crna Gora se bori za velike investitore - dodao je on.
Naglasio je da će svaki preduzetnik iz Ulcinja biti uključeni u projekat.
- Preduzetnici su jako tražena kategorija i jako ih je malo. Uspjeh svakog velikog turističkog projekta se zasniva na preduzetnicima. Gospodin Alabar je više puta rekao da će insistirati da svi trenutni preduzetnici budu uključeni u sve projekte koji budu rađeni u Crnoj Gori. Svaki preduzetnik iz Ulicnja će biti uključen - ili ako bude neka druga lokacija... Postoje još dvije koje su potencijalno pomenute u Crnoj Gori. Potrebni su ljudi koji su motivisani da rade - naveo je Spajić.
Investitor, kaže, u bilo kojem momentu može da odustane ako se mi pokažemo nezrelima.
- Ako se pokažemo kao neodgovorni, investitor će da ode u druge države, koje su jako ozbiljne. One imaju jako dobar PR... Prisustvovao sam njihovim prezentacijama i konkurencija je nevjerovatna - istakao je Spajić.
<h2>RAZUMLJIVI ZAKLJUČCI SO ULCINJ</h2>
Na pitanje kako komentariše potencijalno napuštanje Vlade predstavnika albanskog naroda koje su najavili predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu i ministar ljudskih prava Fatmir Đeka, Spajić je rekao da će razjasniti sve nedoumice koje potencijalno postoje.
Premijer je ocijenio da su zaključci Skupštine Opštine Ulcinj razumljivi. Oni su usvojeni na sjednici Vlade.
- Želimo da do kraja afirmišemo zahtjeve svih naših opština, da podržimo njihove zahtjeve. Vlada je naložila svim resornim ministarstvima da, ako bude potencijalnih projekata, budu vođeni zaključcima SO Ulcinj - naglasio je Spajić.
Žele, kaže, da opštine budu odgovorne.
- Kad vam se da ovakva šansa, očekujete odgovoran odnos druge strane. Želimo da vidimo da opštine budu odgovorne, ako vidimo takav odnos, nije problem da prenesemo neke nadležnosti na lokalnu samoupravu. Ako žele da rade bez ucjenjivanja, naglih poteza, plašenja investitora, onda će imati partnera u Vladi i moći ćemo zajedno da radimo na svim projektima - naveo je Spajić.
On je, na pomen protesta koji će u suotu biti održani na Maloj plaži, rekao da je Vlada prihvatila zaključke SO Ulcinj, ali da ne razumije što bi neko dodatno mogao da traži od Vlade.
- Investitor je pokretač inicijative, on ima drugih opcija u svijetu. Ako procijeni da je previše problematično raditi sa Crnom Gorom, on će pokupiti stvari i otići negdje drugo. Investitor za kojeg garantuje jedna država, koji iza sebe ima projekte, uz jasne garancije... Razumijem političko djelovanje, uskoro su lokalni izbori tamo, ali nekad moramo imati strateški dio - o tome da možda ispuštamo projekat koji će potpuno da promijeni i Crnu Goru i njen jug - ocijenio je Spajić dodajući da su potpuno transparentno pristupili projektu.
<h2>AUTOPUT BI MOGAO IĆI PREKO BOJANE</h2>
On je govorio i o najavljenom mostu preko Bojane do Velipoja navodeći da bi autoput mogao biti dio toga.
- Tako da bismo mogli spojiti ta dva projekta - rekao je Spajić.
Na pitanje kako komentariše ocjenu predsjednika Crne Gore da bi trebalo provjeriti zakonitost i ustavnost sporazuma, Spajić je poručio da nije problem da se sve utvrdi.
- To je praksa koja traje stotinama godina. Mi smo potpisali više od 10 međudržavnih sporazuma sličnog karaktera. Mislim da i Zakonodavni odbor u Skupštini sve prati pomno. Ne vidim nikakav problem, ali ako smo nešto propustili to može riješiti i Ustavni sud - istakao je Spajić.
Vlada je na današnjoj sjednici utvrdila i nacrt Zakona o kreditno-garantnom fondu.
- Očekujemo da će tako biti još veća podrška za mala i srednja preduzeća - dodao je Đeljošaj.

Spajić o projektu UAE: Postoje još dvije lokacije u Crnoj Gori koje se potencijalno pominju

Poslanici Evropskog parlamenta i Skupštine Crne Gore usvojili su &nbsp;danas zajedničku Deklaraciju i preporuke Savjetu za stabilizaciju i &nbsp;pridruživanje u kojima je konstatovan značajan napredak Crne Gore u &nbsp;procesu pristupanja Evropskoj uniji u 2024. godini, uključujući &nbsp;privremeno zatvaranje tri pregovaračka poglavlja na kraju godine, te istaknuto da bi Crna Gora već u ovom sazivu EP mogla da postane naredna članica Evropske unije.
- &nbsp;Evropski parlament je ohrabrio Crnu Goru da uz neprekidnu i ambicioznu &nbsp;posvećenost, kakvu je do sada pokazala, nastavi sa naporima za &nbsp;zatvaranje pregovaračih poglavlja tokom 2025. i 2026. godine. Dodatno, &nbsp;članovi Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Evropske &nbsp;unije i Crne Gore velikom većinom su prihvatili amandman poslanika &nbsp;Evropskog parlamenta Matijaša Nemeca i Teisa Reutena u kom se &nbsp;apostrofira da Crna Gora treba da pristupi EU u narednih par godina, &nbsp;tokom trenutnog mandata Evropskog parlamenta- zaključci su današnjeg zasijedanja.
Potpredsjednik Odbora EP za Crnu Goru &nbsp;Karlo Ćićoli kazao je da su sve zemlje jonsko-jadranskog regiona u veoma &nbsp;osjetljivoj geopolitičkoj oblasti.&nbsp;
- Mi &nbsp;smo region koji je vjekovima pripadao Mletačkoj republici, i zato je &nbsp;važno da smo svi povezani u regionu. I prioritet Vlade Italije je da se &nbsp;centar gravitacije u Evropi prebaci sa sjevera ka Mediteranu, jer je to &nbsp;centar i srce Evrope. To će biti dobro i za robu, i za stanovništvo- &nbsp;istakao je Ćićoli.
Kaže da je Crna Gora mala, ali veoma istorijski značajna.
- Plava &nbsp;privreda, turizam i ekologija glavni su stubovi Crne Gore. Kada je &nbsp;riječ o crnogorskoj privredi, turizam je značajan segment, i ja sam &nbsp;lično učestvovao u izgradnji Strategije EU o slobodnim lukama, i mi &nbsp;moramo imati luke u tom dijelu, i obezbijediti finansijske resurse kako &nbsp;&nbsp;bi se ostvario rast Crne Gore u tom pogledu- naveo je on.
Poslanica EP Tsvetelina Penkova govorila je održivom turizmu kao ekonomskom pokretaču.
- Naša &nbsp;je dužnost da se uvjerimo da turizam neće samo nastaviti da cvjeta, već &nbsp;da se steknu uslovi da turizam ostvari održiv ekonomski rast- istakla &nbsp;je Penkova.
Investirajući u održivi turizam Crna Gora može održati ekonomski rast i očuvati životnu sredinu, istakla je Penkova..
Poslanik &nbsp;SD-a Boris Mugoša istakao je da turizam u Crnoj Gori generiše visoke &nbsp;prihode, ali da se mora voditi računa i o očuvanju životne sredine.&nbsp;
- Resurse koje imamo moramo adekvatno valorizovati vodeći računa o zaštiti životne sredine- istakao je Mugoša.
On &nbsp;je posebno ukazao na područje Velike plaže u Crnoj Gori, ističući da je &nbsp;to veliki dragulj Crne Gore. Sada se pojavljuje Vladina ideja, kazao &nbsp;je, da se taj prostor da određenom investitoru a potpisuje se ugovor sa &nbsp;jednom državom gdje se on izdiže u nekim segmentima iznad našeg &nbsp;zakonodavstva. Uz to, imamo i protivljenje lokalne zajednice, dodaje.&nbsp;
- To &nbsp;je veliki problem. Imamo niz spornih odredbi a imamo i Sporazum o &nbsp;stabilizaciji i pridruživajnju između EU i Crne Gore, gdje se navodi da &nbsp;ne smije da bude diskriminacije prema kompanijama u zemlji i onima iz &nbsp;EU. Moramo biti veoma oprezni, ja jesam za investiranje, ali ne za &nbsp;devastiranje. Treba nam balans između privlačenja investicija i &nbsp;dugoročne održivosti- rekao je Mugoša.&nbsp;
Kaže &nbsp;da na ovako malom području imamo pet nacionalnih parkova, područja koja &nbsp;su pod UNESCO zaštitom, područja koja su na Ramsarskoj listi, zbog čega &nbsp;smo, kako kaže, posebo odgovorni prema prirodi.
Sa prvog dana sjednice juče je poručeno da je Crna Gora ostvarila istorijski iskorak u pregovorima sa EU.
Odbor je razmijenio mišljenja o &nbsp;odnosima EU i Crne Gore i stanju pristupnih pregovora, a govoriće se o &nbsp;Reformskoj agendi Crne Gore, sa fokusom na reformu vladavine prava, &nbsp;uključujući izborne procese.

Većina u Evropskom parlamentu za to da Crna Gora pristupi Evropskoj uniji tokom trenutnog saziva EP

Suđenje vođama kavačkog klana Radoju Zviceru, Slobodanu Kašćelanu i još devetorici optuženih danas je odgođeno za 22. april jer je vijeće Višeg suda odlučilo da spoji ovaj postupak sa predmetom protiv Petra Mujovića.
Na optužnici osim Kašćelana, Zvicera je i Milan Vujotić ali i suspendovani službenik policije Petar Lazovića, odbjegli policajac Ljubo Milović, Duško Roganović, Radoje Živković, Radovan Pantović, Radovan Mujović, Nikola Spasojević i Nikša Perović.
Jedan od branilaca Lazovića advokat Nikola Martinović zatražio je da se sa ovim predmetom spoji i proces protiv optuženog Petra Lazovića i Mila Božovića i ostalih.
Martinović je ukazao da Petar Lazović nema krucijalne podatke o procesnim radnjama i SDT trebalo bi da saopšti sa kojim domaćim procesnim radnjama izjednačava skaj prepiske koje su predložene kao dokaz.
- Jasno je da Lazović ne zna prirodu dokaza - kazao je Martinović. Istakao je da se radi o klasičnim zloupotrebama tužioca prema Lazoviću.
-Zakon o međunarodnoj pomoći obavezuje svaki pravosudni organ da dokaze upodobi domaćem pravu, to se odnosi i na Specijalno državno tužilaštvo i dužni su bili da saopšte sve dokaze Petru Lazoviću - kazao je Martinović.
I advokat Dragan Mitrić ukazao je da smatra da Specijalno državno tužilaštvo i vijeće Višeg suda postupaju nezakonito.
-Tužilaštvo i vijeće Višeg suda koje potvrđuje ovakve optužnice dovele su nas u situaciju da je Specijalno odeljenje zatrpano predmetima i da ne mogu postupati zakonito - kazao je Mitrić.
Tužilac Zoran Vučinić protivio se prijedlogu Martinovića za spajanje ovog predmeta sa postupkom gdje je o optuženi Božović.
Advokat Martinović kazao je novinarima ispred suda da je njegov klijent Petar Lazović u pritvoru tri godine i da je odbrana Lazovića više puta insistirala da se predmeti završavaju i nijednom nije tražila odlaganje.&nbsp;
- Danas smo čuli da je Tužilaštvo tražilo spajanje sa predmetom za koje je odluku Vrhovnog suda dobilo 24. 7. 2024 godine skoro godinu prije imalo je dovoljno vremena da sve svoje predloge dostavi sudu, a oni su to uradili dan pred ročišta. Tužilaštvo se protivilo i mom prijedlogu za spajanje ovog predmeta sa postupkom gdje je optužen bivši predsednik opštine Budva Milo Božović i taj prijedlog je bio isključivo da bi se postupak ubrzao. Ja ne znam da li je cilj tužilaštva da mi imamo završene predmete ili da određene ljude drže u pritvoru beskonačno - kazao je Martinović.
Advokat Borivoje Borović kazao je da Petar Lazović &nbsp;tri godine u pritvoru a do sada se nijednom nije izjasnio o optužnom aktu.
- To govori da nema pravično i fer suđenje. Ja sam siguran da ni za 10 godina neće biti nijedne pravosnažna presude u ovim predmetima. Moj prijedlog ako Crne Gore želi da se približi Evropskoj uniji da poštuje princip jemstva da se pritvor zamijeni to mjerom i onda ne bi bilo suđenja u odsustvu, ne bi Crna Gora zapala u ćorsoka jer nema kapacitet da vodi ove predmete - istakao je Borović.
Okrivljenom Zviceru na teret se stavlja stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo, pranje novca i šverc droge.

Advokat Martinović: Ne znam da li je cilj SDT da imamo završene predmete ili da neke ljude drže u pritvoru beskonačno

Ulcinjani će u subotu Dan oštine proslaviti velikim protestom na Maloj plaži s početkom u 12 sati. Na protest su ih pozvali predsjednik Opštine Genci NImanbegu I predstavnici svih političkih partija čiji stav je ujedinjen – Ulcinj niije na prodaju, ne trebaju mu megalomanski projekti i zajednica se mora pitati i odlučivati.&nbsp;
Skupština opštine je ranije usvojila zaključke i rekla kakve investicije želi, ali Vlada i premijer su se oglušili na sve zahtjeve, zaključke i poruke iz Ulcinja.
Zato je odlučeno da umjesto slavlja, u ovom gradu bude organizovan veliki protest sa kog će još jednom biti poručeno da Ulcinjani traže transparentnost i učešće u odlučivanju, da se istorija, identitet i prirodna bogatstva ne mogu ustupiti nekome zarad uskih interesa, te da jesu za investicije, ali ne pod uslovima koji štete nteresima Ulcinja.
- Prve subote u aprilu slavi se Dan Ulcinja, uz festivalski program, sa gostima iz zemlje i regiona, sa predstavnicima diplomatskog kora i sa građanima. Međutim, pošto su stavovi Skupštine Opštine Ulcinj ignorisani i nisu uzeti u obzir, odlučili smo da ovu sjednicu Skupštine Opštine održimo na Maloj plaži, zajedno sa našim građanima i prijateljima. Otkazali smo gotovo sve svečane aktivnosti, osim onih namijenjenih našoj djeci – oni treba da se raduju, jer sve što radimo, radimo za njih - kazao je predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu.
On je podsjetio i da su održali dvije sjednice Skupštine opštine, na kojima su jasno pokazali kakve su investicije potrebne Ulcinju i poručili da ne prihvataju megainvesticiju kakva je najavljena.
- Uprkos tome, Vlada je nastavila da, suprotno evropskim normama i putem Vocapa, donosi odluke o našoj budućnosti i budućnosti naše djece. Zbog toga smo odlučili da u subotu obilježimo Dan Ulcinja zajedno sa građanima na Rivi. Smatramo da su ove odluke štetne i ne smiju biti potvrđene - poručio je Nimanbegu.
Uz Nimanbegua su na konferenciji bili predstavnici svih političkih partija u Ulcinju. On je istakao da svi dijele istu zabrinutost i istu bojazan, i poručuju da Ulcinj nije na prodaju.&nbsp;
- Skupština Opštine je jednoglasno rekla kakve investicije želimo. Danas smo ovdje da pošaljemo jasnu poruku: cijeli Ulcinj govori jednim glasom! Naše poruke Vladi su jasne: mi jesmo za investicije i razvoj, ali ne pod uslovima koji štete interesima Ulcinja. Tražimo transparentnost i učešće u odlučivanju – odluke o budućnosti našeg grada ne mogu se donositi jednostrano. Ulcinj nije na prodaju! Naš identitet, istorija i prirodna bogatstva ne mogu se ustupiti zbog nečijih uskih interesa - istakao je prvi čovjek Ulcinja.
On je naglasio da protest zakazan za subotu nema političke zastave , te da je to protest građana za budućnost Ulcinja.
- Turizam je javni interes, ali izgradnja stanova nije. Želimo razvoj turizma, ali ne na štetu prirode, ne na štetu ulcinjskih porodica i njihove ekonomije, ne na štetu budućih generacija. Želimo otvaranje novih radnih mjesta i u drugim sektorima – IT industriji, nautici, medicini, proizvodnji, brodogradnj. Želimo da razvijamo Ulcinj tako da stvorimo održivu ekonomiju i obezbijedimo posao za sve nas - jasno je poručio Nimanbegu.
Nimanbegu je istakao da Ulcinju podrška treba sada. Veoma im znači i jasan stav i podrška predsjednika Države Jakova Milatovića. Očekuje i u subotu podršku zvaničknika, ambasadora, prijatelja Ulcinja.
- Svi koji vole Ulcinj su dobrodošli, iz svih krajeva Crne Gore. Sigurni smo da ovaj glas koji sada Vladi upućujemo je veoma snažan. A ta snaga stoji , ne samo u zaključcima I odlukama SO Ulcinj, već i u zajedništvu političkih subjekata, u zajedništvu svih građana svih nacionalnosti i taj odgovor svaka Vlada mora uzeti ozbiljno - istakao je Nimanbegu.
Na konferenciji na protest u subotu građane i sve ljude koji vole Ulcinj pozvali su predstavnici svih političkih partija, kao i predsjednica Skupštine opštine Ulcinj Ivana Popović.
- Odluka da Dan grada obilježimo na ovaj način rezultat je zabrrinutosti i odgovornosti prema budućnosti Ulcinja. Projekti, poput ovog, budi ozbiljnu sumnju u pogledu transparentnosti, održivosti i očuvanja i razvoja turizma u Ulcinju. Naš grad ima pravo na razvoj, al on mora biti u skladu sa potrebama i voljom njegovih građana - poručila je Popović.
Predsjednik DUA Mehmed Zenka istakao je da je premijer CRne Gore Milojko Spajić ovakvim odnosom prema Ulcinju postigao samo jedno.
- Za početak ujedinio je sve političke partije u Ulcinju koje decenijama unazad nijesu uspjele da nađu zajednički jezik. Ali zato danas svi pričamo istim jezikom I govorimo – Ulcinj nije na prodaju! Niko ne razmišlja o desetinama milijardi eura koje su građani Ulcinja investirali u svoje domove i budućnost. Nego se jednim potpisom našao čovjek da prodaje sudbinu jednog čitavog grada - rekao je Zenka.

Nimanbegu: Ulcinj govori jednim glasom, u subotu svi na protest

Slider

U Budilniku na Televiziji E bavimo se o studnetima u Crnoj Gori – kako obilježavaju četvrti april – Dan studenata. Analiziramo razloge zbog kojih će u Ulcinju, umjesto obilježavanja svečane sjednice loklanog parlamenta, biti organizovan protest. Provjerićemo i da li bi predsjednike mjesne zajednice trebalo da biraju građani, a govorićemo i o sve izraženijoj saobraćajnoj nekulturi u Glavnom gradu.
Gledajte emisiju "Budilnik" na Televiziji E

U "Budilniku" o obilježavanju Dana studenata, najavljenom protestu u Ulcinju i sve izraženijoj saobraćajnoj nekulturi u Glavnom gradu

U "Srećnom dan u", od devet do 11 sati, govorimo o upotrebi tuđica – kako moderne tehnologije i društvene mreže utiču na jezik. Ugostićemo dizajnerku Ivanu Murišić koja će govoriti o novoj kolekciji, o proljećnjim trendovima, preporukama za matursko veče.&nbsp;
Born to shine je još jedna modna priča, autorke Jelene Vratnice, koja će biti predstavljena na Crnogorskoj nedelji mode, inspirisana ženom koja u sebi nosi svjetlost, snagu i ljepotu.&nbsp;
O modi i modelingu govorićemo i iz muškog ugla, a iskustvo sa gledaocima TV E podijeliće Filip Petrović, doktorand na Ekonomskom fakultetu i influenser. Petak je rezervisan i za muzičko druženje sa Taškom Ademović.

U "Srećanom danu" o upotrebi tuđica, proljećnjim trendovima, preporukama za matursko veče ali i o modi i modelingu iz muškog ugla

Kroz projekat smo pokušali da podignemo svijest o podvodnoj kulturnoj baštini i njenoj zaštiti, ali i njenom aspektu kao resursa za održivi razvoj podvodnog turizma, odnosno, plave ekonomije - kazao je u emisiji "Srećan dan", na Televiziji E, Darko Kovačević iz Centra za arheologiju, Univerzitet Crne Gore.
Od 7.do 11.aprila u Ulcinju će se održati intenzivni kurs podvodne arheologije i digitalizacija podvodne kulturne baštine namijenjen pojedincima iz Crne Gore i Albanije koji žele unaprijediti svoje vještine u oblasti podvodne arheologije i digitalne dokumentacije.
Kulturna baština je. kaže Kovačević, osnov svake nacije, identiteta i države., te je jako bitno da se očuva i da se njene istorijsko - kulturne poruke prenose autentično i naučno tačno na sljedeće generacije.
- Podvodna kulturna baština su svi ostaci ljudske djelatnosti koji se nalaze pod vodom. Da bi se nešto proglasilo kulturnom baštinom po UNESCO-voj konvenciji mora da bude bar 100 godina pod vodom i onda ima taj status, dok neke države imaju i manji prag, recimo 50 godina je na Malti pasve što je staro preko 50 godina je već kulturna baština i smatra se zakonom zaštićeno. To podrazumijeva ostatke naseobina koje su potopljene, zatim ostatke luka, olupine brodova ... Mogu da budu i svi ostali predmeti koje je čovjek stvarao svojim aktivnostima i demonstrirao svoju kulturu, a koji se nalaze ispod površine mora, rijeka i jezera - rekao je Kovačević.
Naglašava da se kurs sprovodi kroz IPA finansiran projekat, podržan od strane Evropske unije u sklopu programa WRECKS4ALL.
Kroz projekat WRECKS4ALL je omogućena, kaže Kovačević, mobilizacija mladih ljudi koji su prepoznali novi okvir arheologije, a to je arheologija 21.vijeka koja koristi najmodernije tehnologije.
- Taj projekat se sprovodi već nekoliko godina u Crnoj Gori. Prvo je bio je jedan veliki projekat u partnerstvu sa institucijama iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, a u ovom slučaju je to kapitalizacija tog projekta koja se spušta sada na južni Jadran. Mi smo to iskoristili na Univerzitetu da pokrenemo arheologiju, tema je bila podvodna arheologija kao jedna vrlo atraktivna disciplina. Pokušali smo da podignemo svijest o podvodnoj kulturnoj baštini i njenoj zaštiti, ali i njenom aspektu kao resursa za održivi razvoj podvodnog turizma, ili, kako bi to rekli, plave ekonomije danas. Projekat je postigao sjajne rezultate, uspio je da se materijalizuje kroz formiranje laboratorije za arheologiju pomorstva na Pomorskom fakultetu, što je bila jedna inkubatorska faza cijele te ideje. U sljedećoj fazi je osnovan Centar za arheologiju, sada to zahvata spektar različitih arheoloških disciplina u okviru Instituta za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije Univerziteta Crne Gore - zaključio je Kovačević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DP3A3E5L_HNI&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kovačević: Kurs u sklopu projekta WRECKS4ALL je digitalizacija podvodne kulturne baštine

Premijer Milojko Spajić nije odgovorio na pitanje novinarke Televizije E da li zna ko je iz Crne Gore lobirao da predsjednik bh. entiteta Republika Srspka Milorad Dodik ne bude na potjernici Interpola.
Spajić je danas imao konferenciju sa generalnim sekretarom Savjeta Evrope Alanom Berseom, nakon čega je novinarima data prilika da postave pitanja.
Međutim, nakon što je novinarka naše medijske kuće postavila pitanje Spajiću o Dodiku, moderatorka iz PR službe premijera je upozorila da se drže današnje teme konferencije.
Spajić je osmijehom ispratio tu situaciju.
Dodik je juče za RTRS izjavio da se i Crna Gora angažovala kako Interpol ne bi odobrio raspisivanje crvene potjernice za njim i predsjednikom Narodne skupštine RS Nenadom Stevandićem.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fdodik-tvrdi-da-je-i-crna-gora-lobirala-da-on-ne-bude-na-potjernici-interpola&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Vučić me nazvao prije sat i rekao da je došla ta potvrda, da je uvažena žalba Srbije i da u tom pogledu neće biti te Interpolove crvene potjernice, jer se radi o politički motivisanom predmetu i da Interpol to ne radi, ni u funkciji tih majstora iz Sarajeva koji su naučili da im stalno neko ispunjava želje. Eto vidite, krenulo je da se ne ispunjavaju želje - rekao je Dodik u gostovanju na RTRS-u.
Dodika je Sud BiH nepravosnažno osudio na godinu dana zatvora i šest godina političke suspenzije zbog neprovođenja odluka Visokog predstavnika za BiH.&nbsp;
Nakon toga protiv njega i još dvojice čelnika RS-a, premijera Radovana Viškovića i predsjednika entitetske skupštine Nenada Stevandića, otvorena je istraga zbog sumnje da su počinili krivično djelo ugrožavanja ustavnog poretka BiH.

Pitanje o lobiranju za Dodika nepoželjno na konferenciji Spajića i Bersea

Dejanu Đinoviću koji se sumnjiči da je u ponedjeljak ubio Zorana Nikolova u Zeti određen je pritvor do 30 dana.
Njemu je pritvor odredio sudija za istrage Goran Šćepanović.
- Nakon saslusanja okrivljenom D.Đ. određen je pritvor zbog postojanja osnovane sumnje da je izvšio krivično djelo teško ubistvo i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih naprava - saopštila je za Portal ETV portaprol Višeg suda Ivana Vukmirović.
Osumnjičenom je, kako je kazala, određen pritvor po pritvorskim osnovima iz člana 175 st.1 tač.1,2,4 ZKP-a. 
Nikolov je preminuo nako pucnjave u objektu "Šansa" u Zeti.
Đinović je uhapšen u utorak.

Đinoviću pritvor do 30 dana

Sve je počelo septembra 2024. kada su Demokrate uspjele da isposluju u parlamentu usvjajanje izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima, pod izgovorom da se želi nadomjestiti nedostatak 1500 policijskih službenika. Tako je stvoren pravni osnov za ovaj, u suštini, politički obračun unutar policije. Prešlo se na razradu po uputstvu koje sadrži konkretne zahtjeve od Agencije za nacionalnu bezbjednost, kazao je u emisiji Drugačija radio veza, glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović.
Sa Đuranovićem su govorili o pozadini operacije pod kodnim imenom "Značka" koju je navodno stvorio aktuelni čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović, polovinom prošle godine, radi smjene politički nepodobnih policijskih starješina.
Podsjećamo od januara suspendovano je čak 19 policijskih službenika, za 44 policajca utvrđeno da postoje bezbjednosne smetnje za dalji rad. Uporedo sa tim, naložene su u Agenciji za nacionalnu bezbjendost provjere za još 38 službenika.
- Glavni cilj je pravljenje političke vojske u policiji. Čak ni u vremenu DPS-a nije bilo slučaja da samo jedna partija vlada bezbjednosnim sektorom. Sada su Demorate te koje kontrolišu kompletan sektor, samo što se političkom promocijom bavi šef poslaničkog kluba te partije Boris Bogdanović, lider partije Aleksa Bečić se drži po strani, a ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović su izvršioci tih naredbi - precizira Đuranović.
Na pitanje kako se sprovodi ta akcija, Đuranović objašnjava da se rade naručene, lažne bezbjednosne provjere za targetirane policijske službenike, koji treba da dobiju negativnu bezbjednosnu ocjenu.
Urednik TV E podsjeća da je sve počelo septembra 2024. kada su Demokrate uspjele da isposluju u parlamentu usvjajanje izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima, pod izgovorom da se želi nadomjestiti nedostatak 1500 policijskih službenika. Tako je stvoren pravni osnov za ovaj, u suštini, politički obračun unutar policije. Prešlo se na razradu po uputstvu koje sadrži konkretne zahtjeve od Agencije za nacionalnu bezbjednost.
- Uputstvo je poslao Lazar Šćepanović i za vrijeme tadašnjeg čelnika ANB-a Borisa Milića urađeno je dosta toga uz njegovo znanje. Sada je novo rukovodstvo ANB-a na velikim mukama i prema našim informacijama naložili su neku vrstu revizije - poručuje Đuranović.&nbsp;
On pojašnjava da je bezbjednosna provjera standardna procedura koju bi trebalo da ANB, radi, na osnovu tri kredibilna izvora. Dodaje da se provjerava da li određeno lice može da obavlja ozbiljne poslove iz sektora bezbjednosti i provjerava se da li je lice povezano sa drugim službama.
- Ne isključujem da je i ranije bilo zloupotreba ali imamo podatak da je od januara pokrenut postupak za oko 100 službenika. Tu ne govorimo o pozornicima već o bivšim policijskim starješinama za koje se vidi da su politički nepodobni, da su bili starješine za vrijeme vladavine DPS-a ili jasno ističu da su privrženi Crnoj Gori. Na osnovu imena i prezimena ljudi protiv kojih su pokrenuti postupci vidi da su bez mrlje u karijeri - kaže Đuranović.
On dodaje da je nevjerovatno da službenici protiv kojih su pokrenuti disciplinski postupci nemaju formalno ispravnu odluku u kojoj je naveden razlog pokretanja postupka.
- Advokat Mihailo Volkov koji ih zastupa ukazao je već u startu da je to nezakonito i da oni koji su pod lupom ne znaju zašto su na disciplinskoj klupi. Od kada smo krenuli sa pričama i ovim serijalom, ljudi su počeli da nam se javljaju i svi ti podaci djeluju zastrašujuće. Najgore je što su ti ljudi targetirani, obilježeni za čitavi život, jer dobiti negativnu bezbjednosnu provjeru podrazumijeva optužbu da radiš protiv Crne Gore - ukazuje Đuranović.
Poručuje da je fascinantno da su zamjene smijenjenih policijskih službenika, ljudi sa kriminalnom biografijom.
- Jedan je pronevjerio dvije i po tone benzina, drugi je falsifikovao prekovremene sate pa je ispalo da je 2014. godine radio 366 dana, 24/7. Kada postavite na tako visoko mjesto čovjeka koji ima mrlju u biografiji vi ga lako kontrolišete i on će radi to što treba da radi. Vi tako pravite vojsku poslušnika i to stvarno djeluje kao naučnofantastični triler - navodi Đuranović.
Urednik TVE ističe da mu je neshvatljivo da sve prolazi praćeno gotovo potpunom tišinom, čak i među opozicionim strankama, a da ogromna većina medija i nevladinih organizacija uopšte ne pokazuje zanimanje za dešavanja u policiji koja jezivo podsjećaju na staljinističke i iB metode.
- Napravljena je tolika šteta, konkretno ANB je toliko izbušena da se ne zna da li je bolje privremeno je zatvoriti pa je praviti ispočetka. Kako je onda sa policijom, kako je kad u centru bezbjednosti 'Sjever', postavite ljude koje je bivša vlast, za koju govore da je bila u sprezi sa kriminalom, odstranila zbog određenih krivičnih djela - ističe Đuranović.
Kaže da se akcija “policijske čistke” zahuhtala samo nekoliko dana nakon masakra na Cetinju, kako bi se javnosti skrenula pažnja sa prozivki ministra unutrašnjih polsova Danila Šaranovića, resornog podpredsjednika Alekse Bečića i v.d. direktora UP Lazara Šćepanovića..
- U razmaku od samo dvije i po godine imate dva zločina u Prijestonici. Niko ne preuzima odgovornost. Mi i dan danas ne znamo je li vještačen telefon Aleksandra Martinovića, kakva je bila psihološka pomoć poslije Medovine...- kaže Đuranović.
Tema je bila i suđenje bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću, nekadašnjem visokom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću i suspendovanom specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću, koje počinje 9. maja.
Navodi da je cinično da je suđenje zakazano za isti datum kada je sutkinja Suzana Mugoša 2019. proglasila krivim bivše lidere DF-a Milana Kneževića i Andriju Mandića u slučaju “Državni udar”.
- Znamo da je ta presuda oborena i još nemamo obrazloženje zašto. Aktuelni predsjednik Višeg suda Zoran Radović je istovremeno predsjednik vijeća koji je potvrdio optužnicu za Katnića i Lazovića. Tako da imate slučaj da je onaj koji je pobio presudu u slučaju 'Državni udar', potvrdio optužnicu konkretno protiv Katnića koji je vodio taj slučaj. Ako je slučajnost onda je interesantna - zaključuje Đuranović.

Đuranović: Glavni cilj Demokrata je pravljenje političke vojske u policiji

Službenici Posebne jedinice policije intenzivirali su svakodnevne preventivne aktivnosti na teritoriji Prijestonice pružajući ispomoć službenicima Odjeljenja bezbjednosti Cetinje u obavljanju redovnih i složenih zadataka, saopšteno je iz Uprave policije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403170424_9288aa79ee869a45e4303399056732dfc729524ef37892e7367fe28afc63bdf4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403170424_9288aa79ee869a45e4303399056732dfc729524ef37892e7367fe28afc63bdf4" data-rendition-name="original" width="5203" height="4162" loading="lazy" alt="PJP na Cetinju"> </figure>  Kako je rečeno iz Uprave policije, primarni fokus Posebne jedinice policije je efikasno suzbijanje i sprečavanje nasilja i krivičnih djela, uz kontinuiranu kontrolu lica i vozila kroz strateški raspoređene patrole i prisustvo na ključnim lokacijama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403170424_de635823c768c0a3cd9c4f78dc6278890cd9d90b210d8d7d587500521cf1e95b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250403170424_de635823c768c0a3cd9c4f78dc6278890cd9d90b210d8d7d587500521cf1e95b" data-rendition-name="original" width="5831" height="4665" loading="lazy" alt="PJP na Cetinju"> </figure>  Od juče su na teritoriji Cetinja angažovani i službenici Grupe za obuku vodiča i dresuru službenih pasa u okviru Posebne jedinice policije. - Njihovim prisustvom je značajno unaprijeđena operativna spremnost i efikasnost u reakciji na potencijalne bezbjednosne izazove. Djelovanje Posebne jedinice policije će biti usmjereno na proaktivno podizanje nivoa bezbjednosnog ambijenta uz fokus na očuvanje sigurnosti građana i zaštitu njihove imovine - navedeno je u saopštenju Uprave policije.

UP: Posebna jedinica policije u pojačanom sastavu na teritoriji Prijestonice

Top news

Emisija: Sjenke - Ubistvo Edmonda Mustafe - 03.04.2025.

Emisija: Na kraju dana - Slobodan Bobo Slovinić - 03.04.2025.

Informativna emisija: 24 sata - 03.04.2025.

Informativna emisija 24 sata-Siniša Vuković

Glavni berzanski indeksi na Volstritu danas su trgovanje završili s velikim gubicima, najvećim jednodnevnim padom u procentima od marta 2020., pošto su carine koje je uveo predsjednik SAD Donald Tramp podstakle strah od opšteg trgovinskog rata i globalne recesije.
U šoku kakav nije viđen od izbijanje pandemije korona virusa koja je srušila ekonomije širom svijeta, investitori bježe od rizične imovine, tražeći sigurnost državnih obveznica, pošto je Tramp uveo carinu od 10 odsto na većinu uvoza iz SAD i mnogo veće namete desetinama drugih zemalja.
Carine, koje bi mogle da naruše globalni trgovinski poredak, ističu oštru promjenu u odnosu na raspoloženje prije samo nekoliko mjeseci kada je obećanje politike povoljne za biznis pod Trampovom administracijom dovelo do rekordnih vrijednosti američkih akcija.
Rasprodaja akcija odražava novu ekonomsku realnost, uz zabrinutost kako će druge zemlje reagovati na Trampove carine.
Kina je obećala odmazdu, kao i Evropska unija, koja se suočava s carinom od 20 odsto. Južna Koreja, Meksiko, Indija i nekoliko drugih trgovinskih partnera naveli su da zasad neće uvoditi kontramjere dok traže ustupke prije nego što carine stupe na snagu 9. aprila.
Prema preliminarnim podacima, indeks S&amp;P 500 je izgubio 4,85 odsto vrijednosti, dok je Nasdak pao za 5,99 odsto, a Dau Džons za 3,98 odsto.
Akcije tehnoloških kompanija koje su bile u porastu pretrpjele su veliki pad nakon što su poslednjih nekoliko godina gurale Volstrit na rekordno visoke nivoe.
Američke akcije su u padu otkako je Tramp preuzeo dužnost u januaru, a S&amp;P 500 i Nasdak su već prethodno pali za 10 odsto s nedavnih rekordnih nivoa, čime su ušli u takozvanu korekciju, pošto su investitori uračunali ekonomsku štetu od carina.
Međutim, nivo carina koje je Tramp najavio sinoć je prevazišao očekivanja pa je odmah posle njegove najave krenuo dodatni pad.
Trgovci povećavaju očekivanja da će Federalne rezerve smanjiti kamatne stope četiri puta ove godine, počevši sa smanjenjem za četvrtinu poena u junu.
Velike padove su doživjele i kompanije koje prodaju obuću i odjeću, pošto je Tramp uveo velike carine u zemljama gdje imaju veliku proizvodnju, poput Vijetnama, Indonezije i Kine.
Gubitke su zabilježile i velike banke kao što su Sitigrup, Benko of Amerika i Džej Pi Morgan Čejs, budući da su osjetljive na ekonomske rizike.
Indeks Rasel 2000 u kojem su manje tržišno vrijedne kompanije u SAD takođe je zabilježio veliki gubitak – 6,6 odsto, što naglašava zabrinutost za zdravlje američke privrede.

Veliki pad na Volstritu iz straha da će Trampove carine izazvati recesiju

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije saopštilo je da je preduzelo pojačane mjere biosigurnosti i postavilo dezobarijere za teretna i putnička vozila na graničnom prelazu Horgoš s obzirom na visok rizik od unošenja bolesti slinavke i šapa u Srbiju iz Mađarske i Slovačke, piše FoNet.
Sva vozila koja iz Mađarske ulaze u Srbiju preusmjeravaju se na dezobarijere radi sprovođenja neophodnih mjera dezinfekcije, a pored toga, na tom graničnom prelazu pripremljeni su i posebni punktovi za detaljniju dezinfekciju transportnih sredstava.
Na punktovima se vrši ručno ili mašinsko prskanje vozila, što omogućava temeljnu dezinfekciju cjelokupnog transportnog sredstva.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede pozvalo je sve držaoce životinja, veterinare i druge aktere u sektoru stočarstva da pokažu maksimalnu odgovornost i primjenjuju rigorozne biosigurnosne mere.
U saopštenju se ističe da je iz zemalja u kojima su potvrđeni slučajevi bolesti strogo zabranjen uvoz goveda, svinja, ovaca i koza, kao i proizvoda životinjskog porijekla, uključujući i hranu koja je namjenjena za putnike.

Na Horgošu pojačane mjere zbog visokog rizika unošenja životinjske bolesti iz Mađarske i Slovačke

Ministar spoljnih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković izjavio je da će, osim Njemačke i Austrije, biti još zemalja koje će uvesti sankcije najvišim zvaničnicima Republike Srpske, s predsjednikom ovog bh. entiteta Miloradom Dodikom na čelu.
Večeras je potvrđeno da su Njemačka i Austrija uvele zabranu ulaska u te zemlje Dodiku, predsjedniku Narodne skupštine RS Nenadu Stevandiću i premijeru RS Radovanu Viškoviću.
Upitan zašto oni još nisu privedeni, pošto je za njima raspisana centralna potjernica suda BiH, jer se nisu odazvali na poziv državnog tužilaštva koje ih sumnjiči za „napad na ustavni poredak“, Konaković je rekao da je riječ o stvarima koje se odnose na oblast bezbjednosnih agencija i pravosuđa.
-Snažno podržavamo njihov razum da ne dozvole Dodiku da eventualno nekim konfliktom, koji može buknuti, sakrije sebe i svoje postupke… Ljudi iz agencija i eksperti znaju da je to ozbiljno strateško planiranje, smanjenje rizika, prati se kretanje i prave se planovi - naveo je Konaković.
Prema njegovim riječima, danas se nekoliko timova bavi Dodikom, koji nije siguran ni na prostoru Republike Srpske.
- Uvjeren sam da će biti sigurno uhapšen ili će odabrati opciju bijega kao alternativu za nedjela koja je počinio - rekao je Konaković za dnevnik Televizije Federacije BiH (FTV).
Govoreći o odbijanju Interpola da za Dodikom i Stevandićem raspiše međunarodnu potjernicu, on je ocijenio da Dodik to predstavlja kao „neku vrstu pobjede“, dodavši da „time nije izbrisano djelo“.
„On malo hrabri ljude oko sebe – evo, vidite da to što radim nije ništa…. Čekaju ga nove sankcije, zabrane i konfiskacija imovine, koje ima puno i u zemljama EU, to provjereno znam. Mislim da vrlo brzo neće moći računati na tu imovinu - naglasio je Konaković.
Govoreći o Dodikovom nesmetanom prelasku državne granice, on je rekao da Dodik „sigurno ima lojaliste koji će mu pomoći i dići neku rampu da se prošunja“.

Konaković: Biće još zemalja koje će uvesti sankcije Dodiku, on će biti uhapšen ili će pobjeći

Kanadski premijer Mark Karni (Carney) najavio je danas carine od 25 odsto na uvoz nekih američkih automobila, nekoliko sati nakon što su SAD uvele slične mjere.
Kanadska carina cilja na "sva vozila uvezena iz SAD koja nisu u skladu" sa Sjevernoameričkim trgovinskim sporazumom, rekao je Karni.
Novi šef kanadske vlade, koji je prošlog mjeseca zamijenio Džastina Trudoa (Justin Trudeau), nije precizirao na koji će obim američkog uvoza uticati ta mjera.
Kanada je pošteđena novog talasa carina koje je u srijedu najavio američki predsjednik Donald Tramp (Trump) protiv gotovo svih zemalja svijeta, koje se sada suočavaju sa carinom od najmanje 10 odsto na svu njihovu prodaju u SAD.
Međutim, Otava, najveći trgovinski partner Vašingtona, od danas je na meti dodatnih američkih carina na čelik i aluminijum, kao i na automobile.
Čim je ta mjera stupila na snagu, peti po veličini proizvođač automobila na svijetu, Stelantis, najavio je dvonedjeljnu obustavu proizvodnje u svojoj kanadskoj fabrici.
Trgovinski rat koji je pokrenuo američki predsjednik "izazvaće poremećaj u svjetskoj ekonomiji", rekao je Karni.
- Globalni trgovinski sistem usidren u SAD i na koji se Kanada oslanja od kraja Drugog svjetskog rata više ne postoji - rekao je kanadski premijer.
Prema njegovim riječima, završen je period od 80 godina u kojem su SAD prihvatile vodeću ulogu u globalnoj ekonomiji, stvarale saveze zasnovane na povjerenju i međusobnom poštovanju i zagovarale slobodnu trgovinu robom i uslugama.
Karni se u nedavnom telefonskom razgovoru sa Trampom dogovorio da razgovaraju o budućnosti bilateralne trgovine poslije parlamentarnih izbora u Kanadi 28. aprila.

Kanada uvodi carine od 25 odsto na uvoz američkih automobila

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Kankaraš: Pejović htio da vuci budu siti i ovce na broju, iscrpiću pravne ljekove koji su mi na raspolaganju

Spajić o projektu UAE: Postoje još dvije lokacije u Crnoj Gori koje se potencijalno pominju

Većina u Evropskom parlamentu za to da Crna Gora pristupi Evropskoj uniji tokom trenutnog saziva EP

Advokat Martinović: Ne znam da li je cilj SDT da imamo završene predmete ili da neke ljude drže u pritvoru beskonačno

Nimanbegu: Ulcinj govori jednim glasom, u subotu svi na protest

U "Budilniku" o obilježavanju Dana studenata, najavljenom protestu u Ulcinju i sve izraženijoj saobraćajnoj nekulturi u Glavnom gradu

Novaković Đurović: EU parlamentarci obaviješteni o dešavanjima u vezi sa Velikom plažom, Crna Gora nije na prodaju

U "Srećanom danu" o upotrebi tuđica, proljećnjim trendovima, preporukama za matursko veče ali i o modi i modelingu iz muškog ugla

UP: Uhapšen državljanin Srbije koji se potražuje po međunarodnoj potjernici zbog ubistva iz nehata

Kovačević: Kurs u sklopu projekta WRECKS4ALL je digitalizacija podvodne kulturne baštine

Pitanje o lobiranju za Dodika nepoželjno na konferenciji Spajića i Bersea

Đinoviću pritvor do 30 dana

Đuranović: Glavni cilj Demokrata je pravljenje političke vojske u policiji

UP: Posebna jedinica policije u pojačanom sastavu na teritoriji Prijestonice

VIP

Velike istraživačke priče

Preletanje se isplati: slučaj načelnika Harisa Đurđevića

Roganović: „Takve na komade treba kidati bez milosti...“

Kako je Haris Đurđević postao progonitelj kolega policajaca

PRATITE TVe UŽIVO

VIP

Preletanje se isplati: slučaj načelnika Harisa Đurđevića

Novaković Đurović: EU parlamentarci obaviješteni o dešavanjima u vezi sa Velikom plažom, Crna Gora nije na prodaju

Ćulafić: Agenciju za izgradnju i razvoj Podgorice drže obezglavljenom zbog međusobnih trvenja

Ivanović i Berse: Jačanje uloge Crne Gore u Savjetu Evrope

Poznati dobitnici nagrada PKCG

Đeka: Zapošljavanje lica sa invaliditetom mora postati pitanje vizije i razvoja

Proizvodnja čelika još neizvjesna

Dio Starog aerodroma bez struje

Nijesam taj Viktor Siništaj

Milatović: Djelo Petra Orahovca neizbrisiv trag u istoriji Crne Gore i Bugarske

Krivične prijave protiv dva lovca

UP: Uhapšen državljanin Srbije koji se potražuje po međunarodnoj potjernici zbog ubistva iz nehata

ODT odredilo zadržavanje do 72 sata jednoj osobi zbog nasilja u porodici

Žena cvjetić

Orban širi dezinformacije kako bi blokirao ulazak Ukrajine u EU

Gorčina naših osmjeha

E televizija @ YouTube