Mučenje i maltretiranje životinja, nažalost, i dalje nije rijetkost u našem društvu, uprkos zakonima i podizanju svijesti o pravu da budu slobodne od ljudske okrutnosti i iskorišćavanja. Jedan takav uznemirujući slučaj desio se juče u Ulici 13. jula u Podgorici, kada je nepoznati muškarac udario mačku koja svakodnevno boravi ispred kancelarije gdje su je mnogi građani već prepoznali kao pitomu i dobroćudnu.
Incident je zabilježen nadzornom kamerom, a snimak svjedoči o ničim izazvanom aktu nasilja.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FoK9ILQWddeM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Događaj je izazvao osudu korisnika društvenih mreža kojima kruži uznemirujući snimak i apel građana da se počinilac identifikuje i privede pravdi.
Zlostavljanje životinja nije samo moralno neprihvatljivo, već je i kažnjivo po zakonu. Krivični zakonik je izmijenjen u decembru 2023. godine, a kazne za mučenje i ubijanje životinja su pooštrene, sa jedne na dvije godine zatvora.
Ljubitelji i organizacije za zaštitu životinja konstantno ukazuju na potrebu adekvatnije reakcije nadležnih organa, kako bi se ovakvi incidenti spriječili u budućnosti i poslala jasna poruka da nasilje nad životinjama neće biti tolerisano.

Brutalnost u Podgorici zabilježena kamerom: Bezdušno udario mačku na ulici

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, ponegdje uz slab razvoj oblačnosti i najvišu dnevnu temperaturu do 36 stepeni.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, ponegdje pojačan, najčešće sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura od osam do 22, najviša dnevna od 23 do 36 stepeni.

Danas pretežno sunčano, do 36 stepeni

Nastavniku muzičkog vaspitanja Senadu Omhaku, bivša direktorica škole „Zarija Vujošević“ u Matagužima Dragana Radonjić moraće da plati 2.000 eura, po osnovu naknade nematerijalne štete zbog pretrpljenih i budućih duševnih bolova, te zbog povrede prava na integritet, čast i ugled. To je prvostepena presuda Osnovnog suda u Podgorici.
Sud je odbio zahtjev Radonjić, koja je podnijela i protivtužbu da joj Omhaku plati naknadu 5.000 eura zbog istih stvari, kao i zbog prijetnje i klevete.
Omhaku je već dvadeset godina nastavnik muzičkog vaspitanja, a tužio je Radonjić jer je u vajber grupi zaposlenih te škole u nekoliko navrata pisala uvredljive i omalovažavajuće poruke na račun nastavnika muzičkog. Između ostaloga, ona je napisala i da je on „iskompleksiarni ciganin“, „đubre“...
Omhaku je u tužbi naveo da su poruke diskriminatorske, bazirane na vjerskoj i nacionalnoj pripadnosti tužioca.
Ona je porukom na toj vajber grupi obavijestila zaposlene da je Omhaku dobio otkaz, a bez prethodno sprovedenog disciplinskog postupka. Ta odluka je kasnije poništena, jer radni odnos nije zakonito prestao, niti je dato obrazloženje.
Radonjić je u odgovoru na tužbu kazala da Omhaku nije poštovao stav, mišljenje i organizaciju kolektiva, koji je ona kao nova rukovoditeljka škole imala. Istakla je da je nastavnik iznosio vrijednosne konotacije i da je koristio njenu angažovanost i pad koncentracije i zauzetost kako bi izazvao verbalni duel. U odgovoru na tužbu navodi da je ušla u razgovor sa njim i uzvratila mu rječnikom „koji on vjerovatno zaslužuje, ali njoj ne priliči kao odgovornom licu“. U odgovoru na tužbu je navela da je „usljed pada koncentracije, i pod pritiskom direktnog i indirektnog mobinga, bez saglasnosti resornog ministarstva i bez disciplinskog posptuka uručila rješenje o prestanku radnog odnosa, čime je napravila pravni propust.
Sud je u presudi naveo da nezavisno od pitanja da li je nastavniku neosnovano izmješten kabinet i od pitanja da li mu je nezakonito uručeno rješenje o otkazu, sadržina poruka koje mu je direktorica uputila prelaze dozvoljeni prag člana 10 Evropske konvencije.
- Da bi ispunila obaveze prema ljudskim pravima, država mora da štiti slobodu izražavanja, ali ne i one oblike izražavanja koji predstavljaju govor mržnje. Svako negativno stereotipno tretiranje neke grupe, kada dostigne određeni nivo, može da utiče na osjećaj identiteta kod te grupe i osjećaj ugleda i samopouzdanja njenih članova. U tom smislu takvi akti utiču na život članova grupe. Akti nasilja, kao što su … verbalne prijetnje mogu obavezivati države da usvoje adekvatne pozitivne mjere u sferi krivično-pravne zaštite – piše u presudi suda.
Sud obrazlaže i da u situacijama gdje postoji dokaz obrasca nasilja i netolerancije u odnosu na neku etničku manjinu, pozitivne obaveze od vlasti traže viši standard u reagovanju na navodne incidente koji su motivisani pristrasnošću.
- U konkretnom slučaju ne radi se o aktima fizičkog nasilja, ali to ne znači da je porukama koje su poslate na vajber grupi, tužena adekvatno reagovala i doprinosila raspravi – piše u presudi Osnovnog suda.
Sud je utvrdio i da riječi koje je Radonjić uputila Omhakuu ne zaslužuje niko, bez obzira na kontekst, jer nijedan kontekst ne može da opravda govor mržnje.
- Opšte je poznato da se često u govoru termini „cigani“ ili „ciganski“ koriste u negativnom značenju. U tom smislu su i upućeni tužiocu. Stoga je povodom tih riječi jedino osnovan navod tužene da to ne priliči odgovornom licu – navedeno je je u presudi Osnovnog suda u Podgorici.

Mataguži: Bivša direktorica škole moraće da plati 2.000 eura nastavniku muzičkog zbog uvreda

Budvanski budžet za ovu godinu trenutno je stabilan, a opština bilježi oko 51 odsto realizacije planiranih prihoda, uz potrošnju od svega 30 odsto, saopštio je sekretar za finansije Opštine Budva, Slavko Đukanović. Iako su finansijski pokazatelji pozitivni, Đukanović je otvoreno kritikovao odnos države prema Budvi, posebno kroz problem centralizacije prihoda koje ostvaruje Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom.
Prema njegovim riječima, u opštini Budva je finansijska situacija trenutno dobra i stabilna. Prihodi se ubiraju planiranom dinamikom, potrošnja je u granicama očekivanog, a značajan broj investicija započetih prošle godine sada se privodi kraju“, rekao je Đukanović, istakavši da su u toku i tenderske procedure za projekte koji će biti realizovani do kraja godine, prenosi RTV Budva.
Najveći prihod dolazi od poreza na nepokretnosti, čija je naplata u porastu u odnosu na prethodnu godinu. Đukanović očekuje da će ljetnji špic sezone dodatno poboljšati bilans, što bi potencijalno moglo dovesti do pozitivnog rebalansa budžeta u septembru ili oktobru.
Ipak, iza ovih brojki stoji i oštra poruka lokalne uprave prema državnim institucijama. Đukanović je posebno ukazao na problem centralizacije prihoda, pri čemu je najglasnije kritike uputio na račun Javnog preduzeća Morsko dobro, koje, kako tvrdi, svake godine prihoduje milione iz Budve – bez ikakvog ulaganja nazad u grad.
- Morsko dobro se hvali da će ove godine prihodovati rekordnih 35 miliona eura. Ja se samo pitam – gdje taj novac ide? Jer euro nije uloženo u Budvu. Godinama se ovdje ubiraju milioni, a mi ne dobijamo ništa zauzvrat - &nbsp;rekao je Đukanović.
Podsjetio je da je nekada važeći zakon predviđao da 50% zakupa plaža ostaje lokalnim samoupravama, ali je ta norma ukinuta, čime su opštine ostale uskraćene za sredstva koja se generišu na njihovoj teritoriji.
- Budva je godinama donosila i po 2,5 miliona eura samo od zakupa plaža. Danas, taj novac ide državi, a grad se sam bori da finansira vrtiće, škole, parkinge, dom za stare, čak i bolnicu. Ako bi se nama vratilo samo 1 odsto PDV-a koji se ovdje ostvari – to bi bilo dovoljno da riješimo ključne infrastrukturne probleme - stiče Đukanović.
On je u tom kontekstu pozvao na decentralizaciju i pravedniju raspodjelu prihoda, navodeći evropske primjere poput Njemačke i Francuske, gdje se PDV dijeli između centralne, regionalne i lokalne vlasti.
- Turizam učestvuje sa oko 30 odsto u BDP-u Crne Gore, a gotovo polovina tog prihoda dolazi iz Budve. Ako država želi da razvija turizam, mora ulagati tamo gdje se taj novac i stvara - poručio je.
Govoreći o problemima koje nosi sezonalnost prihoda, Đukanović je izrazio nadu da će se u saradnji sa Turističkom organizacijom raditi na produženju sezone, što bi stabilizovalo prihode tokom godine. Takođe, najavio je da je u toku revizija završnog računa za 2024. godinu, te da će taj izvještaj biti dostavljen Skupštini do kraja juna.

Sekretar za finansije Opštine Budva: Grad nema koristi od milionskih prihoda Morskog dobra

Vlada Crne Gore mora da ograniči tekuću potrošnju iz budžeta, koja se odnosi na plate, penzije i socijalna davanja. 
 
To je jedna od stavki u mišljenju Evropske komisije povodom Programa ekonomskih reformi (PER) Crne Gore do 2027. godine.
Kako prenose Vijesti, iz EK naglašavaju da Crna Gora mora i da uspostavi fiskalni savjet, preispita postojeća fiskalna pravila, analizira uticaj svih poreskih izuzeća, poveća javne prihode, analizira poslovanje državnih preduzeća u cilju ekonomičnog poslovanja, da izabere prioritetne investicije koje će finansirati zaduženjem kako bi se ograničio rast javnog duga.
Navodi se i kako moraju biti izabrani viceguverneri Centralne banke Crne Gore, što u maju nije urađeno - jer iz parlamentarne većine nije bilo dovoljno podrške..
Pored toga, iz Evropske komisije iskazali su skepsu povodom očekivanja Vlade da će rast ekonomije ove godine iznositi 4,8 procenata.
EK je upozorila na moguće rizike, uz stav da bi pad turizma iz 2024. godine mogao da se nastavi i u 2025. kao i da se ne ostvari značajan prihod od potrošnje velikog broja stranaca - migranata.
- Očekuje se da će podsticaj tražnje i rast BDP-a oslabiti u periodu 2026-2027. Iako se predviđa širenje turističkih usluga, PER prognozira da će neto izvoz u tom periodu negativno doprinositi rastu BDP-a. Ukupno gledano, rizici po ekonomske izglede uglavnom su negativni. Nedavni priliv migranata, koji je uslijedio nakon ruske agresije na Ukrajinu i u prethodnim godinama podstakao potrošnju, mogao bi se preokrenuti.Slabiji rast turizma mogao bi se nastaviti i nakon 2024, u svjetlu izazovne i vrlo neizvjesne globalne situacije. Privremeno zatvaranje velike termoelektrane moglo bi dodatno umanjiti rast BDP-a, više nego što PER trenutno predviđa - naveli su iz EK.

EK poziva Vladu da smanji tekuću potrošnju, skeptični i povodom ekonomskog rasta

Iako je glavna turistička sezona na pragu, u Crnoj Gori nisu otvorena sva kupališta, aerodromi su i dalje ograničenih kapaciteta, a saobraćajne gužve mjere se kilometarskim kolonama.
Iako je Vlada obećala, ni za ovu sezonu nije značajno poboljšana avio-dostupnost Crne Gore, niti protočnost granica.
Izostala je i najavljena tranzitna taksa, čija je naplata trebalo da rastereti Jadransku magistralu od turista koji samo prelaze preko Crne Gore.
Zbog kašnjenja tendera Morskog dobra, mnogi zakupci plaža zbog administrativnih procedura još nisu počeli s radom.
"Skočile" su i cijene – smještaja, plažnog mobilijara, vanpansionske ponude.
Na uslugu će se odraziti i hroničan nedostatak radne snage jer još nije usvojen Zakon o stalnim sezoncima.
I sve to u godini koja u prva tri mjeseca bilježi 10 odsto manje turističkih noćenja nego lani, dok je prihod od turizma pao za 6,4 odsto.
To je nastavak negativnog trenda iz prošle godine, kada je prvi put u poslednje dvije decenije prihod od turizma bio 3,6 odsto manji nego godinu ranije.
<h2>Duplo veći PDV poskupio smještaj</h2>
U Crnogorskom turističkom udruženju (CTU) kažu da se više nego duplo povećanje poreza na smještaj drastično odrazilo na cijene hotelske ponude.
- Da bi ispeglali taj namet, morali bi na godišnjem nivou da podignemo cijene 17,5 odsto, što je neodrživo. Pošto smo svjesni da bismo time uništili poslovanje, moramo preuzeti dio tog tereta. Ali su cijene ipak povećane - kaže predsjednik udruženja Žarko Radulović za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Vlada premijera Milojka Spajića je od ove godine povećala porez na hotelski smještaj sa sedam na 15 odsto.
Radulović objašnjava da to povećanje nije samo osam procenata, jer oko 80 odsto prometa u hotelskom biznisu otpada na smještaj.
- To znači ako smo za isti broj kreveta i dana prošle godine plaćali milion eura poreza ove godine je taj iznos 2,1 million. Znači poreskim nametima se udarilo na ono što hotelski biznis čini održivim - ističe on.
Kako bi ilustrovao visinu poreza, Radulović je crnogorski uporedio sa onim u Albaniji, gdje je porez na smještaj više nego duplo manji, odnosno šest odsto.
<h2>Kakve cijene čekaju turiste</h2>
Prema podacima Turističke organizacije Budva, cijene noćenja sa doručkom za dvije osobe u hotelima sa tri i četiri zvjezdice su od 70 do 86 eura.
U onima sa četiri i pet zvjezdica je taj raspon od 86 do 230 eura, pa naviše.
A turisti koji se odluče za privatan smještaj, platiće od 16 do 25 eura dnevno po osobi.
I cjenovnici u budvanskim restoranima i kafićima su šarenoliki.
Tako se na prestižnoj lokaciji kod Starog grada može se doručkovati već za 4,5 eura, a kafa popiti za 1,20 eura.
Pice i pašte su 10, lignje i rižoto 13, a riba od 15 eura, i više.
Prelistavajući jelovnike restorana, izračunali smo da se na prvoj liniji do mora može ručati ili večerati već za oko 25 eura po osobi. Ali i platiti kolač 6.5 eura.
<h2>Skuplji i plažni mobilijar</h2>
Cijene plažnog mobilijara biće uvećane jer je državno preduzeće Morsko dobro, koje gazduje obalom, višestruko poskupilo zakup plaža.
Ulcinjanin Džavid Hodžić navodi da je ranije zakup plaže plaćao 42 hiljade eura, a ove godine skoro tri puta više, oko 114 hiljada.
Osim zakupa, kako kaže za RSE, u opremanje plaže od oko 200 metara treba uložiti još najmanje 50 hiljada eura.
- Moraćemo podići cijenu plažnog mobilijara, pića i hrane - inače nema teorije da se može 'preživjeti' sa ovolikim zakupom - kaže Hodžić.
Prema podacima Udruženja zakupaca Velike plaže, računica je da će prosječno ležaljke na ulcinjskoj rivijeri koštati od 17 do 20 eura.
Prošle godine su bile od 15 do 17 eura.
- E, sad je pitanje koliko ćemo sa tolikim cijenama biti konkurentni, ali što da se radi, takva je bila strategija: uzeti što više para od zakupa - kaže Hodžić.
A da je država ove godine od zakupaca plaža prihodovala sedam puta više nego 2021, čak 35 miliona eura, pohvalio se ministar urbanizma Slaven Radunović, gostujući na Javnom servisu.
Uz to, mjesec i po nakon zvaničnog početka sezone, značajan dio kupališta nije još otvoren zbog kasno raspisanog tendera Morskog dobra.
Jer, iako je do kraja maja 90 odsto zakupaca plaža potpisalo ugovor o zakupu, veliki dio njih još nema dozvolu za rad.
Hodžić, koji zakupljuje plažu, ljetnji bar i kamp, nabraja da mu za to treba "brdo" papirologije, urbanistički i drugi projekti.
- Toliko je toga da bi mogli sve to završiti tek neđe krajem decembra - rekao je Hodžić.
Zbog ovog kašnjenja, ulcinjska vlast je predložila da Morsko dobro odobri zakupcima privremena odobrenja za rad, uz rok do kada zakupci moraju da "prikupe" neophodne papire.
Na upit RSE da li će to omogućiti, iz Morskog dobra nisu odgovorili.
<h2>Turisti o cijenama</h2>
Podgoričani Danilo i Ana sa bebom odmaraju u hotelu srednje kategorije i zadovoljni su što još nema mobilijara na obližnjoj plaži - tako će, kažu, potrošiti manje od planiranog. Ali su iznenađeni cijenama u marketima:
- Kupila sam flašu vode, čips i smoki, što je bilo oko sedam eura. A u obližnjem pizza grillu sam vidjela da su cijene skoro upola veće nego u Podgorici - kaže Ana za RSE.
Za Jovana iz Srbije cijene odgovaraju kvalitetu i kaže da su niže nego u Beogradu gdje živi: "Za mene nije skupo, a cijene odgovaraju onome što se nudi".
Zahra iz Azerbejdžana je po drugi put u Crnoj Gori i boravi u privatnom smještaju.
- Neki restorani jesu skupi, ali ima izbora i mogu se naći jeftiniji. Sveukupno su mi pozitivni utisci i zato ponovo dolazim - rekla je ona.
<h2>Saobraćajna (ne)dostupnost</h2>
Dolazak mnogih turista u Crnu Goru usporiće i loša putna infrastruktura i kilometarske kolone.
Marija kaže da joj od Dubrovnika do Budve, u koju često dolazi, u normalnim okolnostima treba dva sata, a tokom ljeta od šest do sedam.
Razlog su, dodaje za RSE, gužve na graničnim prelazima i radovi na Jadranskoj magistrali od Tivta do Budve.
Vožnja automobilom između ta dva grada ljeti može potrajati i sat i po, iako je riječ o 24 km.
Radovi na toj dionici, koji se izvode u dužini od 16 kilometara, počeli su u januaru 2024, a planirano je da budu završeni za dvije godine.
Ova dionica je žila kucavica crnogorskog turizma jer vodi ka tivatskom i dubrovačkom aerodromu u susjednoj Hrvatskoj.
A kada je riječ o avio prevozu, godinama se upozorava da su vazdušne luke u Tivtu i Podgorici odavno premale da kvalitetno opsluže sezonsku 'navalu' putnika.
Na upit RSE koliko se od prošle sezone uložilo u infrastrukturu i poboljšanje efikasnosti aerodroma, iz državne kompanije Aerodromi Crne Gore kažu da su stalno "između dvije vatre".
- Javnost od nas traži više linija i putnika, a radimo u terminalima koji su infrastrukturno danas praktično isti kao 2006. godine - navode iz Aerodroma.
Podsjećaju da su te godine imali oko 850 hiljada putnika, što je realno za postojeći broj terminala, a da u istom prostoru ove godine očekuju preko tri miliona putnika.
Dodaju da iščekuju dugo najavljivanu odluku o eventualnoj koncesiji, zbog čega samo ulažu u finansijski nezahtjevne adaptacije.
- Jer, nije racionalno ulagati milione, ako postoji mogućnost da taj novac na kraju pripadne nekom drugom - rekli su iz Aerodroma.
Ovog ljeta je na podgoričkom Aerodromu aktivno preko 45 avio-linija, a u Tivtu preko 50.
Iz Vlade su ranije najavili otvaranje avio linija 'od javnog značaja'. Na pitanje RSE što je sa tim obećanjem, iz Ministarstva turizma nisu odgovorili.
Bez odgovora su ostala i pitanja RSE šta je Ministarstvo konkretno uradilo kako bi turistička privreda ove sezone imala bolje uslove, a turisti kvalitetniji boravak.
O odnosu prema turizmu koji utiče na 25 odsto bruto domaćeg proizvoda govori i podatak da Crna Gora nema važeću Strategiju razvoja turizma, Strateški marketing plan, kao ni Strategiju razvoja ljudskih resursa u turizmu.

Izazovi turističke sezone u Crnoj Gori: "Flaša vode, čips i smoki sedam eura"

Kao što su Demokrate najavile veting u vojsci i policiji iako Crna Gora nema zakon o vetingu, tako su ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović nastavili da suspenduju policijske službenike iako je Vladina komisija za žalbe poništila više desetina njihovih ranijih rješenja. &nbsp; Iako su bili zatečeni kada su počela da pljušte poništenja suspenzija, Šaranović i Šćepanović su dali nalog svojim podređenima da, bez obzira na odluke Vladine komisije, pišu nova rješenja o suspenzijama i pokrenu nove disciplinske postupke protiv istih policijskih službenika. &nbsp; IGNORISANJE PRAVA &nbsp; Čelnici policije, kako ističe advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Televiziju E, i nijesu bili u mogućnosti da se žale Upravnom sudu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025061020060_97c697a668f09ce9f7d62fce7a1fa1279ebc7a44f544d1c60513ea22f8733679.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025061020060_97c697a668f09ce9f7d62fce7a1fa1279ebc7a44f544d1c60513ea22f8733679" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="UMIŠLJAJNA KRŠENJA ZAKONA: Advokat Mihailo Volkov"> <figcaption>UMIŠLJAJNA KRŠENJA ZAKONA: Advokat Mihailo Volkov(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  -Zakon o upravnom postupku i ne daje tu mogućnost, čelnici MUP-a i Uprave policije dužni su postupe po nalozima drugostepenog organa, u kokretnom slučaju komisije za žalbe – kaže Volkov, ističući da Komisija za žalbe, samim tim što je poništila rješenje, vratila je postupak na ponovno odlučivanje. &nbsp; Kako objašnjava advokat, ta pravna činjenica znači da čelnici MUP-a i Urave policije ,,nemaju mogućnost da raspravljaju sa rješenjem Komisije kao drugostepenog upravnog organa pred Upravnim sudom”. Podatak da, uprkos rješenjima Vladine komisije za žalbe, vrh policije insistira na nastavku pravnog nasilja, ukazuje da su Demokrate, koje kontrolišu bezbjednosni sektor, odlučile po svaku cijenu da nastave sa akcijom ,,Značka”, odnosno čišćenjem politički nepodobnih policijskih službenika. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025061020064_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025061020064_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt='SREDSTVO ZA ODSTRIJEL POLITIČKI NEPODOBNIH: Dio informacije kodnog imena ,,Značka"'> <figcaption>SREDSTVO ZA ODSTRIJEL POLITIČKI NEPODOBNIH: Dio informacije kodnog imena ,,Značka"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Upravo ta akcija, kao i ignorisanje Rrješenja Komisije za žalbe, ukazuju na političku pozadinu akcije Demokrata, koju sprovode ministar Šaranović i čelnik Uprave policije Šćepanović. &nbsp; &nbsp;PRAVNA ANARHIJA &nbsp; &nbsp;-To je izazivanje pravne anarhije u državi, kad Šaranović i Šćepanović ne žele da postupaju saglasno pravnim stavovima Vladine komisije za žalbe koji su zasnovani na odredbama domaćeg i međunarodnog zakonodavstva. O svemu je obaviješten premijer Milojko Spajić, ali on ne želi da se, u situaciji kada se drma parlamentarna većina zbog koncesija za aerodrome, da zateže odnos sa Bečićevim Demokratama – kaže izvor Portala ETV iz Vlade Crne Gore. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025061020068_e3733fc1782e7edb8eb05d340cc1190295a90a5cf57b7c1b584702d79666845b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025061020068_e3733fc1782e7edb8eb05d340cc1190295a90a5cf57b7c1b584702d79666845b" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="TARGETIRAO KOLEGE NEZAKONITO: Haris Đurđević"> <figcaption>TARGETIRAO KOLEGE NEZAKONITO: Haris Đurđević(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Prema mišljenju sagovornika naše redakcije, ne treba očekivati da će Spajić ili bilo ko iz PES-a, u vremenu kada su narasle tenzije i zbog spora oko koncesija nad Aerodromima Crne Gore, &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025061020068_8f15b07a5299322eb4fa0e44e2b74a698cab858df758ef70a01fa8cde8cfd5b7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025061020068_8f15b07a5299322eb4fa0e44e2b74a698cab858df758ef70a01fa8cde8cfd5b7" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="(PRO)PALI PRIJEDLOZI O SUSPENZIJAMA: Goran Jokić"> <figcaption>(PRO)PALI PRIJEDLOZI O SUSPENZIJAMA: Goran Jokić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Vladina komisija za žalbe je poništila rješenja o suspenziji ministra Danila Šaranovića, koja su donijeta na osnovu mišljenja Lazara Šćepanovića, a čije predloge za suspenziju su potpisivali Goran Jokić, Igor Glavatović i Haris Đurđević. &nbsp; Poništena su, dakle, rješenja o suspenziji za veći broj policijskih službenika iz Podgorice, iz skoro svih gradova sa sjevera, a u nešto manjem broju iz gradova južne regije. &nbsp; Van snage su stavljena sva rješenja o suspenzijama donijeta zbog pokretanja disciplinskih postupaka koji se zasnivaju na bezbednosnim provjerama. Prema informacijama ETV, tako je odlučeno nakon sugestije iz Agencije za nacionalnu bezbjednost da je većina friziranih bezbjednosnih provjera, rađenih u mandatu Borisa Milića, bila naručena i iz vrha MUP-a. &nbsp; PRAVNA ANALIZA Istovremeno, Vladina komisija uglavnom nije &nbsp;poništavala rješenja o suspenziji kada je disciplinski postupak pokrenut nakon &nbsp;krivičnog postupka. &nbsp; Vladina komisija za žalbe identifikovala je pet pravnih &nbsp;razloga za poništenje Šaranovićevih i Šćepanovićevih rješenja: 1) &nbsp;radi se o jednostranom, netransparentnom i nezakonito sprovedenom postupku; 2) &nbsp;bitno su povrijeđena pravila upravnog postupka u smislu člana 22 Zakona o upravnom postupku; 3) uskraćeno je pravo na izjašnjenje, pravo na odbranu u postupku prije donošenja odluke o pokretanju disciplinskog postupka; 4) policijski službenici nijesu upoznavani sa elementima disciplinskog prekršaja; 5) na osnovu nezakonitog postupka sva rješenja o suspenzijama su nezakonita Istovremeno, pravne analize pokazuju da je prekršen i član 6 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, jer su u bitnom povrijeđena sa prava na jednakost u postupku, pravo na nediskriminaciju, pravo na izjašnjenje i pravo na odbranu. &nbsp; ZAKLJUČAK ODBORA ZA BEZBJEDNOST &nbsp; Razlozi za poništenje suspenzija Vladine komisije za žalbe u potpunosti pravno podržavaju zaključke iz izvještaja koje je donio Miodrag Mišo Laković na sjednici Odbora za odbranu i bezbjednost, a u koje je ETV imala uvid. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610200612_d2192e0dc04f7600c26989d877402185127a73b2325d9ab809966077576d380c.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250610200612_d2192e0dc04f7600c26989d877402185127a73b2325d9ab809966077576d380c" data-rendition-name="original" width="1250" height="637" loading="lazy" alt="ZANIMLJIVI ZAKLJUČCI ODBORA: Miodrag Laković"> <figcaption>ZANIMLJIVI ZAKLJUČCI ODBORA: Miodrag Laković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  -Tokom rasprave je naglašena važnost sprovođenja navedenih postupaka na transparentan način uz puno poštovanje odredbi Zakona i podzakonskih akata donijetih s tim u vezi, kvalitetnog i na standardima zasnovanog vršenja provjera i formiranja Komisije za provjeru integriteta i profesionalnih kompetencija kandidata – piše, između ostalog, u prijedlogu izvještaja koji je Laković dostaio članovima Odbora za bezbjednost. &nbsp; Uz te zaključke Odbora za bezbjednost, rješenja Vladine komisije kojima se poništavaju suspenzije MUP-a pretstavljaju jedan od materijalnih dokaza, koji će se - sa ostalom dokaznom građom - koristiti u krivičnim postupcima protiv odgovornih i službenih lica zbog nedvosmisleno institucionalne zloupotrebe službenog položa i protivzakonitih uticaja!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610200612_ec6de0fc95a90dbc1015a7178b9ce483020534cf9b31b9ee936557e307291f7a.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250610200612_ec6de0fc95a90dbc1015a7178b9ce483020534cf9b31b9ee936557e307291f7a" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="KO ĆE DA ODGOVARA: Šaranović i Bečić"> <figcaption>KO ĆE DA ODGOVARA: Šaranović i Bečić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ŠARANOVIĆEV TERET &nbsp; Ključni odgovorni funkcioner je ministar Danilo Šaranović. &nbsp; Advokat Volkov ističe da postupanje ministra unutrašnjih poslova ukazuje da Šaranović ne želi da se povinuje pravu i nastavlja protivparno da primjenjuje čistku u policiji. &nbsp; -Svakako da u nekom narednom periodu dovodi sebe u zonu krivične odgovornosti, jer teško da će moći dati odgovor na pitanje: ako u dvadeset, trideset ili više postupaka pred Komisijom za žalbe poništena njegova rješenja, zašto nastavlja sa nezakonitim tim ponašanjem koje, u konačnom, &nbsp;ima šteetu po policijske službenike – pita Volkov, naglašavajući da Šaranović, korak po korak, pokazuje da svjesno krši zakon. &nbsp; PLAĆANJE CEHA &nbsp; -Svakom svojom narednom nezakonitošću ministar Šaranović dokazuje svoj direktni umišljaj koji se crpi u činjenici da on targetira ljude i progoni ih na bazi nekih svojih procjena, ocjena i nauma – zaključuje Mihailo Volkov. Da li će ministar unutrašnjih poslova, nakon što je potpisao niz nezakonitih suspenzija i diciplinskih postupaka, napraviti štetu po državni budžet – to više nije pitanje. Neizvjesno je samo koliko eura će da košta stranačka politika čišćenja nepodbnih u policiji. I da li će na kraju Danilo Šaranović imati sličnu političku sudbinu kao već čuvena kršiteljka zakona, četvoroministarka Vesna Bratić. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

VOLKOV: Svakom narednom nezakonitošću ministar Šaranović dokazuje svoj direktni umišljaj

Dok obični građani države Crne Gore u sopstvenom dvorištu bez potrebne dokumentacije ne mogu izgraditi nikakav objekat, Srpska pravoslavna crkva (SPC) uspjela je, prema saznanjima Portala ETV, da na državnoj zemlji u Tivtu - ilegalno podigne konak. Crkveni smještaj se nalazi na državnoj parceli (broj:1973/89), u katastarskoj opštini „Đuraševići“- tik uz parcelu koja se zaista vodi na Mitropoliju crnogorsko-primorsku (broj:1957) gdje je ranije regularno napravljena crkva. <h2>GRADNJA BEZ DOZVOLE, ALI I BEZ KAZNE</h2> Za izgradnju ovog konaka na državnoj parceli, kako nam je potvrđeno i iz Opštine Tivat, nije izdata građevinska dozvola, rješenje, niti pokrenut postupak legalizacije. - Shodno podacima iz katastarske evidencije, izvršili smo pretragu službene evidencije izdatih građevinskih dozvola, koja se pred Sekretarijatom za uređenje prostora vodi od 1959. godine, na osnovu čega je utvrđeno da u istoj ne egzistira odobrenje za izgradnju objekta na kat.par.br. 1973/89 KO Đuraševići - kazali su u Opštini Tivat odgovarajući na pitanja Portala ETV. Decidni su i da je pretragom službene evidencije utvrđeno da za ovu parcelu nije ni pokrenut postupak legalizacije. - Izvršena je pretraga Liste bespravnih objekata, koja je za potrebe ovog organa sačinjena kao grafički sistem, na osnovu čega je utvrđeno da su objekti na kat.par.br. 1973/89 KO Đuraševići evidentirani na grafičkoj podlozi, odnosno da su vidljivi na orto foto snimku, ali da isti nijesu označeni kao objekti koji su evidentirani u katastarskom operatu, niti kao objekti za koje je izdata građevinska dozvola ili rješenje o legalizaciji, niti da je za iste pokrenut postupak legalizacije - jasni su u Opštini Tivat. <h2>UZURPACIJA</h2> Ova parcela, inače, ulazi u sastav površine koja je važećim Prostorno-urbanističkim planom predviđena za - „šume sa posebnom namjenom“. To dodatno otvara pitanje odgovornosti za gradnju bez dozvole, ali i mimo planske dokumentacije pošto su „šume sa posebom namjenom“ u Zakonu o šumama definisane kao: urbane šume; za očuvanje i korišćenje genofonda šumskih vrsta drveća; za očuvanje biodiverziteta gena, vrsta, ekosistema i predjela; šume značajne estetske vrijednosti; od značaja za zdravlje ljudi i rekreaciju; za obrazovanje...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250609210644_db77cdc3beb202444af6f8297bd2fd93c1d305444f5789fb0e0eccb8ef7587c4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250609210644_db77cdc3beb202444af6f8297bd2fd93c1d305444f5789fb0e0eccb8ef7587c4" data-rendition-name="original" width="1759" height="2573" loading="lazy" alt="Konak"> </figure>  To su i šume od značaja za naučno-istraživačku djelatnost; kulturno-istorijskog značaja; šume za potrebe odbrane zemlje i za posebne potrebe državnih organa i druge specifične potrebe. Jasno je: zgradnja konaka ne spada ni u jednu od ponuđenih kategorija, a kako sada izgleda, tih projektovanih šuma neće biti, ukoliko se SPC - na državom zemljištu - bude pitala. <h2>RADOVI NIJESU GOTOVI</h2> Portal ETV obišao je teren na kojem su „sveti zidovi“ nikli bez papira i odobrenja lokalne samouprave. Ovaj objekat novinari Portala ETV uočili su iz daljine - sa vidikovca na brdu Grabovac, odakle se silueta nove građevine jasno ocrtala u prostranom zelenom pejzažu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250609210644_43501e883a90c2977e3ca2d9183b4f197a65838cf486750ec9cd9eaf4ab23ea2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250609210644_43501e883a90c2977e3ca2d9183b4f197a65838cf486750ec9cd9eaf4ab23ea2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="Konak iz daljine"> </figure>  Kako smo se približavali lokaciji, uvjerili smo se da radovi još nijesu konačni. Na to je prvo ukazala velika gomila građevinskog šuta, kamenja, daski, zemlje nasložene pred sami konak. Iza svega toga nazirala se nedovršena fasada na prizemlju: cigla još vidljiva, spratovi u gruboj fazi, ali sa postavljenim prozorima i krovom na kojem su montirani dimnjaci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250609210640_91391aa6f33993e95f9dd2dd8e3bc4d2cddd0469e40ca45645615178b204e4cc.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250609210640_91391aa6f33993e95f9dd2dd8e3bc4d2cddd0469e40ca45645615178b204e4cc" data-rendition-name="original" width="2420" height="1816" loading="lazy" alt="Konak"> </figure>  Na terenu nije bilo table o gradilištu, investitoru ni broju građevinske dozvole - što je, inače, zakonska obaveza svakog legalnog gradilišta. <h2>PUT KOJEG „NEMA“</h2> Do ove lokacije došli smo freško sređenim putem. Na pitanje Portala ETV - je li Opština Tivat izdala dozvolu za asfaltiranje puta do konaka u KO Đuraševići, dobili smo odričan odgovor, uz napomenu da postojanje tog puta uopšte nije evidentirano. - Uvidom u dokumentaciju Sekretarijata za uređenje prostora Opštine Tivat, nije evidentirano postojanje puta do kat.parc.br.1973/89 i 1957 sve KO Đuraševići - kazali su nam u Opštini Tivat. Zaključili su da im je iz opštinske Direkcije za investicije potvrđeno da nije bilo opštinskih ulaganja na ovoj dionici. <h2>RUMIJA, KRSTIONICA...</h2> No, ovo nije prvi i jedini uzurpatorski podvig i slučaj crkvene divlje gradnje u novijoj istoriji - nego samo jedan u nizu. Jedan od najupečatljivijih bio je svojevrsni desant na Rumiju, kada je u crkveno-vojnoj operaciji jula 2005. godine, na vrh svete crnogorske planine - koja je simbol multikulturalnosti hiljadugodišnjeg trajanja - spuštena metalna crkva manjih dimenzija, bez prozora i sa fiksnim zvonima pristiglim iz Rusije. Ova akcija - koju crnogorska vlast tada nije spriječila, a poslije referenduma 2006. godine ostavila limenku na vrhu Rumije, izvedena je helikopterom Vojske Srbije i Crne Gore. Crkva je tako spuštena i fiksirana za ranije pripremljen temelj, takođe transportovan helikopterom, a potom spojena na vrhu i fiksirana podesnim kamenjem. Prema tumačenju tadašnjeg mitropolita Amfilohija Radovića, time je ispunjeno proročanstvo i „volja božja“: pošto je na vrh Rumije „doletjela“ crkva sa neba tamo gdje je bila dok je, prema njegovom tumačenju, Turci nijesu srušili 1571. godine. Istorijski izvori vrlo precizno ukazuju: Turska nije srušila bilo kakvu crkvu jer je na vrhu Rumije nije bilo kada su Turci osvojili Bar. Akcijom Srpske pravoslavne crkve tada je oskrnavljen Kult Svetog Vladimira Dukljanskog - tj. obred iznošenja njegovog krsta na Rumiju na Trojičin dan - viševjekovni zajednički obred barskih pravoslavaca, muslimana i katolika - postajući eksplicitno pravoslavni ritual. Drugi primjer je iz 2018. godine - i to upravo u Tivtu, kada je nezakonito sagrađena krstionica SPC na Ostrvu cvijeća u zoni Morskog dobra, preduzeća koje u ime države upravlja obalom. Iako je utvrđeno da ova izgradnja nije bila previđena planskim dokumentima, da je objekat bespravan i nelegalan, krstionica i dan danas stoji na moru kao podsjetnik samovolje Srpske pravoslavne crkve i njenog nastojanja da bude iznad države. I sve se to dešavalo za vrijeme vladavine DPS-a i drugih građanskih stranaka. Što se onda može očekivati da će se dešavati sa ilegalno izgrađenim konakom SPC u Tivtu, kada Crnom Gorom vlada „avgustovska većina“? Ili je, ipak, to pitanje - suvišno. Anja IVANOVIĆ

„Sveti zidovi“ mimo zakona: SPC u Tivtu podigla konak na državnoj zemlji, bez građevinske dozvole i legalizacije

,,Crne trojke“ kao glogov kolac u sanduk DPS-a Mila Đukanovića, da se nikada ne povampiri i ponovo postane vlast. Sedam dana nakon svjedočenja Milana Paunovića, mnogo detalja pokazuje da je upravo to bio cilj nastupa bivšeg policijskog funkcionera. &nbsp; Vidljiva je bila i koordiniranost pitanja Andrije Mandića, Milana Kneževića i odgovora, uvijek napisanih, Milana Paunovića. &nbsp; Iako je scenario brižljivo razrađen, Paunović je - valjda osokoljen podrškom poslanika vlasti - pretjerivao u igranju uloge pravednika-insajdera koji je uvijek, bez straha, prozivao nadređene. &nbsp; ,,TENET”: VREMENSKI JAZ OD DVANAET GODINA &nbsp; &nbsp;-Poslije neprospavanih noći, aktom CR Podgorica 051100-685/1 21. 11. 2020. godine odlučio sad da uradim jedino što sam jedino mogao: da se obratim mnistru u pisanoj formi i da ga učinim odgovornim za ova zlodjela i da ga pozovem da podnese ostavku – tako je ustvrdio Paunović tokom svjedočenja na Anketnom odboru 2. juna. &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DPvXqIKHbOgo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrija Mandić je nakon ovog nastupa na Anketnom odboru otvoreno čestitao iskusnom policijskom funkcioneru, rekavši da je Paunovićevo svjedočenje bila atomska bomba bačena u grotlo laži Đukanovićeve vlasti.&nbsp; Milan Knežević se pridružio čestitkama, dok poslanici DPS-a Andrija Nikolić i Oskar Huter nijesu imali pitanja. &nbsp; I niko se nije zapitao: kako je i zašto Milan Paunović pisao ministru unutrašnjih poslova Vukašinu Marašu novembra 2020. godine, kada je Vukašin Maraš umro dvanaest godina ranije? &nbsp; Nekadašnji šef Službe državne bezbjednosti Crne Gore, bivši ministar unutrašnjih poslova, preminuo je, nakon kraće boelsti, u 70 godini, 12. septembra 2008. godine. Tu su vijest prenijeli svi crnogorski ali i brojni regionalni mediji. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060918068_61ed1f0d0dcd639176f82fc28e40955068bde0be3003c7358480762ad6c8962c.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060918068_61ed1f0d0dcd639176f82fc28e40955068bde0be3003c7358480762ad6c8962c" data-rendition-name="original" width="1311" height="736" loading="lazy" alt="PRVA VIJEST ZA RADIO TELEVIZIJU SRBIJE: Naslovna strana sajta RTS-a"> <figcaption>PRVA VIJEST ZA RADIO TELEVIZIJU SRBIJE: Naslovna strana sajta RTS-a(Photo: Screenshot Portal ETV )</figcaption> </figure>  Kako je onda Milan Paunović tražio ostavku čovjeku koji je bio mrtav duže od dvanaest godina? &nbsp; ZAKLETVA KOJA – NE OBAVEZUJE &nbsp; &nbsp;-Kunem se pred svima vama da ću govoriti istinu... Izgovoriću sljedeće: Tako mi Bog pomogao. Nisam ja neki vjernik. Za mene je Bog čovjek. Porodica svetinja, a država svetinonik – tako se Paunović, uz sračunate pauze i svečarsku pozu, obazao da će na Anketnom odboru govoriti istinu, i samo istinu. &nbsp;&nbsp; Biće ipak da nije do Boga, no do čovjeka: pogrešno saopšteni datum slanja pisma nije bio lapsus. Najvećim dijelom svjedočenja 2. juna Milan Paunović je čitao odgovore na pitanja koja je, očito, znao unaprijed. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250609180620_80ec22216f9f2c624cc0a2bcc2a2590bdc694cb23bb7f148f4d46e97e7dc375b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250609180620_80ec22216f9f2c624cc0a2bcc2a2590bdc694cb23bb7f148f4d46e97e7dc375b" data-rendition-name="original" width="1000" height="498" loading="lazy" alt="DOGOVOR KUĆU GRADI: Poslanik Lekovi' sa slikama Veselina Veljovića postavlja pitanje Paunoviću"> <figcaption>DOGOVOR KUĆU GRADI: Poslanik Leković sa slikama Veselina Veljovića postavlja pitanje Paunoviću(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Baš kao što je poslanik Demokrata Momčilo Leković znao Paunovićeve odgovore i prije svjedočenja, jer je već u fascikli imao spremne, gotove urađene portrete Veselina Veljovića formta A4. &nbsp; Izvjesno je, dakle, da je svjedočenje dugogodišnjeg policijskog funkcionera na Anketnom odboru bilo dio njegovog prethodnog dogovora sa liderima nekadašnjeg &nbsp;Demokratskog fronta, sadašnjim čelnicima parlamentarne većine, Andrijom Mandićem i Milanom Kneževićem. &nbsp; Izvori Televizije E iz Beograda navode da je brojne detalje akcije svjedočenja Milana Paunovića dirketno razrađivao Andrija Mandić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250609180620_284b745e1dcc7e72fd4a217db652cc084bd3d3672f666756d050be7c4280f91c.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250609180620_284b745e1dcc7e72fd4a217db652cc084bd3d3672f666756d050be7c4280f91c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1008" loading="lazy" alt="DOKAZ O BEOGRADSKOM PUTU: Automobil Andriej Mandića u Beogradu, na Slaviji "> <figcaption>DOKAZ O BEOGRADSKOM PUTU: Automobil Andriej Mandića u Beogradu, na Slaviji(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  BEOGRADSKE KONSULTACIJE Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić je o svjedočenju Milana Paunovića pričao 14. maja u Beogradu u jednom poznatom lokalu na Slaviji, sa bivšim ministrom unutrašnjih poslova Andrijom Jovićevićem. &nbsp; &nbsp;-Upravo je Jovićević svojevremeno, nakon konsultacija se jednim stranim ambasadorom države sa Zapada, dao ,,zeleno svjetlo” Paunoviću za početak ,,Afere S.Č.” kada je lažno optužen tadašnji crnogorski tužilac Zoran Piperović i neki crnogorski policajci. Akcija je imala za cilj kompromitaciju sistema bezbjednosti za vrijeme vlasti Mila Đukanovića – kazao je za Portal ETV izvor iz vrha bezbjednosnog sektora. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250609180624_2a2464fcfdf3c9fb648937001a4bd865b5854a45a0c606a06cb50ccc77d012bb.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250609180624_2a2464fcfdf3c9fb648937001a4bd865b5854a45a0c606a06cb50ccc77d012bb" data-rendition-name="original" width="1305" height="817" loading="lazy" alt="DOGOVOR U BEOGRADU: Andrija Jovićević i Andrija Mandić u kafeu na Slaviji"> <figcaption>DOGOVOR U BEOGRADU: Andrija Jovićević i Andrija Mandić u kafeu na Slaviji(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ,,AFERA S.Č.” KAO UCJENA &nbsp; U ,,aferi S.Č.” koja je tresla Crnu Goru krajem 2002. godine Milan Paunović je bio ključni igrač koji je targetirao i proganjao ljude. Pokazaće se – bez dokaza. Akciju progona je precizno ispričao u dvije knjige Zoran Piperović, tadašnja najveća žrtva ,,Afere S.Č”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250609180624_16cd74a4dfbd6f9a8c829f207f25f2f349daaf498a6983137193406f58bf03cd.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250609180624_16cd74a4dfbd6f9a8c829f207f25f2f349daaf498a6983137193406f58bf03cd" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="SVJEDOČANSTVO O NAMJEŠTALJCI I PROGONU: Knjiga Zorana Piperovića"> <figcaption>SVJEDOČANSTVO O NAMJEŠTALJCI I PROGONU: Knjiga Zorana Piperovića(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ni jednog detalja o tim mučnim danima Milan Paunović nije rekao prošlog poneđeljka na Anketnom odboru, niti ga je ko pitao o njegovoj ulozi.&nbsp; Zato je logično pitanje: da li je sakrivanje istine o ,,Aferi S.Č” bila neka vrsta pogodbe koju je Paunović napravio sa čelnim ljudima parlamentarne većine? &nbsp;&nbsp; I sve to da bi, kao policijski starješina još iz vremena jedinstvenog DPS-a, prikazao javnosti da je režim Mila Đukanovića do te mjere kriminalizovao Crnu Goru, zarobio institucije da je potrebno sistem bezbjednosti potpuno razgraditi i stvoriti novi. Ili što bi rekao Andrija Mandić, rasformirati Agenciju za nacionalnu bezbjednost i formirati novu. &nbsp; Da li je to jedan od ključnih političkih ciljeva formiranja Anketnog odbora, svakako će biti jasnije nakon svjedočenja Brajuška Brajuškovića koje je zakazano za 17. jun? &nbsp; Vrlo vjerovatno i očekivano. Iako je ,,slučaj Brajušković” sudski i pravosnažno razriješen još 2013. godine, Mandić i ekipa iz parlamentarne većine su tražili otvaranje priče. Biće interesantno pratiti da li će se opet svjedoci kleti da govore istinu i pozivati na iskaze ljudi koji su mrtvi više godina. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DPvXqIKHbOgo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Vremeplov Milana Paunovića: pismeno tražio ostavku Vukašinu Marašu 12 godina poslije smrti?!

Frontpage topic

Osnivač i izvršni direktor firme “S." d.o.o Podgorica, turski državljanin D.S. (27), uhapšen je zbog sumnje da je utajio više od 81.000 eura poreza.
Službenici Sektora za borbu protiv kriminala - Odsjeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenje finansijskih istraga, u saradnji sa službenicima Poreske uprave i koordinaciji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Podgorici, podnijeli su 11. juna krivičnu prijavu protiv privrednog društva “S." d.o.o Podgorica i D.S.&nbsp;
- Prijavljeni se terete da su počinili krivično djelo utaja poreza i doprinosa, čijim činjenjem je budžetu Crne Gore pričinjena materijalna šteta u ukupnom iznosu od 81.784,42 eura - saopšteno je iz Uprave policije.
U postupku do podnošenja krivične prijave utvrđeno je da je prijavljeni D.S, postupajući u ime i za račun “S.” doo Podgorica, u svojstvu osnivača i izvršnog direktora, kontinuirano tokom 2023, 2024. i 2025. godine izdavao fakture u iznosu od 471.233.92 eura, za koje nije predavao mjesečne PDV prijave Poreskoj upravi Crne Gore.
Samim tim nije iskazivao, niti obračunavao obaveze po osnovu poreza na dodatu vrijednost, što je bio u obavezi da učini shodno članu 35 st.1 i 2 Zakona o porezu na dodatu vrijednost.&nbsp;
- Na taj način je po osnovu neiskazanog i neplaćenog PDV-a, budžetu Crne Gore pričinio materijalnu štetu u ukupno iskazanom iznosu od 81.784,42 eura - navedeno je u saopštenju Uprave policije.

Osnivač “S." d.o.o Podgorica osumnjičen za utaju više od 81.000 eura poreza

Bivšem direktoru "Rokšpeda" Prokopiju Periću, zatim Mileti Simaniću, Adnanu Sukoviću određen je pritvor do mjesec, zbog sumnje da su bili dio organizovane kriminalne grupe koja je švercovala cigarete, odluka je sudije za istrage Višeg suda u Podgorici.
Sa slobode se brane Radoje Dakić, Dejan Milić, Ivan Turčinović i Predrag Madžgalj. Njima je određena mjera nadzora- zabrana napuštanje stana uz kontrolu elektronskim nadzorom.
SDT osumnjičene tereti da su bili članovi kriminalne grupe koja je tokom 2020. i &nbsp;2021. krijumčarila cigarete i oštetila budžet za više od 18 miliona eura.
Specijalno državno tužilaštvo kao organizatore označilo je penzionisanog službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost Duška Golubovića i vlasnika " Rokšped" Sandera Stanaja koji je u bjekstvu.
Istragom Specijalnog državnog tužilaštva obuhvaćeni su i odbjegli Stanajev brat Nuo Stanaj i Abedin Pepić , Đoko Lješković i Veton Berišaj.

Periću, Simaniću i Sukoviću pritvor do 30 dana, ostaloj četvorici zabranjeno napuštanje stana

Danilovgradska policija uhapsila je D.R. (42) iz Novog Sada zbog sumnje da je nanio teške tjelesne povrede partnerki A.V. (42) koja se trenutno nalazi u KCCG i životno je ugrožena, saopšteno je iz Uprave policije. Njemu je nakon saslušanja u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici određeno zadržavanje do 72 sata &nbsp;zbog postojanja osnovane sumnje da je učinio krivična djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici i omogućivanje uživanja marihuane.
- Osumnjičeni je svojoj emotivnoj partnerki omogućio da uživa marihuanu, da bi nakon toga, dok su istovremeno konzumirali alkohol, stiskanjem iste u predjelu vrata, odgurivanjem i zadavanjem udaraca, oštećenoj nanio teške tjelesne povrede opasne po život &nbsp;- saopšteno je iz ODT-a.
Iz Uprave policije je saopšteno da su službenici Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad preduzimajući mjere i radnje iz svoje nadležnosti, uhapsili jednu osobu iz Srbije koja se sumnjiči da je u Danilovgradu emotivnoj partnerki nanijela teške tjelesne povrede.
Naime, kako su kazali, Odjeljenje bezbjednosti Danilovgrad juče, su telefonskim putem obavijestili zaposleni u HMP u Danilovgradu da su, iz porodične kuće u tom gradu, transportovali žensku osobu &nbsp;A.V. (42) u Urgentni blok Kliničkog centra Crne Gore, u besvjesnom stanju, sa teškim tjelesnim povredama.
- Ljekarskim pregledom A.V. konstatovane su teške tjelesne povrede u predjelu glave i grudnog koša, zbog kojih je ona životno ugrožena - naglasili su iz policije.
Danilovgradska policija je, kako su kazali, o događaju obavijestila državnog tužioca, odmah izašla na lice mjesta, izvršila uviđaj, te preduzela dalje kriminalističke, taktičke i forenzičke mjere i radnje.
- Operativnim radom na terenu, policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad su u kratkom roku kao osumnjičenog identifikovali D.R. (42) iz Novog Sada, državljanina Srbije, emotivnog partnera A.V. koji je nakon potrage, u saradnji sa službenicima Odjeljenja bezbjednosti Podgorica lociran na teritoriji opštine Podgorica. Prilikom kriminalističke obrade, kod osumnjičenog su uočene vidne povrede, konstatovane u izvještaju ljekara specijaliste - &nbsp;pojasnili su iz policije.
Kako se sumnja, D.R. je prethodno, u porodičnu kuću A.V. donio alkohol i marihuanu.
- Potom je, kako se sumnja, nakon što su konzumirali alkoholno piće i marihuanu, došlo do verbalnog, a potom i fizičkog sukoba između ovih osoba, i tom prilikom je D.R. emotivnoj partnerki nanio povrede opasne po život - istakli su.
Nakon što je, kako navode, uočio da je ona u nesvjesnom stanju, D.R. je pobjegao, iz kuće u kojoj je ostalo i maloljetno dijete A.V, bez njege.
- Nakon prikupljenog obavještenja i po okončanju kriminalističke obrade, po nalogu postupajućeg tužioca, D.R. je uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici kojim je nastupila teška tjelesna povreda u sticaju sa krivičnim djelom omogućavanje uživanja marihuane, na štetu A.V. - piše u saopštenju.
Osim toga, kako su zaključili, protiv D.R. će biti podnijet i zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog počinjenog prekršaja iz člana 37 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici zbog zanemarivanja djeteta partneke A.V.

Danilovgrad: Državljanin Srbije osumnjičen da je partnerku pretukao, napio i drogirao, ona životno ugrožena

11.06.
15:24h
Ajde, recite, kada nisam branio Mickeja.
Čak sam zaratio bio i sa onomadnim sektorom za bezbjednost zbog Koreanca Kvona, dok sam tumačio djelove pisma iz zatvora, iz kojeg su gramatički (izražajno) govorili da je pismo dopisivano, jer u Koreji nema naših seoskih doskočica.
I sad moram da ga branim.
Ovog puta od njega samoga.
Jedna digresija.
Kada se otvarao bulevar Podgorica - Tuzi, u tzv. izvještajima i svečanim govorima, niko nije mogao da nasluti i sazna ko je bio izvođač. 
Kamere jedne tv su bježale od kadrova gdje se vidi logo izvođača. 
Tom prilikom, tigar je bio u džungli. Tigar nije bio na otvaranju. 
Pustio ih je da se kite.
Tigrovom dlakom.
Da je kokot, možda bi i sa perjem.
I evo nastavka.
Mickej je nervozan zbog dinamike izgradnje bulevara Jaz - Tivat. U tom nezadovoljstvu lišava građane (svjesno) glavnog fakta. A to je: 
Svi radovi se izvode u ugovorenom roku. Što je fakat.
Molim?
Dobro ste pročitali.
Uglavnom, ne kasni se na bulevaru na Starom aerodromu. Sve ide u rokovima. Evo 117 godina. Ali, taj put vodi ka Tuzima, ne ka Tivtu, pa se ne mora biti ekskluzivan, netačan. Na vrlo nekorektan način.
Sve su prilike da je Bemax trebao da rješava imovinsko-pravne odnose i probleme na toj trasi. Kojih još ima.
Jel' da?
Izgleda, da.
Moram da ga branim, zato što je firma koja ga danas nervira, sve radove po Crnoj Gori završila prije roka.
I ovaj će.
Bulevar će biti završen pola godine prije ugovorenog roka.
Ali šta je danas politički jeftinije od blaćenja najboljih?
Premijer koji je pobijedio Jakova, Do Kvona, Dritana, plus Alabara, minus Tigra, trebao je osim što čusmo da je ljut, da kaže što je sporno u dinamici radova. 
A nije ništa.
Kao Mickejev branilac imam predlog.
Da se pozovu drugi, da preuzmu posao. 
Mickej se ionako iznervirao, tako da će i otvaranje bulevara, u tom slučaju, dočekati 2043. godine, što će ga očvrsnuti. 
Mentalno.
Uostalom, kada se čovjek navikne na nešto, lakše i politiku vodi. 
Što se ono veli, ide po navici. 
Kada završi bulevar prije roka, Bemax treba da napiše pismo Spajketu, sa samo jednom rečenicom: 
Završismo prije vremena, izvinite, nije bilo namjerno.
P.S: Miki, ti si učen. 
Razlika između Njegoša i Miltona, Kafke i Šumana, obućara Asima Bulića i šnajdera Peka, manja je nego razlika između tebe i Tigra.
Jer, postoji samo jedan predmet - zanatstvo. Vremenom znanje dođe samo od sebe i taj osjećaj pomaže. Da se nešto sazna. 
Ili još gore - da se zna, ali se izvrće.
P.S.1: Čitaj Dostojevskog. Njegova literatura je, kao u poslednje vrijeme i Tigrovi (damperi, bageri) izašla iz jame za strijeljanje.

Nervozni Mickej

Premijer Milojko Spajić pozvao je građane da ne ugrožavaju, kako je kazao, „sopstvenu budućnost blokiranjem saobraćajnica i plaža, a time i turizma“. 
 
 Ako je suditi prema onome što premijer govori, građani su „izvršili opsadu aerodroma i graničnih prelaza i ne dozvoljavaju stranim državljanima da uđu zemlju“.&nbsp;
Takođe, na „plažama su zasjede, jer niko od državljana ne želi turiste na plažama“. 
 
Zaista, za rubriku vjerovali ili ne. 
 
To što građani, premijeru, blokiraju saobraćajnice, je dokaz za država ne funkcioniše, da su institucije nesposobne da riješe problem i da ih zaštite, a da je bezbjednosni sektor izrešetana fasada. A to što nema turista, vidite sa ovima koji Vam sjede u Vladi. Vjerovatno će imati objašnjenje. 
 
 Nakon ministarke turizma Simonide Kordić koja je optužila da neki „hoće da smišljeno unište sezonu“, sada Spajić svaljuje krivicu na građane. 
 
 A da podsjetimo premijera, šta se događa u državi, u slučaju da se još nije vratio u crnogorsku zbilju, nakon posjete jednoj od najrazvijenijih zemalja svijeta - Japanu. 
 
 Blokade, protesti, nezadovoljstvo, zahtjevi da se povećaju zarade - samo su dio problema na koje Vlada i premijer Milojko Spajić i dalje ne reaguju. Makar ne javno i ne vidljivo. Država je u svojevrsnoj blokadi, a stanje je, kako se čini, sve dramatičnije. 
 
 Sve češće se čuje glas nezadovoljnih koji traže da problem bude riješen, da neko da odgovore, da odgovara, a pitanja i zahtjevi su adresirani na Vladu, bezbjednosni sektor i premijera Spajića. Kako stvari stoje, probleme će premijer nakon povratka iz Japana, ili krenuti da rješava, ili će oni eskalirati do potpune pobune i blokade države, a onda može biti kasno.&nbsp;
Crna Gora je na pragu ljetnje sezone, a mnoge saobraćajnice se svakodnevno blokiraju jer građani nemaju drugog načina da ukažu vlastima da je problem golem, a da ga niko ne rješava. Država je u problemu. Nema vremena da se bilo šta odlaže.&nbsp;
Premijeru, evo šta traže građani i koje ih nevolje tište, ako ste zaboravili:&nbsp;
<ul>
 <li>Građani traže odgovornost za tragedije na Cetinju</li>
 <li>Medicinari traže veće plate</li>
 <li>Nezadovoljstvo državnih službenika i namještenika</li>
 <li>Građani protiv Sporazuma sa UAE - Crna Gora nije na prodaju</li>
 <li>Radnici ulcinjske Solane traže 900.000 eura</li>
 <li>Vlasnici kuća u Park šumi Zagorič prijete blokadom auto puta</li>
 <li>Blokada Budoša zbog šume</li>
 <li>Peticija Spajiću zbog „prava na đedovinu“</li>
 <li>Štrajk glađu u UIKS-u</li>
 <li>Trosatno STOP na putu Šavnik -Žabljak</li>
</ul>
Ovo su samo neki od problema na koje je Portal ETV ukazao nedavno, a lista je duga.&nbsp;
Jesu li građani krivi što nema direktnih stranih investicija, razvojnih projekata, milijardi iz Japana, 500 miliona za Pljevlja, što nema brzih cesti, kolektora, što nemamo zakupce plaža u junu…
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdrzava-je-u-blokadi-moze-li-premijer-spajic-da-se-javi-erakovic-njima-su-samo-fotelje-bitne&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajiću građani krivi što turista nema, što institucije ne rade, a bezbjednosni sektor je kao izrešetane fasade

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta, Uvaženi Okrivljeni, Oče Veseline, Praštajte, malo odocnih sa novim pismom, ali obećavam, biće sadržajno. Da ne časim časa, nego da krenemo.&nbsp; Davno sam to rekla, ali niko me ne sluša. Nije Raonić za crnogorski Javni servis. Davno je on prevazišao ove lokalne okvire i pod hitno mora da gradi međunarodnu karijeru.&nbsp; Pa evo, kome drugom, nego njemu bi pala na pamet ingeniozna ideja da se u ovom aktuelnom sukobu između menadžmenta i Sindikata svi akteri podvrgnu detektoru laži! Pa, ko ne prođe odmah da napusti RTCG. Pod svi računao je sebe, dva njegova pomoćnika i tri člana Upravnog odbora Sindikata medija.&nbsp; Nego meni žao detektora. Nema toga koji ne bi pregorio - a ga Bobi takne. Ma, šta takne. Dovoljno bi bilo da su u istoj prostoriji, poligraf crkava. Automatski.&nbsp; Ja imam bolju ideju. Da se formira Komisija koja će biti osposobljena da znanjem i potrebnim alatkama izvrši pouzdana mjerenja dužine nosa učesnika u sporu. Jer, opšte je poznato – ko laže, tome raste nos. Dakle, članovi Komisije da uzmu po jedan lenjir i svakog učesnika, prije i poslije davanja iskaza, da podvrgnu mjerenju. Pa da vidimo. Po starocrnogorskom - Before and after! Kad se završi mjerenje, da se sve to zbroji, pomnoži, oduzme i tako to i tome slično i dobićemo egzaktne podatke! Ima još jedna varijanta, doduše skopčana sa putovanjem, što povećava troškove. Ali, šta su pare u odnosu na istinu. Znate, ima u Rimu kamena maska koja se zove Usta istine ili Bocca della Verita. Legenda kaže da će onaj ko ubaci ruku, a laže, bez iste i da ostane – „odgrišće mu ruku“.&nbsp; Eto, to je taj nekakav tradicionalan metod utvrđivanja istine. Vrlo primjenljiv. Nego, Bobi ima samo dvije ruke?! Svejedno, mi ćemo kao kolektiv čekat na aerodromu, pa ko iz grupe koja je otputovala u Rim, iz aviona izađe sa deficitom gornjih ekstremiteta, znaćemo. Taj je. Ja lično preferiram ovaj metod. Potpuno je prirodan, skoro pa organski. Poligraf možda zrači. Što znam.&nbsp; A, može i jedna, malo konzervativnija provjera, ali efikasna sto posto. I malo više ide na ruku Raoniću. Ali, Vama to, sigurna sam ne smeta. Dapače! Elem, da pohitate i zamolite naše oce, ako je neko voljan, a bilo bi dobro da budu eksperti iz „službe za kletve“, da učestvuju u Komisiji. Pa da oni, oci, prije davanja iskaza, svakom ispitaniku predoče šta može da mu se desi. Ne ako slaže, nego onako, generalno. Znači oci jednostavno podastru onaj široki spektar kletvi, pa izvolte. I možda da očinski priprijete, radi boljeg efekta. Poslije se to osvešta i zid-beton. Nema vrdanja. Doduše, ova metoda ima mali nedostatak – nema neizvjesnosti oko ishoda, „pravednik“ je već unaprijed poznat. Ali, Bože moj. Navikli smo.&nbsp; E, sad imam tu jedno pitanje svih pitanja. Mudro je zapazio najbolji hvatač detalja u ovom dijelu planete, moj drug Srđa – Zašto bi RTCG napuštali članovi Upravnog odbora Sindikata medija kad oni i ne rade kod nas? E, bogami Srđa, ne znam. Jedino da gatam. Pitaj Raonića.&nbsp; Metod po metod i dođosmo do kratke analize generalnog stanja u kući. Pa šta da Vam kažem. Možda bolje da Vam prikažem. Zato sam uvijek voljela televizijsko novinarstvo. Vidiš sliku i sve ti je jasno, ko dan.&nbsp; Kakva simbolika!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250611110656_575ec8b538c77fb79607808cc34b638270ddbc8959255f808f7e980ba140fcfd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250611110656_575ec8b538c77fb79607808cc34b638270ddbc8959255f808f7e980ba140fcfd" data-rendition-name="original" width="1013" height="1800" loading="lazy" alt="Pacov"> <figcaption>Zgrada RTCG, hodnik ispred Režije 2</figcaption> </figure>  Hoćemo li još malo simbolike, dragi Docentu? A što ne bi, ima je na pretek. Pa evo, izađimo ispred zgrade Javnog servisa u, kako volite da kažete „park RTCG“. Ja bih radije rekla „park iz doba Naoda”. &nbsp; Uskoro će, koliko sam uspjela da ispratim, svekolikoj javnosti na uvid biti &nbsp;izložena, brojna djela vajara iz Crne Gore. Na inicijativu i ideju Vašeg uvaženog kolege, člana Savjeta, gospodina Naoda Zorića. Među radovima biće i ogromna skulptura koja predstavlja rolnu toalet papira! Nekako slutim da će upravo taj rad biti najzapaženiji. I najkomentarisaniji.&nbsp; Simbolika je đavolja rabota, to sam Vam već jednom napisala. Evo, ne znam… Najbolje da Vi vidite sa uvaženim Zorićem, o čemu je razmišljao i kakve su mu bile namjere. Ja samo nabacujem teme za razmišljanje - nijesam sigurna da bi neka druga institucija polećela za izmišljajem da &nbsp;ispred zgrade đe bivstvuje stoji skulptura u obliku rolne toalet papira! Razmislite.&nbsp; I, da ne bi neko kupio trunje, moram da napomenem - &nbsp;uvažene umjetnike poštujem i apsolutno uvažavam njihov trud, ideje i kreativnost. Samo me jedna stvar čudi. Kako je naš veliki ekolog i zagovornik „zelene politike“, nazakoniti Generalni, dozvolio da mjesta gdje se izrađuju skulpture izgledaju kao ekološki incidenti?&nbsp; Biće da ga je Naod prilično zadužio. Po toj logici Vi onda možete da tražite šta god. Recimo - da Generalni izdejstvuje kod Čarapića da i Vas ubaci u grupu onih čija će imena zlatnim slovima biti upisana u istoriju Crne Gore. Ja već imam ideju gdje bi to moglo da se ukleše… Ali, ne bih sad o tome.&nbsp; Ili možete da tražite, dok je Naod još u zamahu, da se iskleše jedna crkvica, na ćošku. Pa da djelatnici prije dolaska na posao svrate po blagoslov I duhovni razgovor. Ne mora to da bude veliko. Nešto skromno. Za freskopisanje morali bi da se obratimo ili Metodiju ili Joanikiju. Ne znam na čijoj smo strani? Moramo da se opredijelimo. Pa da znamo da li freskopišemo Dražu ili Pavla? Ili ćemo obojicu. Mislim, nema tu razlike, ali Vi insistirate na tom nekakvom balansu. Ovaj jedan kandidat za fresku je klao i naređivao, a ovaj drugi je uglavnom naređivao. Da se kolje. Pa, eto, Vi &nbsp;vidite.&nbsp; Elem, sva je prilika, koliko vidim, moraćete da pravite „ljepši I stariji park“ ispred zgrade RTCG. Da odmah podastrem fotografiju.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250611110656_dba53a389634a8b8047c34216c03ac27188e94cd2d9d95210296ac40198949af.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250611110656_dba53a389634a8b8047c34216c03ac27188e94cd2d9d95210296ac40198949af" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Park ispred zgrade RTCG"> <figcaption>Park ispred zgrade RTCG</figcaption> </figure>  Gore pomenuti I „zlatnim slovima upisani“ Čarapić ima još jednu genijalnu ideju. Malo radikalniju doduše, ali od ovog mladog jastreba navikli smo na, da upotrijebim eufemizam, vrlo neuobičajene i nesvakidašnje misaone akrobacije. Naime, Vasilije predlaže da sudije „sastruže“ iz fotelje jer, kako on kaže, ne poštuju Ustav. Ne znam da li je za taj metod I kad neko ne poštuje zakon? Ili je osjetljiv samo na Ustav, a Zakon mu vala i nije nešto obavezujući. Pitam zbog nama bliskog i poznatog slučaja, ako me razumijete šta hoću da kažem?!&nbsp; Uostalom, kakvo je stanje u RTCG, a bogami i u državi, imao bi Vasilije dosta da „struže“. Sve đavo ponio. Gladne oči, manjak znanja i vaspitanja, višak samopouzdanja, bezobzirnost &nbsp;i revanšizam, ogroman raskorak između ambicija i stvarnih sposobnosti. Asocijacije su čudesan mehanizam. Evo. Čim sam pomenula državu i Javni servis, odmah mi je sve ovo palo na pamet.&nbsp; I za kraj jedna kratka, ali slikovita digresija. Eto da se ne bi čudili što sve ode u pitu. Slušam prije nekoliko dana, na jednoj od televizija, kolegu koji kaže da smo „proteklih 30 godina bili u zatvoru“.&nbsp; Zanimljivo. Sve to vrijeme on je „kao zatvorenik“ uspijevao da pokriva ključna mjesta u raznim glasilima u Crnoj Gori. Čak se pominjao i kao ozbiljan kandidat za prvog čovjeka TVCG. Šta će, morao. Tjerali ga. Diktatura je takva. Ne ostavlja prostora za izbor. Ali, to je bilo baš davno. Sigurno pola godine prije „oslobođenja“. E, ja samo mogu da zamislim kako je poslije udarao nogama u gluteus što ne ode na „zli put“. Ko bi mu od „oslobodilaca“ vjerovao da je bio „natjeran“ da prihvati rukovodeće mjesto?&nbsp; E, vala jesu čudni putevi gospodnji. Konta on da ga je spasilo samo proviđenje pa sad, sa nedokučivih moralnih visina, debatuje po televizijama o vječitoj temi – „šta je čovjek, a mora bit čovjek“.&nbsp; Imate li Vi neku ideju po tom pitanju? Neka Vam Bog podari mudrost i strpljenje, blagodarim. Tanja Šuković, djelatnica RTCG.

Detektor laži

Poslanik Pokreta Evropa sad, Miloš Pižurica, poručio je da se protivi svakom pokušaju istorijskog revizionizma i naglasio potrebu da se Crna Gora okrene budućnosti, a ne prošlosti.
- Mislim da sa tom praksom treba da se završi, da istoriju ostavimo istoričarima, da se okrenemo stvarima koje znače budućnost i za državu Crnu Goru i za njene građane, da 1945. godinu ostavimo tamo gdje joj je mjesto, a da gledamo u 2045. najranije - rekao je Pižurica gostujući u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E.
Komentarišući sve učestaliju pojavu govora mržnje, relativizaciju zločina, istorijski revizionizam i vjersku netrpeljivost, Pižurica je ocijenio da se radi o temama koje pripadaju prošlosti, te da ih tamo treba i ostaviti.
- Da budem potpuno jasan, i nekoliko puta sam javno reagovao, kako u Skupštini tako i u svojim nastupima, i Pokret Evropa sad kome pripadam, apsolutno ne podržavam bilo kakav istorijski revizionizam, koji pokušava da se napravi. To je zaista jedan čvrst stav koji mi imamo i toga ćemo se uvijek držati - poručio je on.
Pižurica smatra da obje strane crnogorske političke scene veličaju svoje kolaboracioniste, što, kako kaže, daje jedni drugima za pravo da u tom veličanju nastave.
- Mislim da sa tom praksom treba da se završi, da istoriju ostavimo istoričarima, da se okrenemo stvarima koje znače budućnost i za državu Crnu Goru i za njene građane, da 1945. godinu ostavimo tamo gdje joj je mjesto, a da gledamo u 2045. najranije - ponovio je Pižurica.
On je podsjetio da je u Skupštini javno osudio govor mitropolita SPC Joanikija Mićovića, te se jasno ogradio od njegovih stavova. Dodaje i da u ponašanju opozicije, posebno tokom nedavne posjete mitropolita Budvi, vidi političko licemjerstvo.
Upitan da prokomentariše izjavu sveštenika SPC Metodija Ostojića, koji je uporedio Njegoša sa Dražom Mihailovićem, Pižurica kaže da niko u Crnoj Gori ne bi trebalo da pravi takva poređenja.
- Njegoš je jedna univerzalna ličnost, jedna ličnost koja će ostati zapamćena za vijeke vjekova takvom kakva jeste, potpuno neuporediva sa bilo kim, i van granica Crne Gore - zaključio je Pižurica.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Drplw69DFTjM&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pižurica: Apsolutno ne podržavam istorijski revizionizam

Podgorica i Vašington nijesu vodili diplomatske razgovore o mogućnosti da Crna Gora prihvati migrante protjerane iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Vijestima su to kazali juče iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP) Crne Gore, odgovarajući na pitanje - da li je američka administracija stupila u kontakt s njima povodom potencijalnog prihvatanja migranata.
- U vezi s vašim upitom, informišemo da do sada nije bilo komunikacije sa SAD-om tim povodom - rekli su tom listu iz resora na čijem je čelu Ervin Ibrahimović (Bošnjačka stranka).
Naveli su da svi crnogorski državljani, koji nemaju regulisan boravak u SAD-u, uvijek mogu da se vrate u Crnu Goru.
- U odnosu na prihvat lica koja nemaju regulisan boravak u SAD-u a državljani su Crne Gore, kao što smo saopštili po dobijanju informacije o novoj imigracionoj politici aktuelne američke administracije - svi naši državljani uvijek mogu da se vrate u svoju zemlju, a naša diplomatsko-konzularna predstavništva u Njujorku i i Vašingtonu su na raspolaganju da pruže potrebnu konzularnu pomoć i podršku - poručili su iz MVP-a.
Američki Blumberg objavio je prije sedmicu da administracija predsjednika SAD-a Donalda Trampa pokušava da ubijedi Srbiju i druge balkanske zemlje da prihvate migrante kojima je ukinut privremeni pravni status u Americi. Zahtjevi su, kako piše taj medij, dio strategije američke administracije kojom se traže partnerske vlade za prihvat stranih državljana - većinom iz Kube, Haitija, Nikaragve i Venecuele, kojima je u SAD ukinut privremeni pravni status. To je u maju omogućio Vrhovni sud SAD-a.
Blumberg navodi i da su regionalne kancelarije američkog Stejt departmenta dobile zadatak da predstave ovu ideju potencijalnim partnerima.

MVP: Amerika nije pitala da primimo migrante

Reagovanje premijera Milojka Spajića i predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića povodom neočetničke, falsifikatorske i netrpeljive retorike udvostručenih mitropolita SPC primjer je mekuštva i odvratnog oportunizma, smatraju u Građanskoj inicijativi "21. maj".
Dok, kako kažu u GI "21. maj", Joanikije i Metodije raspiruju nacionalnu i vjersku mržnju, šire neistine o antifašizmu i kleveću herojstvo komunista i partizana, osnivači "zgnječenog PES-a daju bljutave izjave". 
- Obojica ne smiju ni da izgovore kako se zove crkva koja konstantno širi mržnju i pritom je najmalignija vjerska zajednica u jugoistočnoj Evropi, dok istovremeno prećutkuju imena šovinističkih episkopa koji su na huškačkom zadatku u Crnoj Gori - navedeno je u saopštenju GI "21. maj".
Ističu da svaki put kada se mržnjom oglase arhijereji i sveštenici iz eparhija SPC "imamo upadljivu ćutnju" tužilačkih organa ili metiljave izjave "crnogorskih zvaničnika”.
- Ipak, odlazeći premijer, usputni predsjednik i četnička pridvorica na mjestu predsjednika Parlamenta imaće priliku da se uvjere da nakon '42 dolazi '43 - zaključeno je u saopštenju.

GI "21. maj": Reagovanje Spajića i Milatovića na retoriku SPC primjer mekuštva i odvratnog oportunizma

Kada državni organi zakupe prostor od svojih ministara, a bez konsultacije sa tijelima zaduženim za sprečavanje korupcije, onda to više nije ni neznanje, ni propust – to je sumnja u moguće nezakonito djelovanje. U najnovijem primjeru institucionalnog haosa, Vlada Crne Gore je odobrila zakup konferencijskih sala u objektu “Srpska kuća”, u kojoj potpredsjednik Vlade i ministar imaju direktan vlasnički udio – Budimir Aleksić i Slaven Radunović, obojica sa po 3,83 odsto suvlasništva. <h2>Moguća korupcija u samom vrhu vlasti </h2> Advokat Veselin Radulović za Portal ETV jasno ukazuje da u ovom slučaju nesporno postoji sukob interesa. - Radunović je bio dužan da traži mišljenje ASK-a jer je riječ o "Srpskoj kući" u kojoj ima vlasnički udio. Ovo je klasičan primjer sukoba interesa i protivpravnog iskorišćavanja službenog položaja na štetu državnih sredstava, a moguće i korupcije u samom vrhu izvršne vlasti - navodi advokat. Prema njegovim riječima, ključna pitanja ostaju bez odgovora. Zašto Vlada nije tražila mišljenje nadležnih organa? Zašto nije provjerila da li postoji raspoloživi državni prostor prije trošenja novca građana? Ovaj slučaj otvara i širu dilemu o odnosu vlasti prema državnoj imovini. Crna Gora, kako podsjeća Radulović, nema zvaničan registar državne imovine, niti precizne podatke o stanju objekata u državnom vlasništvu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241112071112_9be2b9b9a4c94906b3dbc85ab5d6d41bae5587064fc45e0db060cd6d7461ccdb.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241112071112_9be2b9b9a4c94906b3dbc85ab5d6d41bae5587064fc45e0db060cd6d7461ccdb" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Veselin Radulović"><figcaption>Veselin Radulović(Photo: Pobjeda)</figcaption></figure>  - Da postoji registar, znali bismo da li postoji stvarna potreba za iznajmljivanjem ovakvog prostora. Ovako se stvara utisak da neznanje i netransparentnost odgovaraju upravo onima koji upravljaju državom - poručuje Radulović. Prema pisanju Dana, Vlada je odobrila Ugovor o zakupu konferencijskih sala u "Srpskoj kući" u Podgorici za potrebe državnih organa, a da su među vlasnicima tog objekta i dva njena člana – potpredsjednik Budimir Aleksić i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović. Iznos godišnjeg zakupa iznosi čak 119.064 eura. <h2>Zakup prostora od 820 kvadrata</h2> Ni to što je ministar Radunović bio predlagač ove tačke, ni činjenica da nije ni pokušao da zatraži mišljenje Agencije za sprečavanje korupcije – nije omelo Vladu da odobri ugovor vrijedan 119.064 eura. Napomenimo da Ugovor obuhvata zakup prostora od 820 kvadrata, koji uključuje konferencijsku salu, multifunkcionalnu salu, kancelarije, čajnu kuhinju i prateće prostorije. Početna cijena zakupa iznosila je 18,15 eura po kvadratu, ali je nakon, kako se navodi, usmenih pregovora spuštena na 12,10 eura sa PDV-om, odnosno 9.922 eura mjesečno. Iz resora ministra Radunovića kazali su da je Vlada na sjednici, održanoj 29. maja, usvojila Informaciju o potpisivanju Ugovora o zakupu poslovnih prostora za potrebe korišćenja konferencijskih sala, te dala saglasnost za njegovo zaključenje. Naglašavaju da je postupak iniciran iz razloga što trenutno ne postoje raspoloživi kapaciteti za pomenute namjene, naročito imajući u vidu činjenicu da su državni organi u prethodnom periodu za potrebe održavanja različitih tipova događaja koristili konferencijske sale u zgradi Stare Vlade, koje više nijesu na raspolaganju zbog procesa adaptiranja i opremanja kancelarijskim namještajem, a za potrebe SDT-a i SPO-a. U zemlji u kojoj je povjerenje u institucije već ozbiljno narušeno, ovakvi postupci dodatno produbljuju jaz između vlasti i građana. Sumnje u zloupotrebu funkcije, odsustvo kontrole i izbjegavanje odgovornosti ne smiju postati standard.

“Srpska kuća” i državna kasa - Vlada u kandžama sukoba interesa

Vlast u Crnoj Gori zavisi od uspjeha protesta u Srbiji i studenstke buduće liste na izborima jer vlast koju imate sada je desničarska, nacionalistička i instalirana iz Srbije i ta vlast neće pasti dok mi ne srušimo režim Aleksandra Vučića u Srbiji. Kada dođe do smjene Vučića tada će moći da se promijeni vlast u Crnoj Gori - poručio je u razgovoru za Portal ETV advokat i potpredsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Aleksandar Olenik.
On smatra da jedinstveni front koji je protiv Vučića u jedinstvenoj listi je nešto što može da mobiliše sve građane u Srbiji i može da dovede do smjene vlasti. Studenti mogu sve, ali ne mogu sami. Olenik ukazuje da ukoliko podrže studente kao u Kosijeriću i Zaječaru pobjeda je sigurna.
<h2>SNAGA JEDINSTVENOG FRONTA</h2>
Upravo su lokalni izboru u Zaječaru i Kosijeriću pokazali kolika je snaga jedinstvenog fronta - studenata i opozicije, čak opozicija, prema njegovim riječima, ne mora ni da se navodi posebno.
- Uprkos angažovanju ogromnog policijskog aparata, kriminalaca, ogromnog novca, u prvim preliminarnim izborima razlika je 51 glas što znači ako se jedno mjesto biračko obori i ako se ponovi glasanje moguće je čak i da formalno opozicija pobijedi u Kosijeriću. Sada znamo metod i način da se organizujemo za parlamentarne izbore koje tražimo, ali istovremeno i Vučić takođe na ovaj način čita ove rezultate i sada će još više pokušati da odloži odnosno ne raspiše vanredne parlamentarne izbore - kazao je Olenik.
On je u razgovoru naveo i da je Liga socijaldemokrata Vojvodine imala svoje mobilne ekipe tokom izbornog dana u Kosijeriću i Zaječaru i iz prve ruke znaju načine na koje su pokušali ali i djelimično uspjeli da pokradu ove izbore. Olenik je ukazao da je bilo manipulacija biračkim spiskovima, da su dovozili ljude da glasaju ali ne samo to - &nbsp;dva mjeseca pred izbore aktivisti SNS sa kriminalcima su kupovali glasove u Kosijeriću i Zaječaru.
<h2>NOVA DIMENZIJA</h2>
- Ovo je pokazalo koliko nam fali pravosuđe odnosno u ovom slučaju Tužilaštvu koje će efikasno da spriječi ovakve stvari ali i pored toga mi još uvijek nemamo zvanične podatke jer ti rezultati koje imamo nijesu zvanični, tek slijede prigovori i žalbe. S obzirom na to da je razlika mala, ne bih se iznenadio da rezultati budu u našu korist, odnosno opozicije. Ono što je bitno za ove nepravilnosti je da mi znamo da prvo moramo da pobijedimo Vučića sa većom razlikom na izborima, a onda da tu izbornu volju branimo na ulici i ta odbrana izbornih rezultata je ono što sad živimo i vidimo u Kosijeriću i Zaječaru - kazao je Olenik.
Izbori u Kosijeriću i Zaječaru, prema njegovim riječima, imaju jednu novu dimenziju – psihološku pred parlamentarne izbore koje opozicija zajedno sa studentima traži. I to je taj psihološki efekat – kako su organizovali i prošli na ovim izborima što ukazuje da tako mogu i na republičkom nivou i to je poruka koju svi pokušavaju da pošalju svojim biračima.
Olenik je istakao da ne može da se sakrije da dobra organizacija i podrška opozicije, građana, aktivista studentskoj listi može ravnopravno da utiče u izbornom nadmetanju sa mašinerijom vlasti, policijom, kriminalcima, kupovinom glasova i prosto je vidljivo, kako kaže, da sada imaju metod, mehanizam način kako i na republičkom nivou mogu da se suprotstave Vučićevom režimu.
Na pitanje kako komentariše poziv Vučića na dijalog, prema riječima Olenika, teško je voditi dijalog „kada vam je vilica polomljena“.
<h2>VUČIĆEVA OSVETA</h2>
- Poziv za dijalog najbolje govori o vrsti propagande. Svim radikalima, populistima i desničarima su najveći protivnici ne političke stranke jer neke od njih korumpiraju, privode, zatvaraju, nego slobodnomisleći obrazovani ljudi a to je Univerzitet. Vučić je ušao u sukob sa Univeritetom, profesorima, studentima mnogo prije pobune zbog pada nadstrešnice u Novom Sadu. Vučić će iako je pri kraju vlasti pokušati &nbsp;da dok još uvijek ima poluge moći da se obračuna sa Univerzitetom. Dok pričam uhapšeno je više profesora i asistenata u Novom Sadu i to mora nazvati Vučićevom osvetom - kazao je Olenik.
Prema njegovom mišljenju, Vučić smatra da je dovoljno glasova kupio i pokrao u Kosijeriću i u Zaječaru i da može da krene u osvetu.
Olenik smatra da je predsjednik Srbije osokoljen ozbiljnim uspjehom u kupovini i prekrajanju glasova u ta dva grada i njegova procjena je da se sad treba obračunati sa slobodnomislećim ljudima, Univerzitetom, profesorima i studentima.
- Najbitnije je da sada izađemo i pokažemo solidarnost i zajedništvo, jer ako mu prođu hapšenja studenta i profesora u Novom Sadu sljedeći smo mi i sve će pojedinačno da nas hapsi. On sada čeka i gleda kakva će da bude naša reakcija, koliko ćemo snažno i odlučno da reagujemo u zaštiti uhapšenih profesora. Ako procijeni da je taj otpor slab, bojim se da smo svi mi sljedeći u redu za hapšenje i hapsiće nas jednog po jednog. Zato pozivam sve da izađemo na ulice i pokažemo koliko nas je i da ne postoji ta policija, niti vojska koja može da nas spriječi ukoliko smo solidarni - kazao je Olenik.

Olenik: Kad dođe do smjene Vučića moći će da se promijeni i vlast u Crnoj Gori

Autorke: Hanne Cokelaere, Claudia Chiappa, Mari Eccles
Rejn Belens (Rein Bellens) je nervozno pogledala u retrovizor. Vozila je iz belgijskog grada Genta (Ghent) ka malom primorskom selu Grode (Groede) u Holandiji, a sa njom je bila osamnaestogodišnja djevojka. Vozile su se samo 60 kilometara, ali put je bio od velike važnosti.
Bilo je to krajem 1970-ih, a abortus je u Belgiji tada još uvijek bio protivzakonit. Djevojka je bila silovana i nosila je dijete svog napadača. Obratila se Belens za pomoć, a ova mlada doktorka pronašla je kliniku odmah preko granice.
- Radila sam nešto nezakonito - prisjeća se doktorka, opisujući kako je krišom vozila preko granice, neprestano provjeravajući da li ih policija prati.&nbsp;
- Ali ipak smo to uradile - kaže ona.
Iako je bila ilegalna, njihova vožnja nije bila rijetkost: u to vrijeme, Belgijanke su činile većinu pacijentkinja holandskih klinika za abortus. Podstaknuta tadašnjim ljekarom iz klinike, Belens je kasnije osnovala prvi centar za abortus u regionu Flandrije, desetak godina prije nego što je Belgija djelimično legalizovala proceduru. Kasnije je zbog toga i krivično gonjena.
Skoro 50 godina kasnije, prava na abortus u Evropi su značajno evoluirala, a većina članica EU dozvoljava prekid trudnoće pod određenim uslovima. Ipak, neke stvari su ostale iste: svake godine hiljade žena i dalje putuju širom EU kako bi obavile abortus — među njima i stotine Belgijanki.
Belens, sada u penziji, i dalje se bori za pravo žena na prekid trudnoće. A dok u mnogim zemljama članicama pristup abortusu stagnira, evropski aktivisti sada traže da EU obezbijedi finansiranje prekograničnih termina.
<h2>Evropa u brojkama</h2>
Dok ukidanje prava na abortus u SAD-u izaziva strah da bi i evropska desnica mogla krenuti istim putem, brojke o tzv. „abortus turizmu“ pokazuju da su mogućnosti za žene u Evropi već sada ograničene.
U 2022. godini, najmanje 4.500 žena iz Evrope koje su odlučile da prekinu trudnoću, morale su da putuju u Holandiju, Španiju ili Veliku Britaniju.
Holandija, koja je i dalje najčešće odredište, registrovala je 2.762 žene iz Njemačke, Poljske, Belgije i Francuske, kao i manji broj iz Irske, te još 500 iz drugih, neimenovanih zemalja. Španija je primila oko 1.500 žena iz drugih evropskih zemalja, dok su stotine njih putovale u Ujedinjeno Kraljevstvo, prema najnovijim podacima britanske vlade.
Statistika iz 2023. pokazuje sličan trend: 2.708 žena iz Njemačke, Poljske, Belgije, Francuske i Irske potražile su pomoć u Holandiji, zajedno sa 600 iz nepoznatih zemalja. Još 1.775 žena otišlo je u Španiju, većinom iz drugih evropskih država.
Uprkos tim brojkama, danas samo dvije članice EU ozbiljno ograničavaju pristup abortusu: Malta ga dozvoljava jedino kada je život žene ugrožen, a Poljska samo u slučajevima silovanja, incesta ili ugroženog zdravlja majke. Međutim, problemi u vezi s abortusom nijesu ograničeni samo na te dvije zemlje, već postoje i u državama koje se smatraju liberalnijim.
Najviše žena koje su putovale u Holandiju nijesu došle ni iz Malte ni iz Poljske — već iz Njemačke. Više od trećine žena koje su otišle u Španiju bile su iz Portugala, a većina stranih pacijentkinja u Velikoj Britaniji došla je iz Irske.
<h2>Teorija protiv realnosti</h2>
Kada se govori o abortusu, postoji velika razlika između toga što je zakonom dozvoljeno i što je u praksi dostupno.
Žene iz Poljske i Malte često moraju da krše zakon da bi prekinule neželjenu trudnoću, bilo kroz ilegalne procedure ili putovanjem u inostranstvo.
U Italiji i Hrvatskoj, procenat ljekara koji se pozivaju na „prigovor savjesti“ je toliko visok da je ženama veoma teško da pronađu medicinske radnike koji će obaviti zahvat. U nekim regijama Italije čak 90% ljekara odbija da izvodi abortus.
Čak i u Francuskoj, koja je prošle godine pravo na abortus unijela u svoj ustav, pristup nije ravnomjeran. Prema riječima Kamil Kumar (Camille Kumar), direktorke britanske Mreže za podršku abortusu (ASN), trećina njihovih klijentkinja dolazi upravo iz Francuske.
- One i dalje moraju da putuju jer u Francuskoj postoje ogromne 'pustinje abortusa', stvorene prigovorima savjesti i nedostatkom klinika u pojedinim regijama - rekla je Kumar.
Mnoge druge EU države imaju stroga vremenska ograničenja za zakonit prekid trudnoće, što žene često primorava da rješenje traže van zemlje. U jednoj anketi među ženama koje su putovale u UK, Holandiju ili Španiju, više od polovine saznalo je za trudnoću tek nakon 14. nedjelje — kada je već bilo prekasno.
Oko trećine ispitanica su trudnoću otkrile na vrijeme, ali su ih drugi faktori spriječili da dobiju pomoć, poput nedostatka informacija ili odbijanja ljekara da izvrše zahvat.
U pojedinim državama i regijama EU postoje dodatni zahtjevi: ponovljeni termini, obavezni periodi čekanja, ili savjetovanja. U Mađarskoj, na primjer, žene su zakonom obavezne da slušaju otkucaje srca fetusa prije abortusa. „Sve su to manevri za odugovlačenje“, kaže Belens.
<h2>Nemoćna EU</h2>
U tom kontekstu, aktivisti širom Evrope pozivaju EU da uspostavi Pan-evropski fond kako bi se ženama koje ne mogu da dobiju pomoć u sopstvenim zemljama omogućilo da putuju tamo gdje je abortus zakonski dostupan.
Inicijativa građana pod nazivom „Moj glas, moj izbor“ već je prikupila preko milion potpisa, što znači da Evropska komisija sada mora razmotriti prijedlog.
- Ako uspijemo u tome, biće to ogroman korak naprijed za pravo na abortus u Evropi - rekla je Veronika Povž, portparolka kampanje.
Međutim, mlaka reakcija evropske komesarke za ovu oblast, Hadže Lahbib (Hadja Lahbib), ne uliva mnogo nade. Ona je za POLITICO izjavila da je Komisija „spremna da podrži države članice u promovisanju seksualnog i reproduktivnog zdravlja, uključujući pristup bezbjednom i zakonitom abortusu“. Ipak, naglasila je da je oblikovanje zdravstvene politike u nadležnosti država članica, sve dok poštuju osnovna prava.
<h2>Strah od nazadovanja</h2>
Pod uticajem američke borbe protiv abortusa i uspona ekstremne desnice u Evropi, ljekari i aktivisti koji se bave prekidima trudnoće sve su češće meta napada.
- Za mnoge žene koje traže pomoć van svoje zemlje, sada postoji dodatni sloj straha - kaže Kumar. Takođe raste bojazan da će pristup abortusu oslabiti.
Prošlog mjeseca, britanska anti-abortus aktivistkinja koja je prekršila zonu zabrane ispred klinike dobila je podršku iz američkog Stejt departmenta, koji je tvrdio da ona ima pravo na „slobodu izražavanja“. A prije nekoliko sedmica , lider britanske stranke Reform UK, Najdžel Faraž (Nigel Farage), doveo je u pitanje zakone o abortusu, rekavši da je „apsolutno besmisleno“ što je prekid trudnoće moguć do 24. nedjelje.
U Poljskoj, ljekari i aktivisti često su uznemiravani i krivično gonjeni, čak i kad izvode legalne abortuse. Aktivistkinja Justina Vidržinjska (Justyna Wydrzyńska) osuđena je na osam mjeseci rada u zajednici jer je pomogla u prekidu trudnoće 2023. godine. U aprilu 2025, poljski poslanik i predsjednički kandidat Gržegož Braun (Grzegorz Braun) upao je u bolnicu i prijetio ljekaru „građanskim hapšenjem“ zbog izvođenja legalnog abortusa u kasnoj trudnoći.
<h2>Već viđeno</h2>
U Belgiji, Belens kaže da se ne boji neposrednog nazadovanja — ali joj to nije nikakva utjeha. „Ono što mi želimo jeste liberalizacija.“
Trenutno, Belgija dozvoljava abortus do 12. nedjelje od začeća, ali tek nakon obavezne šestodnevne pauze između zakazivanja i procedure, što Belens smatra „pokroviteljskim i ponižavajućim“.
U prosjeku, najmanje jedna Belgijanka dnevno putuje u Holandiju zbog prekoračenja roka. Belens tvrdi da bi, ako bi Belgija dozvolila abortus do 16 ili 18. nedjelje, žene zapravo obavile procedure ranije — umjesto da gube vrijeme tražeći pomoć van granica.
Iako se belgijski političari uglavnom slažu da je reforma potrebna, već šest godina ne uspijevaju da se dogovore — uglavnom zbog neslaganja unutar vladajuće koalicije.
Podsjetimo, Belgija je djelimično legalizovala abortus 1990. godine, nakon što su poslanici glasali po sopstvenoj savjesti, a ne po partijskim instrukcijama. Tadašnji kralj Boduen (Baudouin) odbio je da potpiše zakon — što je inače bila formalnost — pa je proglašen privremeno nesposobnim za obavljanje dužnosti, kako bi vlada mogla da zakon ipak donese.
Decenijama kasnije, debata o abortusu opet je postala tačka političkog razdora. Tokom 2024, socijalistički poslanici koji su ranije podržavali širenje prava na abortus, glasali su protiv liberalizacije, bojeći se da će to ugroziti koalicione pregovore. Sadašnji koalicioni sporazum predviđa reformu samo ako postoji konsenzus među većinom — u kojoj se nalaze i stranke koje se protive širem pravu na abortus.
- Plašim se da će partijska disciplina opet pobijediti slobodu parlamenta - kaže Belens.
„To je déjà vu . I veoma je žalosno.“

Abortus: Evropa nije toliko liberalna koliko mislite

Reforma službe ili političke čistke? To se pitanje sve češće postavlja u Agenciji za nacionalnu bezbjednost, ali i unutar parlamentarne većine, nakon što je direktor Ivica Janović – samo nekoliko dana pošto ga je Vlada imenovala za direktora u punom mandatu - pokrenuo akciju kadrovskih promjena u ANB-u. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250611190624_d5adc3078effc505d7db0dd4269f214d55f3d21c41538f02071f2f97d59ddf2e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250611190624_d5adc3078effc505d7db0dd4269f214d55f3d21c41538f02071f2f97d59ddf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt=',,ČIŠĆENJE TERENA": Ivica Janović, direktor ANB-a'> <figcaption>,,ČIŠĆENJE TERENA": Ivica Janović, direktor ANB-a(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, Janović je, prema saznanjima ETV, proslijedio Prijedlog zakona o ANB-u Vladi Milojka Spajića. Prijedlogom se, kažu naši izvori, daju veća ovlašćenja direktoru Agencije u pogledu odlučivanja o pravima i obavezama zaposlenih. &nbsp; Sasvim je evidentno da se na ovaj način priprema teren za veću kadrovsku prekompoziciju unutar ANB-a. &nbsp; ,,PROVJETRAVANJE” AGENCIJE &nbsp; -Jedna od zakonskih izmjena je da se donošenjem svakog novog akta o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta može, bez saglasnosti zaposlenog, degradirati službenik u niže zvanje. Tokom ove godine je obavljena jedna zakonska izmjena, koja je preduzeta da bi se eliminisao Artan Kurti sa pozicije generalnog direktora, nakon čega je izvršena izmjena akta o organizaciji i sistematizaciji-kaže za Portal ETV izvor iz Agencije. &nbsp; Donošenje novog akta o organizaciji i sistemazaciji radnih mjesta, prije usvajanja promjena Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, otkriva namjere Ivice Janovića da odmah pribjegne kadrovskim rezovima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250611190624_316000cf71d03c74ed2d8fc6515aaa1caeda593ff856a051462eb552eabf5bd7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250611190624_316000cf71d03c74ed2d8fc6515aaa1caeda593ff856a051462eb552eabf5bd7" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="PREISPITIVANJE: Boris Milić, bivši čelnik ANB-a"> <figcaption>PREISPITIVANJE: Boris Milić, bivši čelnik ANB-a(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To se i desilo sredinom maja: dvadesetak službenika je degradirano, a desetak je poslato kući bez radnih zadataka, uz napomenu da će, za sada, ipak primati platu. Među onima koji su poslati kući je i donedavni direktor tajne policije Boris Bato Milić, ali i nekoliko njegovih saradnika. Pojedini operativni službenici su pak raspoređeni da budu radno angažovani van mjesta prebivališta, što – kako kažu izvori ETV - ne doprinosi podizanju operativnosti. &nbsp;&nbsp; ČUDNO TESTIRANJE &nbsp; U međuvremenu, iz vrha Agencije naložene su neke neuobičajene provjere. &nbsp; Posljednje sedmice maja zakazan je sastanak u glavnoj zgradi Agencije u Bulevaru revolucije. Kada su se svi pozvani smjestili u salu, doktori iz Vojnog medicinskog centra obavili su – testove na konzumiranje droga. &nbsp; Izvori ETV ističu da je iznenadno testiranje na prisustvo narkotika u organizmu sa negodovanjem komentarisano kod jednog broja službenika. Prema tim informacijama, upravo je Janović insistirao na provjeri da li ima uživalaca narkotika među službenicima Agencije. &nbsp; Zbog toga su se mogli čuti komentari da je vrlo čudno što čelnik Agencije nije prvi obavio testiranje, da bi pokazao svojim ličnim ličnim primjerom kako treba da se ponašaju službenici ANB-a. &nbsp;&nbsp; U vrhu Agencije nijesu očekivali da će, nakon kadrovskih promjena, uslijediti tužbe jednog broja službenika, koji traže poništavanje rješenja zbog nezakonitog postupanja direktora ANB-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250611190628_b3af4d8342e804f3bf0085e2c580ad04da5da55c3028d04dcfca551695870a2a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250611190628_b3af4d8342e804f3bf0085e2c580ad04da5da55c3028d04dcfca551695870a2a" data-rendition-name="original" width="696" height="462" loading="lazy" alt="PITANJA KOALICIONIH PARTNERA: Premijer Spajić"> <figcaption>PITANJA KOALICIONIH PARTNERA: Premijer Spajić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  NEZGODNA PITANJA ZA SPAJIĆA &nbsp; Istovremeno, premijer Milojko Spajić se, nakon prih premještenja u ANB-u, našao pod baražnom vatrom pitanja koalicionih partnera, prevashodno iz Mandićeve Nove srpske demokratije i Kneževićevog DNP-a. &nbsp; Tražena su objašnjenja zbog čega se neki operativci degradiraju ili im se prijeti prevremenom penzijom, dok Janović i ekipa iz vrha ANB-a istovremeno zapošljava novi kadar. &nbsp; U strankama Mandića i Kneževića smatraju da ovim mjerama Janović pokušava što više pristalica Spajićevog PES-a da ubaci u Agenciju, kako bi se donekle smanjio disbalans iz vremena kada je čelnik bio Boris Milić. Tada je angažovan dio kadra po preporukama srpskih partija koje su na vlasti u Crnoj Gori. &nbsp; -Koalicioni partneri zamjeraju Spajiću što ne reaguje na informacije da se zapošljavaju lica koja nisu prošla bezbjedonosne provjere. Neki se angažuju uprkos negativnim provjerama, kao u slučaju novouposlenog operativca za kojeg je konstatovano da u prethodnom periodu nije poštovao simbole države Crne Gore. I pored upozorenja koje je Janović dobio od načelnika Sektora za kontraobavještajnu zaštitu Dragutina Šipčića, zapošljen je upravo na insistiranje direktora ANB-a – ističu izvori iz Vlade. &nbsp;&nbsp; Sva ova saznanja ukazuju da su novozaposlena lica, po pravilu, pristalice ili podržavaoci programskih opredjeljenja PES-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250611190628_6fd703044e4f2a63f010951a67364feb67129ecbe95967819134570780df2b11.webp" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250611190628_6fd703044e4f2a63f010951a67364feb67129ecbe95967819134570780df2b11" data-rendition-name="original" width="768" height="426" loading="lazy" alt="NEZADOVOLJSTVO: Knežević i Mandić "> <figcaption>NEZADOVOLJSTVO: Knežević i Mandić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ,,ČIŠĆENJE” SE NASTAVLJA... Istovremeno, upućeni sagovornici Televizije E, ističu da postoji mnogo razloga za ovakvu akciju, metaforički rečeno, ,,čišćenja”. &nbsp; Za vrijeme prethodne uprave, naglašavaju izvori iz ANB-a, omogućeno je pojedincima da izbrišu neke kompromitujuće podatke iz dosjea, ali i da se nekima izdaju pozitivne procjene kako bi mogli da se angažuju u MUP-u ili Upravi policije. &nbsp;&nbsp; Sve su to znaci da će se, oko upravljanja Agencijom za nacionalnu bezbjednost, &nbsp;nastaviti žestoke – iako ne tako javne - konfrontacije unutar parlamentarne većine. Janović, ističu diplomatski izvori ETV, ima za sada podršku sa Zapada za kadrovsku rekontrukciju crnogorske tajne službe. &nbsp; Što znači da ona ideja Andrije Mandića – o brzom i potpunom rasformiranju ANB-a i stvaranju starije i ljepše Agencije - nema podršku zapadnih partnera Crne Gore. &nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Janovićevi rezovi u ANB-u izazivaju podozrenje Mandića i Kneževića

Slider

Dojučerašnji član Glavnog odbora Socijalističke narodne partije Radisav Nikić, koji je razriješen sa svih funkcija u stranci, kazao je da je predsjednik SNP-a Vladimir Joković, sazivanjem jučerašnje elektronske sjednice, demonstrirao "neviđenu političku kukavicu i ličnu nesigurnost“ i da na takav način postupaju samo oni koji „nemaju hrabrosti da ljude pogledaju u oči“.
Na elektronskoj sjednici GO SNP donešena je odluka o raspuštanju hercegnovskog ogranka partije i razrješenju Nikića sa svih funkcija u stranci.
Iz SNP-a su obrazložili da se te dvije odluke tiču unutarpartijske discipline i odgovornosti i da su donešene sa više od 75 odsto glasova za, od ukupnog broja članova koji su glasali.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fgo-snp-raspustio-opstinski-odbor-herceg-novi-i-razrjesio-radisava-nikica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- OO SNP Herceg Novi je raspušten, uz ocjenu da dosadašnji rad tog odbora nije bio u skladu sa politikom i vrijednostima koje SNP njeguje, što se posebno odrazilo na posljednje rezultate na lokalnim izborima, gdje SNP prvi put u ovoj opštini nije ostvarila parlamentarni status – saopšteno je iz SNP-a.
Kada je riječ o Nikiću, koji se na subotnjem zasijedanju GO verbalno sukobio sa Jokovićem, iz SNP-a navode da mu je izglasano nepovjerenje i da je razriješen, jer je grubo prekršio demokratska načela na kojima počiva djelovanje stranke.
- Svojim javnim istupima iznosio je neprovjerene i neistinite informacije, kompromitovao funkcionere partije i narušavao njen ugled u javnosti, što predstavlja grubo kršenje Statuta partije – dodali su u saopštenju.
Zaključuju i da SNP ostaje dosljedna očuvanju unutarpartijske discipline, transparentnosti i odgovornosti svih članova i da će i ubuduće odlučno reagovati na svako ponašanje koje odstupa od osnovnih principa djelovanja partije.
Nikić je juče, u izjavi za Pobjedu, kazao da se Joković panično plaši istine i bilo kakve konfrontacije sa argumentima.&nbsp;
- Njegova nespremnost da se suoči sa realnošću i otvorenim dijalogom samo potvrđuje njegovu slabost i nedostatak liderskih sposobnosti. Ovo je taktika prepoznatljiva za autokrate koji se boje svake opozicije unutar sopstvenih redova - smatra Nikić i dodaje kako Joković ne preza ni od čega u pokušaju da sebi obezbijedi treći mandat.
Jokovića je pitao i gdje mu je bila politička odgovornost kada SNP nije prošao cenzus na podgoričkim izborima nakon kojih je, kako je rekao, prihvatio mrvice i poniženje u koaliciji sa DF-om.
- Tada Jokoviću nije smetalo raspuštanje odbora, jer mu je odgovaralo da se podgorički odbor žrtvuje za širu sliku. Ovo nije pokušaj reorganizacije, ovo je sramni pokušaj slamanja jedinstva SNP-a. Poenta je ugušiti svakoga ko se usudi da misli drugačije od Jokovića. Ovo je otvoreni lov na neistomišljenike, sproveden po nalogu jednog čovjeka, koji je očigledno zaboravio da partija pripada članstvu, a ne pojedincu - naveo je Nikić.
Jokovića je pozvao i da se osvrne na to kako je SNP na parlamentarnim izborima 2023. godine prošao u gradovima iz kojih potiče.
- Gdje su tada bile njegove ostavke, njegova politička i moralna odgovornost? Jokovićevi rezultati su katastrofalni, a njegovo liderstvo je partiju dovelo na ivicu propasti. Umjesto da preuzme odgovornost za debakl, on se krije iza elektronskih sjednica i pokušava da eliminiše svakoga ko mu ukazuje na sopstvene greške. Ovo je klasičan primjer kada nesposobni lideri pokušavaju da sakriju svoje neuspjehe optužujući druge - istakao je on.
Nikić poručuje da ga Jokovićevi „poltroni koji se iz lične koristi drže uz njega“, ne mogu izbrisati iz SNP-a.
- Ljudi koji me znaju, znaju da sam svoj život posvetio ovoj partiji i to kada je bilo najteže. Tako će biti i dalje, bio ja član Jokovićevog Glavnog odbora ili ne. Nikakve manipulacije, nikakva isključenja, nikakvi diktatorski potezi neće me spriječiti da se borim za principe i ideale na kojima je SNP osnovan. Ja sam dio ove partije srcem, a ne funkcijom, i moja lojalnost je članstvu, a ne nekom pojedincu koji je zloupotrijebio povjerenje - poručio je Nikić.
Dodao je kako mu snagu i ponos daje činjenica da je najjači mjesni odbor SNP-a u Beranama, sa najboljim rezultatima u kontinuitetu, jednoglasno odbacio Jokovićeve prijedloge.
- To je dokaz da istina i pravda uvijek nađu put i da časni članovi partije neće dozvoliti da se ona uruši zbog ambicija jednog čovjeka - zaključio je Nikić.
<h2>"Masovno zapošljavanje članova SNP-a"</h2>
Nikić je optužio Jokovića za i za „brutalnu zloupotrebu“ Ministarstva poljoprivrede i Uprave za šume, gdje se ovih dana, kako tvrdi, masovno zapošljava „svako ko se izjasni kao član SNP-a i obeća da će biti delegat na predstojećem kongresu“.
- Cilj je osigurati potpunu kontrolu i ugurati većinu silom i manipulacijama. Ovo nije samo neetično, već je i kriminalno, jer se javni resursi koriste za lične i partijske interese, dok se istovremeno gazi princip zasluga i kompetencija - rekao je Nikić Pobjedi.
<h2>Jančić: Posljednji čin slabosti</h2>
Reagovao je i predsjednik hercegnovskog odbora SNP-a Milan Jančić koji je ocijenio kako Jokovićev prijedlog da GO odlučuje o raspuštanju tog lokalnog odbora predstavlja posljednji čin političke slabosti i pokušaj bjekstva od lične odgovornosti.
Jančić tvrdi da loš izborni rezultat stranke u Novom nije proizvod rada jednog odbora, već višegodišnjeg političkog zanemarivanja, odsustva vizije, autoritarnog rukovođenja i urušavanja ugleda SNP-a, za što je optužio Jokovića.
- Ne može se lokalni odbor smatrati odgovornim za pad podrške partiji čiji predsjednik mjesecima izbjegava komunikaciju sa članstvom i građanima, ne vodi kampanje, ne okuplja ljude, niti pokazuje energiju dostojnu liderske funkcije. SNP u Novom nije imao resurse, nije imao podršku, nije imao čak ni osnovne poruke iz centrale. A sada, kada treba preuzeti odgovornost, Joković skida glavu svima osim sebi - naveo je Jančić.
Za njega je, kako je rekao, simptomatično i to što nijedan drugi lokalni odbor SNP-a, koji je ostvario loš izborni rezultat, nije raspušten.
Jančić je zaključio da SNP, „dok ne promijeni sebe i predsjednika koji izbjegava odgovornost, nema budućnost“.

Nikić: Joković je autokrata i plaši se istine

Na bulevaru Tivat–Budva završen je još jedan važan infrastrukturni korak – asfaltiranje kružnog toka Bigovo, jednog od najprometnijih dijelova trase. Radove izvodi kompanija Bemax, a jutros je asfaltiran peti kilometar od ukupno planiranih 16,5 kilometara.
- Danas je otpočeto sa asfaltiranjem kružnog toka Bigovo. Sa tim asfaltiranjem ukupno imamo pet kilometara trase pod asfaltom – lijeve i desne saobraćajne trake – od ukupno 16 i po kilometara - izjavio je Petar Leković, koordinator za niskogradnju u kompaniji Bemax.
Leković je precizirao da su radovi na kružnom toku izvedeni u ranim jutarnjim satima, kako bi se izbjegle gužve: sve mašine bile su u pogonu od 04:50, a asfalt je postavljen do osam sati, prije jutarnjeg saobraćajnog špica.
Kružni tok Bigovo jedan je od ukupno 12 planiranih na ovoj važnoj saobraćajnici, koja će po završetku imati dvije kolovozne trake, razdjelnim ostrvom, 12 kružnih tokova i pet raskrsnica.
Leković najavljuje nastavak intenzivnih radova na otvorenim dionicama.
- Do kraja septembra plan je da se urade još četiri kilometra asfalta na otvorenim dionicama koje su spremne za rad do faze asfalta. Nadamo se da će na preostala četiri kilometra biti riješeni problemi kako bismo mogli nastaviti posao i postaviti što više asfalta - kazao je on.
Ipak, dinamiku radova usporavaju brojni izazovi. Najveći problemi su, kako navode iz Bemax-a, zamjena starih vodovodnih i elektroinstalacija, ali i neriješeni imovinsko-pravni odnosi.
- I dalje nas prate problemi kao što su neriješene eksproprijacije, izmještanje Vodovoda Kotor, Regionalni vodovod, projekat CEDIS-ovih instalacija, za koje smatramo da ne može investitor riješiti tokom noći zbog kompleksnosti samog projekta. Ali, nadamo se da će se to desiti ubrzo, kako bi pored ova četiri kilometra koja su otvorena, do kraja septembra imali neki kilometar više asfalta - &nbsp;poručio je Leković.
Na terenu je svakodnevno angažovano više od 100 mašina i 60 radnika kompanije Bemax. Ukupna vrijednost radova iznosi 54 miliona eura, a finansiraju se iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D3RKfIPO6HuA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kompanija Bemax asfaltirala skoro trećinu puta Tivat-Budva; Leković: Radili bi još brže, ali se suočavamo sa problemima na terenu koji nisu do nas

Krivična prijava nevladine organizacije Centar za građanska prava protiv mitropolita budimljansko-nikšićkog Srpske pravoslavne crkve, Metodija, zbog govora mržnje, izazivanja nacionlane, vjerske i etničke mržnje, veličanja zločinačkih formacija i kršenja Ustava, bila je građanska dužnost i želja da se zaustavi institucionalna tišina. To je za 24 sata Televizije E kazala izvršna direktorica ove nevladine organizacije, Svetlana Pajović Musić. Govor Metodija Ostojića u manastiru Podmalinsko nije, kaže, bio religijski, već politička propaganda i istorijski falsifikat.
U Centru za građanska prava očekuju odgovor tužilaštva nakon što su podnijeli krivičnu prijavu protiv mitropolita budimljansko-nikšićkog Srpske pravoslavne crkve, Metodija, zbog njegovog zapaljivog govora u manastiru Podmalinsko, kod Šavnika, kada je služeći parastos četničkim brigadama i njihovom komandantu Draži Mihailoviću, veličao njihovu ulogu i predstavio ih kao prve gerilce u porobljenoj Evropi.
- Mi ne možemo i nećemo ćutati dok se sa crkvenih oltara širi istorijski revizionizam, poziva na vjersku i nacionalnu netrpeljivost, veličaju ratni zločinci. Smatramo da je to nešto na šta Crna Gora ne smije da se navikne i zato smo se odlučili na ovakav korak. Ako se krše zakoni i Ustav tužioci su dužni da reaguju, u suprotnom su saučesnici, što dalje izvodi pravnu konsekvencu da ti isti tužioci mogu biti procesuirani zbog nesavjesnog rada i zloupotrebe položaja. Dužni su da reaguju po službenoj dužnosti. Govor sveštenika Metodija Ostojića nije bio religijski, već politički govor, politička propaganda, istorijski falsifikat, širenje netrpeljivosti i mržnje. Taj njegov govor mora da ima pravne posljedice – kaže Pajović Musić.
Izvršna direktorica Centra za građanska prava kaže da neće stati u naumu da stalno podsjećaju crnogorske institucije da ih plaćaju građani i da su dužni da štite zakone i Ustav države Crne Gore, pred kojima svi moraju da budu jednaki.
- Podsjetiću na nasilje 4. i 5. septembra 2021. godine na Cetinju. Tada je crkvena, odnosno politička, parapolitička i kriminalna organizacija bila spremna da žrtvuje čitav jedan grad i sve ljude u njemu da bi sprovela svoj zli naum, sa udruženim polugama vlasti koje su bile otete iz crnogorskih suverenih institucija. Tada je demonstrirana sila i moć. Crnogorska javnost treba da zna da se ne možemo boriti samo tako što ćemo da pišemo protestna pisma ili reagujemo po društvenim mrežama, moramo da budemo više aktivni, moramo da vršimo pritisak na institucije. To su naše institucije, ne možemo da dignemo ruke i kažemo - oni ne reaguju. Oni moraju da reaguju, a mi moramo da ih podsjećamo koje su njihove dužnosti i pravne obaveze, i koje su pravne posljedice njihovog nedjelovanja - naglasila je Pajović Musić.
Podsjeća da su u posljednjih pet godina targetirani aktivisti, civilni sektor, novinari, svi koji su se usudili da kritikuju Srpsku pravoslavnu crkvu.
- Ne libe se raznih sredstava, pogotovo u dehumanizaciji na društvenim mrežama. Tu prednjači jedna Facebook stranica koju vode crkvena i srpska služba, što se pouzdano zna. Tu dehumanizuju sve nas, prave razne montaže, degutantne, bestijalne, seksualno implicitne… U procesu smo objedinjavanja tužbi kojih imamo puno, krivičnih prijava - kaže Pajović Musić.
Smatra i da je premijer Milojko Spajić, kako kaže, politički regrut Srpske pravoslavne crkve pa ne čudi što je porodicama žrtava dva cetinjska masakra poručio da ne blokiraju saobraćaj i ne ometaju turizam.
- Vrlo je bezobzirno premijer pokušao da trivijalizuje zahtjeve porodica koje traže odgovornost institucija, bezbjednost i jedan bolji sistem. On je zamjenom teza fokus prebacio na druge ekonomske teme, turizam i slično, što govori o odsustvu empatije i bezobzirnosti - zaključila je Pajović Musić.

Pajović Musić: Ne možemo ćutati dok se sa crkvenih oltara veličaju ratni zločinci

Naš pozorišni i filmski glumac Momčilo Momo Pićurić preminuo je danas u 79. godini.
Rođen 1947. godine u Nikšiću, Pićurić je u mladosti počeo da se bavi glumom, premda je bio i diplomirani ekonomista.
Od početka osamdesetih, dobijao je uloge u televizijskoj produkciji i na filmu, a bio je i član ansambla Crnogorskog narodnog pozorišta.
Brojni su pozorišni komadi koje pamtimo po Pićurićevim ulogama. Neki od njih su i "Ženidba Maksima Crnojevića", "Lažni car Šćepan Mali", "Izvanjac" i brojne druge.
Prvu ulogu na TV-u ostvario je u seriji "Dani AVNOJ-a", a tokom duže od četiri decenije ređali su se njegovi nastupi u serijskim i filmskim formatima - počev od "Đekne", preko "Oriđinala", sve do novijih naslova, poput "Božićnog ustanka", filma "Poslije zime", ali i jedne od posljednjih uloga, u ostvarenju Ivana Marinovića "Živi i zdravi".

Preminuo Momo Pićurić

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Aleksa Bečić, poručio je da je bezbjednosna situacija u Crnoj Gori stabilna, te da nedavne pucnjave u Podgorici i Beranama nijesu "ništa novo".
Komentarišući aktuelna dešavanja &nbsp;i niz bezbjednosnih incidenata, uključujući pomenute pucnjave, Bečić je ocijenio da takvi izazovi nisu novina:
- To nije ništa novo. Bezbjednosna situacija u Crnoj Gori ima kontinuitet izazova. Direktor policije je ocijenio nedavno situaciju stabilnom, ali morate shvatiti da mi nosimo teret prošlosti – karteli formirani godinama unazad predstavljaju ozbiljan bezbjednosni izazov - naglasio je Bečić, &nbsp;gostujući na Novoj TV.
Dodaje da se država istovremeno suočava sa kadrovskim, normativnim i tehničko-operativnim deficitima, ali najavljuje ozbiljnu kadrovsku reformu.
- Ubrzavamo procese i pripremamo kadrovsku injekciju sa mladim i nekorumpiranim ljudima - poručio je Bečić.
Govoreći o sjednici Vlade koja se bavila koncesijom za crnogorske aerodrome, Bečić naglašava da je tema bila informativna i da se još čekaju dodatne analize.
- Želja svih članova tenderske komisije bila je da se još jednom konsultuju i dobiju mišljenje IFC-a, konsultanta Svjetske banke. Nakon toga će biti održana nova sjednica i do kraja nedjelje će zauzeti konačan stav - kazao je.
Bečić je odlučno negirao tvrdnje da premijer Milojko Spajić vrši pritisak na rad tenderske komisije.
- Na bilo kojoj sjednici ili sastanku, premijer isključivo insistira na transparentnosti i kredibilnosti procesa. Njegova uloga je bila konsultantska jer se radi o međunarodnoj instituciji. Želi da se sve sprovodi u partnerstvu sa IFC-om - objasnio je Bečić.
Podsjetio je da je proces davanja koncesije započet prije šest godina, ali da je dugo stagnirao, te da Vlada nije zadovoljna trenutnim stanjem dok god ne bude donesena konačna odluka.
Na pitanje o slučaju bratanića predsjednika Skupštine Andrije Mandića, Bečić je odbio da komentariše konkretne postupke policije i sudstva, ističući da se tragedije ne smiju politizovati.
- Crna Gora je specifična po tome što se tragične situacije direktno iznose na politički teren. Svako treba da radi svoj posao - rekao je i dodao da u radu policije postoji potpuna transparentnost.
Prema njegovim riječima, v.d. direktor Uprave policije Lazar Šćepanović je uvijek spreman da odgovori na pitanja javnosti i institucija.
Dodao je da će, bez izuzetaka, svi koji se potražuju biti procesuirani:
- Za svima koji nijesu dostupni, a traže se zbog određenih djela, biće raspisane potjernice. Niko ne može biti dugoročno nedostupan pravdi - poručio je Bečić.
Istakao je da je država odlučna da se obračuna s kriminalom i bezbjednosnim izazovima, ističući da više niko nije iznad zakona.
- Sada u Crnoj Gori imate sljedeću situaciju – ili se prestupnici nalaze u ZIKS-u, ili se kriju, ili čekaju da dođu na red. Svakog dana su procesuiranja i hapšenja. Niko ne može dugoročno biti u statusu bjegunca - rekao je Bečić &nbsp;za Novu TV.

Bečić: Pucnjave u Podgorici i Beranama nijesu ništa novo, bezbjednosna situacija je stabilna

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, gostujući na RTCG, poručio je da podrška koju uživa ne opada jer građani prepoznaju pravac kojim država ide.
- Ne pada podrška. Znate li zašto? Jer ljudi razumiju ideju i da se Crna Gora kreće u dobrom pravcu - izjavio je Mandić.
On je istakao da u Crnoj Gori zakoni važe jednako za sve građane, bez izuzetaka.
Povodom slučaja njegovog bratanića Danila Mandića, koji je ujedno bio i angažovan kao pripadnik njegovog obezbjeđenja, Mandić tvrdi da je riječ o ciljanoj kampanji.
- Taj momak je porastao pored mene, to je dobar i čestit čovjek. Taj čovjek od 35 godina odgovara za svoje postupke. Imam kontakt sa advokatom – ljudi koji su povrijeđeni te noći opisuju neko drugo lice, kažu da ih on nije povrijedio. Ako je kriv – neka odgovara - rekao je Mandić.
Međutim, dodaje da bi, ukoliko se ispostavi da nije kriv, institucije morale da prepoznaju da je riječ o politički motivisanoj hajci.
- Ali ako nije kriv, nego se vodi kampanja, onda će to utvrditi institucije. Utvrđeno je da ljudi koji imaju lake tjelesne povrede kažu – to nije on. Nijedan materijalni dokaz ne povezuje mog sinovca sa tim događajem, prema onome što sam čuo od advokata. A ova kampanja je zbog anketnog odbora, koji je otvorio Pandorinu kutiju - &nbsp;ocijenio je predsjednik Skupštine.
Dodao je i da neko pokušava da iskoristi slučaj kako bi relativizovao mnogo ozbiljnije događaje iz crnogorske prošlosti.
- Pokušava se nametnuti tema i izjednačiti taj slučaj sa onim što je Crnu Goru zavilo u crno. Ako nije kriv, ne pristajem da on bude žrtva besprizorne kampanje kojom treba da se prikrije gomila leševa, iza čega stoje inspiratori onoga što je ta kampanja - &nbsp;naglasio je Mandić.
Na kraju je posebno istakao značaj rada Anketnog odbora, ocjenjujući kao izuzetno važno svjedočenje bivšeg policijskog funkcionera Milana Paunovića.

Mandić: Moj bratanić je dobar i čestit, čuo sam da ga nijedan dokaz ne povezuje sa pucnjavom

Top news

Emisija: Građanski ugao - 11.06.2025.

Emisija: Na kraju dana - Miloš Pižurica

Informativna emisija: 24 sata - Svetlana Pajović Musić

Emisija: Na kraju dana - Uvodnik - 11.06.2025.

Američka tehnološka kompanija Gugl pokrenula je novu rundu smanjenja troškova i ponudila dobrovoljne otpremnine zaposlenima u nekoliko svojih ključnih odjeljenja, uključujući pretragu, oglašavanje, istraživanje i inženjering.
Za sada nije poznato koliko je radnika pogođeno ovom mjerom, ali Gugl je potvrdio da se program odnosi na zaposlene u Sjedinjenim Američkim Državama, prenosi AP.
- Određeni timovi su pokrenuli program dobrovoljnog odlaska uz otpremninu za zaposlene u SAD, a sada još nekoliko timova nudi istu mogućnost kako bismo podržali naš dalji važan rad - izjavila je portparolka firme Kortni Mensini.
Kompanija je takođe saopštila da pojedini Guglovi timovi zahtijevaju od zaposlenih koji rade na daljinu, a žive u blizini kancelarija firme, da se vrate na hibridni model rada kako bi se poboljšala saradnja uživo.
Gugl je još početkom 2023. godine započeo sa smanjenjem broja zaposlenih, kada je otpustio oko 12.000 ljudi, što je tada činilo približno šest odsto globalne radne snage.

Nova runda smanjenja troškova: Gugl ponudio otpremnine zaposlenima u više sektora

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Hasiba Omerović, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp; Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije Suadom Zoronjić - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić(Photo: URA)</figcaption> </figure>  - Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV. U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić. U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp; - Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona. Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole Todori Popović. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović(Photo: FB/Prava Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović. Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci. U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka. - To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka. Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana. Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto. - Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović. U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora. - Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović. Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji. Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti: Poštovana razredna, Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili. Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine. Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila. Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti. Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče. Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja. Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Iako političari u Crnoj Gori zauzimaju veliki dio medijskog prostora, postoje teme o kojima nijesu voljni da razgovaraju. Aktuelna parlamentarna većina na vlast je došla retorikom da će napraviti otklon od loših praksi bivše vlasti, ali – i pet godina kasnije – njihov narativ zasnovan je na potenciranju afera koje su obilježile vladavinu DPS-a, ali ne i na otklanjanju grešaka iz prošlosti.&nbsp; Da znanje, obrazovanje i stručnost, koju su svih ovih godina obećavali, nijesu uveli na velika vrata – pokazuju diplome javnih funkcionera, koje pokušavaju da sakriju od javnosti.&nbsp; Dok u biografijama daju prostor seminarima i kampanjama koje su vodili, o obrazovanju daju vrlo šture ili nikakve informacije. KRAPOVIĆEVI IMPRESIVNI REZULTATI NA SAJTU VLADE Nije poznato koliko novca građana Vlada Crne Gore troši za održavanje zvaničnog sajta, na kojem bi građani trebalo da se upoznaju sa svim detaljima rada Vlade, ali biografije pojedinih funkcionera ukazuju da ta platforma više služi za njihov PR i objavljivanje subjektivnog doživljaja sebe.&nbsp; Kako drugačije objasniti biografiju ministra odbrane Dragana Krapovića, objavljenu na zvaničnom sajtu Vlade, koja glasi: „Dragan Krapović, diplomirani pravnik, nakon impresivnog izbornog rezultata Demokrata, saglasno Koalicionom sporazumu sa konstituentima lokalne vlasti u opštini Budva, dvije godine uspješno je obavljao funkciju predsjednika Opštine, nakon čega se Budva prepoznaje kao finansijski konsolidovana, organizaciono uređena i stabilna lokalna samouprava. Krapović je u ovoj Opštini zaustavio praksu kriminalnog i koruptivnog vođenja lokalne samouprave.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca" data-rendition-name="original" width="1807" height="962" loading="lazy" alt="IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore"> <figcaption>IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore(Photo: Portal ETV, screenshot)</figcaption> </figure>  Opširan u subjektivnim ocjenama svojih – kako se navodi - impresivnih dostignuća, Krapović je vrlo šturo dao informacije o svom obrazovanju.&nbsp; Portal ETV obratio se Pravnom fakultetu u Podgorici, koji je – na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama - saopštio je da je Krapović Pravni fakultet upisao 1997, a diplomirao 2005. godine. To su činjenice koje nijesu našle prostor na sajtu Vlade.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81" data-rendition-name="original" width="887" height="318" loading="lazy" alt="DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića"> <figcaption>DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da se, valjda, ne bi remetila ona ocjena o ,,impresivnim rezultatima“. &nbsp;– čije održavanje plaćaju svi građani. Krapovićev slučaj otvara pitanje da li bi zvanični sajt Vlade, odnosno biografije koje se objavljuju na njemu, trebalo da zahtijeva da se objavljuju isključivo zvanične reference, a ne da sajt – koji plaćaju svi građani, bude obojen političkom propagandom i podsjeća na interent stranicu neke političke partije. KOVAČEVIĆ UTVRĐIVAO GRADIVO 12 GODINA Iako bi se po tome kako i koliko dugo uspijeva da izbjegne suočavanje sa državnim tužilaštvom, moglo zaključiti da predsjednik Opštine Nikšić i poslanik u Skupštini Marko Kovačević vrsno poznaje pravne okvire zakonodavstva, informacije o njegovom studiranju - upravo na Pravnom fakultetu – pokazuju da je ipak bolji poznavalac političkih okvira, koji ga štite od zahtjeva Višeg državnog tužilaštva da mu Skupština skine poslanički imunitet.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5" data-rendition-name="original" width="877" height="342" loading="lazy" alt="PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića"> <figcaption>PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema informacijama koje je Pravni fakultet dostavio Portalu ETV, Kovačević je osnovne studije Pravnog fakulteta upisao 2007. godine, a završio ih 2019. U odgovorima Pravnog fakulteta, navodi se i da je Kovačević specijalističke studije upisao 2012, ali bez podataka da li ih je završio. Podsjetimo, Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet protiv Marka Kovačevića zbog govora na obilježavanju 166. godišnjice bitke na Grahovcu, no – uprkos urgencijama – Skupština, na čijem je čelu Kovačevićev partijski saborac Andrija Mandić, mjesecima ne odgovara na zahtjev tužilaštva za ukidanje Kovačevićevog imuniteta. VUČUROVIĆEVIH 18 GODINA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU Poslanik koalicije Za budućnost Crne Gore Jovan Vučurović prepoznat je u svojim političkom djelovanju kao neko ko se zalaže za to da srpski jezik bude službeni.&nbsp; Ta činjenica ne čudi, ako se uzme u obzir činjenica da dolazi iz koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“, ali i to da je Vučurović diplomirani profesor srpskog jezika.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d" data-rendition-name="original" width="887" height="497" loading="lazy" alt=',,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu'> <figcaption>,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U zvaničnoj biografiji, na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG ne daje detaljnije informacije o svojoj diplomi, pa se Portal ETV obratio Filološkom fakultetu u Nikšiću i na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama dobio detalje Vučurovićevog obrazovanja. On je, kako nam je saopšteno, Filozofski fakultet upisao 1992. godine, a diplomirao je – 18 godina kasnije - 5. jula 2010.&nbsp; Iako mu je prosječna ocjena u toku studija bila 6,32 – Vučurović je diplomirao u velikom stilu – desetkom. Treba naglasiti da Vučurović, ipak, nije dio izvršne vlasti, već je poslanik u Parlamentu, pa se njegov dug staž na fakultetu ne čini spornim u odnosu na njegove kolege iz izvršne vlasti, o čemu je Portal ETV pisao. &nbsp;

“Srpska kuća” i državna kasa - Vlada u kandžama sukoba interesa

Olenik: Kad dođe do smjene Vučića moći će da se promijeni i vlast u Crnoj Gori

Abortus: Evropa nije toliko liberalna koliko mislite

Periću, Simaniću i Sukoviću pritvor do 30 dana, ostaloj četvorici zabranjeno napuštanje stana

Janovićevi rezovi u ANB-u izazivaju podozrenje Mandića i Kneževića

Pižurica: Apsolutno ne podržavam istorijski revizionizam

Nikić: Joković je autokrata i plaši se istine

Brutalnost u Podgorici zabilježena kamerom: Bezdušno udario mačku na ulici

Kompanija Bemax asfaltirala skoro trećinu puta Tivat-Budva; Leković: Radili bi još brže, ali se suočavamo sa problemima na terenu koji nisu do nas

MVP: Amerika nije pitala da primimo migrante

Mataguži: Bivša direktorica škole moraće da plati 2.000 eura nastavniku muzičkog zbog uvreda

Pajović Musić: Ne možemo ćutati dok se sa crkvenih oltara veličaju ratni zločinci

Preminuo Momo Pićurić

Bečić: Pucnjave u Podgorici i Beranama nijesu ništa novo, bezbjednosna situacija je stabilna

Danilovgrad: Državljanin Srbije osumnjičen da je partnerku pretukao, napio i drogirao, ona životno ugrožena

Mandić: Moj bratanić je dobar i čestit, čuo sam da ga nijedan dokaz ne povezuje sa pucnjavom

VIP

Velike istraživačke priče

VOLKOV: Svakom narednom nezakonitošću ministar Šaranović dokazuje svoj direktni umišljaj

„Sveti zidovi“ mimo zakona: SPC u Tivtu podigla konak na državnoj zemlji, bez građevinske dozvole i legalizacije

Vremeplov Milana Paunovića: pismeno tražio ostavku Vukašinu Marašu 12 godina poslije smrti?!

PRATITE TVe UŽIVO

VIP

VOLKOV: Svakom narednom nezakonitošću ministar Šaranović dokazuje svoj direktni umišljaj

Pižurica: Apsolutno ne podržavam istorijski revizionizam

MVP: Amerika nije pitala da primimo migrante

GI "21. maj": Reagovanje Spajića i Milatovića na retoriku SPC primjer mekuštva i odvratnog oportunizma

Sekretar za finansije Opštine Budva: Grad nema koristi od milionskih prihoda Morskog dobra

EK poziva Vladu da smanji tekuću potrošnju, skeptični i povodom ekonomskog rasta

Izazovi turističke sezone u Crnoj Gori: "Flaša vode, čips i smoki sedam eura"

Brutalnost u Podgorici zabilježena kamerom: Bezdušno udario mačku na ulici

Danas pretežno sunčano, do 36 stepeni

Mataguži: Bivša direktorica škole moraće da plati 2.000 eura nastavniku muzičkog zbog uvreda

Osnivač “S." d.o.o Podgorica osumnjičen za utaju više od 81.000 eura poreza

Periću, Simaniću i Sukoviću pritvor do 30 dana, ostaloj četvorici zabranjeno napuštanje stana

Danilovgrad: Državljanin Srbije osumnjičen da je partnerku pretukao, napio i drogirao, ona životno ugrožena

Nervozni Mickej

Spajiću građani krivi što turista nema, što institucije ne rade, a bezbjednosni sektor je kao izrešetane fasade

Detektor laži

E televizija @ YouTube