Od sjutra veće plate za medicinske sestre i tehničare, a uvećanje obuhvata i neka druga zanimanja u zdravstvu, i to za ukupno šest hiljada zaposlenih. Novi granski kolektivni ugovor podrazumijeva povećanje koeficijenta od 10 do 25 odsto, kao i još pet odsto za rukovodeće sestre.
Šest hiljada zdravstvenih radnika od sjutra će primati veću platu.
Slađana Perišić državna sekretarka Ministarstva zdravlj ističe da od sjutra medicinske sestre i tehničari u zdravstvenom sistemu primaju uvećane zarade.
"Granski kolektivni ugovor obuhvata oko 6.000 zaposlenih, uz povećanje koeficijenta od 10 do 25% i dodatnih 5% za rukovodeće sestre", ističe Perišić.
Osim zarada ugovor donosi i dodatne benefite: bolovanja, slobodne dane, uvođenje odgovorne sestre smjene.
- Jedna od dobrih stvari je povećanje broja slobodnih dana odmora za pojedine kategorije. Jedna od dobrih stvari je i uvođenje odgovorne sestre smjene, što do sad nije bilo, jer insistiramo na odgovornosti. Beneficirani radni staž za zaposlene u urgentnom centru, trenutno radimo na njemu. Jubilarne nagrade, jako bitan segment prava radnika takođe su zastupljene - objašnjava Nebojša Radonjić, predsjednik Sindikata zaposlenih u zdravstvu Crne Gore.
Povećanje i prava iz ugovora ne odnose se samo na medicisnke sestre i tehničare, već i farmaceute, biologe, laboratorijske radnike i druge zdravstvene saradnike.
- Povećanje koje je aktivno je od 15%, a za farmaceutske tehničare, rad u veledrogerijama, za laborante, čak i za biologe, vjerujte da je povećanje. Biolozi koji rade sa matričnim ćelijama, povećanje je od 15%, za grupu farmaceutskih tehničara i preko 25%, što se tiče upravo biologa koji su u radu i u timu za transportaciju i u radu sa matričnim ćelijama, vjerujte da je to povećanje i preko 35% - kazao je Mihailo Babović, predsjednik Samostalnog sindikata zaposlenih u zdravstvu Crne Gore.
Pregovori će se, poručuju sagovornici, nastaviti i oko drugih pitanja iz kolektivnog ugovor, s ciljem unapređenja radnih uslova i jačanja zdravstvenog sistema.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Društvo

Od sjutra veće plate za medicinske sestre i tehničare

Ovo što je danas rekao Bojan Božović duboko je problematično. On govori da se u bezbjednosnom sektoru i pravosudnom sistemu mogu dešavati veliki propusti - a da niko za to ne snosi odgovornost - ocijenila je novinarka Tanja Pavićević osvrnuvši se na izjavu ministra pravde koja je uslijedila nakon sastanka čelnika bezbjednosnog sektora i sudstva kod premijera Milojka Spajića zbog bjekstva Miloša Medenice osuđenog na 10 godina zatvora i bivše specijalne tužiteljke Lidije Mitrović koja je trebalo da odsluži sedam mjeseci.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.7084%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fnakon-sastanka-kod-spajica-bozovic-najavio-radne-timove-i-strozi-nadzor&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Božović je, kako je naglasila Pavićević, rekao da je to sistemska greška - a ne individualna krivica.
- Tu odgovornost treba da bude veća, a ne manja. Ovdje se pokazuje da sektor bezbjednosti može da istrpi propuste - a da nema odgovornosti. Ovo je opasno jer se normalizuje nefunkcionalnost institucija - naglasila je Pavićević gostujući u Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E.
Neophodno je, podvlači novinarka, da neka odgovornost postoji.
- Mora se vidjeti što su i koje greške kako bi građani bili uvjereni da se ovakve stvari neće ponavljati - jasna je Pavićević.
Onda, kaže ona, kada govorimo o reformama i putu u Evropsku uniju (EU) shvatamo da je to samo deklarativna priča.
Osvrnuvši se na slučaj odbjegle bivše tužiteljke Lidije Mitrović, Pavićević je istakla da o tome možemo govoriti iz dvije ravni: njenog otvorenog pisma i nejavljanja na izdržavanje zatvorske kazne.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fotvoreno-pismo-lidije-mitrovic-ne-idem-na-izdrzavanje-kazne-za-djelo-koje-nijesam-pocinila-novovic-pokrio-i-kontrolise-visi-i-apelacioni-sud&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Kada je u pitanju njeno pismo: neću se baviti istinitošću, ali ono govori o početku njenog progona. Sjećamo se da je Olivera Injac i sama priznala da je malo prekršila Ustav... Sada dolazimo do navoda Mitrović. Time ozbiljne institucije treba da se pozabave. Na ove stvari sistem i država ne treba da odgovaraju saopštenjima. Neko treba da pogleda njene navode jer govore o vrsti zarobljenog sistema koji je privatna batina koja se koristi u obračunu sa nekim ljudima - ocijenila je Pavićević.
Ovo, kaže ona, nije samo stvar glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića nego nezavisnih organa.
- Ovo su ozbiljne optužbe, a govorimo o ženi koja je bila dio ovog sistema, koja ga savršeno dobro poznaje i koja kaže da je njen progon počeo kada je rekla da neće da ne postupa u skladu da dokumetnacijom koju je pribavila i u skladu sa svojim uvjerenjima - navela je Pavićević.
Povjerenje u bezbjednosni sektor je, podvlači Pavićević, odavno ozbiljno poljuljano, a građani ne vide državu kao sistem koji će da ih zaštiti.
- Time što se Mitrović nije javila na izdržavanje kazne, ukoliko je nevina, s ljudske strane mogu da razumijem, ali je tim činom napravila štetu sebi. Sa ljudske strane mogu i to da razumijem jer je nepravda strašna stvar. Čovjek nekad emotivno razmišlja, a ne raciom... - kazala je Pavćević naglašavajući i da joj je neobično da neko za zloupotrebu položaja dobije samo sedam mjeseci.
Slučaj sina bivše predsjednice Vrhovnog suda Miloša Medenice, koji je pobjegao na dan kada mu je osuđen na 10 godina i dva mjeseca zatvora, je takođe, ističe Pavićević, sistemski.
- Vraćamo se na to da naši bezbjedonosni i pravosudni sistem ne funkcionišu kako bi trebalo da bi se građani osjećali sigurno. To što Medenica nije dostupan, a navodno se javlja video porukama dodatno ukazuje na to da nemamo nikakvu zaštitu i da bezbjednosni sektor nije čvrst sistem i da nemaju kontrolu nad ovim društvom - rekla je Pavićević.
Mi, kaže, možemo da iščekujemo sljedeće izbore i da se nadamo da će se promijeniti politčki establišment u Crnoj Gori.
- Nakon dva masakra na Cetinju, iskopavanja tunela do depoa Višeg suda, pucnjava, bjekstava, da li mi više možemo da govorimo o bezbjednosti i sigurnosti? Kada je bio drugi masakr na Cetinju, većina javnosti se bavila time ko su djeca koja su iz najčistnijh namjera pokrenula proteste tražeći odgovonost... Crnogorska javnost nije odreagovala na to kako je trebalo. Neformalna grupa studenata „Kamo śutra?“ nije imala dovoljno podrške da bi to sve opstalo. Moramo na javnu scenu da vratimo odgovornost i stid - poručila je Pavićević.

Anja Ivanović

1250x600

1084x550

Pavićević: Opasno je što nam Božović govori da se u bezbjednosnom i pravosudnom sistemu mogu dešavati veliki propusti - a da niko ne snosi odgovornost

Projekat rekonstrukcije Dječjeg odjeljenja Instituta Simo Milošević predstavlja jasan i konkretan odgovor na višedecenijski problem nedostatka adekvatnog školskog objekta u Igalu, kazala je ministarka javnih radova Majda Adžović.
Ona je, u izjavi povodom rekonstrukcije Dječjeg odjeljenja i njegove prenamjene u osnovnu školu, istakla da je to mnogo više od jednog građevinskog projekta.
Prema riječima Adžović, to je prilika da se prostoru koji ima dugu tradiciju i poseban značaj za Igalo i Herceg Novi da nova vrijednost i jasna svrha, a to je da postane savremeni školski prostor.
- Istovremeno, ovaj projekat predstavlja jasan i konkretan odgovor na višedecenijski problem nedostatka adekvatnog školskog objekta u ovom dijelu Herceg Novog, koji je dodatno došao do izražaja imajući u vidu snažan razvoj Igala u drugim oblastima - navela je Adžović.
Ona je kazala da je aktivnostima Vlade, koje se prije svega ogledaju u otkupu tog objekta i njegovoj adaptaciji, prvi put obezbijeđeno realno, održivo i dugoročno rješenje tog pitanja.
- Odmah po otkupu objekta, formirana je međuresorna komisija koja je, kroz sistematičan i odgovoran rad, definisala niz konkretnih koraka sa ciljem da se, osim efikasne adaptacije prostora, obezbijedi i trajno rješenje potreba osnovnog školskog obrazovanja u skladu sa savremenim standardima i strateškim razvojnim prioritetima - rekla je Adžović.
Riječ je, kako je navela, o kapitalnom projektu planiranom za realizaciju u ovoj godini, koji ima veliki značaj za lokalnu zajednicu i realizuje se u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).
Adžović je naglasila da im je cilj da djeci obezbijede bezbjedan, funkcionalan i prijatan prostor za učenje i boravak, u skladu sa savremenim obrazovnim standardima.
- Svjesni smo odgovornosti koju ovakav projekat nosi, posebno kada je riječ o prostoru koji će koristiti djeca - kazala je Adžović.
Ona je poručila da upravo zato tom projektu pristupaju temeljno, bez prečica i improvizacija.
- Ministarstvo javnih radova će, u saradnji sa drugim nadležnim institucijama, prvenstveno sa MPNI i Upravom za zaštitu kulturnih dobara, imajući u vidu status koji ovaj objekat ima, sprovesti sve potrebne korake da se projekat realizuje planiranom dinamikom - dodala je Adžović.
Kako je istakla, rekonstrukcijom Dječjeg odjeljenja ulažu u obrazovanje, sigurnost djece i budućnost zajednice, ostavljajući trajnu vrijednost koja će služiti generacijama koja dolaze.

Adžović: Rekonstrukcija Dječjeg odjeljenja Instituta odgovor na višedecenijski problem

U emisiji Srećan dan gošća je Kaliopi, pjevačica koja govori o emociji, muzici i nastupu povodom Praznika mimoze u Herceg Novom.
Govorimo i o savremenom roditeljstvu: roditeljski burnout - zašto roditeljstvo danas djeluje zahtjevnije nego ikad i kako prepoznati iscrpljenost roditelja.
U segmentu SrećanAI pitamo vještačku inteligenciju: nostalgija kao trend - zašto se sve češće vraćamo starim vremenima, muzici i vrijednostima prošlih decenija.
Gledajte Srećan dan na Televiziji E od devet do 11 sati.

Srećan dan na TV E: Gošća Kaliopi

Logor „Morinj“ nije samo vojno - već i državno pitanje, zbog čega se odgovornost ne može izbjeći - poručeno je na prvom od sedam edukativnih vebinara u organizaciji Centra za građansko obrazovanje (CGO), koji je počeo sa slučajem logora „Morinj“, a na kojem je predavač bio istoričar Miloš Vukanović.
Kako je saopšteno iz CGO, cilj serije vebinara je da se zainteresovanoj javnosti omogući pristup tačnim, provjerenim i verifikovanim informacijama o ratnim zločinima kroz analizu sudskih presuda, relevantnih dokaza, svjedočanstava i uloge institucija, kao i okvira u kojima su se ratni zločini počinili.
Govoreći o logoru Morinj, Miloš Vukanović je istakao da zločin počinjen na tom mjestu ima višeslojni značaj, prije svega zbog njegove direktne povezanosti sa crnogorskim međudržavnim i međuregionalnim odnosima, ali i kao važan segment političkog i vojnog nasljeđa Crne Gore iz posljednje decenije 20. vijeka.
- Specifičnost logora u Morinju, u kojem je, u periodu od oktobra 1991. do avgusta 1992. godine, bilo zatočeno i zlostavljano oko 270 hrvatskih državljana, među kojima je bilo gotovo polovina civila, ogleda se u njegovoj neposrednoj vezi sa širim vojnim operacijama napada na Dubrovnik. Takođe, analizira se i kroz postojanje logora na prostoru bivše Jugoslavije, koji predstavljaju jednu od najtežih epizoda ratova devedesetih godina - naglasio je Vukanović.
On je ukazao da obrazovanje o ovom zločinu doprinosi jasnijem razumijevanju stanja u Crnoj Gori tokom 1991. godine, posebno kada je riječ o pogubnim posljedicama ratne propagande, ali i o teškom i dugotrajnom nasljeđu koje su logori ostavili u društvu.
Učesnici i učesnice vebinara ukazali su na neadekvatno stanje memorijalizacije i kulture sjećanja. Jedan od učesnika ocijenio je da je „memorijalni objekat u Morinju izrađen od plastičnog materijala, dok je betonska podloga neadekvatna, što ne doprinosi kvalitetnoj memorijalizaciji i očuvanju kulture sjećanja“.
Naglašena je i uloga države, kao i izostanak adekvatnog procesuiranja ratnih zločina, što je pravni problem na nacionalnom i međunarodnom nivou, te izazov za evropske integracije, ali istovremeno i dodatni razlog dubokih društvenih trauma.
- Marginalizovanje ove teme u javnom prostoru otežava proces memorijalizacije i suočavanja sa prošlošću - poručeno je tokom diskusije.
Otvoreno je i pitanje pravnih obaveza Crne Gore, uključujući isplatu značajnih reparacija, čiji se iznosi dodatno uvećavaju kroz naknade i oslobođenim licima, što predstavlja ozbiljan pravni i društveni izazov.
Tokom diskusije, jedno od pitanja bilo je i sve češće poređenje sa logorom „Lora“, pri čemu je Vukanović naglasio da takva poređenja nijesu opravdana.&nbsp;
- Odgovornost za procesuiranje zločina u Lori je na hrvatskim vlastima, dok je na Crnoj Gori da kroz institucionalne i diplomatske mehanizme insistira na pravdi tamo gdje smatra da ona nije zadovoljena. Neuspjeh u jednom slučaju ne može se koristiti za delegitimizaciju sudskih procesa u drugom, jer se radi o odvojenim postupcima, a obaveza svih je da se pravda za žrtve traži do kraja - zaključeno je u diskusiji.
Ovaj vebinar, koji je okupio 20 učesnika i učesnica, uglavnom mladih ljudi, predstavlja praktičnu nadogradnju CGO priručnika „Ratni zločini 90-ih u presudama crnogorskog pravosuđa“, omogućavajući dublju analizu i diskusiju o sudskim presudama, konkreno sa fokusom na „Proces suočavanja sa prošlošću u Crnoj Gori – slučaj “Morinj”.
Naredni vebinar, kako je saopšteno iz CGO, planiran je za 16. februar i biće posvećen slučaju „Kaluđerski laz“. Predavač će biti Velija Murić, advokat i izvršni direktor Crnogorskog komiteta pravnika za zaštitu ljudskih prava.
Serija vebinara realizuje se u okviru CGO projekta „Razumijevanjem prošlosti do izgradnje povjerenja i tranzicione pravde“, kroz regionalni program “Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu”, koji je finansiran od strane Evropske unije, a koji sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Sadržaj ovog vebinara isključiva je odgovornost autora i ne odražava nužno stavove CGO, EU ili UNDP.

„Morinj“ u fokusu vebinara o ratnim zločinima devedesetih: „Vojno i državno pitanje - odgovornost se ne može izbjeći“

Članice Ženskog kluba Skupštine Crne Gore najoštrije su osudile prijetnje, šovinističke poruke i govor mržnje upućene poslanici Socijalističke narodne partije Slađani Kaluđerović, ističući da takvi napadi predstavljaju nedopustiv udar na osnovna ljudska prava, slobodu mišljenja i demokratske vrijednosti.
U saopštenju se navodi da prijetnje protjerivanjem i napadi zbog iznošenja političkog stava predstavljaju ozbiljno ugrožavanje dostojanstva i bezbjednosti izabranih predstavnica građana, ali i opasan presedan u javnom prostoru.
– Pozivamo nadležne organe da bez odlaganja identifikuju i procesuiraju odgovorne, kako bi se spriječilo dalje širenje mržnje, zastrašivanje i nasilje u javnom prostoru – poručile su članice Ženskog kluba.
Naglašavaju da se budućnost Crne Gore ne može graditi na mržnji i produbljivanju podjela, te da svako ima pravo na mišljenje i politički stav, ali da niko nema pravo da ugrožava dostojanstvo, bezbjednost i integritet drugog čovjeka.
Posebno su ukazale na zloupotrebu društvenih mreža, koje bi, kako navode, trebalo da budu prostor dijaloga i razmjene argumenata, a ne platforma za govor mržnje i takozvano junaštvo iza tastature.
– Vrijeme je da se takvoj praksi stane na kraj – poručuju iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore.
Reakcija Ženskog kluba uslijedila je nakon što je Kaluđerović podnijela krivičnu prijavu protiv Dragana Maslovara iz Kotora, zbog sumnje da je počinio krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje.
U saopštenju SNP-a navodi se da je Maslovar poslanici Kaluđerović prijetio zbog njenog političkog stava da srpski jezik treba da bude službeni jezik, koji je, kako ističu, iznijela i kao stav te partije u jednom TV gostovanju.
U krivičnoj prijavi, Kaluđerović je navela da je Maslovar 3. februara na svom Facebook profilu, reagujući na njene izjave, između ostalog poručio – Ili ćete sjedjeti s mirom i poštovati državu Crnu Goru ili tutanj, pa pričajte srpski u Srbiji.

Ženski klub Skupštine Crne Gore osudio prijetnje poslanici Slađani Kaluđerović

U Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, u 19 sati, pogledajte:
Tema dana: Raport kod premijera 
 
- Koji su zaključci sastanka čelika sektora bezbjednosti i premijera Spajića 
 
- Slučaj bjekstva bivše tužiteljke Mitrović otvorilo pitanje povjerenja u institucije pravosuđa 
 
- Ministartvo javne uprave pozvalo Skupštinu opštine Kotor da skrati svoj mandat 
 
- Od ponoći skuplje sve vrste goriva
Gošća emisije je novinarka Tanja Pavićević.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi: Vladan Šturanović.

Informativna emisija 24 sata: Gošća Tanja Pavićević

U Kraljevini Jugoslaviji, nakon ukidanja vjekovima autokefalne Crnogorske crkve, što se bespravno dogodilo 1920. godine, objavljivani su brojni važni istorijski spisi, izvori, monografije i udžbenici iz oblasti teoloških nauka, kanonistike, istoriografije, jurisprudencije, pravoslavnog crkvenog prava i istorije pomjesnih crkava. Ta djela potpisivali su referentni naučni radnici, pedagozi i prosvjetni djelatnici tog vremena. Među publikacijama iz tog perioda nalaze se i djela koja jasno svjedoče o istorijskoj autokefalnosti, odnosno nezavisnosti i samostalnosti Crnogorske crkve – Crnogorske mitropolije, čije je vjekovno sjedište bilo na Cetinju. U tom kontekstu, posebno je značajna knjiga iz 1940. godine, štampana u Beogradu, koja je ujedno bila i zvanični udžbenik u tadašnjem državnom prosvjetnom sistemu, a koja na jasan i argumentovan način potvrđuje crkvenu samostalnost Cetinjske mitropolije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260209170228_08c752511a71967a5da0f03de318ed6f8178cedd9669883e95d569d8f476dabd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260209170228_08c752511a71967a5da0f03de318ed6f8178cedd9669883e95d569d8f476dabd" data-rendition-name="original" width="936" height="1600" loading="lazy" alt="dok"> <figcaption>Foto: PA</figcaption> </figure>  Riječ je o udžbeniku Istorija Srpske Pravoslavne crkve za više razrede srednjih i stručnih škola, čiji su autori Jevrem Igumanović, profesor Ženske gimnazije Kraljice Marije u Beogradu, i Dušan Petrović, profesor Devete muške gimnazije u Beogradu i doktor nauka. Knjiga je objavljena 1940. godine u Beogradu. Na naslovnoj strani ovog udžbenika navedeno je da je publikacija odobrena u okviru zvaničnog obrazovnog sistema tadašnje države, uz saglasnost Svetog arhijerejskog sinoda i preporuku Glavnog prosvjetnog savjeta, kao i formalno odobrenje Ministarstva prosvjete. U pomenutom djelu autori eksplicitno navode autokefalnost Crnogorske crkve, odnosno Cetinjske mitropolije. Tako se na strani 118 konstatuje da je – samostalnost Cetinjske mitropolije priznao kasnije, za vrijeme Petra I Petrovića, ruski Sinod, a uskoro poslije toga i Carigradska patrijaršija.

Srpski profesori Igumanović i Petrović su 1940. u Beogradu pisali o samostalnosti (autokefalnosti) Crnogorske crkve (Cetinjske mitropolije)

Savjet za kvalifikacije usvojio je standard stručne kvalifikacije saradnik/saradnica u socijalnoj inkluziji Roma/Romkinja i Egipćana/Egipćanki u oblasti obrazovanja, nivo III, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).
Kako se navodi, standard je izrađen u skladu sa važećom metodologijom i predstavlja osnov za dalji razvoj programa obrazovanja, kao i za unapređenje podrške obrazovnim ustanovama u radu sa djecom iz romske i egipćanske populacije.
Usvojeni standard usklađen je sa strateškim okvirom Strategije za reformu obrazovanja 2025–2035, kao i sa postojećim standardom zanimanja.
Iz MPNI poručuju da će Ministarstvo i ubuduće pružati podršku programima i inicijativama koje doprinose većoj uključenosti djece Roma i Egipćana u obrazovni sistem, kao i razvoju njihovih potencijala i punoj socijalnoj inkluziji.

MPNI: Usvojen standard kvalifikacije za saradnike u obrazovanju Roma i Egipćana

Zabrana zlostavljanja je temeljna vrijednost demokratskog društva, a u procesu pristupanja EU Crna Gora se obavezala da dokaže da tu vrijednost poštuje u praksi. Međutim, taj dokaz izostaje. Imajući u vidu neslavnu istoriju neistraženih i nekažnjenih slučajeva torture koji su bili dokumentovani video zapisima poput onih u Zlatarskoj ulici, nad Miloradom Martinovićem i u Sky prepiskama, povjerenje javnosti u vladavinu prava je ozbiljno narušeno. Utisak tolerisanja ili čak saučesništva institucija je i dalje prisutan, ocijenila je izvršna direktorica NVO Akcija za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević, na današnjoj prezentaciji rezultata projekta „Ujedinjeni protiv zlostavlja“.
Ovaj projekat su u protekle dvije godine zajedno sprovodile nevladine organizacije Akcija za ljudska prava i Centar za ženska prava, a rezultati su predstavljeni danas u Podgorici. U sklopu projekta osiguran je monitoring sudskih postupaka u slučajevima torture i rodno-zasnovanog nasilja.
Gorjanc Prelević je podsjetila da je opšte završno mjerilo za zatvaranje poglavlja 23 da Crna Gora mora da štiti ljudska prava u zakonima i praksi, da mora da osigura brz i adekvatan pravosudni odgovor na zlostavljanje u skladu sa preporukama Evropskog komiteta za sprječavanje mučenja, uključujući slučajeve rodno zasnovanog nasilja i nasilja u porodici.
- Te preporuke nisu ispunjene što potvrđuje i nedavno procurjeli preliminarni nalazi treće posjete Evropskog komiteta za sprječavanje mučenja u posljednjih pet godina. Takođe, podaci u postupanju državnog tužilaštva u posljednje četiri godine pokazuju mješovitu sliku. Od 2022. godine do 2025. godine formirano je 268 predmeta protiv najmanje 424 državna službenika zbog navoda o zlostavljanju. Optužni akt je podignut u svakom petom slučaju, gotovo polovina prijava je odbačena dok je skoro trećina ostala neriješena - kazala je ona.
Zabilježen i porast broja prijava zlostavljanja
- Prošle godine je podnijeto najviše prijava u posljednje četiri godine – 75, što je čak četiri puta više nego 2022. godine. Došlo je do određenog poboljšanja u stopama optuženja i osuđujućih presuda kao i do blagog pooštravanja kaznene politike. Ipak, slučajevi apsolutne zastarjelosti u predmetima policijskog zlostavljanja u Baru i Podgorici podsjećaju da sistem i dalje zakazuje - saopštila je Gorjanc Prelević.
Autorka izvještaja iz Akcije za ljudska prava, Bojana Malović saopštila je da uzorkovanom periodu zlostavljanje, mučenje i iznuđivanje iskaza doživljavaju maksimum tokom 2025. godine.
- Ove brojke govore da se najsuroviji oblici zlostavljanja ne smanjuju, već da su u stalnom porastu. Treba naravno imati u vidu da postoji mogućnost i podnošenja lažnih prijava, ali i da se ne prijavljuju svi slučajevi zlostavljanja do kojih dođe u ustanovama zatvorenog tipa poput policijskih stanica, zatvora, psihijatrijskih bolnica... Pozitivno je izjednačavanje predmeta u kojima državni tužioci nalažu direktno vještačenje tjelesnih povreda žrtava sa brojkom predmeta kada se samo vještači medicinska dokumentacija. Ipak, tužioci ne koriste u dovoljnoj mjeri audio-vizuelna saslušanja svjedoka i oštećenih. Najzabrinjavajući podatak je da rukovodioci dosljedno ne daju obavezujuće uputstvo onim predmetima koji neopravdano dugo traju - &nbsp;ispričala je Malović.
Prema podacima istraživanja na kraju 2025. godine je pred državnim tužilaštvom bilo 38 predmeta iz ranijeg perioda.
- Postoje i predmeti gdje su krivične prijave odbacivane pod izgovorom zastarjelosti, iako zastarjelost u tim predmetima nije nastupila, što je takođe problem, jer mnogi oštećeni nemaju svoje punomoćnike koji bi skrenuli pažnju na takve stvari. Stoga je zaista na tužilaštvu da o ovome vodi računa - kazala je Malović.
Osvrnula se i na Sky predmete.
- Ono što je do sada došlo do suda jesu tri predmeta koja se nalaze u fazi prvostepenog suđenja, jedan predmet u Nikšiću je odbačen zbog nepostojanja sumnje da su prijavljeni policijski službenici izvršili krivično djelo iznuđivanja iskaza, dok se još jedan predmet izviđa pred Osnovnim državnim tužilaštvom u Podgoric - &nbsp;istakla je Malović.
Marković: U predmetima torture i rodno-zasnovanog nasilja nema mjesta za relativizaciju
Milorad Marković, vrhovni državni tužilac Crne Gore istakao je da ove teme zadiru u suštinu vladavine prava i povjerenje građana u institucije sistema.
- U predmetima torture i rodno-zasnovanog nasilja nema mjesta za relativizaciju, odlaganje niti za nedovoljno odlučne reakcije. Svaki navod o zlostavljanju, pogotovo ako on dolazi od strane državnih službenika i kada su žrtve osobe u ranjivom položaju predstavlja ozbiljan ispit za državno tužilaštvo, ali i za čitav pravosudni sistem - saopštio je Marković.
Predsjednica Ustavnog suda, Snežana Armenko poručila je da će Ustavni sud kroz svoje odluke „nastaviti da demonstrira nultu toleranciju na slučajeve zlostavljanja, posebno u odnosu na lica gdje postoji sumnja da se nad istim sprovodi mučenje ili drugo nečovječno i ponižavajuće postupanje koje se posebno nalazi pod kontrolom države u zatvorenim ustanovama“.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković je podsjetio da je institucija Zaštitnika ljudskih prava preventivni mehanizam za zaštitu od torture koji vrši preventivne posjete objektima u kojima se nalaze lica lišena slobode ili lica koja imaju ograničenu slobodu kretanja.
„Bez jasne borbe protiv torture, bez efikasne i djelotvorne istrage ovih slučajeva i odgovarajućih sudskih odluka koje sadrže odvraćajuće i proporcionalne sankcije u odnosu na one koji su vinovnici takvih ponašanja nema napretka. Ovo je pitanje institucija koje moraju da djeluju jednako odgovorno, efikasno i na način koji shvata položaj ne samo okrivljenog u sudskom postupku, već i položaj onih koji su oštećeni krivičnim djelom,” ispričao je Bjeković.
Monitoring suđenja u slučajevima rodno-zasnovanog nasilja obuhvatio je 41 sudski predmet - 26 u Podgorici, 15 u Nikšiću, sa 182 ročišta.
- Ovaj kontinuirani monitoring dao je značajan doprinos transparentnosti sudskih postupaka i omogućio dublje razumijevanje izazova sa kojima se žene suočavaju sa pravosudnim sistemom. Paralelno sa monitoringom projekat je imao snažnu komponentu direktne podrške ženama sa iskustvom nasilja kroz rad Centra za ženska prava. U drugoj polovini 2024. godine besplatne pravne usluge pružene su za 81 korisnicu kroz više od 230 pojedinačnih usluga, pravnih savjetovanja i prisustva ročištima. Tokom 2025. godine ova podrška je dodatno proširena, pa su 74 žene dobile ukupno 470 pravnih usluga. Ovi brojevi govore o rastućoj potrebi žena za podrškom i zaštitom, ali i o kapacitetu sistema podrške da na te potrebe odgovori - ispričala je direktorica Centra za ženska prava, Maja Raičević.
Jaredić: Žene žrtve nasilja u 70 odsto slučajeva bez ikakve pravne pomoći
Autorka izvještaja iz Centra za ženska prava, Ana Jaredić ističe da je monitoringom zabilježena veća senzibilisanost tužilaca i sudija u postupcima porodičnog nasilja u odnosu na žrtve i na traumu koju su one preživjele.
- S druge, zabrinjava da primjećujemo da žrtve tokom postupka vrlo rijetko imaju pravnu podršku, te je 70 odsto žena bez ikakve pravne pomoći prošao kroz ovaj proces. Takođe, vrlo rijetko su imale neku drugu vrstu podrške. U manjem broju predmeta je primijećena podrška specijalizovanih servisa gdje je pružena kvalitetna podrška i gdje su žene bile informisanije i istrajnije u postupku. I dalje zabrinjava i kaznena politika, sankcije se uglavnom kreću oko minimalne kazne - istakla je Jaredić.
Projekat „Ujedinjeni protiv zlostavlja“ je finansiran uz podršku Evropske unije i Ministarstva javne uprave, te je današnji događaj podržao i ambasador Evropske unije u Crnoj Gori, Johan Satler.
- Ova istraživanja su snažni alati za reformu pravosuđa jer mogu identifikovati snage i manjkavosti u pravnom sistemu, te generisati važne preporuke. Prevencija torture je dio poglavlja 23. Moramo vidjeti progres kako bismo mogli zatvoriti to poglavlje, ali želimo vidjeti i stvarni progres za crnogorsko društvo u cjelini. Takođe, pitanja prevencije torture i rodno-zasnovanog nasilja su dio Plana rasta, te značajan progres na ovim poljima donosi i novac - napomenuo je Satler.&nbsp;

Zbog navoda o zlostavljanju za četiri godine 268 predmeta protiv više od 400 državnih službenika

Izdano je "upozorenje" nakon što su tri osobe poginule u blizini Zimskih olimpijskih igara 2026. u Italiji.
Tri osobe su poginule u lavinama u blizini Zimskih olimpijskih igara u Italiji. Jedna osoba je poginula nakon što su dvije lavine pogodile područje Marmolade u Dolomitima, nedaleko od Kortine d'Ampeco, gdje se održava žensko alpsko skijanje. Dvije druge osobe su poginule nakon što je lavina pogodila Albosagiju, selo u donjoj dolini Valtelina, blizu mjesta gdje se održava muško alpsko skijanje.
- Alpska spasilačka služba izjavila je da još nema potvrdu o potencijalnoj četvrtoj žrtvi u Trentinu Alto Adiđe, gdje su lokalni mediji izvijestili da je muškarac povrijeđen u ranijoj lavini umro u bolnici. Obilne sniježne padavine u Alpama posljednjih dana uzrokovale su nekoliko lavina. Ranije ove sedmice, još jedna lavina u regiji Trentino Alto Adiđe usmrtila je dva finska skijaša - navodi se u izvještaju.
Nakon tragičnih nesreća izdano je upozorenje kojim se svi obavještavaju o lavinama i kako se zaštititi:
- Lavine su moguće kada imate snijeg na padini strmijoj od oko 30 stepeni. Većina lavina događa se tokom ili ubrzo nakon velike snježne oluje, perioda jakih vjetrova ili tokom otapanja (brzog porasta temperature). Znakovi veće opasnosti od lavina uključuju nedavne lavine, pucanje snijega i čujno urušavanje. Izbjegavajte putovanje na ili ispod sličnih padina. Lavine su moguće kad god imate snijeg na padini. Najbolje što možete učiniti prije nego što krenete u planine je provjeriti prognozu lavina - stoji u upozorenju

Lavine u Alpima: Tri žrtve poginule blizu olimpijskih borilišta

Crvena zvezda večeras je, u 18. kolu AdmiralBet ABA lige, porazila košarkaše Budućnosti Volija rezultatom 93:80.
No, oni su uprkos porazu, osigurali prvo mjesto u grupi B Admiralbet Aba lige.
U top 8 fazu ulaze sa skorom od 13 pobjeda i tri poraza. U srijedu će dočekati Burg u posljednjem kolu Eurokupa. Pobjeda u tom meču im garantuje treće mjesto u plej ofu.

Zvezda porazila Budućnost u Morači

Evropska unija je predložila da njene sankcije protiv Moskve, uvedene zbog agresije na Ukrajinu, budu proširene na luke u Gruziji i Indoneziji gde se trguje ruskom naftom, prenose agencije.
Navodi se da će 20. paket sankcija EU prema Moskvi obuhvatiti luke Kulevi u Gruziji i Karimun u Indoneziji.
To znači da će kompanijama i pojedincima iz EU biti zabranjeno da obavljaju transakcije sa te dvije luke, prenosi N1.
Novi paket sankcija obuhvata i zabranu uvoza nikla, bakra, aluminijuma, gvozdene rude, soli, amonijaka, silikona i krzna iz Rusije.
Sankcije bi tebalo da obuhvate i dvije banke iz Kirgistana i po jednu iz Laosa i Tadžikistana.

Od sjutra veće plate za medicinske sestre i tehničare

Pavićević: Opasno je što nam Božović govori da se u bezbjednosnom i pravosudnom sistemu mogu dešavati veliki propusti - a da niko ne snosi odgovornost

Adžović: Rekonstrukcija Dječjeg odjeljenja Instituta odgovor na višedecenijski problem

Srećan dan na TV E: Gošća Kaliopi

„Morinj“ u fokusu vebinara o ratnim zločinima devedesetih: „Vojno i državno pitanje - odgovornost se ne može izbjeći“

Ženski klub Skupštine Crne Gore osudio prijetnje poslanici Slađani Kaluđerović

Informativna emisija 24 sata: Gošća Tanja Pavićević

Srpski profesori Igumanović i Petrović su 1940. u Beogradu pisali o samostalnosti (autokefalnosti) Crnogorske crkve (Cetinjske mitropolije)

MPNI: Usvojen standard kvalifikacije za saradnike u obrazovanju Roma i Egipćana

Zbog navoda o zlostavljanju za četiri godine 268 predmeta protiv više od 400 državnih službenika

Od sjutra veće plate za medicinske sestre i tehničare

Lavine u Alpima: Tri žrtve poginule blizu olimpijskih borilišta

Zvezda porazila Budućnost u Morači

EU predložila da sankcije protiv Moskve budu proširene na luke u Gruziji i Indoneziji

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO